Hrvatsko ime u glagoljičkom štivu od oko 1100. do 19. st.

Darko Žubrinić

Iz golemog mnoštva hrvatskih glagoljičkih rukopisa i knjiga izdvojit ćemo samo one koje izrjekom spominju hrvatsko ime.

Bašćanska ploča, oko 1100.:

Zvonimir, kralj hrvatski

rekonstrukcija Bašćanske ploče po Branku Fučiću

U trećem retku znamenite Bašćanske ploče čitamo:
Z'V'NIM(I)R'  (ZVONIMIR)
KRAL'
HR'VAT'SK'[I]


Najstarija poznata fotografija Bašćanske ploče, 1869, Ivan Standl.
Vidi veliku fotografiju: JPG (1MB)

Fotografija Bašćanske ploče visoke rezolucije, prema Standlovoj fotografiji iz godine 1869.

Jurandvorski II. ulomak, vjerojatno ostatak druge Bašćanske ploče (desni plutej), pronašao je i objavio 1864. zajedno s I. odlomkom Ivan Črnčić. No Geitler ga 1879. više nije našao. Po [Fučiću, Glagoljski natpisi, str. 63], on je ili uništen ili završio u nekoj stranoj zbirci. Na njemu se nalazi dio hrvatskog imena ...VATSK...

...VATSK...


U Dobrinjskoj darovnici pisanoj hrvatskom glagoljicom 1. siječnja 1230. navedeno je u prijepisu iz godine 1724. sljedeće:

Ja Petar Petriš prekopijah z latinskoga u hrvaški jazik ...

Izvori [Krasić, Počelo je u Rimu, str. 375], [Ivšić et al., str. 12].


Istarski razvod, 1275.-1395.: hrvacko ime - 24 puta

Istarski razvod

... I ondi gospodin Menart sluga naprid sta, i pokaza listi prave ... ke listi ondi pred nas trih nodari postaviše, keh ta gospoda izibra: jednoga latinskoga, a drugoga nimškoga, a tretoga hrvackoga, da imamo vsaki na svoj orijinal pisat, poimeno od mesta do mesta kako se niže udrži, po vsoj deželi.

hrva......ckoga

I tako mi niže imenovani nodari preda vsu tu gospodu pročtesmo kako se v njih udrži. I tako onde obe strane se sjediniše i kuntentaše i kordaše i razvodi svojimi zlamenji postaviše, i jednoj i drugoj strani pisaše listi jazikom latinskim i hrvackim, a gospoda sebi shraniše jazikom nemškim. ... itd. itd.

hrvackim

Istarski razvod, 1275-1395.: ...na Hrvatine stazi (u Istri). Vidi Acta croatica, str. 9.


Vinodolski zakonik, 1288.:

... hrvatski malik ... (malik = klerik koji biskupu nosi štap; u članku 1.)

Jošće niedan posal ni verovan koliko na pravdi, ne buduć roćen, shraneno ako est poslan od dvora, komu poslu se govori hervatski arsal (u članku 72.).

The Vinodol Code

U Vinodolskom zakonu se spominje i stari hrvatski naziv satnik (tj. stotnik, dakle satnija = stotnija), i to već u proslovu zakona:

iz Bribira Zlonomer satnik, ... iz Hriljina Ivanac satnik, ... iz Bakra Ivan satnik, ... iz Trsata Nedrag satnik, ... iz Grobnika Slavan satnik.



12. ožujka 1379., Dobrinj, glagoljički dokument u prijepisu Antona Cutinisa iz 18. st. [Ivšić et al., str. 30]:


Ja Anton Cutinis, notar puplik ... izvadih iz pisma hervaskoga, ...




Glagoljički zapisi Jurja Slovinca (početkom 15. st., ili po Dragici Malić s konca 1390tih):

Istud alphabetum est Chrawaticum

Istria eadem patria Chrawati

Primus episcopus Chrawacie qui scit utrumgue ydioma,
tam latinum quam chrawaticum,
et celebrat missam i altero istorum ydiomatum quocumque sibi placet.

(Biskup Hrvatske je prvi koji poznavajući oba jezika,
kako latinski tako i hrvatski,
slavi misu na jednom i drugom jeziku, već prema vlastitom nahođenju.)


Hrvojev misal pisan je godine 1404. za Hrvoja Vukčića Hrvatinića, bosanskog kneza i splitskog hercega. Ova raskošna glagoljska knjiga ne sadrži zapisano hrvatsko ime, ali je znakovito da je pisana za bosanskog kneza koji nosi hrvatsko ime u svom prezimenu - Hrvatinića. Knjiga je dospjela kao ratni plijen u Tursku, gdje se i danas čuva u Knjižnici turskih sultana Topkapi Sarayi u Carigradu.


Češka glagoljska Biblija, pisana hrvatskom glagoljicom 1416., ima zapis anonimnih autora koji izrijekom kaže da su knjigu pisali češki pisari, a ne hrvatski (folija 258a):

 Psana tato bible ot bratrzi Klašterskich’ ale ně ot pisarzov’ charvat’skich



4. siječnja 1428., knez Mikula IV. Frankapan iz Novog prihvaća molbu bakarskog suca Blaža:

Mi knez Mikula de Frankapan, krčki, senjski i modruški knez i pročaja, ban Dalmacije i hrvacki,
damo viditi po tom listu, kako su prišli pred nas sudac Blaž z Bakra ...

Izvori Acta croatica i  [Ivšić et al., str. 62].




4. siječnja 1428., knez Mikula Frankapan iz Novog piše crikveničkim fratrima:

Mi knez Mikula de Frankapan, krčki, senjski i modruški knez i pročaja, ban Dalmacije i hrvacki,
damo viditi vsakomu i vsim kim se dostoji i pred kih obraz ta naš list pride, ....

