Hrvatski glagolizam

Darko Žubrinić, 2022.

Osnovna literatura:

  • Eduard Hercigonja:
    • Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, 2009.
    • Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, 2006.
    • Na temeljima hrvatske književne kulture, 2004.
  • Branko Fučić: Glagoljski natpisi, 1982.
  • Anica Nazor: Knjiga o hrvatskoj glagoljici, 2009.
  • Stjepan Damjanović:
    • Slovo iskona, 2002.
    • Crtice o hrvatskom glagoljaštvu, 2020.
  • Josip Bratulić: Istarski razvod, 1989.
  • Marica Čunčić: Oči od slnca, misal od oblaka, 2003.
  • Darko Žubrinić: Mala enciklopedija hrvatske glagoljice
  • opširnija literatura

Pretisci glagoljaških knjiga



Zašto nam je glagoljica važna? Pet hrvatskih NAJ:

  1. Bašćanska ploča (oko 1100.) - najstariji poznati spomenik u kojem se spominje hrvatsko na hrvatskom jeziku
  2. Istarski razvod (1275.-1395.) - najstariji međunarodno-pravni dokument pisan hrvatskim jezikom
  3. Vinodolski zakon 1288. - najstariji poznati zakon našeg običajnog prava pisan hrvatskim jezikom
  4. Prvotisak 1483. - najstarija tiskana knjiga na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku
  5. Najstarija hrvatska tiskana početnica za djecu objavljena je 1527.


Vremenski okvir hrvatskoga glagoljaštva:


Hrvatski glagolizam - aspekti:

  • povijesni sadržaji
  • crkveni sadržaji (ćirilometodska baština)
  • liturgijski sadržaji
  • književni sadržaji (na pr. Marijini mirakuli)
  • sv. Ćiril i sv. Metod, ćirilometodska baština
  • jezično-lingvistički (staroslavenski jezik, crkvenoslavenski jezik, hrvatski crkvenoslavenski, hrvatski jezik)
  • pravni aspekti (Acta croatica - hrvatske listine)
  • glazbeni aspekti (glagoljaško pjevanje)
  • leksikografski aspekti
  • glagoljička kaligrafija i iluminacije
  • medicinski tekstovi (ljekaruše)
  • arhitektura glagoljaških crkvica
  • zbornici pisani glagoljicom
  • inkunabule tiskane glagoljicom
  • tipografija (na pr. ligature ili spojenice)
  • brojevi i godine u glagoljici [PDF]
  • politički aspekti, na primjer sudbina Istre (konferencija u Parizu 1946., Božo Milanović)

Hrvatske glagoljičke knjige i rukopisi izvan domovine:

  • u čak 27 zemalja!
  • preko 90 gradova!


Glagoljicom pisani tekstovi:


NAJSTARIJI GLAGOLJICOM KLESANI NATPISI (od 10. do uključivo 12. st.)



Najraniji hrvatski glagoljički spomenici
Opširnije: panoi



VREMENSKA TRAKA HRVATSKOG GLAGOLIZMA (nekoliko najvažnijih spomenika i knjiga)


800. g.
(9. st.)

sv. Ćiril (+869.) i sv. Metod (+885.)


900. g.
(10. st.)

crkveni sabor u Splitu 925. g.


Plominski natpis (10. ili 11. st.)


1000. g.
(11. st.)

Bašćanska ploča (oko 1100.) - NIJE najstariji spomenik hrvatske pismenosti, pa čak niti samo glagoljičke


1100. g. (12. st.)


1200. g.
(13. st.)

Istarski razvod (1275.-1395.)

Vinodolski zakonik 1288.


1300. g.
(14. st.)

Novakov misal 1368.


1400. g.
(15. st.)

početnica Jurja Slovinca (Georges d'Esclavonie) na Sorbonnei u Parizu oko 1400.

Hrvojev misal 1404.

prvotisak 1483.

Glagoljaška tiskara u Kosinju (brevijar iz 1491.?)

["otkriće" Amerike 1492.]

Senjska tiskara 1494.-1508.


1500. g.
(16. st.)

Riječka tiskara (Šimun Kožičić Zadranin ili Benja), 1530.-1531.

prva hrvatska tiskana početnica za djecu 1527. (Venecija)

Novi testament I. i II. dio, 1562. i 1563. tiskan u Urachu u Njemačkoj (Hrvatski biblijski zavod)


1600. g.
(17. st.)

"rusificirana" izdanja tiskana u Rimu (Levakovićev brevijar 1648.)


1700. g.
(18. st.)

"rusificirana" izdanja (Karamanov misal 1741.)


1800. g.
(19. st.)

Berčićeva zbirka (Ivan Berčić), Ruska imperatorska knjižnica u Petrogradu otkupila

Acta croatica 1863., Ivan Kukuljević Skacinski

Parčićev misal 1893., 1896., 1905.


1900. g.
(20. st.)

