Hrvatski glagoljički Prvotisak misala iz 1483.

 Darko Žubrinić, 2013.

Hrvatski glagoljički Prvotisak iz godine 1483., najstarija je hrvatska tiskana knjiga. Poznata je i pod nazivom Misal po zakonu rimskoga dvora. Otisnut je glagoljičkim pismenima, dvobojno crnim i crvenim slovima, točno 22. veljače 1483. godine, po starom, Julijanskom kalendaru. Bilo je to samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije u Mainzu godine 1455., a devet godina prije otkrića Amerike 1492. Stručnjaci smatraju da je otisnut u nakladi od oko 260 primjeraka. Ima 440 str., dimenzija 19x26 cm.


Primjerak hrvatskog Prvotiska iz 1483. koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu

Misal je tiskan hrvatskom glagoljicom na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku, te svjedoči o visokoj društvenoj, gospodarskoj, kulturnoj razini Hrvata u drugoj polovini 15. stoljeća. To je bio ujedno i prvi misal u povijesti koji nije bio otisnut latiničkim slovima. Moglo bi se bez pretjerivanja reći da pojava tiska u 1455. odgovara po svojem značenju pojavi Interneta koncem 20. st. Ne zaboravimo da se knjiga pojavljuje u jednom od najtežih perioda hrvatske povijesti, u razdoblju Turskog nadiranja, gdje su granice Turskog carstva nadomak Dubrovnika, Splita, Šibenika, Zadra, Senja, Siska i t.d.

Prema istraživanjima dr. Marije s. Agnezije Pantelić, hrvatski je Prvotisak imao nekoliko predložaka prema kojima je priređen, a glavni je bio Misal kneza Novaka iz godine 1368., koji se čuva u Nacionalnoj knjižnici (bivšoj Kraljevskoj knjižnici) u Beču, u Odjelu za rijetkosti.



Do danas je ostalo sačuvano samo jedanaest primjeraka ove najstarije hrvatske inkunabule (inkunabulama zovemo knjige tiskane od 1455. do uključivo 1500. godine). Šest primjeraka hrvatskog Prvotiska čuva se u Hrvatskoj, a pet ih je izvan domovine, u vrlo prestižnim institucijama širom svijeta:

  • Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, SAD, za koju Amerikanci tvrde da je najveća na svijetu;
  • Nacionalnoj knjižnici u St. Petersburgu, Rusija, za koju Rusi tvrde da je najveća na svijetu; taj je primjerak, koji je ujedno i najbolje očuvan, dospio kao dio znamenite Berčićeve zbirke, otkupom Ruske Akademije godine 1874., i čuva se u jednom manjem ormariću u koji su prikupljene najreprezentativnije knjige u posjedu te knjižnice;
  • Nacionalnoj knjižnici u Beču, bivšoj Kraljevskoj knjižnici,  Austrija;
  • Apostolskoj knjižnici u Vatikanu (2 primjerka), koje su hrvatski glagoljaši donijeli kao darove;
  • Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Hrvatska (2 primjerka);
  • Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (2 primjerka); pogledajte fotografije niže.
  • Samostanu franjevaca trećoredaca - glagoljaša na Ksaveru u Zagrebu;
  • Samostanu dominikanaca u Bolu na Braču, izvorno iz obližnje Glagoljaške pustinje Dračeva luka, uz obalu Brača, nedaleko znamenitog Zlatnog rata.

Na stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu omogućeno je virtualno prelistavanje hrvatskog Prvotiska. Osim hrvatskog Prvotiska iz 1483., znade se za još pet otisnutih glagoljičkih knjiga iz razdoblja inkunabula, tj. do uključivo 1500. g.



Završna bilješka, tj. kolofon, hrvatskoga glagoljičkog Prvotiska iz 1483., ne otkriva nam gdje je prva hrvatska inkunabula otisnuta, pa to i danas ostaje neriješena zagonetka. Evo te završne bilješke sa zadnje stranice Misala:


Zadnja stranica hrvatskog Prvotiska, s kolofonom, tj. završnom biljšekom.
Zahvaljujem gđi. Maji Kolman Maksimiljanović, Erasmus-naklada, Zagreb, na poslanoj fotografiji.


