Hrvatsko ime u glagoljičkom štivu od oko 1100. do 17. st.

Iz golemog mnoštva hrvatskih glagoljičkih rukopisa i knjiga izdvojit
ćemo samo one koje izrijekom spominju hrvatsko ime.

Bašćanska ploča, oko 1100.:

Zvonimir, kralj hrvatski

U trećem retku znamenite Bašćanske ploče čitamo:

Z'V'NIM(I)R'  (ZVONIMIR)	KRAL'	HR'VAT'SK'[I]

Jurandvorski II. ulomak, vjerojatno ostatak druge Bašćanske ploče (desni plutej), pronašao je i objavio 1864. zajedno s I. odlomkom Ivan Črnčić. No Geitler ga 1879. više nije našao. Po [Fučiću, Glagoljski natpisi, str. 63], on je ili uništen ili završio u nekoj stranoj zbirci. Na njemu se nalazi dio hrvatskog imena ...VATSK...

...VATSK...

U Dobrinjskoj darovnici pisanoj hrvatskom glagoljicom 1. siječnja 1230 navedeno je

Ja Petar Petriš prekopijah z latinskoga u hrvatski jezik.

Izvor [Krasić, Počelo je u Rimu, str. 375].

Istarski razvod, 1275.-1395.: hrvacko ime - 24 puta

... I ondi gospodin Menart sluga naprid sta, i pokaza listi prave ... ke listi ondi pred nas trih nodari postaviše, keh ta gospoda izibra: jednoga latinskoga, a drugoga nimškoga, a tretoga hrvackoga, da imamo vsaki na svoj orijinal pisat, poimeno od mesta do mesta kako se niže udrži, po vsoj deželi.

I tako mi niže imenovani nodari preda vsu tu gospodu pročtesmo kako se v njih udrži. I tako onde obe strane se sjediniše i kuntentaše i kordaše i razvodi svojimi zlamenji postaviše, i jednoj i drugoj strani pisaše listi jazikom latinskim i hrvackim, a gospoda sebi shraniše jazikom nemškim. ... itd. itd.

Vinodolski zakon, 1288.:

... hrvatski malik ... (malik = klerik koji biskupu nosi štap; u članku 1.)

Jošće niedan posal ni verovan koliko na pravdi, ne buduć roćen, shraneno ako est poslan od dvora, komu poslu se govori hervatski arsal (u članku 72.).

U Vinodolskom zakonu se spominje i stari hrvatski naziv satnik (tj. stotnik, dakle satnija = stotnija), i to već u proslovu zakona:

iz Bribira Zlonomer satnik, ... iz Hriljina Ivanac satnik, ... iz Bakra Ivan satnik, ... iz Trsata Nedrag satnik, ... iz Grobnika Slavan satnik.

Glagoljički zapisi Jurja Slovinca (početkom 15. st., ili po Dragici Malić s konca 1390tih):

Istud alphabetum est Chrawaticum

Istria eadem patria Chrawati

Primus episcopus Chrawacie qui scit utrumgue ydioma,
tam latinum quam chrawaticum,
et celebrat missam i altero istorum ydiomatum quocumque sibi placet.

(Biskup Hrvatske je prvi koji poznavajući oba jezika,
kako latinski tako i hrvatski,
slavi misu na jednom i drugom jeziku, već prema vlastitom nahođenju.)

Hrvojev misal pisan je godine 1404. za Hrvoja Vukčića Hrvatinića, bosanskog kneza i splitskog hercega. Ova raskošna glagoljska knjiga ne sadrži zapisano hrvatsko ime, ali je znakovito da je pisana za bosanskog kneza koji nosi hrvatsko ime u svom prezimenu - Hrvatinića. Knjiga je dospjela kao ratni plijen u Tursku, gdje se i danas čuva u Knjižnici turskih sultana Topkapi Sarayi u Carigradu.

