MALA POČETNICA KURZIVNE GLAGOLJICE

Posvećeno uspomeni na Nedu Grbina (1928.-1999.)

Svetko Ušalj, Grozdana Franov - Živković, Tomislav Mihatov, Darko Žubrinić, Eugen Divjak, Nenad Hančić

Zagreb, 2002.

Kurzivnom glagoljicom, tj. glagoljičkim brzopisom, pisane su stotine hrvatskih dokumenata:

Oni su važni jer pokazuju stoljetnu visoku pravnu uređenost naših gradova i sela, a osobito su važni kao spomenici hrvatskoga jezika. Daju nam brojne obavijesti o gospodarskoj snazi naselja, imenima i prezimenima, raznim toponimima. Pisani su uglavnom pučkim čakavskim jezikom (ili zajikom, kako bi rekli krčani), mnogi od njih uzornim, vrlo kultiviranim starim hrvatskim jezikom. Pružaju nam obilje podataka o svakodnevnom životu u Hrvatskoj kroz prohujala stoljeća. Pogledajte razgovor s dr. fra Anđelkom Badurinom: Glagoljaštvo kao drugi jezik.

Jedan od najstarijih poznatih dokumenata pisanih kurzivnom glagoljicom potječe iz Like (Lički Počitelj), pisan 15. kolovoza 1393., koju su izdali ...Tomaš i Butko krbavski lički buški i pročaja knezi.

kurzivna glagoljička listina iz Ličkog Počitelja, 1393.

Najstariji nama poznati izvorno sačuvan kurzivni glagoljički dokument pisan je godine 1376. (isprava Dobrinjskog kaptola).

zapis Jurja žakna iz Roča, 1482. (precrt Branka Fučića)Mnogi kurzivnom glagoljicom pisani zapisi zabilježeni su na rubnicama (marginama) glagoljičkih starijih misala i brevijara koje su stoljećima rabili svećenici. Jedan od najpoznatijih je zapis žakna Jurja iz Roča u istarskom gradu Izoli (u današnjoj Sloveniji) godine 1482. na posljednjoj stranici Misala krbavskog kneza Novaka, pisanog mnogo ranije, godine 1368. (čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču), gdje izražava svoj ushit skorim tiskom prve hrvatske inkunabule:

Vita, vita, štampa naša gori gre!
Tako ja oću, da naša gori gre!

1482. miseca ijuna 20., ... dni.
To bje pisano v grade Izule.
To pisa Juri, žakan iz Roča,
Bog mu pomagaj i vsem ki mu
dobro ote.
(vita - usklik veselja). Poznati istraživač glagoljičke baštine Vjekoslav Štefanić navodi da su krčki glagoljaši napisali akata "na tovare".

Nedo Grbin: Glagoljski spomenici na Zadarskom području

Popis najvažnijih hrvatskih dokumenata pisanih kurzivnom glagoljicom

Žgombićev zbornik, 16. st. (HAZU, Zagreb)Spomenimo još dva važna glagoljička zbornika, u kojima se nalaze elementi kurzivne glagoljice:

Istarski razvod sačuvan je u mnogo kasnijem prijepisu i čini dio znamenite Acte Croatice. Najstariji nama poznati dokument pisan glagoljičkim kurzivom i sačuvan u originalu potječe iz 1376. g. (čuva su Dobrinjskom kaptolu na otoku Krku, u jednoj od 22 knjige s oko 10,000 kurzivnih glagoljičkih isprava!). Bilo je dakako i starijih, koje su sačuvane u kasnijim prijepisima ili su izgubljene. Samo na otoku Krku znade se da je postojalo ukupno oko 120 notara (bilježnika) glagoljaša. Istaknuti hrvatski povjesničar Ferdo Šišić govori nam o velikoj važnosti naše znamenite Acte Croatice:

To je najljepša i najpotpunija zbirka hrvatskog narodnog govora u srednjem vijeku i čitavo XVI. stoljeće... Ovako opsežne zbirke srednjovjekovnih isprava - listina [isprava, zakona i statuta], kao što je naša Acta Croatica, pisanih živim, narodnim govorom, ne može pokazati niti jedan drugi slavenski narod.
Pogledajte glagoljičku ispravu kneza Anža Frankapana (Ivana VIII.) iz 1495. s visećim pečatom, pisanu na pergameni u Brinju, o darovanju jednog sela samostanu sv. Spasa kod Senja (čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu):

Glagoljička isprava s visećim pečatom (Acta Croatica), Brinje, 1495.

Glagoljičke listine po Šišiću predstavljaju kulturni ponos Hrvata, najljepšu i najpotpuniju zbirku hrvatskoga narodnog govora u srednjem vijeku i čitavom 16. stoljeću. Broj sačuvanih listina u Acti Croatici od 1100. do konca 16. st. je golem: preko 800 dokumenata (osobna informacija akademika Eduarda Hercigonje, D.Ž.), dobrim dijelom pisanih kurzivnom glagoljicom, ali i hrvatskom ćirilicom i latinicom.

Ivan Kukuljević Skacinski

Matična knjiga, Boljun, Istra, 1600.Acta Croatica objavljena je u Zagrebu najprije glagoljicom 1863. (Ivan Kukuljević Sakcinski), a zatim ćirilicom 1898. (Đuro Šurmin). Prema tome od zadnjeg, drugog izdanja te zbirke goleme važnosti za hrvatsku pravnu i kulturnu povijest, prošlo je već više od 100 godina. Ivan Kukuljević Sakcinski za te stare hrvatske listine kaže ovo:

One jasno predstavljaju ne samo stari jezik stanovnika sadašnje [tj. iz godine 1863.] Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Istre, Bosne i Hercegovine, nego također i sav narodni, javni i građanski život, sa vladajućim zakonima i narodnim običajima.