Kolofon (završna bilješka) hrvatskog Prvotiska iz 1483. na zadnjoj stranici:
Ljet Gospodnih 1483. miseca pe-
| rvra dni 22. ti misali biše | svršeni




Pojam SATNIK u hrvatskom Prvotisku iz godine 1483.

Pojam SATNIK spada u časničke vojne pojmove, a značenje mu je "stotonik", tj. voditelj vojne postrojbe sastavljene od stotinu vojnika. Odatle potječe i riječ SATNIJA, što znači "stotnija", tj. postrojba od stotinu vojnika.




"Satnik že i sušći š njim strguće Isusa vidjevše trus zemlji i ta jaže bivahu ubojaše se zjelo glagoljuće: V istinu sin boži sa bje".
Prema informaciji koju smo dobili dobrotom g. Vladka Bilića, to je štivo iz Novoga zavjeta, u Matejevu Evanđelju, na mjestu Mt 27,55. U suvremenom hrvatskom jeziku on glasi ovako:
"A satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidješe potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: 'Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj.'"

G. Vladku Biliću srdačno zahvaljujemo na poslanim fotografijama.

U suvremenomu Novom zavjetu, u Matejevu Evanđelju, na mjestu Mt 27,55, piše sljedeće:

"A satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidješe potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: 'Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj.'"

Evo kako glasi odgovarajuće štivo u hrvatskom Prvotisku iz godine 1483., prema informaciji g. Vladka Bilića, a što se posve jasno vidi na gornjim fotografijama:

"Satnik že i sušći š njim strguće Isusa vidjevše trus zemlji i ta jaže bivahu ubojaše se zjelo glagoljuće: V istinu sin boži sa bje"

Pojam SATNIK je mnogo stariji od samog hrvatskog Prvotiska iz 1483. Pojavljuje se, naime, još u znamenitom Vinodolskom zakoniku iz godine 1288., pisanom također glagoljicom. Prema tome, pojam SATNIK postoji u hrvatskom jeziku neprekinuto barem sedam stotina godina. Kao što vidimo, pojavljuje se u povijesti hrvatskog jezika barem dvjesto godina prije otkrića Amerike.




Čitatelja koji želi upoznati temelje hrvatskog crkvenoslavenskog jezika, upućujemo na priloge prof.dr. Vladimira Ćepulića, objavljene u časopisu Bašćina Društva prijatelja glagoljice.



List 22r.
Oznaka "r" označava recto, tj. prednju stranu lista. Oznaka "v" označava verso, tj. stražnju stranu lista.


List 43r.


Lijevo str. 43v, a desno str. 44r.


Str. 44r.


Str. 49r


Str. 49r, lijevi stupac


Str. 49r, desni stupac


Hrvatski Prvotisak misala iz 1483. (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu).
Taj primjerak hrvatskog Prvotiska je najpotpuniji među 11 poznatih.



Stranica hrvatskog Prvotiska iz 1483. na kojoj se nalazi glagoljaški Očenaš. Pogledajte na početku desnog stupca.
Ova fotografija odnosi se na primjerak Prvotiska koji se čuva u Knjižnici HAZU u Zagrebu.

Glagoljaški očenaš iz hrvatskog Prvotiska iz 1483.

Godine 1971. objavljen je pretisak Prvotiska misala iz 1483., crno-bijelim tiskom. Ovdje možete vidjeti fotografije u boji nekih od izvornih stranica hrvatskog Prvotiska. Zahvaljujem kolegici Tamari Runjak iz Knjižnice HAZU na susretljivosti..


Primjerak prvotiska misala iz 1483. u Glagoljaškom samostanu na Ksaveru u Zagrebu


Primjerak prvotiska misala iz godine 1483. koji se čuva u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša na
Ksaveru u Zagrebu. Zahvaljujemo fra Vici Blekiću na dopuštenju za fotografiranje veljače 2016.