Izvori Acta croatica i  [Ivšić et al., str. 64].



12. siječnja 1428., knez Mikula Frankapan piše u Brinju remetama u Crikvenici:

Mi knez Mikula di Frankapan, krčki, senjski, modruški i pročaja, ban Dalmacije i Hrvat. ...

Izvori Acta croatica, [Ivšić et al., str. 66].



16. lipnja 1430. U Brinju. Knez Mikula Frankapan dopušta samostanu sv. Marije u Crikvenici da načini pilu u crikveničkoj drazi, dajuć mu ujedno i druga s tim spojena prava. 56

Povelja kneza i bana Nikole (Mikule) IV. Frankapana iz 1430. za pavlinski samostan sv. Marije u Crikvenici,
sa žigom i krasnim inicijalom glagoljičkog slova M (mislite).

Mi knez Mikula de Frankapan, krčki, senjski, modruški, i pročaja knez, i ban Dalmacie i hrvacki, damo viditi po tom listu, da smo dali i dopustili fratrom kloštra svete Marije v Ckrikvenici učiniti 1 pilu v crikvenički draz, za pobolšanje one svete crikve, i za boli žitak onih fratrov i za spasenje naše duše i našega ostanka. ...


...i hrvacki...

Preostali dio vidi u Acta croatica ili [Ivšić et al., str. 68].



10. svibnja 1431., Podhumac, hrvatsko-dalmatinski podban (banovac) Domša iz Vladihovića šalje poruku rmanjskim knezovima, županu i sudcima lapakog stola u Lici (Krbavsko polje):

Mi gospodin Domša z Vladihović, Dalmacije i Hrvat banovac, damo viditi vam knezem,
našim i rmanjskim, i županu i sutcem stola lapačkoga, ...

Izvor [Ivšić et al., str. 70].



1432. Tada vmre krepki Mikola ban hrvacki.

Izvor Anđelko Badurina: Boljunski glagoljski rukopisi u Arhivu HAZU u Zagrebu, 1992.



29. lipnja 1432., Sinj, hrvatsko-dalmatinski knez Petar Talovac izdaje privilegij pisan hrvatskom ćirilicom:

Mi Petar s Talovca, knez cetinski i kliški, ban Dalmacije i Hrvat,
damo viditi vsakomu komu se pristoji, i prid koga lice prida ova naš list, ...

Izvor [Ivšić et al., str. 71].


1432., brevijar koji se čuva u rimskoj Propagandi (Acta croatica, str. 318): ... Hrvate ...



19. srpnja 1433, [Vončina], javno-pravni spis izdan od "vlaškoga stola" u Lici. Sadržaj joj je garancija i zaštita imovinskih prava crkve sv. Ivana na Gori, vjerojatno pored Medka. [JPG]





... vsi dobri Vlasi svete krune kraljevstva ug(a)rskoga v Hrvatih ... (5. redak dokumenta)


... brat hrvackih Vlahov ... (9. redak dokumenta)

List Vlahov hrvackih ... (upisano na naleđu)


Anonimni hrvatski glagoljaš:

Jerolim je naš Dalmatin; on je dika, poštenje i slava i svitla kruna hrvatskoga jazika

(jazik = narod!)


Svećenik glagoljaš Juraj Zubina u svojoj oporuci iz 1437. piše da je on:

pop hrvacke knjige

(tj. svećenik glagoljaš)

Vidi [Krasić, Počelo je u Rimu, str. 375].



Biskup Nikola Modruški, između 1440. i 1442.:

... i takoe mnogimi crikvam po Hrvatih i Dalmacii ...



28. listopada 1445., Novi, knez Martin II. Frankapan potvrđuje privilegije pavlinskom samostanu sv. Marije u Crkikvenici:

Mi knez Martin Frankapan, krčki, senjski i modruški i pročaja, damo viditi vsim i vsakomu komu se dostoji i pred kih obraz ta naš list pride, kako mi slišasmo i razumismo listi ke su dali vzveličeni naš prvig, a navlastito vzveličeni i pokojni otac naš knez Mikula Frankapan krčki i senjski i modruški, ki biše ban Dalmacie i Hrvat, svetoj Mariji v Crikvenici v Vinodoli, v kih listih jesu slobodi i dote crikvene. ...

Izvor [Ivšić et al., str. 89].



28. studena 1448. U Rmanji. Juraj Karlović iz Strižićah prodaje pred stolom lapačkim svoju plemenštinu Mikuli, sinu Gašparovu. Acta croatica, str. 72.

Mi Dragovola Grač'šćak rman'ski i knez Stola Lapačkoga, i Šimun' M'rmonić', Damjan Sičić i Grgur Ratković, suci rotni toga Stola Lapačkoga, damo viditi po ovomu našemu listu vsim i vsakomu, komu se dostoi i pred koga obraz pride, da gdo mi sijahomo u puni stoli na dan zakonni pitanje, pravde i dlgovanje pitajuće i odlučajuće prihodaećim pred nas, totu pride pred nas plemenit Juri sin Karlov is Strižić, govoreći: Gospodo kneže, suci i vsi pleme vladanje! Ubožtvo me e dostiglo; Turci nas su oplinili i požgali; nemogu živiti na moei plemenšćini: pitam vas mogu li moju plemenšćinu komu prodati ali založiti?
...
...Hrvatin Juri s' sinom' ...