Istra: glagoljičke knjige, matice i natpisi.

Acta Croatica ima osim kulturnog i nesumnjivo političko značenje. Na primjer, da nije bilo hrvatske glagoljice na tlu Istre, posve je sigurno da bi sudbina Istre nakon Drugog svjetskog rata bila drukčija (osobna informacija dr. Marije s. Agnezije Pantelić i akademika Branka Fučića, isto je mišljenje izrekao i akademik Lujo Margetić na jednom svojem javnom predavanju u Zagrebu). Pogledajmo kartu Istre koja prikazuje crkve s glagoljičkim bogoslužjem do 1918. (izrađena kao prilog reprezentativnog memoranduma za potrebe međunarodnih snaga u rješavanja poznatog problema zona A i B u Istri nakon Drugog svjetskog rata; glagoljičkih priloga spomenutom memorandumu ima još!).

Crkve s glagoljičkim bogoslužjem u Istri do 1918.

Acta Croatica se većim dijelom odnosi na pet stoljeća plodne djelatnosti Pavlina u Hrvatskoj (od 13. do 18. stoljeća), vidi sažetak u [Sekulić].

Kurzivna glagoljica rabila se osobito u

Mnogobrojni kurzivni glagoljički tekstovi čuvaju se u Arhivu HAZU u Zagrebu, Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Gradskoj knjižnici u Zagrebu (odjel Rara), u Zadru (Historijski i Nadbiskupski arhiv), Rijeci, Pazinu, Šibeniku, Biogradu, u Dobrinju, Košljunu, pa čak i izvan granica Hrvatske:

Hrvatska crkvena prikazanja odigrala su vrlo važnu ulogu u razvoju naše književnosti. Mnoga od njih pisana su kurzivnom glagoljicom. U Tkonskom zborniku (lijevo, s početka 16. st.) vidljive su i didaskalije (scenske upute) za predstave:

 
Tkonski zbornik, početak 16. st.
Muka Spasitelja našega, 1556.

S desna je stranica glagoljičkog prikazanja "Muka Spasitelja našega" iz 1556. Crkvena prikazanja s prastarim napjevima i danas žive na otoku Hvaru u korizmeno vrijeme. Upoznavanje tog bitnog segmenta hrvatske kulture njeguje udruga Pasionska baština. Za ilustraciju, Muka od 3,500 redaka s konca 15. st. sačuvana je u nekoliko primjeraka, uključujući i glagoljični (opisan u [Leskien], vidi [Franolić, str. 39]).

Iznimno lijepe brzopisne glagoljičke rukopise ostavio nam je Šimun Greblo, istarski svećenik s 15/16. st. Jedan od njegovih rukopisa je Tlmačenje Muke Isukrsta, koji se čuva u Nacionalnoj knjižnici u Beču u Austriji:

 

Kvaderna bratovštine svetog Bartula i knjiga računa općine Roč svezak je izvoda iz godišnjih računa nastalih između 1523. i 1628. godine, uz manji broj zapisa koji se odnose na još ranije godine. Uvezan rukopis ima više od 270 listova, odnosno oko 550 stranica. Original se čuva u Arhivu HAZU, kamo ga je pohranio I. Kukuljević još u 19. stoljeću. Izvor Zdenko Balog: Kvaderna iz Roča.

 

 

Detalj s Humskog triptiha u Humu u Istri. Štivo je pisano lijepim glagoljičnim brzopisom godine 1529. Humski triptih nastao je godine 1529., izvorno smješten u crkvici sv. Jerolima u Humu, danas u Nadbiskupijskom sjemeništu u Pazinu. Za više pojedinosti vidi ovdje.

Kvaderna iz Roča, 1523-1628. Source Zdenko Balog: Kvaderna iz Roč

Za više pojedinosti o glagoljaštvu u Istri vidi Hrvatska glagoljička kultura u Istri.

Grdovićev zbornik s početka 18. st., golema glagoljička knjiga teška 20 kg. Uz nju je prof. Grozdana Franov Živković iz Zadra. Zahvaljujemo prof. Marti Jašo iz Arhiva HAZU, Zagreb, na susretljivosti

Vjerojatno najveća glagoljička knjiga uopće je Grdovićev zbornik pisan početkom 18. st., na debelom papiru velikih dimenzija (34 x 45 cm.). Knjiga ima preko 1500 str. i teška je dvadeset kilograma!

Postoje dva osnovna oblika kurzivne glagoljice:

Kancelarijski tip pisan je slobodnijim načinom, širokim potezima pera (kao npr. Istarski razvod), dok je knjiški tip pisan suzdržanije, bliže klasičnoj uglastoj glagoljici (npr. Žgombićev zbornik).

Primjedba. Ova internetska stranica predstavlja prvu nama poznatu početnicu kurzivne glagoljice u njenoj hrvatskoj domovini (2002.). Iznenađuje da je jedan prikaz kurzivne glagoljice objavljen godine 1966. u Njemačkoj (u Wiesbadenu, vidi [Štefanić]), a znademo i za još jedan iz godine 1995. koji je čini se izgubljen ili ukraden (vidi [Grbin]). Dr. Josip Kolanović, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, obavijestio nas je 1996. g. da je on jedina osoba u toj instituciji koja poznaje kurzivnu glagoljicu. Želja nam je da se zbog svoje velike važnosti osnovni elementi kurzivnoga glagoljičkog pisma uvedu na našim sveučilištima u programe studija bibliotekarstva i kroatistike. Stranica je pripremljena tako da ju bez problema mogu čitati srednjoškolci, pa i učenici viših razreda osnovnih škola. Bilo bi od interesa prirediti i početnicu hrvatske ćirilice s odabranim primjerima.