Fragment hrvatskog prvotiska iz godine 1483. čuva se u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, a ima ukupno 7 listova (t.j. 14 str.):


 

Znameniti zapis Jurja iz Roča iz 1482. u Novakovu misalu (pisanom godine 1368.):
Vita, vita, štampa naša gori gre
tako ja oću da naša gori gre.
1482. miseca ijuna 20. te dni
to bje pisano v grade Izule.
To pisa Juri, žakan iz Roča.
Bog mu pomagaj i vsem ki mu
dobro ote.
Zapis najavljuje skoro objavljivanje Prvotiska 1483.
Novakov misal se čuva u Odjelu za rijetkosti Austrijske Nacionalne knjižnice u Beču.


Gutenbergov spomenik u Jurišićevoj ulici br. 7 u Zagrebu

Jedan od najstarijih spomenika Johannesu Gutenbergu u svijetu,  podignut je godine 1887. u Zagrebu, u Jurišićevoj ulici br. 7, a izradio ga je istaknuti hrvatski kipar Dragutin Morak (1839-1922.) [PDF]. Informaciju o tom spomeniku dobio sam ljubaznošću g. Ive Dubravčića iz Delfta, Niskozemlje (Dubravčićev naziv za Nizozemsku). 

Zagreb je postavio spomenik Johannesu Gutenbergu trinaest godine prije Beča (u Beču je spomenik Gutenbergu postavljen 17. prosinca 1900.; izvor knjiga Z. Kulundžića malo niže, na str. 514-516, također i na str. 674).

Podatak o godini 1887. kao godini nastanka spomenika Gutenbergu u Zagrebu spominje Zvonimir Kulundžić, vidi Sabrana djela Zvonimira Kulundžića, Ta rič hrvacka, 1979, na str. 674. Prema informaciji koju sam 2014. dobio posredstvom gđe. Jadranke Lisek (izvor informacije je Gradski zavod za zaštitu spomenika), zgrada na adresi Jurišićeva 7 (Kuća Rulić), na kojoj se spomenik nalazi,  izgrađena je 1899.-1900. Odatle slijed da je spomenik Dragutina Moraka iz 1887. nastao prije same zgrade, ako su oba podatka (o gradnji Gutenbergova spomenika 1887. i gradnji kuće Rulić 1900.) točna.

U Zagrebu je između 1906. i 1914. izlazio stručni časopis Gutenberg (vidi str. 674 Kulundžićeve knjige, navedene gore).


Eduard Hercigonja (Povijest hrvatske književnosti II, Zagreb 1975., str. 213):

Valja napomenuti da kada je riječ o Kosinju kao mjestu gdje se nalazila oficina, danas više nema sumnje, zahvaljujući preciznim poredbenim, tekstološkim istraživanjima, da je ovdje doista tiskan glagoljski Brevijar iz godine 1491.

Mogućnost da je u Kosinju tiskan i hrvatski Prvotisak iz 1483., razmatra se u [Mance].

Kosinjska dolina i kosinjska glagoljička tiskara

Znamenitom hrvatskom glagoljašu, leksikografu i filologu Dragutinu Antunu Parčiću, hrvatski je prvotisak iz 1483. bio uzor za pripremu Glagoljašjig misala godine 1893.




Računalni glagoljički font, koji je prema hrvatskom Prvotisku iz 1483. izradio g. Nenad Hančić iz Düsseldorfa, možete preuzeti ovdje: [TTF], te instalirati na svoje računalo. Zahvaljuem mr.sc. Jadranki Lisek (Središnja knjižnica FER-a Sveučilišta u u Zagrebu) na potrazi imena autora spomenika Johannesa Gutenberga u Zagrebu, koja je informaciju o autorstvu Dragutina Moraka ([PDF]) dobila od dr. Ivice Zvonara (Knjižnica HAZU). Zahvaljujem g Vladku Biliću na poslanom prilogu o pojmu SATNIK koji se pojavljuje u hrvatskom Prvotisku iz godine 1483.

Sučelje na kojem se glagoljicom mogu pisati i slati čestitke, napravio je g. Nikola Biškup:



Digitalizirani hrvatski glagoljički Prvotisak iz 1483. u NSK u Zagrebu

Mala enciklopedije hrvatske glagoljice

Croatia - an Overview of its History, Culture, and Science