Češka glagoljska Biblija, pisana hrvatskom glagoljicom 1416., ima zapis anonimnih autora koji izrijekom kaže da su knjigu pisali češki pisari, a ne hrvatski (folija 258a):

 Psana tato bible ot bratrzi Klašterskich’ ale ně ot pisarzov’ charvat’skich’

16. lipnja 1430. U Brinju. Knez Mikula Frankapan dopušta samostanu sv. Marije u Crikvenici da načini pilu u crikveničkoj drazi, dajuć mu ujedno i druga s tim spojena prava. 56

16. lipnja 1430. U Brinju. Knez Mikula Frankapan dopušta samostanu sv. Marije u Crikvenici da načini pilu u crikveničkoj drazi, dajuć mu ujedno i druga s tim spojena prava. 56

...i hrvacki...

Anonimni hrvatski glagoljaš:

Jerolim je naš Dalmatin; on je dika, poštenje i slava i svitla kruna hrvatskoga jazika

(jazik = narod!)

Svećenik glagoljaš Juraj Zubina u svojoj oporuci iz 1437. piše da je on:

pop hrvacke knjige

(tj. svećenik glagoljaš)

Vidi [Krasić, Počelo je u Rimu, str. 375].

Mavrov brevijar iz 1460. (pisao Blaž Baromić):

I vse knjigi hrvatske tlmačiše
(govoreći o sv. Ćirilu)

Fraščićeva psaltir, 1463 (čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču):

Tumačenie saltira hrvackoga

1483. Bilješka u brevijaru, čuvanom u Propagandi, Acta croatica, str. 321

Let Gospodnih 1483., tada tecaše, kada Grabi Matijaš ban Gatsku i Vuk Despot i gospoda hrvatska Turke pobiše na Brodu Zrinskoga.

Brod Zrinski je naziv za prijelaz na Uni gdje je kasnije podignut Novi Grad jugozapadno od Kostajnice.

...i biše podbil poda se vsu hrvacku gospodu...

1491. pri Slatskoj gori. Acta croatica. str. 145.

Fratar Mihal, vikariš kloštra sv. Marie pri Zagrebu, provincial i vižitator slovinski i Istrie i Hrvat, poli mora reda remet, prisežnik regule bl. Avgustina, str. 145,

Baromićev brevijar, Venecija, 1493., kolofon (završna bilješka):

Svršenije brvijali hrvackih stampani v Benecih po meštre Andreje Torižane iz Ažule.

Glagoljički natpis s vrlo kultiviranim uklesanim slovima, iz Bužima pored Bihaća u zapadnoj Bosni (tzv. Turska Hrvatska), klesan koncem 15. st., spominje kneza Jurja Mikuličića, koji je podigao utvrdu u Bužimu protiv Turaka. Natpis u svojem drugom retku među inim spominje ovo:

U nu vrime va vsei hrvatskoj zemlji boljega čovika ne biše...

... va vsei hrvatskoi zemli ...

... hrvatskoi ...

Spomenik je klesan je koncem 15. st., a čuva se u Muzeju grada Zagreba, vidi [Fučić, Glagoljski natpisi, str. 112].

24. rujna 1492. U Tržiću. Bužki stol uvadja fratre samostana sv. Marije u Zažićnu u posjedovanje plemenštine u Mohlićih, koju im je u svojoj oporuci ostavio Dujam Vlaić. Acta croatica, str. 150.

Baromićev brevijar iz 1493 ima završnu bilješku (kolofon) sljedećeg sadržaja:

Svršenie brviyali hrvackih. Stampani v Benecih po meštrye Andryee Torižanye iz Ažulye. Korežene po pre. Blaži Baromići kanonigi crikve Senjske na dni 13. miseca marća 1493.

II. Novljanski brevijar, 1495., znameniti zapis popa Martinca nakon bitke na Krbavskom polju godine 1493.:

Turci nalegoše na jazik (narod) hrvacki ...

... zemlje hrvacke

...gospoda hrvacka i bani hrvacki

...uhitiše bana hrvackoga

U jednoj glagoljaškoj matrikuli (Acta Croatica; E. Hercigonja):

... s pravdom hrvackom i zakonom ...

P. Krajačić, Ozalj, vidi [Hercigonja: Glagoljaštvo i glagoljica, str. 269]:

... knige hrvackimi ričmi pisane ...

