Glagoljaški kutak u Zavičajnom muzeju Biograd

Priredio Darko Žubrinić 2012.



Zavičajni muzej
Obala P. Krešimira IV 22
23210 Biograd na Moru

tel./fax - 023/383-721



Zbirka gipsanih odljeva u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja u Biogradu.




Benediktinci u Hrvatskoj








 

Izvorni spomenik (škljocnite mišem da dobijete veću fotografiju)



a)

b)






a)

b)



FBM



Zahvaljujem prof. Draženku Samardžiću na poslanom opisu.



Opis iz monografije Branka Fučića, Glagoljski natpisi, 1982. Zahvaljujem prof. Draženku Samardžiću na poslanom presliku.

















a)

b)













Izvorni spomenik iz 1737. g. na zidu župne crkve Gospe od Karmela u Turnju

Izvorni spomenik

Izvorni spomenik



Izvorni spomenik u Turnju-Tukljači proučava Mihaela Kozarec, učenica OŠ Fran Krsto Frankopana iz Zagreba (2011.)



Izvorni spomenik


Izvorni spomenik

Izvorni spomenik


Turanj, župna crkva Gospe od Karmela, neodgonetnuti natpis na desnom pomoćnom oltaru

Neodgonetnuti natpis u župnoj crkvi Gospe od Karmela u Turnju.

Čini se kao da je ovdje nešto klesano na vanjskoj fasadi župne crkva Gospe od Karmela u Turnju.

Tkonski zbornik





Tkonski zbornik 1520.


Muka iz Tkonskog zbornika

svjetlopis

Riči moe poslušaite
ter se naputiti daite,
zač vam nauk oću dati
kim oćete Boga znati.
Boga i još vaše puti
i kako vas djaval muti.
Koga šege nisu ine
ner da vsaka duša zgine.
Zato se je vam čuvati
a ne nemu ugajati.
Ako nemu ugodite,
vaše duše pogubite.
Plaču pravda potribue
da vsak grišnik muke čue.


Rimski misal iz 1740. koji se čuva u crkvi sv. Stošije u Biogradu, usputni zapisi

svjetlopis naslovnica

svjetlopis

Na 1782. bi teška zima, pade snig na 11. velače
i na 12. velače, i dura je snig devet dana. Vse polećeno
ne mogaše se iz kuće izaiti. Pozebe (h)rana, pozeboše
masline da nie nikad tako čovik upazijo po svoj Dalm-
maciji. Do levanta pokrepa blago i velo i malo.
Ovo isto godišće bi veliki glad zašto ne bi (h)ra-
ne nigdi, samo Sutumišćica i Preko. Bijaše rodilo
ništo žita. A kotar vas gladan bijaše šeni-
ca. O Božiću po 30 li(ba)r vina, pomalo ulja, ni-
šta nijaki kapi. Zeleni pomalo ija se isti dan
kad na 11 veče razbolih i drža me ognica.
Jedanjest miseci a to se razbolih u Sutkošanu
u parokiji isti dan kad poče snig padati. Zime ne
čuh i bolest me progna iz paroe kući i tri puta me e
1783. činijo arci biskup povraćati se u Sutkošan u parokiu
u Sutkošanu arćava parokija ma žene dobre već mi dava-
hu nego parokija izmitaše. A kada pirpovidah sve u cri-
kvu trčahu i mnogo me i svaka mi milosti dava-
še. A s manom biše milost Božja radi straha, radi mno-
štva puku vazda živlah u milosti Božjoj i zato mi svi
otijahu dobro. I svaki me lublaše a popovi nenavidjahu i tako
i ovdi u mojoi otažbini naiveće me popovi nenavide. Kralestvo
nebesko i Božje neće se dati dangubećim, nego u službi Bož-
joi nastojećim. Kralestvo Božije neće se dati skitaocem
nego za službu Božju trudećim.

<latinicom>
na 1783. bisse strassan glad po svoj zemli i Dalmaciji.
Ulja ni kapi, vina ni poko [tal. malo], žito [ž ćirilicom!] po dvadeset i dvi
libre, prosso po dvadeset i sesst libar.
Zeleni nikakove, mnogo puka pomrisse
po svoj Dalmaciji. Samo u Sutomisschici
malo jih pomri od glada, a to samo jedan
bisse ženeral trgovac. Bulda jeneral opak i prez
dusse zassto mnogo ji pomri od glada. Pod nim najvisse
u sracu i Splitska deržava i niove deržave od koza-
ra i Ssibenika i negove deržave od kozara.
Posli toga Bog svemoguchi posla toliko obilje vina
dosti kruha, dosti zeleni, nika tako visse, i ulja.
Stokodi prem dassu masline prezeble, ma dobro je billo.

svjetslopis

<latinicom>
na 1783. bisse strassan glad po svoj zemli i Dalmaciji.
Ulja ni kapi, vina ni poko [tal. malo], žito [ž ćirilicom!] po dvadeset i dvi
libre, prosso po dvadeset i sesst libar.
Zeleni nikakove, mnogo puka pomrisse
po svoj Dalmaciji. Samo u Sutomisschici
malo jih pomri od glada, a to samo jedan
bisse ženeral trgovac. Bulda jeneral opak i prez
dusse zassto mnogo ji pomri od glada. Pod nim najvisse
u sracu i Splitska deržava i niove deržave od koza-
ra i Ssibenika i negove deržave od kozara.
Posli toga Bog svemoguchi posla toliko obilje vina
dosti kruha, dosti zeleni, nika tako visse, i ulja.
Stokodi prem dassu masline prezeble, ma dobro je billo.

