Juraj Slovinac

Georges d'Esclavonie, George de Sorbonne

glagoljaš i profesor na pariškoj Sorboni od 1394. do 1403.

Darko Žubrinić, 2002.


Juraj Slovinac (latinski Georgius de Sclavonia, francuski Georges d'Esclavonie ili de Sorbonne, 1355/60 - 1416) rođen je mjestu Rayn u Akvileji ("...de Rayn Aquilegiensis diocesis", možda Brežice u današnjoj Sloveniji). Njegovo ime u izvorima dolazi kao Georgius de Rayn, Georgio de Rayn, d'Esclavonia, de Sorbonna, a neki stručnjaci smatraju da nije sigurno da se Rayn odnosi na Brežice. Bio je glagoljaš i latinist,

Bio je teološki pisac, a napisao je hrvatski abecedarij i osnovne kršćanske molitve glagoljičkim pismom oko godine 1400.

Radi se o maloj glagoljaškoj početnici, koju je Juraj pisao po sjećanju, a sadrži Očenaš, Zdravomariju, Vjerovanje Nicejsko, Vjerovanje Apostolsko i psalam Smiluj mi se Bože. Iznad svakog glagoljicom pisanog retka nalazi njegova transkripcija latinicom. Rukopisi se čuvaju u Gradskoj knjižnici u Toursu. Ovim tekstovima očevidno je htio pokazati svojim francuskim kolegama da osim hebrejskog i grčkog pisma postoji izvorno hrvatsko pismo, kako ga on naziva:

Istud alphabetum est Chrawaticum
(Ovo je hrvatski alfabet)

U istom štivu, nekoliko stranica dalje, Juraj piše

Primus episcopus Chrawacie qui scit utrumgue ydioma,
tam latinum quam chrawaticum,
et celebrat missam i altero istorum ydiomatum quocumque sibi placet.

(Biskup Hrvatske je prvi koji poznavajući oba jezika,
kako latinski tako i hrvatski,
slavi misu na jednom i drugom jeziku, već prema vlastitom nahođenju.)

Godine 1401. doktorirao je teologiju, a 1403. njegovo ime uključeno je u popis profesora sveučilišta u Parizu. Prema Dragici Malić (vidi [D. Malić, Prilog..., str. 229]), Juraj je prvu poznatu glagoljašku početnicu napisao negdje u zadnjem desetljeću 14. st. vjerojatno kao profesor pariške Sorbonne, i to radi poučavanja francuskih studenata hrvatskoj glagoljici. Početnica je napisana na zadnjim, praznim stranicama jednog kodeksa.

Od 1404. također je kanonik i ispovjednik u Toursu, u ženskom samostanu Beaumont. Svojom knjigom Le chasteau de virginite (Tvrđava djevičanstva), pisanom na latinskom i francuskom jeziku, ušao je u povijest francuske i europske književnosti. Postoje mnogobrojne njene kopije iz 15. st., kao i tri tiskana francuska izdanja iz 1505., 1506. i 1510. te jedno latinsko iz 1726. To pokazuje njegovu iznimnu popularnost u ondašnjoj Europi. Sačuvani rukopisi, među inim i glagoljički, smješteni su u Gradskoj knjižnici (nekadašnjoj Katedralnoj knjižnici) u Toursu. U Sveučilišnoj knjižnici poznatog američkog sveučilišta Yale nalazi se jedan primjerak Jurjeva pisma koji prethodi onome koji je Juraj predao svojem kumčetu Isabelle de Villeblanche dne 31. prosinca 1411. U opisu Jurjeva pisma čitamo imena poznatih kolekcionara u čijem je vlasništvu tijekom nekoliko stoljeća bio taj tekst. Među njima je i Sir Thomas Phillips, znameniti engleski kolekcionar iz 19. st., jedan od najvećih u povijesti. On je bio i vlasnikom tzv. Njujorškog misala (The New York Missal), hrvatsko-glagoljičkog misala podrijetlom iz ličkog ili zadarskog područja s početka 15. st., koji se danas nalazi u The Pierpont Morgan Library, najvećoj knjižnici u New Yorku (u njoj se čuva i najveća zbirka djela Julija Klovića).

Juraj Slovinac bio je veoma ponosan na Istru, na koju se izrjekom osvrće kao na dio svoje hrvatske domovine:

Istria eadem patria Chrawati

Istra: glagoljske knjige, matice i natpisi.


Pogledajmo jedan od rukopisa Jurja Slovnica, na kojem se nalaze glagoljički zapisi molitava Zdrava Marie i Vjerovanja Nicejskog. Kopiju jednog rukopisa Jurja Slovinca dobio sam ljubaznošću akademika Franje Šanjeka prigodom njegova predavanja održanog 2000. na tribini Društva prijatelja glagoljice, kojim je obilježeno 600 godina od Jurjeva stvaralaštva u Francuskoj.

 

George de Slavonie, oko 1400.

 

Čitanje ovih dviju molitava prikazat ćemo sada detaljno tako, što ćemo tu stranicu podijeliti u tri dijela. Primijetite da je tekst molitava pisan hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom, s elementima ikavskoga govora.