Staroslavenska akademija u gradu Krku, 1903.

1927. Parčić-Vajsov misal

Staroslavenski institut 1948., znanstveni časopis Slovo

Društvo prijatelja glagoljice 1993., časopis Bašćina

Katedra za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu


2000. g.
(21. st.)


Podrobnija kronologija hrvatske glagoljice



Hrvatski glagoljički prvotisak misala iz 1483. Knjižnica HAZU.


Prvotisak misala iz 1483.




Brojevi u latinici:


I, II, III, IV, V (=5), VI, VII, VIII, IX

X (=10), XX, XXX, XL, L (=50), LX, LXX, LXXX, XC

C (=100), CC, CCC, CD, D (=500), DC, DCC, DCCC, CM

M (=1000)



Brojevi u grčkom alfabetu (nazivi brojaka, tj. slova, su u zagradama; danas grčko pismo ima 24 slova, bez crvenih):


A (alfa) 1, B (beta, vita) 2, Γ (gama) 3, Δ (delta) 4, E (epsilon) 5, Ϝ (digama) 6, Z (zeta) 7, H (eta, ita) 8, Θ (theta) 9

I (iota) 10, K (kapa) 20, Λ (lambda) 30, M (mi) 40, N (ni) 50, Ξ (ksi) 60, O (omikron) 70, Π (pi) 80, Ϙ (kopa) 90

P (ro) 100, Σ (sigma) 200, T (tau) 300, Y (ipsilon) 400, Φ (fi) 500, X (hi) 600, Ψ (psi) 700, Ω (omega) 800, ϡ (sampi) 900

Prvi redak se sastoji od jedinica (njih devet), drugi od desetica (također njih 9), a treći od stotica (9 njih). Ukupno 27 slova.
Kao što vidimo, grčko pismo nema glasova poput C, Č, Ć, Ž, Š, Đ, DŽ, LJ, NJ, ..., koji se pojavljuju u slavenskim jezicima.
Iz grčkog alfabeta je nastalo i ćiriličko pismo (s dodanim znakovima za slavenske glasove, po uzoru na glagoljicu).
Tako imamo i hrvatsku ćirilicu.


Tablica hrvatske glagoljice po Jurju Slovincu (prva poznata hrvatska početnica za djecu, nastala oko 1400.)


Tablica hrvatske glagoljice uređena prema Jurju Slovincu, a sa slovima prema hrvatskom prvotisku iz 1483.
Rabi se u časopisu Bašćina koji objavljuje Društvo prijatelja glagoljice. Glagoljički font izradio Filip Cvitić.

Tablica hrvatske glagoljice Jurja Slovinca (Jurja iz Slavonije) pisana koncem 1390tih u Parizu, na znamenitom sveučilištu Sorboni. Juraj piše Istud alphabetum est chrawaticum (Ovo je hrvatski alfabet!), vidi uokvireno ispod tablice. Vidi Tablica hrvatske galgoljice prema Jurju Slovincu.


Sličan brojčani raspored kao u grčkom pismu imaju armensko i gruzijsko pismo, iako oblikom slova nisu povezana s grčkim pismom, kao uostalom niti glagoljica (osim slova frt na sredini trećeg retka tablice glagoljice, koje se podudara s grčkim slovom fi: Φ).
Vrlo malo ima slavenskih riječi koje započinju s F: to su uglavnom strane riječi - grčke ili latinske ili turske (kao na primjer Filip, fazan, frka).

Viseći stil glagoljice

Tablica hrvatske glagoljice
(33 slova, azbučni poredak, azbučna molitva)

Glagoljička slova poretkom slijede grčko pismo



Pisanje glagoljicom
grupe: TDP, KGH, LŽ, OU,
Granati M - evolucija do tvrđave
ime i prezime

Jat (ijekavski ili ikavski ili ekavski releks jata)
lijepa, lipa, lepa

Spojenice (ligature)

Samo u Brozićevu brevijaru iz 1561. ima ih oko 250 (lijevanih ligatura!)
TO, TV, TVO, LJU, JUTR, ML, PR, OT, MČ (mučenik),
ŽIVOT, Z(E)ML'A

Kratice
IS (Isus), B (Bog), BO (Bog Otac), G (Gospod), ČK (človjek), SN (Sin), CR (cesar), MSC (mjesec),
R.I.U.S. (Reče Isus učenicima svojim)

Crkvenoslavenski jezik (primjeri)
IŽE (koji), JEŽE (koje), JAŽE (koja), JUŽE (koju),
JAKO (kako),
CESARSTVO (kraljevstvo)
NA (nego)
SE (ovo)
BO (naime)
SVETAGO (umjesto svetoga)

GODINA JEST NAM JUŽE OD SNA VSTATI (vrijeme nam je već ustati iz sna)

Brojevi, datumi i godine u glagoljici
1483., 22. veljače

Dva primjera: jedna ikavsko-ekavska rečenica (iz okolice Rijeke) u kojoj je skoro svaka riječ JAT, te jedna ikavska rečenica (koju dugujem gospođi Luciji Varga, kod Broda na Savi):

  • Triba sest, a ne celo vrime vavik delat.
  • Sidi i jidi mlika iz lipe bile zdile.