Literatura o kurzivnoj glagoljici


Tablica kurzivne glagoljice

a (az), 1 b (buki), 2 v (vidi), 3 g (glagole), 4 d (dobro), 5 e (jest), 6 e' (jest'), 6 ž (živite), 7 (zelo), 8 z (zemlja), 9 (iže), 10 i (i), 20 đ (je), 30 j (je), 30 k (kako), 40 l (ljudi), 50 m (mislite), 60 n (naš), 70 o (on), 80 p (pokoi), 90 r (rci), 100 s (slovo), 200 t (trdo), 300 U (uk), 400 u (uk), 400 f (frt), 500 h (hir), 600 (ot), 700 št, šć, ć (šća), 800 c (ci), 900 č (črv), 1000 š (ša) ja, (i)je (jat) ju (jus) A (az), 1 B (buki), 2 S (slovo), 200 Ju (jus) V (vidi), 3 G (glagole), 4 D (dobro), 5 E' (jest'), 6 E (jest), 6 Ž (živite), 7 Z (zemlja), 9 I (i), 20 Đ (je), 30 J (je), 30 K (kako), 40 L (ljudi), 50 M (mislite), 60 N (naš), 70 O (on), 80 P (pokoi), 90 R (rci), 100 T (trdo), 300 F (frt), 500 H (hir), 600 Št, Šć, Ć (šća), 800 C (ci), 900 Č (črv), 1000 Š (ša) Ja, (I)Je (jat)

U gornjoj tablici, koju je priredio g. Svetko Ušalj (Gabonjin, otok Krk), dovoljno je strelicu mišem postaviti na odgovarajuće glagoljičko slovo, nakon čega ćete dobiti latinično značenje, zatim njezino sricanje prema Jurju iz Slavonije (glagoljašu i profesoru na pariškoj Sorboni oko godine 1400.), te brojnu vrijednost. U prva dva retka navedena su mala glagoljička slova, a u druga dva odgovarajući kurzivni glagoljički inicijali. Primijetit ćete i malu pogrešku kod zaokruženog slova u drugom retku, koje bi trebalo stajati u zadnjem retku (Puškin bi duhovito rekao - "Treba znati pisati i za one koji vole tražiti pogreške..."). Uspjeh u učenju kurzivne glagoljice sigurno neće izostati ako kraj sebe imate olovku i papir radi vježbe. Napišite npr. svoje ime i prezime.

Pogledajmo sada tablicu brzopisne glagoljice sa zadarskog područja, koju je priredila gđa. Grozdana Franov Živković iz Zadra (mala pogreška: umjesto glagle treba biti glagole):

Pojavljuju se naravno i spojenice (ligature) i skraćenice (abrevijature):

 

Tablica rukopisne glagoljice objavljen u knjizi Ivana Berčića,  Bukvar staroslovenskoga jezika glagolskimi pismeni za čitanje crkvenih knjig, U Zlatnom Pragu 1862. 
Fotografija iz Hrvatske enciklopedije, glavni urednik dr. Mate Ujević, Zagreb 1942.

Redosljed poteza pri pisanju brzopisnom glagoljicom, prema Nenadu Hančiću





az
1



buki
2



vidi
3



glagole
4



dobro
5



(j)est
6



živite
7



zelo
8



zemlja
9



iže
10



i
20




je
30



kako
40



ljudi
50



mislite
60



naš
70



on
80



pokoj
90



rci
100



slovo
200



trdo
300



uk
400



frt
500



hir
600



ot
700



šća
800



ci
900



črv
1000



ša
2000




jer



jat




jus
5000


jest-je
     
Brzopisna glagoljica u usporedbi s uglastom glagoljicom Jurja Slovinca iz oko 1400.

Božićna čestitka g. Nenada Hančića, Düsseldorf, Njemačka, 2010.: Narodi nam se Kralj nebeski, pisana brzopisnom (ili kurzivnom) glagoljicom


U vrlo lijepoj pjesmi koja slijedi vidjet ćete kako se grade tzv. spojenice uz pomoć glagoljičkih slova. Npr. već u prvome retku imamo riječ "preporodna", u kojoj se nalaze spojenice (ligature) p+r, p+o. U riječi "zora" imamo spojenicu z+o itd.

Iz pjesme "Glagoljica se budi" Slavka Kirina (Bjelovar)

Opet svanule preporodne zore dan prošlosti slavne u srcima živi Ti baštino sveta ti svjetlo u tami ti iskona trag divni divni U srcu jačaj ponosa plamen svoj biti u svome u sve vijeke Amen Iz pjesme Glagoljica se budi Slavka Kirina


Matko Katnić (12. g.) iz sela Gabonjin kod Dobrinja je sudjelovao je na tečaju glagoljice održanom godine 1995. pod vodstvom barbe Svetka, počasnog člana Društva prijatelja glagoljice. Prepisao je ove stihove iz Svetog Pisma, iz Pjesme nad pjesmama (Prvi susret): Gle kako si lijepa / prijateljice moja, / gle kako si lijepa. / Imaš oči golubice. // Gle kako si lijep / dragi moj / gle kako si mio. / Zelenilo je postelja naša. Pogledajte Matkov vrlo lijepi prijepis. Preuzeto iz župskog listića Hrusta, Gabonjin, br. 3, 1995., str. 8.

