2015.

2013.

2012.

2011.

2010.

2009.

2008.

2007.

2006.

2005.

2004.

2003.

2002.

 

PASIONSKA BAŠTINA

P Udruga Pasionska baština jest udruga u kulturi nastala 1991. godine, a osnovali su je slijedeći kulturni i javni djelatnici:
  • akademik Nikola Batušić
  • akademik Jerko Bezić
  • akademski slikar Josip Botteri-Dini
  • mr. Antun Celio Cega
  • mr. Jozo Čikeš, predsjednik
  • prof. Zvonko Festini
  • mr. Darko Lukić
  • vlč. Vladimir Magić
  • Mladen Martić
  • prof. dr. Stjepan Pepeljnjak
  • prof. dr. Petar Selem
  • prof. dr. Ante Stamać
  • mo. Ljubo Stipišić
  • i prof. Davorin Šišmanović

Pasionska baština svoj program temelji na slijedećim odrednicama hrvatske kulturne baštine:

  1. na književnom bogatstvu hrvatske pisane i predajne riječi: pjesničke, romansirane, dramske.
  2. na liturgijskom bogatstvu mediteranskog bazena, trajno umivanog, osobito na Hrvatskom Jugu, hrvatskim jezikom u službi Božjoj (glagoljicom), te na slojevitosti kulturnog i liturgijskog blaga srednjoeuropskog prostora Hrvatskog Sjevera,
  3. na glazbenom fundusu koji je pratio, stvarajući ili apsorbirajući, sve europske glazbene i liturgijske mijene, te pučkog glazbenog stvaralaštva cjelokupnog hrvatskog etničkog korpusa,
  4. na hrvatskom graditeljstvu, kiparstvu i slikarstvu sve tamo od starohrvatskih benediktinskih crkvica do recentnog stvaralaštva.

Glagoljski A, znak udruge Pasionska baštinaO svemu nabrojenom Pasionska baština ne govori kroz teološku interpetaciju ni kroz sudjelovanje u Sakramentu. Riječ je o sudioništvu u umjetničkim prikazbama, o oživljavanju duhovne i kulturne baštine, o sjećanju na tradicionalne vrijednosti što ih je stvorio i još ih uvijek stvara hrvatski čovjek tijekom svoje povijesti. Ipak, to nipošto ne znači da pred otajstvom naravi potresne žrtve Spasiteljeve zaboravljamo stih himna:

Tantum ergo, Sacramentum, veneremur cernui.
(Divnoj dakle Tajni ovoj, klanjamo se smjerno mi).

Josip Botteri Dini, noćna procesija, detalj, 1990.

Kroz deset godina svojeg postojanja Pasionska baština ponudila je Zagrebu, a i šire, preko stotinu umjetničkih programa u gotovo svim kulturnim prostorima grada Zagreba:

  • Hrv. glagoljski misal iz 15. st., Metropolitana, Zagreb, MR 180Zagrebačkoj katedrali,
  • crkvi sv. Katarine,
  • bazilici Srca Isusova,
  • crkvi sv. Petra,
  • crkvi sv. Križa-Siget,
  • crkvi sv. Franje Asiškog,
  • crkvi sv. Marije na Dolcu;
  • Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisninski,
  • Hrv. glagoljski misal iz 15. st., Metropolitana, Zagreb, MR 180Kino dvorani Studentskog centra,
  • dvorani Forum Studentskog centra;
  • kazalištima - Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Teatru ITD i kazalištu Komedija u Zagrebu;
  • izložbenim prostorima; Klovićevi dvori, Muzeju Mimara, Domu hrvatskih likovnih umjetnika, galeriji Studentskog centra, galeriji Zvonimir, galeriji Kristofora Stankovića (Starogradska vijećnica), knjižnici Marije Jurić-Zagorke te u atriju Hrvatskog povijesnog arhiva.
  • Dodajmo ovome već tradicionalno svakogodišnje okupljanje oko "Lirike Velikog Petka" dvorani Društvo hrvatskih književnika.

Procjenjujemo da je našim programima do sada prisustvovalo preko 55.000 posjetitelja. Novo pasionsko stvaralaštvo potičemo natječajima za književnost, glazbu i likovnost u suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Društvom hrvatskih skladatelja te Udruženjem hrvatskih likovnih umjetnika. Dobitnicima naših nagrada odreda su poznata imena hrvatske kulturne scene.Na međunarodnoj razini Pasionska baština ostvarila je suradnju s europskim zemljama koje njeguju pasionsku tradiciju, a 1998. godine primljena je u europsku asocijaciju Europassion. Organizirala je i dva međunarodna znanstvena simpozija, 1998. godine na Hvaru i Korčuli, te 2000. godine u suradnji sa Filozofskim fakultetom u Zadru i Maticom hrvatskom u Preku i Zadru, na temu: "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture". Simpoziju na Hvaru i Korčuli nazočio je i održao veoma značajno predavanje predsjednik Papinskog vijeća za kulturu (Pontificium consilium de culutra) kardinal Paul Poupard, a domaćinstvom mu se pridružio ministar kulture RH.Pasionska baština odlikovana je 1999. godine Spomenicom Domovinske zahvalnosti, a 2000. Plaketom Festivala dalmatinskih klapa Omiš.


The Minister of Culture of the Republic of Croatia, Bozo Biskupic, and the President of the Papal Council for Culture, Paul Poupard, opened in March 27, 1998 an international symposium called 'Torment - An Inexhaustible Inspiration for Culture'. The convention lasted until March 29 on the islands of Hvar and Korcula. Lectures have been held by 50 academics from Croatia, France, Italy, Belgium, Holland, Poland, Portugal and Slovenia.


 

The Pharos Cantors

U glazbenoj podlozi ove internetske stranice čuje se Gospin plač u izvedbi znamenitih Hvarskih korizmenih pjevača, Vrbanja (ovdje s ljubaznim dopuštenjem hrvatskog glazbenika Nenada Bacha, New York).

Les chantres de Pharos


Vukovar kao paradigma Muke, 2004.




VII. TRIENALNI NATJEČAJ

PASIONSKA BAŠTINA I DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
raspisuju natječaj za književno djelo na temu Muke Kristove
ili na temu široko shvaćene općeljudske muke.

Prosudbeno povjerenstvo koje će imenovati Društvo hrvatskih
književnika i Pasionska baština, nakon pregleda pristiglih
radova, izabrat će one koje će predložiti za tri nagrade.
Sve tri nagrade podrazumijevaju pravo organizatora natječaja da nagrađena djela objavi. U obzir dolaze do sada neobjavljena književna djela, i to:

roman, veća pripovijetka, drama, poema, te zbirka stihova.

Radove u 3 primjerka i priloženu adresu pošaljite na:

UDRUGA PASIONSKA BAŠTINA,
Barutanski breg 20, 10000 Zagreb
zaključno do 1. veljače 2016.

Rezultati će javnosti biti priopćeni
na Lirici Velikog petka 23. ožujka 2016. god. u 12,00 sati
u prostorijama DHK-a.
Rukopisi se ne vraćaju.





Darko Žubrinić:

Kontakt: Udruga Pasionska baština
Barutanski breg 20, 10000 Zagreb
Hrvatska (Croatia)

e-mail: jozo.cikes@zg.t-com.hr
tel.: + 385 1 24 21 537,
mobitel: 091 52 65 364


Izdanja udruge Pasionska baština:


 


Glagoljaško pjevanje i pasionska baština u Hrvatskoj:

www.pasionska-bastina.com


Povijest hrvatske glazbe