Popis glagoljaških biskupija u Hrvatskoj po Jurju Slovincu, oko 1400.

Glagoljaški očenaš po Jurju Slovincu oko 1400.; očenaš iz hrvatskog prvotiska 1483.


Zdrava Marie, Apostolsko vjerovanje, drugi dio,  sricanje slova, Nicejsko-carigradsko vjerovanje, nastavak


Mali pravopis za pisanje hrvatske glagoljice

Kurzivna (ili brzopisna) glagoljica

Bašćanska ploča

Panoi na temu glagoljice


Hrvatska glagoljica u Dubrovniku (Konavle, Župa Dubrovačka)


Pitanja za ponavljanje (prvi dio)

  1. Što se može reći o glagoljici na širem području Dubrovnika?

    2. Pogledajte Glagoljica na dubrovačkom području: Konavoski natpis, Župski fragment, prvi od Kijevskih listića (sadrži najstariju molitvu Bl. djevici Mariji pisanu hrvatskim jezikom, iz 11. ili s početka 12. st.), Mavrov brevijar iz 1460.


  2. Nabrojite do pet hrvatskom glagoljicom klesanih natpisa od 10. do 13. st.

    3. Pogledajte Kronološki popis najvažnijh glagoljičkih spomenika: Plominski natpis, Konavoski natpis, Župski natpis, Bašćanska ploča, Krčka ploča, Supetarski ulomak (Supetar = Sveti Petar u Šumi u Istri), Kninski natpis, Plastovski ulomak, natpis iz Kijevaca, natpis iz Brodskog Drenovca (kod Požege).


  3. Što su ligature (spojenice) u glagoljici? Navedite pet različitih ligatura. Što su Baromićeve lomljene ligature (navedite barem jedan primjer)? Tko je bio Blaž Baromić?

    4. Pogledajte spojenice i Senjska tiskara.


  4. Što je Acta croatica i zašto je ona važna? Tko je bio prvi istraživač Acta croatica? Navedite barem pet listina koje spadaju u Acta croatica.

    5. Pogledajte Acta croatica koju je napisao Ivan Kukuljević Sakcinski 1863. Važnost Acta croatica je u tome što predstavlja zbirku hrvatskih pravnih dokumenata (hrvatskih listina) u razdoblju od 1100. godine do konca 16. st. Prema akad. Eduardu Hercigonji, ima ih oko 800. Takvu zbirku ne može pokazati niti koji drugi slavenski narod. Neke od najvažnijih listina su:

    • Darovnica slavnoga Dragoslava od 1. siječnja 1100.
    • Bašćanska ploča (oko 1100., kamena listina, tj. kameni kartular)
    • Istarski razvod (1275.-1395.)
    • Vinodolski zakon (1288.)
    • Bula pavlinima iz 1372.
    • Krčki ili Vrbnički (Vrbanski) statut (1388.)
    • Pravila bratovštine sv. Marije Goričke kod Jurandvora (selo Batomalj) na otoku Krku (1420.)
    • Glagoljicom pisani prijepis zapisa Franje Črnka o bitki kod Sigeta 1566. i o Nikoli Zrinskom

  5. Kojeg je datuma pisana prva hrvatska tiskana knjiga - Prvotisak? Napišite taj datum glagoljicom. U kojim se zemljama nalaze sačuvani primjerci prvotiska? U kojim se gradovima i knjižnicama nalaze izvan domovine, a u kojim u Hrvatskoj?

    6. Pogledajte Prvotisak 1483 (22. veljače). Sačuvano je 12 primjeraka: pet izvan Hrvatske (po jedan u Rusiji, Austriji, SAD-u, dva u Vatikanu), a 7 u domovini (po dva u NSK i Arhivu HAZU, po jedan kod Franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru, u Gradskoj knjižnici u Zagrebu - zbirka RARA, te u Dominikanskom samostanu u Bolu na Braču).


  6. Navedite nazive barem deset najvažnijih glagoljicom pisanih knjiga i rukopisa, kao i spomenika klesanih glagoljicom, te njihove odgovarajuće godine nastanka ili stoljeća nastanka.

    7. Pogledajte Deset bisera.


  7. Što znače crkvenoslavenske riječi IŽE, JAŽE, JUŽE, JEŽE? Napišite ih glagoljicom.