Prvi susret


Sljedeću nadahnutu pjesmu, objavljenu latinicom u župskom listu "Tikvica sv. Jakova" u selu Kornić kod Punta na otoku Krku, ostavljamo Vam za vježbu. Vjerujemo da Vam neće biti teško odgonetnuti značenje nekih manje poznatih riječi krčkoga govora, kao i dva glagoljičkih slova koja su dospjela izvan desne margine. David Kabalin (r. 1918), čakavski je pjesnik iz Novog Vinodolskog, a njegov Pozdrav glagoljici prenosimo iz zbirke pjesama "Moje strune" (Riječki nakladni zavod, 1995.).

Pozdrav glagoljici (David Kabalin)


Slijede stihovi posvećeni Bašćanskoj ploči.

Kraljeva ploča (Slavko Kirin)

Gore navedene kurzivne glagoljičke tekstove ispisao je Svetko Ušalj. Njegov rukopis oslanja se na izvorne kurzivne glagoljičke rukopise iz Dobrinjskoga kaptola. U Dobrinju se, kao što smo već spomenuli, čuvaju čak 22 knjige pisane kurzivnom glagoljicom, s oko deset tisuća rukopisa, koji sadrže mnoštvo važnih podataka iz povijesti Dobrinjštine. Među njima je i znamenita Darovnica slavnoga Dragoslava, pisana 1. siječnja 1100., sačuvana u prijepisu iz godine 1724. U toj darovnici prvi puta se spominju Vrbnik i Dobrinj. U arhivu Dobrinjskog kaptola nalazi se i stari kurzivni glagoljički zapis, ali ne na hrvatskom jeziku, nego na starom romanskom. To je jedini poznati glagoljički tekst u Hrvatskoj koji nije pisan za hrvatski jezik. Objavljen je u župskom listu Hrusta, Gabonjin, broj 3, 1995, str. 10.

Prijeđimo sada na jedan izvorni glagoljički kurzivni rukopis iz prve polovice 18. stoljeća. Pisali su ga franjevci trećoredci glagoljaši u prekrasnom glagoljaškom samostanu u Glavotoku na otoku Krku. Naslov mu je

Od librarije

Na primjeru

darovnice znamenitoga kneza Ivana Frankapana iz godine 1454.

dobro se vidi s kakvim se poteškoćama susreću istraživači brzopisnih glagoljičkih tekstova: stari hrvatski jezik, svladavanje rukopisa, povijesni kontekst. Stvar postaje još teža kada je isprava toliko oštećena kao ova.

Pogledajmo još nekoliko vrlo starih glagoljičkih isprava krčkih knezova Frankapana isprava, objavljenih u knjizi Vjekoslava Klaića "Frankapani" godine 1901., a koje spadaju u zbirku ACTA CROATICA (reproducirano iz monografije Vjekoslava Klaića: Krčki knezovi Frankapani, MH, Zagreb 1901.):

Povelja kneza i bana Nikole (Mikule) IV. Frankapana iz 1430. za pavlinski samostan sv. Marije u Crikvenici,
sa žigom i krasnim inicijalom glagoljičkog slova M (mislite).

Povelja Dujma IV. Frankapana iz 1447. za samostan sv. Jelene kod Senja

Knezovi Frankapani na sastanku u Senju 1466. potvrđuju posjede samostanima sv. Jelene i sv. Spasa
(isprava s tri viseća pečata)


Petrisov zbornik, 1468. (Ozaljski književni krug, prema akademiku Eduardu Hercigonji pisan vjerojatno u pavlinskom samostanu Svetice kod Ozlja):


Petrisov zbornik iz 1468., vrhunski je spomenik hrvatske pisane kulture. Naziv je dobio prema jednom od vlasnika iz 19. st., Petrisu s otoka Krka.
Čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Preslovljenje desnog teksta s glagoljice na latinicu:

A sada draga moja bratje primite te knige
i držite je kako zrcalo pred očima vašima,
i va vsako vrime kako zrcalo gladajte va nje,
zač zapovidi Božje jesu kako zrcala v ka
zrcala vazda duše naše gledaju...

Još jedan list iz Petrisova zbornika iz 1468.:


Brzopisna glagoljička bašćina u Zadru i zadarskom području

Don Pavao Kero, Zadar 2008., opisuje pred iznenađenim gostima iz Zagreba golemu zbirku glagoljičkih knjiga i rukopisa zadarskoga područja.
Iskreno zahvaljujemo na gostoprimstvu i susretljivosti. Posjet je organiziran u sklopu Glagoljaškog tromjesečja 2008.

Mr.sc. Grozdana Franov-Živković, ekspert za brzopisnu glagoljičku bašćinu zadarskoga područja,
pokazuje jednu od mnogobrojnih glagoljičkih knjiga pisanih kurzivnom glagoljicom.


Pogledajte pismo koje je kurzivnom glagoljicom pisao legendarni

Nikola Šubić Zrinski (1508. - 1566.)

u gradu Ozlju na Kupi godine 1544.

Dramatično pismo koje je Nikola (Mikula, Miklouš) pisao glagoljicom 1554. u gradu Ozlju, o opasnosti od provale Turaka:

Preslovljenje (tzv. transliteracija) iz glagoljice u latinicu:

Zmožni i zveličeni g(ospo)d(i)ne i prijatelju poštovani, razu-
mismo list v(aše) m(ilosti) i kopiju lista onoga, u čem v(ašoj) m(ilosti) hva-
limo. A i mi smo zato bili i prvo čuli, da (= ali) nisam niko-
mur dal na znanje, zač smo prvo davali na zna-
nje, da (= ali) od nikogar ne bi ni jedne pomoći. A mi znamo da
gredu, i da je zginuti onoj zemlji, da (= ali) ja ne znam komu na
znanje davati, zač ni od nikogar ni jedne pomoći. I
Bog v(ašu) m(ilost) umnoži. Dan u gradu našem Ozlju utorak po s-
vetomu Matiju, 1554.