Senjski korizmenjak, Senjska tiskara, 1508., kolofon:

Svršen Korizmenjak fratra Ruberta, učinjen na ugojenije svećenoga veličastva kralja Feranta, protomačen z latinskoga jezika na hrvacki po popi Peri Jakovčići i po popi Silvestri Bedričići, ki mole Vas, častni otci, ki budete va nje čtali, ako najdete omršnju, prez česa ni, vi napravite, a nam ne zamirite, zač smo rodom Hrvate, a naukom latinskim priprosti. Da va ufanje onoga ki vsa vlada jesme je počeli i svršili Nemu budi hvala sada i vazda. Amen

... Narejeni i urdinani po zakon kopije i u misala hrvackoga
ništar ne umanjkano, da veće pridano, ako bi ko slovo jedno za drugo ali ča ino, ne klnite, na (nego) blagoslovite.

Šest primjeraka je u Hrvatskoj (četiri primjerka u Zagrebu, po jedan u gradu Krku i na Košljunu), jedan u Beču, jedan u Oxfordu (Bodleian Library), dva u Petrovgradu (Rosijskaja nacionaljnaja biblioteka, Berčićeva zbirka), jedan u Odesi, jedan u Rimu, jedan u Cambridgeu (VB), jedan u Londonu (British Library), jedan u Pragu (Nacionalna knjižnica), jedan u Veneciji (Fondazione Cini).

Misal hruacki, Rijeka 1531. (tiskara Šimuna Kožičića Zadranina):

...na Božju hvalu i hrvackog jazika posvećenje... (govoreći o knjizi; jazika = naroda)

Svršuet misal hruacki od slova do slova kužan i prepisan častnim va Isukrste gospodinom Šimunom Kožičićem Zadraninom biskupom Modruškim. ... (kolofon)

Počine čin misala hrvac-
kago po običaju rimskago dvo-
ra

Knjižice od žitije rimskih arhierejov i cesarov (tiskara Šimuna Kožičića Zadranina), Rijeka 1531. Kožičić u predgovoru potiče biskupa Tomaša Nigra da napiše knjigu o hrvatskoj knjizi i njenoj slavi:

budeši složiti knižice od hrvacke zemlje i od hvali njee

... hrvackoga ...

---

Brozićev brevijar, 1561., kolofon:

Svršenie prijali (tj. brvijali, brevijara) hirvackih štanpani va Bnecih po sinih Zan Frančiska Torižani s velikimi korizioni i žunutu po pre Mikuli Brozići, plovani omišeljskom, miseca marča 1561. ...

Mali katekizam, Tübingen 1561.:

... I jedna predika, kako se ima ovo slovo, vera, u svetom pismu razumeti, krozi Stipana Konsula Istrijanina, s pomoću dobrih Hrvatov, sad najprvo istomačena.

Der klein Catechismus vnnd ein Predig vom rechten Christlichen Glauben in der Crobatischen Sprach.

... s pomoću dobrih Hrvatov ...

... in der Crobatischen Sprach ...

 

Postila, Tübingen 1562.:

Postila to jest, kratko istlmačenje vsih nedelskih Evanelijov i poglavitejih prazdnikov, skrozi vse leto, sada najprvo hrvatskimi slovi štampana.
Kurtze ausslegung uber die Sontags vnnd der fürnembsten Fest Euangelia durch das gantz Jar jetzt erstlich in Crobatischen Buchstaben getruckt.

... hrvatskimi slovi štampana.

... in Crobasicher Sprach ...

... mit Crobatischen Buchstaben getruckt.

Jedni kratki razumni nauci, Tübingen 1562.

... Registar ili ukaz svih artikulov koji va tih knjigah izloženi jesu, najti hoćeš za Nimškim i Hrvackim predgovori.

Die furnampsten Hauptartickel Christlicher Lehre auss der lateinschen, tutschen vnd Windischen Sprach in die Crobatische jetzt zum ersten mal verdolmetscht vnd mit Crobatischen buchstaben getruckt. ...

2. djel Novoga Teštamenta, Tübingen, 1563., naslovna stranica:

Evangelijov i poglavitejih prazdnikov, skrozi vse leto, sada najprvo hrvatskimi slovi štampana.

... Der ander halb theil des newen Testaments, jetzt
zum ersten in die Crobatischen Sprach verdolmetscht, vnd mit Glagolitischen Buchstaben getruckt.