<glagoljicom>
1784. Zatim poče kuga za dobrim litom. Ma to dobro lito.
Lito bi samo u zadarskoi državi. I poče kuga u Sinskoi državi. Mnogi puk
pomri i veće od glada nego i od kuge. Zatim okuži se Split umri
ji mnogo više od dvi tisuće i osan deset.

1785. Posli toga za dvi godine posla Bog svemogući toliku
obilnost (h)rane vina, ulja, navlastito ulja mnogo i to
vino biše od Uglana do Bana [Banj na Pašmanu].

svjetlopis

[O]vvo je misal mene d(o)n Jerlima Šimića. Kupih ga
v Rimu kad bismo na svetomu litu 1774.
1781. kada bih u Sutkošana za paroka. Isto tekuć
godišće biše vino eptino [tj. jeftino] po sve godišće i lito početi
ga zete vrč do Velike Gospe do petnaest
agusta. Sutra dan na svetoga Roka poče vino po
pet jaski kvartuč. Zatim po svu esen i zi-
mu po četiri ga zete kv(a)rtuč do prolića. Na proliće
po libru vrč.

ivi Ovo godišće bi toliko obilono. Godišče kruha
i vina i ulja obilno da nie nika(d) tako obilnost u Su-
tomišći(ci) i Preko i Lukoran bilo.




Broj 14 upisan je na glagoljaški način, ne kao XIV nego kao IVX.
Zahvaljujemo don Zdenku Miliću iz Biograda na pojašnjenjima.

U glagoljaškom kutku Zavičajnog muzej u Biogradu čuvaju se i neki izvorni dokumenti:

1. Glagoljički dokument iz Biograda iz 1743.

svjetlopis1 (glagoljčki brzopis)

svjetlopis2 (glagoljčki brzopis)

svjetlopis1 (preslovljenje latinicom)

svjetlopis2 (preslovljenje latinicom)


2. Glagoljički dokument iz Sv. Filipa i Jakova iz 1740.

svjetlopis (glagoljički brzopis)

svjetlopis (preslovljenje latinicom)


Misal Rimski iz 1741 s notnim zapisom i hrvatskim glagoljičkim pismom.


Darko Deković i Danijela Deković


Prof. Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja Biograd,
prof. Danijela Deković, predsjednica Udruge glagoljaša Zadar i
prof. Klara Eškinja Glavan, tajnica Udruge glagoljaša Zadar i predsjednica Turističke zajednice Sv. Filipa i Jakova,
prigodom tiskovne konferencije u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja Biograd
održane u povodu osnivanja Udruge 2012.g. Foto: Jelica Farkaš.

Gipsane odljeve izložene u Glagoljaškom kutku Zavičajnog muzeja Biograd izradio je pok. Darko Vihard. Ta se zbirka temelji na skupljenoj građi, istraživanjima i objavljenim radovima Branka Fučića, Nede Grbina, don Zdenka Milića i Goroslava Oštrića. Naime 1980-tih godina ova je ekipa obilazila širi glagoljaški prostor zadarskoga područja i popisivala spomenički glagoljašku baštinu. Tako su nastali ovi gipsani odljevi na temelju uzetih otisaka. Ovi su odljevi bili izloženi 1990. g. u Zagrebu tijekom dvomjesečne izložbe pod naslovom "Glagoljski spomenici na području Zadarske nadbiskupije" u Klovićevim dvorima na Jezuitskom trgu.

Zahvaljujem prof. Draženku Samardžiću, ravnatelju Zavičajnog muzeja grada Biograda, na dopuštenju da fotografije  gipasnih glagoljičkih odljeva budu objavljene. Zahvaljujem prof. Juliji Vojković iz Zagreba na pomoći u digitalnoj obradbi fotografija (svjetlopisa).

Više podataka o pojedinim spomenicima možete pronaći u [Branko Fučić, Glagoljski natpisi]. Knjiga je objavljena 1982., a od tada do danas je otkriveno mnogo novih glagoljičkih spomenika. Pogledajte na pr. impresivan zemljovid pok. Nede Grbina koji pokriva zadarsko područje:


Nedo Grbin: Ukupna rasprostranjenost glagoljice na Zadarskom području 
(natpisi, grafiti, rukopisi, knjige, isprave). 