29. studenog 1448., Kruščica kod Klisa, oporuka pisana ikavski, hrvatskom ćirilicom:

Va ime Božje. Amen. Ovo bi u vrime gospodina Peetra s Talvoca,
kneza cetinskoga i klišškoga, bana Dalmacije i Hrvat, i veće ...

izvor [Ivšić et al., str. 107].



25. listopad 1451., Knin, rotni stol prema "zakonu hrvatskom" da se Martinu Djaniševiću iz Srba vrati neki vinograd u Plastovu kod Srba:

Mi Tomaš Bojničić is Plavna, banovac Dalmacije i Hrvat, ... sutci rotni plemenitih Hrvat stola tninskoga (t.j. kninskoga), damo viditi vsim i vsakomu, kim se dostoji, prid kih obraz ov naš list pride, kako nam sidećim u zgora rečenom stoli s mnozimi plemenitimi Hrvati, pravdu dilećim potribujućim je ot nas, onde zmej dugujućih pristupiše prid nas s jedne strane Martin, sin Marka Djaniševića, iz Srba, a z druge strane Juraj Henčić i Jandrij Kovač z onogaje Srba i počeše govoriti govoreći: "Gospodo! Imili smo dugovanje parno u stoli srbskom mej sobom u dugovanji vinogradov i dvigli smo se iz stola srbskoga prid vas. Upitajte nam pristava kako nam je dug tekal, ter nam otlučite ča je pravdi i zakonu hrvackomu ugodno."

Izvor [Ivšić et al., str. 124-125].



Dokument of 2. rujna 1451. pisan u Baški:

... vikariša crikve svete Marije iz Zagreba i vižitatura slovinskoga i hrvatskoga,
i takoje našega ... fratra Svanislava vikariša crikve svetago Mikule z Gvozda modruštkoga ...
...

Vidi Acta croatica, str. 225 (ili [Ivšić et al., str. 127].




Dokument od 18. listopada 1451. pisan u Kninu započinje ovako:

Mi Tomaš Boiničić is Plavna, banovac Dalmacie i Hrvat,...

...sutci rotni (zaprisegnuti) plemenitih Hrvat stola tninskoga (Tnin - Knin), ...s mnozimi plemenitimi Hrvati...,
ča je pravdi i zakonu hrvackomu ugodno.... Vidi Acta croatica, str. 79.



28. listopada 1455., Novi, vidi [Ivšić et al., str. 150]:

knez Mikula Frankapan krčki i senjski i modruški, ki biše ban Dalmacie i Hrvat, ...


Mavrov brevijar iz 1460. (pisao Blaž Baromić):

I vse knjigi hrvatske tlmačiše
(govoreći o sv. Ćirilu)




U pismu biskupa Mikule Modruškog (Nikole Modruškog) 1461-1470., kojom brani porabu staroslavenskog jezika u službi božjoj, spominje se: ... crikvam po Hrvatih i Dalmacii. Vidi Acta croatica, str. 108.


Fraščićev psaltir, 1463 (čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču):

Tumačenie saltira hrvackoga




1469. Tada porobi Sabeh Hrvate.


Izvor Anđelko Badurina: Boljunski glagoljski rukopisi u Ahrivu HAZU u Zagrebu, 1992.


1483. Bilješka u brevijaru, čuvanom u Propagandi, Acta croatica, str. 321

Let Gospodnih 1483., tada tecaše, kada Grabi Matijaš ban Gatsku i Vuk Despot i gospoda hrvatska Turke pobiše na Brodu Zrinskoga.

Brod Zrinski je naziv za prijelaz na Uni gdje je kasnije podignut Novi Grad jugozapadno od Kostajnice.




1. ožujka 1484., Tržić, prodaja plemenšćine u selima buške (Bužan) županije pred banskim namjesnikom i buškim kraljevskim stolom u Tržiću:

Mi Gašpar Perušić iz Pseta, budući namestnik vzmožnoga i vzveličenoga gospodina Gerebi Matijaša, rusagova Dalmacije i Hrvat i sloinskoga bana,  v stoli kraljevi meju plemenitimi ljudi v Bužah, ...

Izvor [Ivšić et al., str. 227].



Bilješka Broza Kolunića 7. srpnja 1486. u rukopisu "Knjige sv. Bernarda", vidi Acta croatica, str. 128.

...i biše podbil poda se vsu hrvacku gospodu...



8. travnja 1487., Dubašnica [Ivšić et al., str. 270], Petar Hrvaćanin daruje svojoj majci Dorotiji polovinu svojih novozasađenih vinograda:

... Petar Hrvaćanin da i darova svojoj materi gospoji Dorotiji ...



27. rujna 1487., Dubašnica [Ivšić et al., str. 267], Prodaja čestice zemlje i lokve Petru Hrvaćaninu:

... daše i darovaše Petru Hrvaćaninu dobrovoljnim zakonom zakonom zemlju svoju vlastitu ...



1490., Tržić, knez Ivan Kosinjski pred buškim rotnim stolom zalaže dio svoje plemenšćine prioru pavlinskog samostana sv. Spasa:

Mi Tomaš Mogorić, špan mej plemenitimi ljudi Bužami, i v stoli pitanja buškoga namestnika pod vzmožnim gospodinom Egervari Laclavom, banom dosjnim hrvackim i slovinskim i Dalmacije, ...


Izvor [Ivšić et al., str. 295].



1491. pri Slatskoj gori (Petrovoj gori). Acta croatica. str. 145 ili [Ivšić et al., str. 297]:

Fratar Mihal, vikariš kloštra sv. Marie pri Zagrebi, provincial i vižitator slovinski i Istrie i Hrvat, poli mora reda remet, prisežnik regule bl. Avgustina, ...



