Glagoljički dokumenti s otoka Zlarina
Mirna Lipovac i Darko Žubrinić, 2017.
Ante Šupuk u svojem značajnom djelu Šibenski
glagoljski spomenici
objavljenom godine 1957., spominje da su glagoljicu širili naročito
redovnici trećoredci glagoljaši, koji su od 1463. djelovali u Prviću, u
Sustipancu od 1511., te upravljali župama u Prvić-Luci, Šepurinama i
Kaprijama. Iz šibenske okolice je sačuvan veći broj privatnopravnih
dokumenata pisanih kurzivnom glagoljicom:
- Murter 51 isprava
- Zlarin 47
- Tisno 42
- Prvić-Luka i Šepurine 36
- Jezera 30
- Betina 9
- Tribunj 9
- Žirje 4
- Krapanj 3
- Primošten 3
- Rogoznica 1
- Pirovac 2.
Sve je te isprave skupio i sredio don Krsto Stošić, poznavatelj glagoljice i šibenskih
starina, te ih pohranio u Gradskom muzeju u Šibeniku.
Otok Zlarin s istoimenim mjestom. Foto Ninka Sulimanović.

Župna crkva Uznesenja B.N. Marije u Zlarinu
U knjižici [Bjažić, Dean],
spominje se da je Zlarinska župa, osnovana godine 1602., bila
glagoljaška skroz do 1965. (kada je na II. Vatikanskom Saboru donesena
odluka o uvodjenju narodnih jezika i latinice u liturgiju), t.j.
tijekom barem četiri i pol stoljeća.
Statut svete Marije u Zlarinu iz godine 1456., pisan je glagoljicom (izvor). Bilo bi od interesa doznati gdje se čuva.
Oporuka Frane Jurjeva pisana kurzivnom (brzopisnom) glagoljicom u Zlarinu godine 1675.

od Zlarina
Izvori:
- Ante Šupuk: Šibenski glagoljski spomenici, JAZU, Zagreb 1957.
- Slavko Bjažić, Ante Dean, Vesna Parun: Zlarin, kratka povijest i rječnik, na hrvatskom i engleskom, Prometej, Zagreb 2002.
- Grupa autora: Povijest i tradicije otoka Zlarina, Zavod za istraživanje folklora, Zagreb 1982.
- Zorica Rajković: Običaji otoka Zlarina
- Turistička zajednica Zlarin
- Koralji Zlarinka
- Vesna Parun
- Ivana Kukić Rukavina: Mladen Bjažić – nepatvoreno bogatstvo djetinjstva [PDF]
- Zlarin Google map
Video zapisci:
Glagoljički brzopis
Mala enciklopedija hrvatske glagoljice
Croatia, its History, Culture and Science
|