Glagoljička slova poretkom slijedo grčko pismo


Glagoljička slova svojim poretkom slijede grčko pismo, ali ne doslovno. Poredak grčkog pisma usporedit ćemo s glagoljičkom tablicom Jurja Slovinca iz oko 1400. g.

Grčkom β (beta) odgovaraju dva glagoljička slova: buki i vidi. Grčki glas b je postupno prešao u v, što imamo i danas sačuvano u tzv. vitacizmima: Vizant umjesto Bizant, Vitleom kod hrvatskih glagoljaša umjesto Betlehem, itd.

Grčkom slovu ζ (zeta) odgovaraju tri glagoljička slova: živite, zelo i zemlja. Radi toga je već u prvom retku vidljivo da je brojčani poredak glagoljičkih slova drukčiji nego u grčkom pismu..

Slovo θ (theta) nema odgovarajuće u glagoljici. Grčkom slovu  ι (jota) odgovaraju dva glagoljička slova: i i je. Grčkom slovu ξ (ksi) ne odgovara niti jedno u glagoljici, a također niti slovu ψ (psi).

Posljednje slovo grčkog pisma je ω (omega), i njemu odgovara glagoljički ot u trećem retku, na mjestu broja 700. Nakon toga u Jurjevoj tablici glagoljice dolazi još osam glagoljičkih slova koja nemaju odgovarajućih glasova u grčkom pismu. To su šća, ci, črv, ša, jer, jat, jus i jest-je.

Što se geometrije slova tiče, jedino je glagoljičko slovo frt isto kao i u grčkom pismu, a u nekoj mjeri to možda vrijedi i za slovo dobro.

Slično na pr. i gruzijsko pismo ima grčki poredak slova, iako je geometrija pojedinih gruzijskog pisma bitno drukčija nego kod grčkog. U glagoljičkom pismu, slično kao i u gruzijskom, azbučnim poretkom slova očituje se utjecaj grčke kulture.

α

az
1
β1

buki
2
β2

vidi
3
γ

glagole
4
δ

dobro
5
ε

(j)est
6
ζ1

živite
7
ζ2

zelo
8
ζ3

zemlja
9
η

iže
10
[θ] ι1

i
20
ι2

je
30
κ

kako
40
λ

ljudi
50
μ

mislite
60
ν

naš
70
[ξ] ο

on
80
π

pokoj
90
ρ

reci
100
σ

slovo
200
τ

trdo
300
υ

uk
400
φ

frt
500
χ

hir
600
[ψ] ω

ot
700


šća
800


ci
900


črv
1000


ša
2000


jer


jat


jus
5000


jest-je
      

| az buki vidi | glagole dobro (j)est | živite zelo zemla |

| iže i je | kako ljudi mislite | naš on pokoi |

| reci slovo trdo | uk frt hir | ot šća ci |

| črv ša (j)er | jat jus (jest-je) |

Azbučni nazivi na francuskom jeziku, upisani Jurjevom rukom iznad glagoljičkih slova u njegovoj tablici:

az bouki vidi glagoule dobro iest siwite zelo zemlia
ise i ge kakou loudi mislite na[s] on poquoy
rci slowo tardo ouq frt chire oth schtsa ci
cyrf scha ger iath jouzz jest-je


Odavno je poznato da glagoljičko pismo poretkom slova slijedi grčko pismo. Gornji prikaz o poretku glagoljičkih slova, te trima grčkim slovima koja nemaju odgovarajućih u glagoljici (theta, ksi i psi), dobio sam 2011. od prof.dr. Vladimir Ćepulića. Poticaj na podrobnije promatranje slijeda glagoljičkih slova došao je od novoustoličenog dubrovačkog biskupa Mate Uznića, koji je u svoj službeni biskupski znak uvrstio i dva glagoljička slova az i ot, u značenju početka i svršetka. Najprije može zbuniti to što ot nije posljednje slovo glagoljičke azbuke. Međutim,  ot odgovara posljednjem slovu grčkog pisma (omega).


Dr. Mate Uzinić, biskup dubrovački od 2011., u svom grbu ima glagoljička slova az i ot.



Nazivi za brojke u hrvatskom crkvenoslavneskom jeziku između 11 i 19 su

  • jedan-na-dest (1+10), tj. jedanaest
  • dva-na-dest (2+10), tj. dvanaest
  • tri-na-dest (3+10), tj. trinaest
  • četiri-na-dest (4+10), tj. četrnaest
  • pet-na-dest (5+10), tj. petnaest
  • šest-na-dest (6+10), tj. šestnaest
  • sedam-na-dest (7+10), tj. sedamnaest
  • osam-na-dest (8+10), tj. osamnaest
  • devet-na-dest (9+10), tj. devetnaest
Ti nazivi slijede odgovarajuće nazive u latinskom jeziku (osim 18 i 19):

  • undecim (1+10) - jedanaest
  • duodecim (2+10) - dvanaest
  • tredecim (3+10), tj. trinaest
  • quattuordecim (4+10), tj. četrnaest
  • quindecim (5+10), tj. petnaest
  • sedecim (6+10), tj. šestnaest
  • septendecim (7+10), tj. sedamnaest
  • duodeviginti (dva do dvadeset!), tj. osamnaest
  • undeviginti (jedan do dvadeset!), tj. devetnaest
  • viginti (dvadeset)
Pri tome decem znači 10, a viginti 20.

Po tom latinskom obrazcu su nazivi preneseni ne samo u slavenske jezike, nego i (dobrim dijelom) u romanske i germanske.

talijanski:

  • undici (1+10)
  • dodici (2+10)
  • tredici (3+10)
  • quattordici (4+10)
  • quindici (5+10)
  • sedici (6+10)

engleski (teen = 10):

  • thirteen (3+10)
  • fourteen (4+10)
  • fifteen (5+10)
  • sixteen (6+10)
  • seventeen (7+10)
  • eighteen (8+10)
  • nineteen (9+10)

njemački (zehn = 10):

  • dreizehn (3+10)
  • vierzehn (4+10)
  • fünfzehn (5+10)
  • sechzehn (6+10)
  • siebzehn (7+10)
  • achzehn (8+10)
  • neunzehn (9+10)

francuski (dix = 10)

  • dix-sept (10+7)
  • dix-huit (10+8)
  • dix-neuve (10+9)

češki

  • jedenáct (1+10)
  • dvanáct (2+10)
  • třináct (3+10)
  • čtrnáct (4+10)
  • patnáct (5+10)
  • šestnáct (6+10)
  • sedmnáct (7+10)
  • osmnáct (8+10)
  • devatenáct (9+10)
  • dvacet (20)


Juraj Slovinac

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice

Croatian Glagolitic Script