Glagoljički dokumenti s otoka Zlarina

Mirna Lipovac i Darko Žubrinić, 2017.

Ante Šupuk u svojem značajnom djelu Šibenski glagoljski spomenici objavljenom godine 1957., spominje da su glagoljicu širili naročito redovnici trećoredci glagoljaši, koji su od 1463. djelovali u Prviću, u Sustipancu od 1511., te upravljali župama u Prvić-Luci, Šepurinama i Kaprijama. Iz šibenske okolice je sačuvan veći broj privatnopravnih dokumenata pisanih kurzivnom glagoljicom (vidi [Šupuk] i korekciju na temelju novijih istraživanja u [Šupuk, str. 493]):

  • Murter 53 isprava
  • Zlarin 48
  • Tisno 42
  • Prvić-Luka i Šepurine 36
  • Jezera 30
  • Betina 10
  • Tribunj 9
  • Žirje 4
  • Krapanj 3
  • Primošten 3
  • Šibenik 2 (Rudčićevo i Ručićevo pismo koja se čuvaju u Nacionalnoj i svečulišnoj knjižnici NUK u Llubljani; pismo Ivana Rudčića iz 1545. g. je najstarije datirano pismo na šibenskom području; ono dokazuje da je i Šibenik bio "glagoljaški" grad; nekada je po Anti Šupuku moralo biti puno više dokumenata u gradu Šibeniku, pisanih glagoljicom)
  • Rogoznica 1
  • Pirovac 2.
Sve je te isprave skupio i sredio don Krsto Stošić, poznavatelj glagoljice i šibenskih starina, te ih pohranio u Gradskom muzeju u Šibeniku.


Otok Zlarin s istoimenim mjestom. Foto Ninka Sulimanović.

Župna crkva Uznesenja B.D. Marije u Zlarinu

U knjižici [Bjažić, Dean], spominje se da je Zlarinska župa, osnovana godine 1602., bila glagoljaška skroz do 1965. (kada je na II. Vatikanskom Saboru donesena odluka o uvodjenju narodnih jezika i latinice u liturgiju), t.j. tijekom barem četiri i pol stoljeća.

Statut svete Marije u Zlarinu iz godine 1456., pisan je glagoljicom (izvor). Bilo bi od interesa doznati gdje se čuva.

Zlarinska matrikula iz 1751. prepisana je latinicom najvjerojatnije iz znatno starijeg glagoljičkog teksta. U člancima 20 i 23 te matrikule (pravilnika) govori se o karitativnoj djelatnosti.  Vidi opesežan članak akademika Eduarda Hercigonje pod naslovom Glagoljaštvo i glagoljica, objavljen u Hrvatska i Europa 3, na str. 260.



  Oporuka Frane Jurjeva pisana kurzivnom (brzopisnom) glagoljicom u Zlarinu godine 1675.








od Zlarina


Prijepis Ante Šupuka koji se, kao i izvornik, čuva u Muzeju grada Šibenika, objavljen je u monografiji [Šupuk]




Ante Šupuk (1912.-2000.), istaknuti istraživač hrvatske glagoljičke baštine
na širem području Šibenika. Izvor fotografije [Juran i Mučalo].



Zbog njegove važnosti, navodimo i Rudčićevo pismo iz 1545. g., pisano "v Šibeniku na Križe", a to je najstariji poznati dokument pisan glagoljicom na Šibenskom području. On dokazuje da je i Šibenik bio "glagoljaški" grad. Vidi [Šupuk, str. 492].


Rudčićevo pismo pisano u gradu Šibeniku 1545. g. Čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici NUK u Ljubljani.

v Šibe         -         niku na Križe



Rowing competition in the town of Zlarin on the island of Zlarin arround 1900, near the city of Šibenik on Croatian coast.
Zlarin is also known for coral hunting and production of fantastic coral jewelry.
The nearby island of Krapanj is famous for coral and sponge hunting.


Dom obitelji Anthony Maglice, poznatog po proizvodnji maglite lampica u SAD-u. Zlarin. Foto Ninka Sulimanović.




Dio vedute znamenitog bakrorezca Matthäusa Meriana st. iz 1652. g., koji prikazuje Šibenik s otocima Prvićem i Zlarinom.


Cijeli prikaz vedute Matthäusa Meriana ml. iz 1650. g., koji se čuva u Franjevačkom samostanu na otoku Visovcu na rijeci Krki.
Samostan je vidljiv na gornjoj veduti.


Joan Bleau (1596.-1673., č. Joan Blau), znameniti Flamanski kartograf,
oslikao je Šibenik u vrijeme dramatične Turske opsade 1645. g. Izvor.



Martin Kolunić-Rota, 16. st., dio vedute područja Šibenika. Izvor fotografije je
Slavo Grubišić: Šibenik kroz stoljeća, Muzej grada Šibenika 1974.

Još jedna veduta šibenskog područja koju je izradio Martin Rota Kolunić, objavljena u Veneciji 1572. g.
 Izvor.


Izvori:

  • Ante Šupuk: Sedam stoljeća glagoljice u Šibeniku [PDF], Čakavska rič, veljače 1987.
  • Ante Šupuk: Prilozi šibenskim glagoljskim spomenicima, u Slavo Grubišić (ur.), Šibenik, spomen zbornik o 900. obljetnici, Šibenik 1976.
  • Ante Šupuk: Šibenski glagoljski spomenici (sažetak knjige), JAZU, Zagreb, 1957.
  • D. Krsto Stošić: Sela šibenskog kotara, Šibenik 1941. (pretisak 2020.)
  • Kristijan Juran i Nataša Mučalo: Ante Šupuk i njegov rukopiso starim promoštenskim maticama, Državni arhiv u Šibeniku, Šibenik 2013., ISBN 978-953-7998-00-4
  • Slavko Bjažić, Ante Dean, Vesna Parun: Zlarin, kratka povijest i rječnik, na hrvatskom i engleskom, Prometej, Zagreb 2002.
  • Grupa autora: Povijest i tradicije otoka Zlarina, Zavod za istraživanje folklora, Zagreb 1982.
  • Zorica Rajković: Običaji otoka Zlarina
  • Turistička zajednica Zlarin
  • Zlarinske crkve
  • Koralji Zlarinka
  • Vesna Parun
  • Ivana Kukić Rukavina: Mladen Bjažić – nepatvoreno bogatstvo djetinjstva [PDF]
  • Zlarin Google map
  • Srećko Diomartić (Zlarin 1914. - Los Angeles 2016.), najstariji ex-alumnus Zavoda sv. Jeronima u Rimu
Video zapisci:

Otok Prvić i njegova glagoljaška baština


Glagoljički brzopis

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice

Croatia, its History, Culture and Science