    8. Obrađeno na predavanjima: IŽE = koji, JAŽE = koja, JUŽE = koju, (J)EŽE = koje.


  8. Tko je Dragutin Antun Parčić i zašto je on važan?

    9. Pogledajte Dragutin Antun Parčić (1832.-1902.), glagoljaš, leksikograf i pionir hrvatske fotografije. Najpoznatiji je

    • po Parčićevu misalu tiskanom hrvatskom glagoljicom 1893. u Rimu (još dva izdanja objavljena su 1896. i 1905.), a Parčić-Vajsov misal otisnut je 1927. gotovo u cjelosti latinicom
    • po vrlo značajnom Hrvatsko-talijanskom rječniku objavljenom 1901. u Zadru, koji ima oko 90 tisuća riječi
    • po fotografijama među prvima u Hrvatskoj (za sebe je govorio da je "svjetlopisac" - fotograf).


  9. Početak glagoljaškog Očenaša prema Jurju Slovincu glasi "Oče naš, iže jesi na nebesih, sveti se ime tvoje, pridi cesarstvo tvoje, budi volja tvoja, jako na nebesih i na zemlji." Napišite taj tekst glagoljicom. Koje su od navedenih riječi crkvenoslavenske i što znače (opisati ih latinicom)?

    10. Pogledajte Hrvatsko-glagoljički Očenaš. Crkvenoslavenske riječi su: iže (koji), cesarstvo (kraljevstvo, carstvo), jako (kako).


  10. Kraj glagoljaškog Očenaša prema Jurju Slovincu glasi "Hlib naš vsedanji daj nam danas i otpusti nam dlgi naše, jakože i mi otpuščaem dlžnikom našim, i ne vavedi nas v napast, na izbavi nas od neprijazni." Napišite taj tekst glagoljicom. Koje su od navedenih riječi crkvenoslavenske i što znače (opisati ih latinicom)?

    11. Pogledajte Hrvatsko-glagoljički Očenaš. Crkvenoslavenske riječi su: jakože (kao što), otpuščaem (otpuštamo), na (nego), neprijazni (nesreće, zla)


  11. Kako je Juraj Slovinac (Georges d'Esclavonie) ušao u povijest francuske književnosti? (Naputak: Juraj je za svoju mladu štićenicu - francusku benediktinku Isabelle, napisao opsežan duhovni tekst. Pod kojim naslovom?)

    12. Pogledajte Juraj Slovinac. Naslov njegova teksta glasi "Tvrđava djevičanstva" (Chasteau de viriginté), pisanog na francuskom jeziku (koji danas zovemo starofrancuskim). Izvorno je svoj tekst Juraj napisao na latinskom, ali budući da Isabelle nije poznavala latinski, Juraj je svoje tekst za nju preveo na francuski.


  12. Gdje je glagoljicom pisan tekst koji detaljno opisuje bitku kod Sigeta 1566. i pogibiju Nikole Zrinskog i gdje se danas nalazi?

    13. Pogledajte Glagoljički prijepis latiničkog zapisa Franje Črnka o bitki kod Sigeta 1566. i o Nikoli Zrinskom. Bilježnica je pisana 1566. (godine Sigetske bitke) ili sljedeće 1567. na ozaljskom području (kod Karlovca), a danas se nalazi u Austrijskom državnom arhivu u Beču (i privatno je vlasništvo obitelji Auersperg).


  13. Kako se glagoljicom pišu brojke 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19? Objasnite zašto se te brojke zovu "jedanaest", "dvanaest", ... , "devetnaest".

    14. Pogledajte članak Glagoljski brojevi [PDF] objavljen u časopisu MIŠ (Matematika i škola).


  14. Navedite popis svih jedanaest glagoljaških biskupija po Jurju Slovincu. Što Juraj Slovinac kaže za Istru (na latinskom jeziku)?

    15. Pogledajte Juraj Slovinac: biskupija krbavska, biskupija kninska, biskupija krčka, nadbiskupija splitska, biskupija trogirska, biskupija šibenska, nadbiskupija zadarska, biskupija ninska, biskupija rabska, biskupija osorska i biskupija senjska. Juraj za Istru kaže: Istria eadem patria chrawati (Istra je domovina Hrvata).


  15. Kada je približno i gdje klesana Bašćanska ploča? Zašto je ona važna? Kako glasi njen treći redak?

    16. Pogledajte Bašćanska ploča. Klesana je oko 1100. U trećem redku stoje riječi "Zvonimir, kralj hrvatski". To je prvi puta da ime nekog hrvatskog kralja nalazimo u zapisu hrvatskim jezikom. Prije toga hrvatsko ime je sačuvano u zapisu latinskim jezikom.


  16. Kada je otkrivena Bašćanska ploča? Kolika je približno njena širina, visina i težina? Tko su bili njeni prvi istraživači? Gdje se nalazi danas?

    17. Pogledajte Bašćanska ploča: teška je oko 800 kg, širine približno 2 m i visine 1 m. Od 1934. se nalazi u zgradi HAZU u Zagrebu (na Zrinjevcu). Najpoznatiji istraživači Bašćanske ploče su akademici Franjo Rački, Stjepan Ivšić, Branko Fučić i Eduard Hercigonja.