Glagoljički natpis s vrlo kultiviranim uklesanim slovima, iz Bužima pored Bihaća u zapadnoj Bosni (tzv. Turska Hrvatska), klesan koncem 15. st., spominje kneza Jurja Mikuličića, koji je podigao utvrdu u Bužimu protiv Turaka. Natpis u svojem drugom retku među inim spominje ovo:

U nu vrime va vsei hrvatskoj zemlji boljega čovika ne biše...

Glagolitic inscription from Buzim near Bihac, 15th century


... va vsei hrvatskoi zemli ...


... hrvatskoi ...

Spomenik je klesan je koncem 15. st., a čuva se u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu, vidi [Fučić, Glagoljski natpisi, str. 112].


... hrvatskoi zemli ...

Više podataka o Bužimskog natpisu.


24. rujna 1492. U Tržiću. Bužki stol uvadja fratre samostana sv. Marije u Zažićnu u posjedovanje plemenštine u Mohlićih, koju im je u svojoj oporuci ostavio Dujam Vlaić. Vidi Acta croatica, str. 150 ili [Ivšić et al., str. 304 i 307]:

Mi Tomaš Mogorić pod vzmožnim gospodinom Vladislavom iz Egervara, rusagov kraljevstva ugarskoga, Dalmacije i Hrvat i Slovin, koga dostojnim banom, budući špan meju plemenitimi ljudi v Bužah, ...

... s pravom pravdom hrvackom ...

Baromićev brevijar iz 1493. ima završnu bilješku (kolofon) sljedećeg sadržaja:


Svršenie brviyali hrvackih. Stampani v Benecih po meštrye Andryee Torižanye iz Ažulye. Korežene po pre. Blaži Baromići kanonigi crikve Senjske na dni 13. miseca marća 1493.


Baromićev brevijar, hrvatska inkunabula iz godine 1493., koja se čuva u NSK u Zagrebu. Kolofon je na desnom listu.


Svršenie brvijala hrvackih...

Nunc breviarius ipressit magister Andreas de Thoresanis de Ausla die 13. Marcij 1493.


6. travnja 1495., Dubašnica [Ivšić et al., str. 267], Posudba novca za neku prodanu zemlju, u kojoj se kao svjedok spominje Petar Hrvaćanin:

A pri toj ceni biše svidoci: podkenžin Petar Hrvaćanin i Ivan Milčetić. ...




II. Novljanski brevijar, 1495., znameniti zapis popa Martinca nakon bitke na Krbavskom polju godine 1493.:


Turci ... nalegoše na jazik (narod) hrvatski ...

... zemlje hrvatske

...gospoda hrvatska i bani hrvatski

...uhitiše bana hrvatskoga


... nalegoše na jazik hrvatski


... roblahu vse zemle hrvatske i slovinske ...


... gospoda hrvatska i bani hrvatski ...


... uhitiše bana hrvatskoga ...
Najljepše zahvaljujem vlč. g. Ivanu Peraniću.

Novljanski II. brevijar, 1495.





30. listopada 1497., Crna Vas u Lici [Ivšić et al., str. 350], pravni dokument o vlasništvu nad sjenokošom:

  I tu se dvizahu Vladići pred banovca s Hrvati, a mi sudci sudismo naš zakon  ...


U jednoj glagoljaškoj madrikuli (Acta Croatica; E. Hercigonja):

... s pravdom hrvackom i zakonom ...

P. Krajačić, Ozalj, vidi [Hercigonja: Glagoljaštvo i glagoljica, str. 269]:

... knige hrvackimi ričmi pisane ...




27. ? 1500., Bović kod Siska [Ivšić et al., str. 362], Kupoprodajni ugovor u Boviću kod Siska:

... Luka Hrvačić dobrovoljnim zakonom zakonom zemlju svoju vlastitu ...




Senjski korizmenjak, Senjska tiskara, 1508., kolofon:

Svršen Korizmenjak fratra Ruberta, učinjen na ugojenije svećenoga veličastva kralja Feranta, protomačen z latinskoga jezika na hrvacki po popi Peri Jakovčići i po popi Silvestri Bedričići, ki mole Vas, častni otci, ki budete va nje čtali, ako najdete omršnju, prez česa ni, vi napravite, a nam ne zamirite, zač smo rodom Hrvate, a naukom latinskim priprosti. Da va ufanje onoga ki vsa vlada jesme je počeli i svršili Nemu budi hvala sada i vazda. Amen



5. travnja 1510., Otočac, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban i senjski kapetan Andrijaš Bot od Bajne rješava spor između plemićkih rodova Nemanića i Darojića:

Andrijaš Bot od Bajne
D(almacije), H(rvacke), S(lovinja) ban i k(apitan) s(enjski)

Izvor [Ivšić et al., str. 386].



18. travnja 1510., Otočac, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban i senjski kapetan Andrijaš Bot od Bajne rješava spor između plemićkih rodova Nemanića i Darojića:

Andrijaš Bot od Bajne
D(almacije), H(rvacke), S(lovinja) ban i k(apitan) s(enjski)

Izvor [Ivšić et al., str. 390].



19. travnja 1510., Otočac, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban i senjski kapetan Andrijaš Bot od Bajne rješava spor između plemićkih rodova Nemanića i Darojića:

Andrijaš Bot od Bajne
D(almacije), H(rvacke), S(lovinja) ban i k(apitan) s(enjski)

Izvor [Ivšić et al., str. 391].




1512. u Marincih. Porotnici svjedoče pred bužkim sudom, da Pedniće ide tretji dio Marincah. Acta croatica, str. 202.

... po hrvackom zakoni ...