Spovid i spoznanje prave krstijanske vire, Tübingen 1564.:

... Sada najprvo iz latinskoga i nimškoga jazika va hrvatski: po Antonu Dalmatinu i Stipanu Istrijaninu istlmačena Psal. 119. ...

Prema [Radetiću, str. 90], piše pop Pomazanić svome sinu Matiji, Slagaru u Urachu: ..."ča mi pišeš, da jeneki z Krana (Trubar!) pisal gospodinu Ungnoktu (Ungnadu), da te knjigi su rozumno stvorene, on sramotno laže. More bit da bi on hotel, da bi stvari bile složene na kranski jezik, ali aku bi bile po nih zakon postavlene, pak ih mi Hrvati ne bi rozumili..."

Bramba Agustanske spovedi, Tübingen 1564.

... Apologia imenovana v edno tlmačena iz latinskoga jazika va hrvatski, po Antonu Dalmatinu i Stipanu Istrijaninu

Azbukividnjak Slovinskij, Rim 1629.

... Pismom B. Jerolima stridonskago prenapravljen
o. f. Rafailom Levakovićem Hervaćaninom čini manjših brat obsluževajućih, Deržave Bosne Hervatske.

Godine 1636. u Knjigu krštenih župe Petrčane kod Zadra glagoljaš don Bare Pifrović piše hrvatskom ćirilicom ovo: "Ja, dom Bare Pifrović, to pisah krvaski, ćurilicu i latinski..." Na kraju piše Amen latinicom, hrvatskom ćirilicom i glagoljicom.

Vidi [Hercigonja, Glagoljaštvo i glagoljica].

ALPHABET(UM) CROATICUM, tj. Hrvatski alfabet, je naziv koji rabi Richard Daniel u Londonu u svojoj knjigi objavljenoj godine 1664. Osim toga za hrvatsko (glagoljičko) pismo rabi i naziv Croatian hand (značenje riječi hand je ovdje pismo, a ne ruka).

• It is interesting that a table of the Glagolitic Script was included as early as in 1664 in a book prepared by Richard Daniel and published in London. It represents a catalogue of various Scripts in use in the Christian world. The Glagolitic Script presented there is called expressly the Croatian hand or Alphabetum Charvaticum. The book contains also the table of Croatian glagolitic quick-script, which Daniel calls Sclavorum Alphabetum, and Croatian - Bosnian cyrillic (many thanks to Professor Ralph Cleminson for this information). The book is entitled Daniels Copy-Book: or, a Compendium of the most usual hands of England, Netherland, France, Spain and Italy, Hebrew, Samaritan, Caldean Syrian, Aegypitan, Arabian, Greek, Saxon, Gotik, Croatian, Slavonian, Muscovian, Armenian, Roman, Florentine, Venentian, Saracen Saracen, Aethiopian, and Indian characters; with all the hands now most in mode and present use in Christiendom... See [Franolic]. Here are two parts of the title page of Daniel's Copy-Book:

  Izvor
  

Juraj Manzin: Misal hervaski , Rijeka, 17. st., glagoljaški misal pisan latinicom (tzv. šćavetica). Juraj Manzin bio je župnik na Trsatu i kanonik zbornog kaptola riječkoga. To je najstariji od ukupno osam poznatih takvih misala na užem riječkom području. Otkrio ga je Darko Deković 1981, vidi [Deković, Missal hervaski Jurja Manzina]. Vidi [Hercigonja, Glagoljaštvo i glagoljica, str. 269].

Ivan Kuzmić iz Zadra napisao je brzopisnom glagoljicom knjigu koja se danas zove Kuzmićev zbornik crkvenih govora i kršćanskog nauka, 1724/1725, koju je imao namjeru i objaviti. Knjiga se čuva u Arhivu HAZU. U tom štivu nalazimo na nekoliko mjesta hrvatsko ime. Evo nekih primjera:

... mi Harvati ...


... šteniju harvatskom ...


... harvatski jezik ...

Glagoljaško sjemenište u Priku kod Omiša (na ušću Cetine, južno od Splita), osnovano 1750., zvalo se Arvacki šeminarij.

Za više podataka vidi časopis FOLIA Croatica - Canadiana [PDF], 1999, HIC

Vlastita imena zapisana hrvatskom glagoljicom

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice

Croatian Glagolitic Script