Miklouš knez Zrinski
i ban

(objavio Stjepan Ivšić, Sveslavenski zbornik Zagreb 1930., ovdje dano s minimalnim ispravcima)

Glagoljički potpis Nikole Zrinskog, kneza i bana:

Mikula knez Zrinski i ban

Pogledajte tekst Franje (Ferenca) Črnka, pisara Nikole Šubića Zrinskog, koji je preživio pad Sigeta 1566. Iz turskog sužanjstva otkupio ga je Nikolin sin Juraj. U tekstu je zapisana prisega Nikole Šubića Zrinskog, neposredno prije pada Sigeta. Prvobitno je pisana latinicom, a glagoljički prijepis nastao je u Pokuplju kraj Ozlja (pronađen u Austriji).

Prisega Nikole Šubića Zrinskog u Sigetu, prije pogibije u bitci protiv Turaka 1566.

Ja Miklouš Zrinski prisežem naiprvo
g(ospo)dinu Bogu, potom cesa(ru) svit(lom) vsih
nas g(ospo)dinu premilostivomu i vam
vitezom ki ste sada ovdi.
Tako meni pomozi Otac, Sin i Duh Sveti,
Sveto Trojstvo i jedinni Bog da vas
ja neću ostaviti nego da oću trpiti
s vami zlo i dobro i da oću ovdi s vami
živiti i umriti.

Tekst Ferenca Črnka o bitki na Sigetu 1566., sačuvan u glagoljičkom prijepisu, je dosta opsežan. Možete ga pročitati na str. 3-22 u knjigi

Ferenc Črnko: Podsjedanje i osvajanje Sigeta, i popratni tekstovi (ur. knjige Milan Ratković), Liber, Zagreb 1971.

Dio zapisa Ferenca Črnka prepisan brzopisnom glagoljicom u 16. st., pronađen u Austriji.

Dio zapisa Ferenca Črnka o obrani Sigeta, 16. st.

Poslije znaka [+] slijedi štivo s gornje fotografiji glagoljičkog prijepisa iz 16. st.

... Zato moja bratjo, potriba je najprvo da ovdi vsi sada prisežemo na virnost najprvo Gospodinu Bogu, potom našemu [+]

poglavniku kršćanskomu [tj. poglavaru kršćanskom, tj. Sv. Ocu Papi], cesarovoj svitlosti,

i tomu nevoljnomu [nesretnom] našemu orsagu [kraljevstvu]. A ja

oću vsim vam najprvo, potom vsi opet

oćete prisići, da vi nimate u meni dv-

oine [dvojnje, dvojbe, sumnje], ni ja u vas. Zato poslušajte

moju prisegu:

Ja Miklouš Zrinski [Nikola Zrinski] prisežem naiprvo

Gospodinu Bogu, potom cesarovoj svitlosti, vsih

nas gospodinu premilostivom, i vam

vitezom [vitezovima] ki ste sada ovdi.

Tako meni pomozi Otac, Sin i Duh Sveti

Sveto Trojstvo, jedini Bog, da vas

ja neću ostaviti nego da oću trpiti

s vami zlo i dobro, i da oću ovdi s vami

živiti i umriti.

 

Zato potribno je da i vi vsi sada prisežete

ovdi pred manom [predamnom] vsaki dva prsta

gori podvignuvši [podignuvšbi]. Opet oće vsaki

svomu vojvodi i handaju [kapetanu] priseći.

 

U boj, u boj!, znamenita arija iz opere Nikola Šubić Zrinski, Ivana pl. Zajca


Godine 1490. u Bužama, Ivan Kosinjski zalaže dio svoje plemenšćine prioru samostana Sv. Spasa.

Godine 1499., Skurinja, Pavao Slavković prodaje ždrijeb svoje zemlje, a polovicu ždrijeba daruje pavlinskom samostanu u Zažićnu.

Godine 1504. na Ospu pod Novim, Ivan Bunić daruje zemljište samostanu Sv. Marije u Crikvenici.
Kao što vidimo, vrlo lijep i kultiviran rukopis: "V ime Božie Amen. Znano budi vsim i vsakomu...".

Vidi [Josip Kolanović].


Iz Knjige zapisnika stolnog kaptola u Senju, 16. i 17. st., s prekrasnim rukopisom:


Dvije kurzivne glagoljske isprave o prodaji zemlje kod Dolnje Kupčine
(Pokuplje, kod Pisarovine blizu Zagreba), 16. st., složio g. Dragutin Lugarec

Glagoljske matične knjige zadarskoga područja
Oporuke iz kancelarije ZADARSKIH KNEZOVA
Grozdana Franov - Živković

Sutomišćica, otok Ugljan
izvadci iz matične knjige krštenih, 18. st.

Tomislav Mihatov

Darovnica Ivana Frankopana iz godine 1454.
vlč.g. Nikola Radić

Iz povijesti kapele sv. Andrija
vlč.g. Nikola Radić

Glagoljica u Arbanasima kod Zadra
Fotografije: Moris Nakić, Soni Banić, Dario Tikulin i don Zdenko Milić (Zadar)

 Glagoljaštvo kao drugi jezik
dr. fra Anđelko Badurina

Glagoljički zapisi i pripisi
D.Ž.