2. svibnja 1513., Senj [Ivšić et al., str. 416], prijepisi isprava sudaca i rotnika ličkog stola:

Mi Ivan Hrvatinić budući špan meju plementimi ljudi kraljevimi u Lici ...


5. rujna 1526. U Zagrebu. Knez Krištofor Frankapan piše senjskomu biskupu Franji Jožefiću, zašto nije mogao prispjeti k Mohaču, zatim savjetuje, kako bi valjalo zemlju braniti od Turakah. Acta croatica, str. 217

... Ta drugi put je ova: ako car nepride za kralem t(r) i neposede budina, tr se verne, bojeći se jeseni, tako mnimo, pod Jajce sam sobu, a Inbrajin baša, toga štimamo ošće poslati ovuda čes Slovine tr Hervate. ...

Izornik u carskom tajnom arkivu u Beču.


29. svibnja 1527. Knez Krištofor Frankapan piše list senjskomu biskupu Franji Jožefiću, u kome se tuži, da ga Zapolja slabo pomaže; javlja, da je Senj izgubljen; kudi Kešeria; priobćuje zaključke križevačkoga sabora. Acta croatica, str. 221.

...zatim toga dva lista [pisma] od moga porkulaba s Postojne, Tomašića: ke vse tri stomačite [prevedete] kraleve svitlosti, zač su Hrvacki. ...



14. lipnja 1527. Na Velikoj
. Acta croatica, str. 225:

jedan da gre na 'vo imenje, ko imamo u Hervatih tere u Vinodolu, ča je vse z Nimci na meji; ...



Misal Pavla Modrušanina, Venecija 1528., kolofon:

... Narejeni i urdinani po zakon kopije i u misala hrvackoga
ništar ne umanjkano, da veće pridano, ako bi ko slovo jedno za drugo ali ča ino, ne klnite, na (nego) blagoslovite.

Šest primjeraka je u Hrvatskoj (četiri primjerka u Zagrebu, po jedan u gradu Krku i na Košljunu), jedan u Beču, jedan u Oxfordu (Bodleian Library), dva u Petrovgradu (Rosijskaja nacionaljnaja biblioteka, Berčićeva zbirka), jedan u Odesi, jedan u Rimu, jedan u Cambridgeu (VB), jedan u Londonu (British Library), jedan u Pragu (Nacionalna knjižnica Klementinum), jedan u Veneciji (Fondazione Cini).


Misal hruacki, Rijeka 1531. (tiskara Šimuna Kožičića Zadranina):

...na Božju hvalu i hrvackog jazika posvećenje... (govoreći o knjizi; jazika = naroda)

Svršuet misal hruacki od slova do slova kužan i prepisan častnim va Isukrste gospodinom Šimunom Kožičićem Zadraninom biskupom Modruškim. ... (kolofon)

Kožičićev Misal hrvatski, Rijeka 1531.

Počine čin misala hrvac-
kago po običaju rimskago dvo-
ra





Misal hruvacki Šimuna Kožičića Zadranina, 1531.

Misal hruvacki Šimuna Kožičića Zadranina iz 1531.




Knjižice od žitija rimskih arhierejov i cesarov (tiskara Šimuna Kožičića Zadranina), Rijeka 1531. Kožičić u predgovoru potiče biskupa Tomaša Nigra da napiše knjigu o hrvatskoj knjizi i njenoj slavi:


... i da pospešnii budeši složiti knižice
od hrvacke zemlje i od hvali njee ...


od hrvacke zemlje


... Pisano v Ri-
ci dan 4. maja
miseca: leto od Krstova
roistva 1531.



U Boljunu u Istri je jedan svećenik, navodeći vrlo sažeto neke onodobne povijesne događaje, zapisao među inim ovo:

1532. Juleja dan 30. pobiše gs.poda hrvacka Turki na gorah senskih.

Izvor Anđelko Badurina: Boljunski glagoljski rukopisi u Ahrivu HAZU u Zagrebu, 1992.


Nikola Šubić Zrinski, isprava iz 1544. pisana brzopisnom glagoljicom u Ozlju:



Mi knez Miklouš Zrinski i ban hrvatski i Slovin u Dalmacije ...





Oko 1545. Ivan Rubčić piše knezu Jandriju Tadioloviću o njekih stvarih. Acta croatica, str. 247.

... Ovih dan će [car] u Hrvate i na Obrovac. ...



1546., Jerolim Kaletić prigodom prijepisa Kronike hrvatske iz XII. st., iz hrvatske ćirilice na latinicu, zapisuje ovo:

Gospodin Dmine Papalić najde ovo pismo u Krajini  u Marković, u jedne knjige stare, pisane harvatshim (sic!) pismom, izpisa rečeni Dmine, rič po rič. A ja Jerolim Kaletić, ovo pripisah iz rečenih knjig, na tisuću i pet sat četardeset i šest, na sedam dan otubra miseca u Omišu. Bogu hvala.



Notarska isprava iz 1550. pisana u Bakru, koja spominje

"...kneza Miklauša Zrinskoga (tj. Nikolu Šubića Zrinskoga), i bana slovinskoga, i hrvackoga, i Dalmacije...".


... hrvackoga ...



U jednom glagoljičkom dokumentu od 4. kolovoza 1550. pisanom u Topuskom spominje se ovo ime: ...Hrvat Ištvan s Pozvizda. Vidi Acta croatica str. 250.