Na sljedećoj interktivnoj mapi (Zdrava Marie) postavljanjem strelice miša na odgovarajuću riječ dobit ćete njeno latinično čitanje. Pri tom je nužno da cijela mapa zajedno s njenim početkom bude na vašem ekranu. Iz tog razloga je malo niže mapa za Vjerovanje Nicejsko podijeljena u dva dijela.


Pogledajmo sada molitvu Vjerovanje Nicejsko:

 

Vjerovanje Nicejsko (nastavak):

ot BogaistinnaRojena nestvorenjedino-sušćanOcuimževsabišeJegožecesarstvijune budetkoncai DuhasvetaGospodaživotvorećagoishodešćagoot Ocai SinaIžesa Ocemi Si -- nomravnoravnospoklanajet sei slavoju

Pogledajmo stranice koje je ispisao naš Juraj. Na tim stranicama nalazi se i tekst još jedne ruke, Pavla iz Krbave, koji je na jednom mjestu govori o knezu Jurju, tj. o svom profesoru na Sorboni.

Zapis Pavla dijaka iz Krbave
Glagoljska azbuka, Istud alphabetum est Chrawaticum, Oče naš
Zdravo Marija, Vjerovanje Nicejsko
sricanje, Vjerovanje apostolsko
..Vjerovanje apostolsko, glagoljaške biskupije, Istria eadem patria Chrawati
Zahvala knezu Jurju

Na petom listu Juraj navodi popis jedanaest glagoljaških biskupa (na latinskom):
biskup krbavski
biskup kninski
biskup krčki
nadbiskup splitski
biskup trogirski
biskup šibenski
nadbiskup zadarski
biskup ninski
biskup rabski
biskup osorski
biskup senjski

U bilješci na istoj stranici pisanoj latinskim jezikom ističe da je hrvatski biskup bio prvi koji je poznavajući oba jezika, latinski i hrvatski, misnu žrtvu slavio čas na jednom a čas na drugom jeziku, kako je već smatrao uputnim.

Primus episcopus Chrawacie qui scit utrumque ydioma, tam latinum quam chrawaticum, et celebrat missam in altero istorum ydiomatum quocumque sibi placet.

Uz rub desne strane spomenutog lista nalazi se zapis Istria eadem patria Chrawati.

Istarske crkve s glagoljskom misom do 1918.

Na šestom listu čitamo zapis:

Poklonenje i pozdravenje knezu Jurju kako momu gos-
podinu plemenitomu dam ti viditi da sam
zdrav Božju milostju i svete Marie Gospoe.

Zahvaljujem dr. Dragici Malić na posudbi fotografija originalnog rukopisa iz Toursa.

Juraj Slovinac je u svojoj oporuci izrazio želju da se sveta Misa zadušnica za njega održava dan nakon dana sv. Jeronima, tj. na 1. listopada. Godine 2010. je Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba potaknulo održavanja svete Mise za Jurja, a prema ideji o kojoj je puno ranije pisao Henrik Heger-Juričan, izv. profesor na pariškoj Sorboni u mirovnini. Dne 1. listopada 2010. u 18 sati u Zagrebačkoj katedrali slavila se svečana sveta Misa zadušnica za Jurja Slovinca (1355./1360. - 1416.), svećenika glagoljaša, asketsko-teološkog pisca, profesora na pariškom sveučilištu Sorboni, autora prve hrvatske glagoljičke rukopisne početnice. Misno slavlje predvodio je mons. dr. Juraj Batelja. Naglasak tijekom mise je na Jurjevim mislima:

Juraj Slovinac - Misli

Godine 2016. je dne 1. listopada u Zagrebačkoj katedrali svečano obilježena 600. obljetnica smrti Jurja.


Tablica hrvatske glagoljice Jurja Slovinca

Hrvatske glagoljičke početnice za djecu

Hrvatska glagoljička kultura s osvrtom na Francusku

Zanimljivo je da su u dokumentaciji koju su hrvatski svećenici, u prvom redu Božo Milanović, priredili za potrebe međunarodne konferencije u Parizu održane 1946. godine, tijekom koje se rješavala sudbina Istre, navedeni zapisi Jurja Slovinca pisani u Parizu oko 1400., kao i njegov zapis "Istria eadem patria chrawati" (Istra je domovina Hrvata). Vidi Uloga hrvatske glagoljice za političu sudbinu Istre nakon II. svjetskog rata.

Potezi u tablici hrvatske glagoljice po Jurju Slovincu iz oko 1400.


Literatura:

 

 

 

Vjerujuv jedinagoBogaOcavsemoguća -- gotvorcanebui zemliVidimivsehi nevidimijedinagoGospodanašegoIsuhrstaSinaBožjajedinočedagoot Ocarojenagopriev -- sihvekBogodBogasvitot svitaBogistinniot BogaistinnaRojena nestvorenjedinosušćanOcuimževsabišeJegožecesarstvijune budetkoncai DuhasvetaGospodaživotvorećagoishodećagoot Ocai SinaIžesa Ocemi Si -- nomravnoravnospoklanajet sei slavojuGospoda ZdravaMariemilostiplnaGospods tobojublaženatijesiv ženahi blagoslovlenjestplodčrevatvoegoGospoesvetadivoMariemoliza nasgrišnihIsuhrstaSinasvo -- gada naspomiluje (blagoslovi)sadei v životivječnomAmen