  17. U koliko se zemalja izvan Hrvatske čuvaju naše knjige i rukopisi pisani glagoljicom? Navedite barem deset od tih zemalja. U koliko se gradova (približno) oni nalaze?

    18. Pogledajte Hrvatska glagoljaška bašćina izvan domovina: riječ je o 28 zemalja, u više od 90 gradova (najčešće u nacionalnim knjižnicama, muzejima i privatnim zbirkama). Nalazi se u skoro svim zemljama Europske unije (Italija, Austrija, Mađarska, Njemačka, Portugal, Francuska, Švicarska, Češka Republika, Slovačka, Poljska, Danska), u Velikoj Britaniji, Turskoj, Rusiji, Ukrajini i SAD-u


  18. Napisati tablicu hrvatske glagoljice po Jurju Slovincu (sva 33 znaka, s odgovarajućim nazivima slova, te s njihovim glasovnim i brojčanim vrijednostima). Kada je zapis Jurja Slovinca pisan, gdje je pisan i gdje se danas nalazi? Kako u četiri riječi na latinskom jeziku Juraj Slovinac opisuje hrvatsku glagoljicu (također prevedite na hrvatski)?

    19. Pogledajte Tablica hrvatske glagoljice:

    • az, buki, vidi, glagole, dobro, (j)est, živite, zelo, zemlja,
    • iže, i, je, kako, ljudi, mislite, naš, on, pokoj,
    • reci, slovo, tvrdo, uk, frt, hir, ot, šća, ci
    • črv, ša, (j)er, jat, jus, jest-je.

    Juraj Slovinac za glagoljicu kaže Istud alphabetum est chrawaticum (Ovo pismo je hrvatsko, tj. Ovo je hrvatsko pismo).

  19. Što je to Azbučna molitva? Koja je ukratko njena duhovna poruka? Napišite svoje ime i prezime glagoljicom.

    20. Prvi redak tablice glagoljice glasi:

    • az, buki, vidi, glagole, dobro, (j)est, živite, zelo, zemlja.

    To je zapravo i duhovna poruka čiji smisao je ovaj:
    • Ja koji slova znam, govorim da je dobro živjeti na zemlji.
    Kratku duhovnu poruku imamo i u trećem redku tablice, u nazivima prvih triju slova:
    • reci, slovo, tvrdo.
    "Slovo" ovdje ima značenje božanskog slova, tj. božanske riječi, pa je smisao ovaj:
    • Reci božansku riječ tvrdo (tj. čvrsto, bez kolebanja).


  20. Kako izgleda granati M na Bašćanskoj ploči? Kako izgleda glagoljicom pisano slovo M u obliku tvđave? Kako je ono nastalo iz granatog M? Koji zagrebački fakultet rabi granati M kao svoj zaštitni znak i kako on izgleda?

    21. Obrađeno na predavanjima. Granati M je zaštitni znak Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


  21. Kako izgleda glagoljicom pisano slovo IŽE i koja joj je brojčana vrijednost? Koja zagrebačka institucija koristi to slovo kao svoj zaštitni znak?

    22. Obrađeno na predavanjima. Slovo IŽE rabi Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) kao svoj zaštitni znak. Brojčana vrijednost je 10, a već odavno nema glasovnu funkciju.



Pitanja za ponavljanje (drugi dio)
  1. Nabrojite pet najstarijih glagoljičkih natpisa iz Istre. Opišite najstariji od njih.

    2. To su Plominski natpis (10. ili 11. st.), Grdoselski fragment (11/12. st.), Supetarski odlomak (nazvan po Svetom Petru u Šumi u Istri, 12. st.), Humski grafit (12. st.), Ročki abecedarij (oko 1200.). Pogledajte Croatian Glagolitic culture in Istria. Više podataka nalazi se kod Branka Fučića u njegovim Glagoljskim natpisima.


  2. Nabrojite pet najstarijih glagoljičkih natpisa iz Rječkog zaljeva (tj. Kvarnera). Opišite ih ukratko.

    3. To su Plominski natpis (11. st.), Valunska ploča (11. st), Krčki natpis (11. st.), Bašćanska ploča (oko 1100.), Bašćanski odlomci (11./12. st.), Senjska ploča (12. st.). Opise tih spomenika potražite u monografiji ak. Branka Fučića: Glagoljski natpisi.