Baltazar Katzianer, vicekapetan Krajine hrvatske javlja, da je dobio vijest od senjskoga kapetana, kako se kod Udbine sprema Vukdrug Mirosavić, vođa turskih četa, da udari na hrvatske krajeve (pisano u Črnomlju, 9. travnja 1559.):

Od mene, Boltezara Kocianara, ces(arske) s(vitlosti) većnika i vicekapitana Krajin hrvackih, vsim i vsakomu dajemo na znanje, kako mi ovu uru dodjoše glasi od kpaitana senjskoga, kako se uzdrži ovdi zdola: ...

Glagoljički izvornik čuva se u nekadašnjem kranjskom zemaljskom muzeju Rudlophinum u Ljubljani, kao dio zbirke dokumenata (pisanih većinom glagoljicom) "Poročila o turških pripravah". Godine 1914. objavio ih je Ivan Bojničić pl. Kininski u "Vjesniku kraljevskoga hrvatsko-slavonskog-dalmatinskoga zemaljskog arhiva" kao "Izvješća o kretanjima turske vojske uz hrvatsku granicu u drugoj polovici XVI. vijeka" (Zagreb, god. XVI., str. 60-101).



U Boljunu u Istri je jedan svećenik, navodeći vrlo sažeto neke onodobne povijesne događaje, zapisao među inim ovo:

1560. Uzeše Turki trdni Seget. Onde beše ubien Mikula Zrinski hrvacki ban, i onde umre pas car Suliman.

Izvor Anđelko Badurina: Boljunski glagoljski rukopisi u Ahrivu HAZU u Zagrebu, 1992.



Brozićev brevijar, 1561., kolofon:

Svršenie prijali (tj. brvijali, brevijara) hirvackih štanpani va Bnecih po sinih Zan Frančiska Torižani s velikimi korizioni i žunutu po pre Mikuli Brozići, plovani omišeljskom, miseca marča 1561. ...


Mali katekizam, Tübingen 1561.:

... I jedna predika, kako se ima ovo slovo, vera, u svetom pismu razumeti, krozi Stipana Konsula Istrijanina, s pomoću dobrih Hrvatov, sad najprvo istomačena.

Der klein Catechismus vnnd ein Predig vom rechten Christlichen Glauben in der Crobatischen Sprach.

... s pomoću dobrih Hrvatov ...

... in der Crobatischen Sprach ...

 


Postila, Tübingen 1562.:

Postila to jest, kratko istlmačenje vsih nedelskih Evanelijov i poglavitejih prazdnikov, skrozi vse leto, sada najprvo hrvatskimi slovi štampana.
Kurtze ausslegung uber die Sontags vnnd der fürnembsten Fest Euangelia durch das gantz Jar jetzt erstlich in Crobatischen Buchstaben getruckt.

... hrvatskimi slovi štampana.

... in Crobasicher Sprach ...

... mit Crobatischen Buchstaben getruckt.



Jedni kratki razumni nauci, Tübingen 1562.

... Registar ili ukaz svih artikulov koji va tih knjigah izloženi jesu, najti hoćeš za Nimškim i Hrvackim predgovori.

Die furnampsten Hauptartickel Christlicher Lehre auss der lateinschen, tutschen vnd Windischen Sprach in die Crobatische jetzt zum ersten mal verdolmetscht vnd mit Crobatischen buchstaben getruckt. ...



2. djel Novoga Teštamenta, Tübingen, 1563., naslovna stranica:

Evangelijov i poglavitejih prazdnikov, skrozi vse leto, sada najprvo hrvatskimi slovi štampana.

... Der ander halb theil des newen Testaments, jetzt
zum ersten in die Crobatischen Sprach verdolmetscht, vnd mit Glagolitischen Buchstaben getruckt.




Antun Bačić Modrušanin glagoljicom piše u Metliki 15. siječnja 1563. o valjanosti prijevoda Stipana Konzula Istranina:

... dam na znanje da ja razgledah knige hrvacke ke se štampaju v Tibingi i vidim da je pravi čisti istinni hrvatski jezik i prave riči ...

Vidi [Hercigonja: Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, str. 100]


Spovid i spoznanje prave krstijanske vire, Tübingen 1564.:

... Sada najprvo iz latinskoga i nimškoga jazika va hrvatski: po Antonu Dalmatinu i Stipanu Istrijaninu istlmačena Psal. 119. ...


Prema [Radetiću, str. 90], piše pop Pomazanić svome sinu Matiji, Slagaru u Urachu: ..."ča mi pišeš, da jeneki z Krana (Trubar!) pisal gospodinu Ungnoktu (Ungnadu), da te knjigi su rozumno stvorene, on sramotno laže. More bit da bi on hotel, da bi stvari bile složene na kranski jezik, ali aku bi bile po nih zakon postavlene, pak ih mi Hrvati ne bi rozumili..."



Bramba Agustanske spovedi, Tübingen 1564.

... Apologia imenovana v edno tlmačena iz latinskoga jazika va hrvatski, po Antonu Dalmatinu i Stipanu Istrijaninu




Alphabetum Croaticum

BRY, Johann Theodor and Johann Israel de BRY. Alphabeta et Characteres, iam. inde a creato mundo ad nostrausq. tempora, apud omnes omnino nations usurparii; ex variis auto: ribus accurate depromptii. Frankfurt, 1596.

Among the alphabets represented are Syrian, Phoenician, Hebrew, Egyptian, Arabic, Sumerian, Greek, Slavic, Croatian, Russian, Armenian, Indian, Visogothic and a multitude of Roman alphabets. There are several plates depicting "national" styles of calligraphy, such as German, Flemish, French, Italian, Spanish and English.

Izvor www.christies.com



Godine 1570. u redu za obdržavanje Sinoda u stolnoj crkvi zagrebačkoj, za drugi dan stoji određeno:

"Missa de patrono huius ecclesiae croatica lingua cantabitur".