Lijepom brzopisnom glagoljicom pisan dokument iz arhiva augustinskog samostana u Rijeci iz 16. st. (čuva se u Austrijskoj državnoj knjižnici u Beču, za više podataka vidi [Deković, Hrvatskoglagoljični prijevodi u Diplomatariumu augustinskoga samostana u Rijeci]):


 

Brzopisna glagoljička knjiga iz 18. st. koja se čuva u glagoljaškom samostanu Blaca na otoku Braču, vidi [Batelja]


Gordon L. Mc Daniel je autor vrlo zanimivog članka pod naslovom Glagoljička azbuka i njena uporaba u hrvatskim crkvenim matičnim knjigama.

The Glagolitic Alphabet and its Use in
Croatian Church Records
[PDF]
by Gordon L. McDaniel

Objavljen je godine 2004. u genealoškom časopisu "FEEFHS Journal" (FEEFSH = Federation of East European Family History Societies), Vol XII, str. 30-37. Članak započinje kratkom povijesnom, jezičnom i paleografskom studijom, prenoseći malu Štefanićevu tablicu spojenica (ligatura), kao i nekih oblika slova:

Navodimo neke primjere iz hrvatski crkvenih matičnih knjiga pisanih glagoljicom, koji se nalaze pri kraju tog članka. U preslovljenju s glagoljice na latinicu koju je napravio Mc Daniel (podrijetlom iz Škotske), ima manjih pogrešaka (na pr. umjesto ditičica treba biti divičica - djevojčica).

1659 birth register from Filipjakov (matica rođenih iz Sv. Filipa i Jakova)

Godište g(ospodino)ve 1659 na 15 aprila
bi u crikvu donesena kći Matia
Kuženovića i Mare negove žene Ja
dom Jurai Mirković parohiar S.S. Fi-
lipa i Jakova ispunih s(ve)t(e) cere-
monie ostavlene nakarsteniu i s(ve)t
divičici koiu e pravo karstia ka-
ko e meni reka Ivan sin Mikule
Luketina at radi pogibie smart-
ne bižeći od turak i nadih ioi
ime Anaštažia Kum io bia Šime
Matošić i Jove Paregić.


The year of our Lord 1659, on the 15th of April. The daughter of Matija Kuzenovic and Mara, his wife, was brought into church. I, Don Juraj Mirkovic, parish priest of Sts. Philip and Jacob, carried the sacrament of holy baptism, and baptized her. Ivan, son of Mikula Luketin, told me [that the parents] had died running from the Turks. And the name of Anastasia was given. The godparents were Sime Matosic and Jove Paregic.

Comments: This scribe appears to write "e" when "o" is meant on occasion. He also does not always provide jotation, i.e., writing "j" before a vowel, especially before "e". He often writes "o" as a superscript, and in the word pravo writes "pr" as a ligature. Note the regular use of cursive "i".

 

1760 baptism from parish of Biograd (iz matice krštenih župe u Biogradu)

Godišta gospodinova 1760 na 1 juna
ja don Šime Marat od Biograda
po dopušćenu p(a)roha g(ospodi)na don Mik[in?]a
toksi karstih ditičici rođenu na
1 juna od zakonitih zaručnika Mar-
ka Ćurkovića i Mande Katarića nego-
ve prave žene oba od ove parokije i va-
roša Kojoi ditečici stavih ime Ju-
stina Kum bih ja don Šime Marat i
kuma Anđelia Petanuva.


In the year of our Lord 1760, on the 1st of June. I, Don Sime Marat of Biograd, with the approval of the parish priest, Don Mikin (?), baptized a female child born the 1st of June of lawfully married parents Marko Curkovic and Manda Kataric, his true wife, both of this parish and town. The child was given the name Justina. I was the godfather, and the godmother was Angelia Petanuva.

 

 

1680 baptism from Mali Lošinj (iz matice krštenih u Malom Lošinju)

1680 miseca nov(e)nbra dan 8 kada se rodi sin
Maretin Matia Markočića a karseti s(e) na 10
nov(e)nbra i karstih ea do(n) Franic Marketic
plovan a to karestih u crikevi s(vet)e Marij(e) kum
bi paro(n) Mati Mori(n) a kuma Mara zena
pokojnoga Matia Garžana otac Matij Marekočić a
mati Mara žena negova.


1680, in the month of November, the 8th day was
born Maretin, son of Matije Markocic. He was
baptized on the 10th of November, and I, Don
Franic Marketic, priest, baptized him in the church
of St. Mary. The godfather was Mr. Mati Morin,
and the godmother was Mara, widow of the late
Matije Garzan. The father was Matije Markocic
and the mother Mara, his wife.

 

1765 marriage from parish of Ponikve (iz matice vijenčanih u Ponikvama)

1765 na 25 setembra bihu zdruzeni u s(ve)tu
zenidbu Miko Dapikul zvane z' Franicu kcer p. Jiva
Cutula ki su bili napovidani u tri dnevi svetacni i te
iste napovidi bihu ucinene u cri(k)ve obicaine od
kuratie kako zapovida s(ve)ta crikva i kuncilii
tridentinski kih zdruzih u crikvi s(ve)te Stosie u
mojoi kuratii svidoci Tome Brusic p. Mika i sudac
Jure Segulic Pop Jivan Bucul kurato.


