Hrvatsko ime u glagoljičnom štivu od oko 1100. do 17. st.
Iz golmeog mnoštva hrvatskih glagoljskih rukopisa i knjiga izdvojit
ćemo samo one koje izrijekom spominju hrvatsko ime.
Bašćanska ploča, oko 1100.:
Zvonimir, kralj hrvatski
U trećem retku znamenite Bašćanske ploče čitamo:
|
|
|
|
|
|
|
Jurandvorski II. ulomak, vjerojatno ostatak druge Bašćanske ploče (desni plutej), pronašao je i objavio 1864. zajedno s I. odlomkom Ivan Črnčić. No Geitler ga 1879. više nije našao. Po [Fučiću, Glagoljski natpisi, str. 63], on je ili uništen ili završio u nekoj stranoj zbirci. Na njemu se nalazi dio hrvatskog imena ...VATSK...
...VATSK...
Istarski razvod, 1275.-1395.: hrvacko ime - preko 20 puta
... I ondi gospodin Menart sluga naprid sta, i pokaza listi prave ... ke listi ondi pred nas trih nodari postaviše, keh ta
gospoda izibra: jednoga latinskoga, a drugoga nimškoga, a tretoga hrvackoga, da imamo vsaki na svoj orijinal pisat, poimeno od mesta do mesta kako se niže udrži, po vsi deželi.I tako mi niže imenovani nodari preda vsu tu gospodu pročtesmo kako se v njih udrži. I tako onde obe strane se sjediniše i kuntentaše i kordaše i razvodi svojimi zlamenji postaviše, i jednoj i drugoj strani pisaše listi jazikom latinskim i hrvackim, a gospoda sebi shraniše jazikom nemškim. ... itd. itd.
Vinodolski zakon, 1288.:
... hrvatski malik ... (malik = klerik koji biskupu nosi štap; u članku 1.)
Jošće niedan posal ni verovan koliko na pravdi, ne buduć roćen, shraneno ako est poslan od dvora, komu poslu se govori hervatski arsal (u članku 72.).
U Vinodolskom zakonu se spominje i stari hrvatski naziv satnik (tj.
stotnik, dakle satnija = stotnija), i to
već u proslovu zakona:
iz Bribira Zlonomer satnik, ... iz Hriljina Ivanac satnik, ... iz Bakra Ivan satnik, ... iz Trsata Nedrag satnik, ... iz Grobnika Slavan satnik.
Glagoljični zapisi Jurja Slovinca (početkom
15. st., ili po Dragici Malić s konca 1390tih):
Istud alphabetum est Chrawaticum
Istria eadem patria Chrawati
Hrvojev misal pisan je godine 1404. za Hrvoja Vukčića Hrvatinića, bosanskog kneza i splitskog hercega. Ova raskošna glagoljska knjiga ne sadrži zapisano hrvatsko ime, ali je znakovito da je pisana za bosanskog kneza koji nosi hrvatsko ime u svom prezimenu - Hrvatinića. Knjiga je dospjela kao ratni plijen u Tursku, gdje se i danas čuva u Knjižnici turskih sultana Topkapi Sarayi u Carigradu.
Anonimni hrvatski glagoljaš:
Jerolim je naš Dalmatin; on je dika, poštenje i slava i svitla kruna hrvatskoga jazika
Svećenik glagoljaš Juraj Zubina u svojoj oporuci iz 1437. piše da je on:
pop hrvacke knjige
Mavrov brevijar iz 1460. (pisao Blaž Baromić):
I vse knjigi hrvatske tlmačiše
(govoreći o sv. Ćirilu)
Fraščićeva psaltir, 1463 (čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču):
Tumačenie saltira hrvackoga
Baromićev brevijar, Venecija, 1493., kolofon (završna bilješka):
Svršenije brvijali hrvackih stampani v Benecih po meštre Andreje Torižane iz Ažule.
Glagoljski natpis s vrlo kultiviranim uklesanim slovima, iz Bužima pored Bihaća u zapadnoj Bosni (tzv. Turska Hrvatska), spominje kneza Jurja Mikuličića, koji je podigao utvrdu u Bužimu protiv Turaka. Natpis u svojem drugom retku među inim spominje ovo:
U nu vrime va vsei hrvatskoj zemlji boljega čovika ne biše...
Spomenik je klesan je koncem 15. st., a čuva se u Muzeju grada Zagreba, vidi [Fučić, Glagoljski natpisi, str. 112].
Baromićev brevijar iz 1493 ima završnu bilješku (kolofon) sljedećeg sadržaja:
Svršenie brviyali hrvackih. Stampani v Benecih po meštrye Andryee Torižanye iz Ažulye. Korežene po pre. Blaži Baromići kanonigi crikve Senjske na dni 13. miseca marća 1493.
II. Novljanski brevijar, 1495., znameniti zapis
popa Martinca nakon bitke na Krbavskom polju godine 1493.:
Turci nalegoše na jazik (narod) hrvacki ...
... zemlje hrvacke
gospoda hrvacka i bani hrvacki
uhitiše bana hrvackoga
U jednoj glagoljaškoj matrikuli (Acta Croatica; E. Hercigonja):
... s pravdom hrvackom i zakonom ...
P. Krajačić, Ozalj, vidi [Hercigonja: Glagoljaštvo i glagoljica, str. 269]:
... knige hrvackimi ričmi pisane ...