  3. Nabrojite barem pet glagoljicom pisanih tekstova do uključivo 15. st. u kojima se spominje hrvatsko ime.

    • Bašćanska ploča, oko 1100. (treći redak: "Zvonimir kralj hrvatski")
    • Istarski razvod, 1275-1395., 53. str. (prijepis iz 16. st.), hrvatsko ime pojavljuje se 25 puta, objavio Ante Starčević 1852.
    • Vinodolski zakon, 1288., hrvatsko ime se pojavljuje na dva mjesta: (a) ...hervatski arsal (tj. izaslanik; tj. hrvatskim jezikom arsal; (b) ... se govori hrvatski malik. (tj. govori se hrvatski jezikom malik - klerik koji nosi biskupu štap)
    • Juraj Slovinac oko 1400. u Parizu na Sveučilištu Sorbona za glagoljicu (uz tablicu glagoljice) "istud alphabetum est chrawaticum" - ovaj alfabet je hrvatski.
    • Petrisov zbornik iz 1468. spominje zemlju "Hrvatska", pisano brzopisnom glagoljicom.
    • Ploča iz Bužima (kod Bihaća) iz oko 1498., za kneza Jurja Mikuličića kaže: "U nu vrime (tj. U ono vrijeme) va vsei hrvatskoj zemlji boljega človika ne biše".
    • Baromićev brevijar, inkunabula tiskana 1493., u kolofonu kaže: Svršenia brvijali hrvackih.
    • Drugi Novljanski brevijar iz 1495. sadrži zapis popa Martinca u kojem on opisuje tragičnu bitku na Krbavskom polju (iz 1493.), u kojem kaže:
      • (Turci) nalegoše na jazik (= narod) hrvatski
      • zemlje hrvatske
      • gospoda hrvatska i bani hrvatski
      • (Turci) uhitiše bana hrvatskoga
      • roblahu vse zemlje hrvatske i slovinske.
    Pogledajte Hrvatsko ime u glagoljičkim štivu.

  4. Opišite ukratko Istarski razvod: opseg, o čemu govori i zašto je važan.

    5. Pisan je od 1275.-1395., ima 53. str. (sačuvan u prijepisu iz 16. st.). Pisan je u tri primjerka: na latinskom, njemačkom i hrvatskom jeziku (sačuvan je samo hrvatski primjerak pisan glagoljicom). Važan je radi toga što određuje granice između raznih vlasnika na tlu Istre: među pazinskim grofovima (koji su govorili njemački), akvilejskom patrijaršijom (gdje se govorilo latinski), i među Hrvatima u Istri. Detaljno opisuje običajno pravo u 13. i 14. st. Predstavlja prvi poznati međunarodno-pravni spomenik pisan hrvatskim jezikom. Više podataka o Istarskom razvodu i o glagoljičkoj kulturi u Istri.


  5. Napišite svoje ime hrvatskom glagoljicom. Napišite godinu svojeg rođenja glagoljicom.

    6. Svoje ime možete napisati putem ovog sučelja. Za pisanje brojeva glagoljicom pogledajte tablicu Jurja Slovinca.


  6. Napišite imena barem pet hrvatskih glagoljaša, te za svakog objasnite zašto je značajan.

    • Opat Držiha, spominje se u prvom dijelu Bašćanske ploče (Az opat Držiha pisah se o ledine juže da Zvanimir kralj hrvatskij v dni svoje...)
    • Butko pisac napisao je Hrvojev misal iz 1404. (čuva se u Knjižnici turskih sultana u Istanbulu u Turskoj)
    • Bartol Krbavac pisao je Berlinski misal iz 1402. (čuva se u Državnoj knjižnici u Berlinu, prije toga je bio u Španjolskoj), i Ročki misal iz 1421. (čuva se u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču).
    • Juri žakan iz Roča, napisao 1482. kratak usputni zapis na praznoj stranici u znatno starijem Novakovu misalu (iz 1368.), u kojem se veseli (Vita, vita, štampa naša gori gre!...) pripremi za objavljivanje Prvotiska iz 1483.
    • Pop Martinac autor je Novljanskog drugog brevijara (dovršenog u Grobniku), u kojem se nalazi njegov znameniti zapis (pisan crvenom tintom) o tragičnoj Bitki na Krbavskom polju 1493. Knjiga se čuva u župnom dvoru u Novom Vinodolskom.
    • Fra Šimun Klimantović rodom iz lijepog mjesta Lukorana na otoku Ugljanu napisao je tri zbornika (Klimantovićevi zbornici I, II, III) iz 15./16. st.
    • Šimun Kožičić Zadranin (ili Benja) utemeljio je glagoljičku tiskaru u Rijeci koje je djelovala 1530. i 1531.
    • Rafael Levaković rodom iz Jastrebarskog tiskao je hrvatskom glagoljicom neke od tzv. rusificiranih izdanja u Rimu u prvoj polovici 17. st.
    • Dragutin Antun Parčić (1832.-1902.) napisao je Parčićev misal 1893. (tiskan u Rimu) i golemi Hrvatsko-talijanski rječnik 1902. (tiskan u Zadru) koji sadržava oko 90 tisuća riječi.


  7. Što je kolofon? Koje podatke nam daje kolofon hrvatskog prvotiska?