1765, on the 25th of September, were joined in holy
matrimony Miko, called Dapikul, with Franica,
daughter of Ivo Cutul. The banns had been read on
three Sundays and in church by the clergy as the
Holy Church and the Council of Trent so order.
They were married in the church of St. Anastasia in
my parish. Witnesses were Tome Brusic, Father
Mika (priest) and the judge Jure Segulic. [signed]
Father Ivan Bucul, curate.

Popis sedamdeset dvije župe koje posjeduju glagoljicom pisane matice i koje je mikrofilmirala genealoška udruga Family History Library (List of the seventy-two parishes having some records in Glagolitic and microfilmed by Family History Library):

Arbanasi
Bokanjac
Boljun
Brbinj
Cres
Dobranje (Zazablje)
Dobrinj
Donji Dolac
Dubašnica
Filipjakov
(S. Filippo Giacomo)
Funtana
Galovac
Grabovac
Imotski-Glavina
Ivan (Porec)
Jesenice (Split)
Kali
Kastav

Katuni
Klis
Konjsko
Kornić
Kozino
Labinci
Linardici
Lukoran
Makar
Makarska
Mali Lošinj
Metković
Mravince
Novalja
Novigrad
Olib
Omišalj
Orah
Pašman
Petrčane
Podaca
Podjezerja
Posedarje
Preko
Primošten
Prkos
Punat
Sali
Sestrunj
Silba
Sitno
Slatina
Sokričić
Starigrad (Zadar)
Stobreč
Sukošan
Sutomišćica
Svinišće
Tkon
Tugare
Turanj
Ugljan
Vid Miholjice
Vlašići
Vranjic
Vrgada
Vrlika
Vrpolje (Šibenik)
Zankovic
Zapuntel
Živogošće
Žman
Unknown parish in northern Dalmatia
Records kept 1732-1738 by Mijo Vujičić

Popis dodatnih župskih glagoljičkih matica koje opisao Vjekoslav Štefarnić (List of additional parish records in Glagolitic described by Stefanic at the Yugoslav Academy of Science):

Baška: births 1616-1816; marriages 1616-1816; deaths
1642-1737, 1742-1816; confirmations 1622-1635, 1753-1818; status animarum 1750-1786
Beli: marriages 1749-1812; births 1750-1912
Boljun: births 1598-1634; marriages 1576-1667; confirmations 1588-1658
Bribinj: parts of births, 1602-1613; marriages 1601-1613
Bribir: births 1604-1668, 1676; marriages 1603-1660;
deaths 1650-1667, 1675
Čunski: marriages 1749-1824, births 1748-1825
Dinjiska: confirmations 1598-1782; marriages 1731-1734
Dolina: births 1605-1617
Draguć: births 1579-1685, marriages 1584-1722; confirmations
1659
Lindar: births 1591-1667
Montrilj: births 1728-1775; memorials and deaths 18th and beg. 19th century
Ponikve: marriages 1765-1815; deaths 1765-1815
Vodnjan: births 1566, 1567, 1569, 1578
Volosko: births 1667-1674

Doista nas mora zadiviti način na koji čitatelje ovog međunarodnog časopisa autor Gordon McDaniel vrlo sistematično i pregledno uvodi u problematiku kurzivne hrvatske glagoljice, na pažljivo odabranim primjerima iz naših crkvenih matičnih knjiga pisanih glagoljicom. Nije nam poznat sličan primjer u Hrvatskoj, osim u neobjavljenoj knjizi Nede Grbina iz 1990tih kojoj se izgubio trag. Također, za nas predstavlja veliko iznenađenje gornji popis od preko sedamdeset hrvatskih župa koje posjeduju glagoljičke matice, kao i činjenica da ih je ta udruga sve snimila na mikrofilmove.


Popis plemenskih međaša iz godine 1487.

Pravda među pukom novogradskim iz godine 1546.

Sudbena glagoljička isprava iz 16. st.


Kali na otoku Ugljanu, zapis o krštenju ditića, 1799.

Na 9 zugnija 1799
Ja don Jive Dražić parok crikve sv(etoga) Lovri-
nca u selu Kali karstih jednoga diti-
ća roćena na 1 ovoga od zakonitih zaručnikov
Šime sina po(kojno)ga Mate Koronova i negove
prave zaručnice Mande hćere Mate Franova
komu ditiću stavih ime Šime i Mate
bi kum Bože Šarin i kuma Jele Kunčuratova
oba od ove parokie

Presvitlom gospodinu biskupu od Nina
Dae Vam znati da sam napovidija Luku sina po-
koinoga Jakova Magaša od ove župe. I nie se
našla niedna zaprika koja bi mogla biti
kontra nemu.

Od Vineria na 26. marča 1775
Don Šime Dadić paruk u viri
odčesa

"Iz Vineria" znači iz Vinjerca, mjesta u zaleđu Zadra.

Jedan list glagoljičke matice iz Privlake kod Nina koja započinje s godinom 1721. Zahvaljujem g. Ivici Glavanu iz Zadra.

Iz Turna kod Sv. Filipa i Jakova, blizu Biograda

Ja dom Šimun Dragnić is Tr-
rna, ja obišćem šesto dukat
za intradu Menga Kati-
ća ka je na Dobro Polani. 
...

I bi učinena ta
štampa u kući
meštra pelegrina 
iz Bolone, a bih ja
fra Matij Zadran-
in on ki ju složih.

Ovdje fra Matija Zadranin svojom rukom piše u Tkonskom zborniku da je 1492. dao tiskati svoju glagoljički ISPOVID  u Bolonji. Radi se o izgubljenoj inkunabuli.
Fotografija ljubaznošću Daria Tikulina iz Zadra.