Senjski korizmenjak, Senjska tiskara, 1508., kolofon:
Svršen Korizmenjak fratra Ruberta, učinjen na ugojenije svećenoga veličastva kralja Feranta, protomačen z latinskoga jezika na hrvacki po popi Peri Jakovčići i po popi Silvestri Bedričići, ki mole Vas, častni otci, ki budete va nje čtali, ako najdete omršnju, prez česa ni, vi napravite, a nam ne zamirite, zač smo rodom Hrvate, a naukom latinskim priprosti. Da va ufanje onoga ki vsa vlada jesme je počeli i svršili Nemu budi hvala sada i vazda. Amen
Misal Pavla Modrušanina, Venecija 1528., kolofon:
... Narejeni i urdinani po zakon kopije i u misala hrvackoga
ništar ne umanjkano, da veće pridano, ako bi ko slovo jedno za drugo ali ča ino, ne klnite, na (nego) blagoslovite.
Šest primjeraka je u Hrvatskoj (četiri primjerka u Zagrebu, po jedan u gradu Krku i na Košljunu), jedan u Beču, jedan u Oxfordu (Bodleian Library), dva u Petrovgradu (Rosijskaja nacionaljnaja biblioteka, Berčićeva zbirka), jedan u Odesi, jedan u Rimu, jedan u Cambridgeu (VB), jedan u Londonu (British Library), jedan u Pragu (Nacionalna knjižnica), jedan u Veneciji (Fondazione Cini).
Misal hruacki, Rijeka 1531. (tiskara Šimuna Kožičića Zadranina):
...na Božju hvalu i hrvackog jazika posvećenje... (govoreći o knjizi; jazika = naroda)
Svršuet misal hruacki od slova do slova kužan i prepisan častnim va Isukrste gospodinom Šimunom Kožičićem Zadraninom biskupom Modruškim. ... (kolofon)
Knjižice od žitije rimskih arhierejov i cesarov (tiskara Šimuna Kožičića Zadranina), Rijeka 1531. Kožičić u predgovoru potiče biskupa Tomaša Nigra da napiše knjigu o hrvatskoj knjizi i njenoj slavi:
budeši složiti knižice od hrvacke zemlje i od hvali njee
Brozićev brevijar, 1561., kolofon:
Svršenie prijali (tj. brvijali, brevijara) hirvackih štanpani va Bnecih po sinih Zan Frančiska Torižani s velikimi korizioni i žunutu po pre Mikuli Brozići, plovani omišeljskom, miseca marča 1561. ...
Mali katekizam, Tübingen 1561.:
... I jedna predika, kako se ima ovo slovo, vera, u svetom pismu razumeti, krozi Stipana Konsula Istrijanina, s pomoću dobrih Hrvatov, sad najprvo istomačena.
Der klein Catechismus vnnd ein Predig vom rechten Christlichen Glauben in der Crobatischen Sprach.
... s pomoću dobrih Hrvatov ...
... in der Crobatischen Sprach ...
Postila, Tübingen 1562.:
Postila to jest, kratko istlmačenje vsih nedelskih Evanelijov i poglavitejih prazdnikov, skrozi vse leto, sada najprvo hrvatskimi slovi štampana.
Kurtze ausslegung uber die Sontags vnnd der fürnembsten Fest Euangelia durch das gantz Jar jetzt erstlich in Crobatischen Buchstaben getruckt.
... hrvatskimi slovi štampana.
... in Crobasicher Sprach ...
... mit Crobatischen Buchstaben getruckt.
Jedni kratki razumni nauci, Tübingen 1562.
... Registar ili ukaz svih artikulov koji va tih knjigah izloženi jesu, najti hoćeš za Nimškim i Hrvackim predgovori.
Die furnampsten Hauptartickel Christlicher Lehre auss der lateinschen, tutschen vnd Windischen Sprach in die Crobatische jetzt zum ersten mal verdolmetscht vnd mit Crobatischen buchstaben getruckt. ...
2. djel Novoga Teštamenta, Tübingen, 1563., naslovna stranica:
Evangelijov i poglavitejih prazdnikov, skrozi vse leto, sada najprvo hrvatskimi slovi štampana.
... Der ander halb theil des newen Testaments, jetzt
zum ersten in die Crobatischen Sprach verdolmetscht, vnd mit Glagolitischen Buchstaben getruckt.
Spovid i spoznanje prave krstijanske vire, Tübingen 1564.:
... Sada najprvo iz latinskoga i nimškoga jazika va hrvatski: po Antonu Dalmatinu i Stipanu Istrijaninu istlmačena Psal. 119. ...
Bramba Agustanske spovedi, Tübingen 1564.
... Apologia imenovana v edno tlmačena iz latinskoga jazika va hrvatski, po Antonu Dalmatinu i Stipanu Istrijaninu
Azbukividnjak Slovinskij, Rim 1629.
... Pismom B. Jerolima stridonskago prenapravljen
o. f. Rafailom Levakovićem Hervaćaninom čini manjših brat obsluževajućih, Deržave Bosne Hervatske.
Godine 1636. u Knjigu krštenih župe Petrčane kod Zadra glagoljaš don Bare Pifrović piše hrvatskom ćirilicom ovo: "Ja, dom Bare Pifrović, to pisah krvaski, ćurilicu i latinski..." Na kraju piše Amen latinicom, hrvatskom ćirilicom i glagoljicom.
Vidi [Hercigonja, Glagoljaštvo i glagoljica].
Juraj Manzin: Misal hervaski , Rijeka, 17. st., glagoljaški misal pisan latinicom (tzv. šćavetica). Juraj Manzin bio je župnik na Trsatu i kanonik zbornog kaptola riječkoga. To je najstariji od ukupno osam poznatih takvih misala na užem riječkom području. Otkrio ga je Darko Deković 1981, vidi [Deković, Missal hervaski Jurja Manzina]. Vidi [Hercigonja, Glagoljaštvo i glagoljica, str. 269].
Za više podataka vidi časopis FOLIA Croatica - Canadiana [PDF], 1999, HIC
Mala enciklopedija hrvatske glagoljice