    8. Kolofon je završna bilješka tiskane knjige. Kolofon hrvatskog prvotiska iz 1483. sadrži samo ovaj podatak:

    • datum tiskanja knjige (22. veljače 1483.)
    Taj kolofon ne navodi imena osoba koje su priredile tisak, kao niti podatak o mjestu tiskanja knjige.

  8. Navedite barem tri glagoljička natpisa iz Slavonije.

    9. Brodski Drenovac kod Požege (crkva sv. Dimitrija), Lovčić (crkva sv. Martina), Novska (glagoljički natpis iz 14. st. na malom brončanom zvonu). Više podataka.


  9. U čemu je važnost Dragutina Antuna Parčića? Kada je živio? Navedite dvije njegove najznačajnije knjige.

    10. Pogledajte Dragutin Antun Parčić (1832.-1902.). Najvažnije knjige su mu

    • Misal po zakonu Rimskoga dvora (ili Parčićev misal) tiskan 1893. u Rimu, te
    • Hrvatsko talijanski rječnik tiskan 1901. u Zadru (ima oko 90000 riječi).


  10. Nabrojite barem pet hrvatskih otoka na kojima se rabila glagoljica.

    11. Evo nekih od tih otoka: Krk, Cres, Lošinj, Rab, Pag, Ugljan, Pašman, Iž, Dugi Otok, Murter, Prvić, Zlarin, Krapanj, Žirje, Brač, itd.


  11. Kada su djelovale Senjska i Riječka glagoljaška tiskara u Hrvatskoj? Navedite imena njihovih utemeljitelja te neke od naslova objavljenih knjiga za svaku od njih.

    • Senjska glagoljaška tiskara djeluje od 1494. do 1508. Utemeljio ju je Blaž Baromić, rodom iz Vrbnika. U njoj su tiskane dvije inkunabule: Senjski (ili Baromićev) misal 1494. i Spovid općena (upute svećeniku za ispovjedi) 1496.
    • Riječka glagoljaška tiskara djeluje 1530. i 1531., a utemeljio ju je Šimun Kožičić Zadranin (ili Benja). Tu je 1531. tiskan na pr. Misal hruacki i Knjižice od žitija rimskih arhierjeov i cesarov (Životopisi rimskih nadbiskupa i careva).


  12. Kada i u kojem gradu je djelovala hrvatska glagoljaška tiskara u Njemačkoj? Koje su najvažnije knjige tiskane u toj tiskari?

    13. Hrvatska glagoljaška tiskara u Njemačkoj djeluje od 1561. do 1566. u gradu Urachu kod Tübingena, na inicijativu slovenskog protestantskog pisca Primoža Trubara, koji je pozvao Stipana Konzula Istranina i Antuna Dalmatina. Najvažnija izdanja su "Katehismus (Jedna malahna knjiga)" iz 1561. i "Novi testament" (I. dio 1562., II. dio 1563.). Glagoljicom je objavljeno 14 knjiga. Više podataka.


  13. Što je glagoljaško pjevanje? Navedite nekoliko imena najznačajnijih istraživača glagoljaškog pjevanja. Navedite neke naslove glagoljaških napjeva.

    14. Glagoljaško pjevanje je liturgijsko pjevanje hrvatskog puka, temeljeno na narodnim napjevima. Održalo se najviše u Istri, na riječkom području i otocima i u Dalmaciji. Neki od istraživača su Vinko Žganec, Jerko Bezić i Jerko Martinić. Pogledajte Hrvatsko glagoljaško pjevanje.


  14. Koji je papa dao povlasticu glagoljanja, kada i kome? U čemu se sastoji ta povlastica?

    15. Povlasticu glagoljanja dao je papa Inocent IV. senjskome biskupu Filipu 1248. i omišaljskim benediktincima 1252. Radi se o povlastici uparabe glagoljaške liturgije gdje god takav običaj postoji. Pogledajte više podataka.


  15. Kada i gdje je nastao zapis popa Martinca? U kojoj knjizi se nalazi i gdje se ona danas čuva? O čemu taj zapis govori?

    16. Pogledajte prikaz Zapis popa Martinca iz 1495.


  16. Što je inkunabula? Navedite sve glagoljicom tiskane inkunabule, s godinama nastanka.

    17. Pogledajte prikaz Hrvatske glagoljičke inkunabule.


  17. Gdje je i kada nastao Reimski evanđelistar? Od čega se sastoji? Koje narode on povezuje? Zašto se ta knjiga zove i Krunidbenom knjigom?

    18. Pogledajte Reimski evanđelistar. Nastao je u Pragu 1395. spajanjem dviju manjih knjiga:

    • starijeg ćirilicom pisanog evanđelistara iz 11. st. (ima 32 str.)
    • mlađeg, hrvatskom glagoljicom pisanog evanđelistara iz 1395., nastalog benediktinskom samostanu Emaus (ili na Slovanech) u Pragu (ima 62 str.). Uzor mu je bio hrvatski glagoljaški misal iz 14. st. koji se čuva u Vatikanu (Illirico 4).
    Na tu su knjigu franucuski kraljevi prisezali prilikom krunidbe u Reimskoj katedrali od 16. do 18. st., među njima i Louis XIV. Knjiga se zove Reimski evanđelistar ili Knjiga posvećenja.