Godine 1626. zadarski nadbiskup izvješćuje Kongregaciju de Propaganda Fide da u Dalmaciji ima 113 (sto i trinaest) župa u kojima se rabe glagoljičke liturgijske knjige. Vidi [Krasić, str. 82].



Ivan Kuzmić iz Zadra napisao je brzopisnom glagoljicom knjigu koja se danas zove Kuzmićev zbornik crkvenih govora i kršćanskog nauka, 1724/1725, koju je imao namjeru i objaviti. Knjiga se čuva u Arhivu HAZU. U tom štivu nalazimo na nekoliko mjesta hrvatsko ime. Evo nekih primjera:


... mi Harvati ...


... šteniju harvatskom ...


... harvatski jezik ...

Glagoljaško sjemenište u Priku kod Omiša (na ušću Cetine, južno od Splita), osnovano 1750., zvalo se Arvacki šeminarij.




skroieno na Rva(c)ko
iz oporuke Oršule Filipi iz Filipajkova, 1763., u kojoj se spominje ženska roba "skrojena na Rvacko" (tj. na hrvatski način):
... Saviše svega ako priminem ove bolesti ostavlam Mari našoi divoici koija n(a)s je služila u veće godišć za nezim naiem ono robe ženske u nezinoii skrini skroieno na Rva(c)ko da ioi bude za nezino ruho i da ioi se niko ne pača i priručuim oi moju dicu da i uzdrži u svakoi čistoći i virnosti momu gospodaru Ivanu i saviše moie stare rečine da ioi budu kad se udade ... (izvadak iz oporuke)
Zahvaljujem Grozdani Franov Živković iz Zadra na poslanom presliku i transliteraciji.


na Arvacku
iz oporuka Luce Albinon iz Filipjakova, 1773., u kojoj se spoinje ženska roba skrojena "na Arvacku" (tj. na hrvatski način)
...ostavlan robu žensku što e na Arvacku moim sestram...
Zahvaljujem Grozdani Franov Živković na poslanom presliku i transliteraciji.


Za više podataka vidi časopis FOLIA Croatica - Canadiana [PDF], 1999, HIC


Hrvatsko ime u glagoljičkom štivu


Hrvatski glagoljički brzopisni rukopisi zbirke Rara u Gradskoj knjižnici u Zagrebu - Dobrinjska zbirka




Kurzivna glagoljica u Turopolju kraj Zagreba (Šćitarjevo):

Ladić, Zoran i Budeč Goran: Glagoljska bilježnica šćitarjevskog župnika od 1524. do 1526.  godine. Prilog proučavanju crkvenog i seoskog života u zagrebačkoj okolici u ranom Srednjem vijeku. [PDF], Zbornik Odsjeka povijesnih znanosti Zavoda povijesnih i društvenih znanosti HAZU, 29 (2011), 149-189



AUGUST ŠENOA (1838.-1881) - LJUBITELJ HRVATSKE GLAGOLJICE!


I pismo na koži, oporuka od 1521.
II pismo na papiru 1667.
III Inventar na papiru 1612


Glagoljica iz protokola u Plovaniji na Trsatu 1438. i od 1575. do 1699.

Najljepše zahvaljujem gđi. Jasmini Reis iz Zagreba na dopuštenju da budu objavljeni ovi značajni listovi pisani vlastitom rukom velikog hrvatskog književnika Augusta Šenoe.
August Šenoa ne samo da je veoma dobro poznavao i volio hrvatsku glagoljicu, nego ju je vježbao na izvornim hrvatskim glagoljičkim dokumentima.
Ovo su samo dva dokumenta iz veće zbirke njegovih rukopisa, o kojima će opširnije pisati časopis Bašćina.
Objavljeno prvi puta upravo na ovoj mrežnoj stranici dne 10. ožujka 2014.




Veselje ti navješćujem
[JPG]. Ovu lijepu Božićnu čestitku napisao je svojom rukom Nenad Hančić Matejić (Duesseldorf, Njemačka).

RAČUNALNI FONTOVI BRZOPISNE (tj. kurzivne) GLAGOLJICE ZA WINDOWSE

Računalni font Krčka glagoljička kurziva za Windowse, izradio Eugen Divjak godine 2002.
Eugen Divjak iz Zagreba se od 2004., kada je postao punoljetan, na svim službenim dokumentima potpisuje kurzivnom glagoljicom, a i osobna iskaznica je potpisana tim starim hrvatskim pismom:

Poznata nam je još jedna osoba koja se na isti način službeno potpisuje kurzivnom glagoljicom - g. Damir Kremenić rodom iz Kornića kod Punta na otoku Krku. Evo njegova potpisa s osobne iskaznice (D Kremenić):

 

Nenad Hančić Matejić (Düsseldorf, Njemačka): Iz Evanđelja po Ivanu - Proslov, pisano kurzivnom hrvatskom glagoljicom. Pogledajte njegov vrlo lijepi glagoljički font "Croatica" na adresi www.glagolica.com.nu s primjerima, opisan na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku.

Ivica Glavan, Sveučilište u Zadru: Privlačka parokijanska glagoljička kurziva (Privlaka kod Zadra), Privlacka1.ttf, opis: [SWF Flash]

Font hrvatske brzopisne glagoljice za korisnike LaTeX-a napravio je D.Ž., unutar paketa Croatian fonts. Kako taj font izgleda možete pogledati u članku Croatian Fonts for Users of LaTeX [PDF].


Nedo Grbin 1928.-1999.

Nedo Grbin: Glagoljski spomenici na Zadarskom području


Društvo prijatelja glagoljice