Vidi članak Mate Marčinka u časopisu Politički zatvorenik, br. 131, veljače 2003. U povodu održavanja dijecezanske sinode 1570., biskup Juraj Drašković želio je kler upoznati s odlukama Tridentskog koncila da se u zagrebačkoj katedrali smije glagoljati, i to pjevanim misama kod glavnog oltara, što dokazuje da je u ono vrijeme u Zagrebačkoj biskupiji bio velik broj glagoljaša. Vidi [Hercigonja, Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, str. 133].  O tome piše J. Barlé u sljedećem članku: Naše diecezanske sinode, Bogoslovska smotra IV, 1913, Zagreb, 157-178.




Azbukividnjak Slovinskij, Rim 1629.

... Pismom B. Jerolima stridonskago prenapravljen
o. f. Rafailom Levakovićem Hervaćaninom čini manjših brat obsluževajućih, Deržave Bosne Hervatske.


Godine 1636. u Knjigu krštenih župe Petrčane kod Zadra glagoljaš don Bare Pifrović piše hrvatskom ćirilicom ovo: "Ja, dom Bare Pifrović, to pisah krvaski, ćurilicu i latinski..." Na kraju piše Amen latinicom, hrvatskom ćirilicom i glagoljicom.

AMEN (near the cross) written in three scripts: Latin, Cyrillic, and Glagolitic

Vidi [Hercigonja, Glagoljaštvo i glagoljica].




ALPHABET(UM) CROATICUM, tj. Hrvatski alfabet, je naziv koji rabi Richard Daniel u Londonu u svojoj knjigi objavljenoj godine 1664. Osim toga za hrvatsko (glagoljičko) pismo rabi i naziv Croatian hand (značenje riječi hand je ovdje pismo, a ne ruka).

Daniels copy-book, London, 1664
ALPHABETUM CROATICUM

It is interesting that a table of the Glagolitic Script was included as early as in 1664 in a book prepared by Richard Daniel and published in London. It represents a catalogue of various Scripts in use in the Christian world. The Glagolitic Script presented there is called expressly the Croatian hand or Alphabetum Charvaticum. The book contains also the table of Croatian glagolitic quick-script, which Daniel calls Sclavorum Alphabetum, and Croatian - Bosnian cyrillic (many thanks to Professor Ralph Cleminson for this information). The book is entitled Daniels Copy-Book: or, a Compendium of the most usual hands of England, Netherland, France, Spain and Italy, Hebrew, Samaritan, Caldean Syrian, Aegypitan, Arabian, Greek, Saxon, Gotik, Croatian, Slavonian, Muscovian, Armenian, Roman, Florentine, Venentian, Saracen Saracen, Aethiopian, and Indian characters; with all the hands now most in mode and present use in Christiendom... See [Franolic]. Here are two parts of the title page of Daniel's Copy-Book:

...Croatian, Slavonian,...

...Croatian, Slavonian,...


Izvor


Juraj Manzin: Misal hervaski, Rijeka, 17. st., glagoljaški misal pisan latinicom (tzv. šćavetica). Juraj Manzin bio je župnik na Trsatu i kanonik zbornog kaptola riječkoga. To je najstariji od ukupno osam poznatih takvih misala na užem riječkom području. Otkrio ga je Darko Deković 1981., vidi [Deković, Missal hervaski Jurja Manzina]. Vidi [Hercigonja, Glagoljaštvo i glagoljica, str. 269].


Stjepan Cosmi, nadbiskup splitski, godine 1688. u konstitucijama sinode iz 1688., navodi da je 28 vanjskih parohija splitske dijeceze (pod čijom su jurisdikcijom i Poljica) imalo

privileja harvaskoga izgovora u misi

Samo 8 župa imalo je latinski obred.

Vidi [Hercigonja, Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, str. 135]



Marko Kuzmić iz Zadra napisao je brzopisnom glagoljicom knjigu koja se danas zove Kuzmićev zbornik crkvenih govora i kršćanskog nauka (zapravo, Govorenia duhovna za nauk za žakni) 1724./1725., koju je imao namjeru i objaviti. Knjiga se čuva u Arhivu HAZU. U tom štivu nalazimo na nekoliko mjesta hrvatsko ime. Evo nekih primjera:


... mi Harvati ...


... šteniju harvatskom ...


... harvatski jezik ...

Marko Kuzmić Zadranin kaže
 
govorenia duhovna ... "koja su vele potribna u našem hrvatskom ali slovinskom narodu"



Vidi [Hercigonja, Na temeljima hrvatske književne kulture, str. 161], a u [Hercigonja, Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, str. 122] možemo vidjeti i priloženi faksimil naslovnice Kuzmićeva "Pozdrava bogolubnomu štiocu"u zadnja dva retka vidjeti.


Kuzmićev zbornik, vidi [Hercigonja, Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, str. 122]

Pojavljuje se i izraz (vidi [Hercigonja, Na temeljima hrvatske književne kulture, str. 161]):

sklopnici harvatskoi

Na str. 163-164 navedene monografije [Hercigonja, Na temeljima hrvatske književne kulture] možemo pronaći iznenađujuće dugačku rečenicu Marka Kuzmića Zadranina iz njegova spomenutog djela pisana glagoljicom (Govorenia duhovna za nauk za žakni), u kojoj se hrvatsko ime pojavljuje čak pet puta (neki od faksimila su vidljivi gore):

Dakle, kako rekosmo da mi Harvati imamo veće slovov a to 32, od kojih 3 postavljamo u broj, a ostaje ih 29 s kojimi se služimo u govoreniju ali šteniju harvatskom al slovinskom, ma u latinskom alfabetu slov est 23, ali kako se Horvati (h)ote š nimi služiti u harvatski ezik, od potribe im je ako te napuno zagovarati, nika slova udvostručiti ili druga naiti... i s ovim načinom mučno se Harvatam koi nisu dobro uvižbani, ponapravla.