  18. Navedite dva najvažnija glagoljicom pisanih grafita u Istri. Kada su nastali i što je njihov sadržaj?

    19. Najvažniji istarski grafiti pisani glagoljicom su

    • Humski grafit (12. st.), koji govori o 30 misa odsluženih za kovača Martin tijekom trideset uzastopnih dana, te još jednoj misi.
    • Ročki abecedarij (iz oko 1200.), koji sadrži glagoljičku azbuku od 34 slova: prvo slovo je AZ a zadnje JEST-JE.


  19. Navedite barem pet hrvatskih gradova u kojima je nekada postojala snažna glagoljaška tradicija. Za svaki od gradova navedite neke od konkretnih dokaza o tome.

    • Omišalj (glagoljički natpisi na crkvama; omišaljski misal Ilirico IV - najstariji poznati glagoljaški misal, iz 14. st., čuva u Vatikanskoj apostolskoj knjižnici),
    • Vrbnik (Vrbnički misali iz 1456. i 1462., kameni natpisi klesani glagoljicom; poznati glagoljaši Blaž Baromić i Drugutin Antun Parčić rodom su iz tog grada),
    • Senj (Senjska tiskara u kojoj su tiskane dvije inkunabule - Baromićev ili Senjski misal iz 1494. i Spovid općena iz 1496.),
    • Lovran (natpisi i grafiti, Lovranski abecedarij, Zapisi kapitula lovranskog - knjiga koja se čuva u Ljubljani),
    • Zadar (Juraj Slovinac oko 1400. u Parizu na Sorboni spominje zadarskog nadbiskupa kao jednog od onih koji ima povlasticu glagoljanja),
    • Split (Juraj Slovinac oko 1400. u Parizu na Sorboni spominje splitskog nadbiskupa kao jednog od onih koji ima povlasticu glagoljanja; u arhivu Splitske nadbiskupije čuvaju se zapisi glagoljaša iz 17. i 18. st. o održanim glagoljaškim misama u Splitskoj katedrali),
    • Šibenik (Juraj Slovinac oko 1400. u Parizu na Sorboni spominje šibenskog biskupa kao jednog od onih koji ima povlasticu glagoljanja; u Šibeniku je postojala kancelarija koja je prosljeđivala glagoljicom pisane obavijesti o kretanju turskih postrojba u okolici grada - tzv. Turski glasi - čuvaju se u Sloveniji i u Austrijskom vojnom arhivu u Beču).


  20. (a) U čemu je značaj akademika Branka Fučića za istraživanje glagoljice. Navedite barem jednu njegovu knjigu iz tog područja.
    (b) U čemu je značaj akademika Eduarda Hercigonje za istraživanje glagoljice? Navedite barem dvije njegove knjige u tom području.

    21. (a) Ak. Branko Fučić je otkrio i opisao neke od značajnih glagoljičkih natpisa: Plominski natpis iz 10. (ili 11.) st. u Istri, Valunsku ploču iz 11. st. na otoku Cresu, Ročki abecedarij iz oko 1200. i Humski grafit iz 12. st. u Istri. Opisao je i Bašćansku ploču kao lijevi plutej (pregradnu ploču) u crkvici sv. Lucije u Jurandvoru kod Bašćke na otoku Krku. Autor je vrlo značajne knjige "Glagoljski natpisi" objavljene 1982. u Zagrebu, za koju je dobio uglednu Herderovu nagradu u Beču.
    (b) Ak. Eduard Hercigonja jedan je od vodećih istraživača hrvatskoga glagoljaštva. Autor je značajnih članaka i knjiga, među njima "Srednjovjekovna književnost", "Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja" i "Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva".


  21. (a) Nabrojite barem tri institucije u Hrvatskoj koje se bave proučavanjem glagoljice.
    (b) Navedite barem pet knjižnica i arhiva u Hrvatskoj koji čuvaju izvorne glagoljaške rukopise i knjige.
    (c) Navedite barem deset gradova izvan Hrvatske u kojima se nalaze hrvatske glagoljaške knjige ili rukopisi.

    22. (a) Staroslavenski institut, HAZU, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
    (b) Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK), Arhiv HAZU, Hrvatski državni arhiv, Gradske knjižnica Zagreb (RARA), Sveučilišna knjižnica u Zadru, Državni arhiv u Pazinu.
    (c) Beč, Budimpešta, Vatikan, Rim, Berlin, Pariz, Kopenhagen, London, Oxford, Cambridge, Petrograd, Odessa, Istanbul, New York, Washington, Princeton.







Mala enciklopedija hrvatske glagoljice