Arbanasi, Banj, Benkovac, Bibinje, Bokanjac, Božava, Brbinj, Briševo, Crno, Ćokovac, Debeljak, Diklo, Dinjiška, Dobropoljana, Dračevac, Dragove, Drgulje, Galovac, Gorica, Grusi, Islam Latinski, Ist, Kali, Kolan, Korlat, Kraj, Krmčina, Kukljica, Luka, Lukoran,  Ljubač, Medviđa, Molat, Mrljane, Murivca, Neviđane, Nin, Novigrad, Obrovac, Olib, Pakoštane, Pašman, Perušić, Petrčane, Poljana, Posedarje, Povljana, Preko, Premuda, Privlaka, Prkos, Rava, Radošinovac, Ražanac, Rožino, Sali, Savar, Seline, Sestrunj, Silba, Slivnica, Soline, Sukošan, Sutomišćica, Sv. Filip i Jakov, Školjić, Tinj, Tkon, Turanj, Veli Rat, Vir, Visočane, Vlašići, Vrana, Vrgada, Vrsi, Zadar, Zaglav, Zapuntel, Zaton, Zemunik Donji, Zverinac, Ždrelac, Žman (84 naselja)

Objavljeno po prvi puta 23. rujna 2011. s ljubaznim dopuštenjem obitelji pok. Nede Grbina. Pogledajte legendu niže.


Ovdje bismo htjeli čitatelja uputiti i na stalnu Izložbu hrvatske glagoljice koja se održava u glagoljaškom samostanu Franjevaca trećoredaca glagoljaša na otočiću Galevcu kraj Preka na otoku Ugljanu.




Iz članka koji je napisao jedan Škot, Gordon McDaniel:

1659 birth register from Filipjakov (matica rođenih iz Sv. Filipa i Jakova)

Godište g(ospodino)ve 1659 na 15 aprila
bi u crikvu donesena kći Matia
Kuženovića i Mare negove žene Ja
dom Jurai Mirković parohiar S.S. Fi-
lipa i Jakova ispunih s(ve)t(e) cere-
monie ostavlene nakarsteniu i s(ve)t
divičici koiu e pravo karstia ka-
ko e meni reka Ivan sin Mikule
Luketina at radi pogibie smart-
ne bižeći od turak i nadih ioi
ime Anaštažia Kum io bia Šime
Matošić i Jove Paregić.


The year of our Lord 1659, on the 15th of April. The daughter of Matija Kuzenovic and Mara, his wife, was brought into church. I, Don Juraj Mirkovic, parish priest of Sts. Philip and Jacob, carried the sacrament of holy baptism, and baptized her. Ivan, son of Mikula Luketin, told me [that the parents] had died running from the Turks. And the name of Anastasia was given. The godparents were Sime Matosic and Jove Paregic.

Comments: This scribe appears to write "e" when "o" is meant on occasion. He also does not always provide jotation, i.e., writing "j" before a vowel, especially before "e". He often writes "o" as a superscript, and in the word pravo writes "pr" as a ligature. Note the regular use of cursive "i".

 

1760 baptism from parish of Biograd (iz matice krštenih župe u Biogradu)

Godišta gospodinova 1760 na 1 juna
ja don Šime Marat od Biograda
po dopušćenu p(a)roha g(ospodi)na don Mik[in?]a
toksi karstih ditičici rođenu na
1 juna od zakonitih zaručnika Mar-
ka Ćurkovića i Mande Katarića nego-
ve prave žene oba od ove parokije i va-
roša Kojoi ditečici stavih ime Ju-
stina Kum bih ja don Šime Marat i
kuma Anđelia Petanuva.


In the year of our Lord 1760, on the 1st of June. I, Don Sime Marat of Biograd, with the approval of the parish priest, Don Mikin (?), baptized a female child born the 1st of June of lawfully married parents Marko Curkovic and Manda Kataric, his true wife, both of this parish and town. The child was given the name Justina. I was the godfather, and the godmother was Angelia Petanuva.

 

 



Iz Turna kod Sv. Filipa i Jakova, blizu Biograda

Ja dom Šimun Dragnić is Tr-
rna, ja obišćem šesto dukat
za intradu Menga Kati-
ća ka je na Dobro Polani. 
...

Izvor Mala početnica kruzivne glagoljice





Izvori

  • Branko Fučić: Glagoljski natpisi
  • Nedo Grbin: Glagoljica na biogradskom području, Biogradski zbornik 1, Zadar 1990.
  • Nedo Grbin: Glagoljica u Dalmaciji, plakat "Glagoljica u Dalmaciji", samostan trećeradaca sv. Pavla na otoku Galevcu kraj Preka, MGC, Zagreb 1994.
  • Zavičajni muzej Biograd, posjetite izložbu glagoljice na drugom katu Muzeja



Ajmo dico glagoljati

Stalna izložba glagoljice u Zadru (SICU)

Hrvatska glagoljička bašćina u Zadru i zadarskom području

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice



Croatia - Overview of Its History, Culture and Science