Fra Marko Kuzmić Zadranin je godine 1730. glagoljicom prepisao knjigu Bugarina Krste Pejkića, Zrcalo istine od carkve istočne i zapadne, objavljeno 1716. U uvodnom štivu fra Kuzmić (glagoljicom) piše o razlozima zašto je prevodio ovu knjigu:

... videći velike potribe koe imaju naši redovnici Harvati štiti Zrcalo istine...

Vidi [Hercigonja, Na temeljima hrvatske književne kulture, str. 160].



... koja su vele potribna u našemu hrvatskomu ali slovinskomu jeziku ...



Johann Friedrich Fritz, Neu eroͤffnetes in Hundert Sprachen bestehendes A.b.c. Buch, Oder Gruͤndliche Anweisung, In welcher Der zarten Jugend nicht allein in der Teutsch, Latei- nisch, Franzoͤsisch, Iͤtaliaͤnischen, etc. sondern auch zu denen meisten Orientalischen Sprachen, deren Erkanntniß und Aussprache in kurtzer Zeit zu lernen, Ein leichter Weg gezeiget wird. Leipzig, bey Christian Friedrich Geßner, 1743. – Available online. Note that Fritz uses the following terminology: Glagolitisch oder Croatisch (i.e., Glagolitic or Croatina Script). The reader will also notice several mistakes in the table.









Ivan Kraljić, glagoljaš iz Dubašnice na otoku Krku, sastavio je godine 1754. glagoljicom pisan rječnik crkvenoslavneskog jezika. Naslov, pisan također glagoljicom, glasi

Slovnik
Slavyanskij
latinskij
harvatskij
trudoljubiem'
prezivtera
Ivanna Kraljića
v' lyeto 1754.


Rječnik ima glagoljicom označene brojeve stranica, od 1 do 137. Podrobnije podatke o Kraljićevu rječniku nam daje članak

Vjekoslav Štefanić:  Ivan Kraljić i njegov glagoljski rječnik, Građa za povijest književnosti hrvatske. Knj. 15(1940) / uredio Franjo Fancev, str. 151-181.

Ne samo na naslovnici rječnika, nego i u uvodnom štivu (također pisanom glagoljicom), nahodimo na više mjesta hrvatsko ime, kao na pr.:

hervatske, harvatskom' (str. 169 u Štefanićevu članku)

u harvatskom' istumačevati, ryeči harvatske (str. 170)


Stranice 111 i 112 Kraljićeva rječnika, pisanog kurzivnom glagoljicom.



Glagoljaško sjemenište u Priku kod Omiša (na ušću Cetine, južno od Splita), osnovano 1750., zvalo se Arvacki šeminarij.





skroieno na Rva(c)ko
iz oporuke Oršule Filipi iz Filipajkova, 1763., u kojoj se spominje ženska roba "skrojena na Rvacko" (tj. na hrvatski način):
... Saviše svega ako priminem ove bolesti ostavlam Mari našoi divoici koija n(a)s je služila u veće godišć za nezim naiem ono robe ženske u nezinoii skrini skroieno na Rva(c)ko da ioi bude za nezino ruho i da ioi se niko ne pača i priručuim oi moju dicu da i uzdrži u svakoi čistoći i virnosti momu gospodaru Ivanu i saviše moie stare rečine da ioi budu kad se udade ... (izvadak iz oporuke)
Zahvaljujem dr. Grozdani Franov Živković iz Zadra na poslanom presliku i transliteraciji.


na Arvacku
iz oporuka Luce Albinon iz Filipjakova, 1773., u kojoj se spoinje ženska roba skrojena "na Arvacku" (tj. na hrvatski način)
...ostavlan robu žensku što e na Arvacku moim sestram...
Zahvaljujem Grozdani Franov Živković na poslanom presliku i transliteraciji.




Državni arhiv u Zadru (DAZD), Glagoljska matica mrtvih, Sutomišćica, 1765. - 1825.:

128. 1777 na 16 maja priminu dobri i vridni naučitel don Mate Brižić vikarij i parok s(ve)te crikve od godišć 75 incirka priminu u viri s(ve)te matere crikve Rimske umri u gradu u seminariju arvaskim bi ispovidan i prićešćen s(ve)tim uljem pomazan bi mu preporučena duša i bi pokrepljen načas od smarti od redovnikov onoga grada bi sprovodjen od don Mate Nižića njegova kapelana bi pokopan u crikvi Blažene Gospe od Luzarija u Preku. Bog mu da rajsko stanje.

Zahvaljujem ddr. Grozdani Franov Živković na poslanom izvoru.


Izvor:

HRVATSKI DRŽAVNI ARHIV
 Zagreb - ARHIV PROVINCIJALATA FRANJEVACA TEĆOREDACA NA KSAVERU (ZM 43)

Mostir S(ve)te Marie na Bijaru pri Osoru (na otoku Cresu)

Datja - Prijatja
Miseca šetembra 1781.



Dah paron Zvanu Kamaliću ča čini načiniti dva
  misala harvaska - - - - - -  l.   18  s.



misala harvaska

Zahvaljujem g. Jurju Mužini na poslanom prilogu. D.Ž.




Za više podataka vidi časopis FOLIA Croatica - Canadiana [PDF], 1999, HIC

Vlastita imena zapisana hrvatskom glagoljicom

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice

Croatian Glagolitic Script