Riječki glagoljaški krug

Darko Žubrinić, 2017.

Prema riječima akademika Stjepana Damjanovića:

  • "... Rijeka je najveće gradsko središte sa zasvjedočenom viševjekovnom glagoljaškom tradicijom!" (Vidi njegov predgovor knjigi [Deković, Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu, str. 6].)
  • "Kad bismo ujedinili tradicionalne glagoljaške hrvatske krajeve u neku administrativnu jedinicu, najveće naselje i prirodno zemljopisno središte bila bi Rijeka." (Iz predgovora monografiji [Deković: Zapisnik misni Kaptola riečkoga, str. 5].)
Po riječima Vjekoslava Štefanića:

  • Nekima će tvrdu zvučiti činjenica da su u gradu Rijeci, koji se toliko tvrdokorno proglašavao "citta italinissima", od davnine upotrebljavalo u javnom životu, naročito u crkvi, glagoljsko pismo i hrvatski odnosno crkvenoslavenski jezik. I nije to bila neka kratkotrajna pojava, nego tako opća i uvriježena, isto onako kao, recimo, u nedalekom Senju, Novom, Bakru, Kastvu, Veprincu i na susjednim otocima Krku, Cresu itd., da je možemo po izvorima pratiti od IX. stoljeća do naših dana. (Vidi [Štefanić, Glagoljica u Rijeci, str. 393].)
U temeljima crkve sv. Luke na Trsatu, fra Franjo Glavinić je godine 1614. pronašao olovni sandučić s pergamentnim listom pisanim glagoljicom iz 1288., na kojem je bio zapisan podatak o posveti te crkvice. (Vidi [Glavinić: Historia Teresettana, str. 33-34].) Taj list je pisao biskup modruški Stipan od Staroga Dubrovnika, pri čemu se Stari Dubrovnik odnosi na nekadašnje trgovačko naselje Dubrovačke Republike u blizini Sarajeva.

Spomenuti "Zapisnik misni Kaptola riečkoga", koji je monografski obradio Darko Deković, ima ukupno 88 str., te kurzivnom glagoljicom bilježi mise zadušnice od kolovoza 1545. do listopada 1547., te od kolovoza 1553. do travnja 1555. Dio je veće cjeline, koja je na žalost izgubljena.

Dekovićeva djela Zapisnik misni Kaptola riečkogaZapisnik misni Kaptola riečkoga su uz članak Vjekoslava Štefanića  pod naslovom "Glagoljica u Rijeci" do sada najopsežnije studije o problematici riječkoga glagoljaškoga kruga.

Diplomski rad Darka Dekovića, pripremljen pod mentorstvom akademika Eduarda Hercigonje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, odnosi se na riječki glagoljički prijepis kazuistike Bartola Frgačića, o tekstu koji je sam otkrio, a naslov mu je O dužnostima roditelja i starješina prema djeci i  podložnicima.

Kvadriga Šimuna Grebla
dovršena godine 1493., bila je jedno vrijeme u Rijeci. To znamo po marginalnoj zabilješki u toj knjigi pisanoj glagoljicom 1589., u kojem se spominje "Ivan Sandal plovan tersatski i rečki". U Rijeci je, vjerujemo, postojala i glagoljaška škola, ali se trag o njoj izgubio.

"Izložba glagoljice" u Rijeci postavljena je 30. prosinca 1968. u tadašnjoj Naučnoj biblioteci Rijeka, sadašnjoj Sveučilišnoj knjižnici. Izložbu su osmislili akademik Branko Fučić, dr. Vanda Ekl i arhitekt Igor Emili. Nakon 1971. izložba je bila osakaćena, dijeleći sudbinu Hrvatskog proljeća - bila je zatvorena radi proširenja novosnovanog Marksisitčkog centra. Vidi [Deković, Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu, str. 264].

Dr. Vanda Ekl, rođena Visintin, povjesničarka je umjetnosti, istraživač i likovna kritičar. Radila je sa akademikom Brankom Fučićem u Jadranskom Institutu. Branko Fučić je istraživao freske, a Vanda Ekl skulpture, pretežito Istre. Zajedno s njime i arhitektom Igorom Emiliem, osmislila je stalnu izložbu glagoljice kao jedinstvenu tada u Hrvatskoj i u svijetu. S Brankom Fučićem i njegovim bratom Dragom (koji je zapravo radio odlijeve), Vanda Ekl je radila odabir, kompoziciju i čitljivost izložbe. Vanda Ekl bila je direktoricom tadašnje Naučne biblioteke (sada Sveučilišne), pa je osobito poticala da izložba bude poučna i dio obveze posjeta pokrajinskih osnovnih i srednjih škola, a potom i đačkih izleta. Bilo je predviđeno da izložba bude mjesto predstavljanja knjiga. U Opatiji postoji ulica Stube Vande Ekl, nazvana njoj u čast, jer je obitelj tamo do 1980tih imala vilu.

U Rijeci su sačuvana samo dva glagoljička nadpisa:

  • nadpis iz 1531. iz Kružićeve kapele na Trsatu, s upisanom godinom gradnje zavjetne kapele na njenom pročelju. Kapela se nalazi na vrhu trsatskih stuba, pred Bogorodičinom crkvom.
  • glagoljički nadpis s upisanom godinom 1561. Nalazio se na adresi Šporerove ul. na pročelju kuće br. 16, a danas je smješten u Lapidarij Povijesnog i pomorskog muzeja u Rijeci.
Vidi [Fučić, Glagoljski natpisi, str. 300].

"Protokol riječkoga kaptola", pisan je glagoljicom najkasnije godine 1371, a pisala su ga dvojica svećenika Vito i Prodan. Sačuvan je u kasnijem prijepisu iz 1525. na latinski, gdje je navedno da je prepisan "iz starog, golemog hrvatskog rukopisa" (tj. "... ex vetere magno libro illiric manuscripto"). Vidi [Deković, Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu, str. 58].

Godine 1491. pisan je hrvatskim jezikom i latinicom Kastavski zakon, koji je nastao iz starijeg hrvatskoglagoljičkog predloška. Vidi [Hercigonja, Srednjovjekovan književnosti, str. 404].

Vidi značajan i vrlo opsežan članak Vjekoslava Štefanića: Riječki fragmenti [PDF], Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenska akademije, Vol. 3, Zagreb 1960., str. 215-288.

Najstariji poznati spomen grada Rijeke glagoljicom potječe iz 1416. g.:

Gologorica u Istri, između Pazina i Boljuna
Crkva sv. Marije na lokvi
grafiti s podpisom popa Antona iz Rijeke godine 1416.



Prvi redak na ovoj slici: POP' AN'TON' ZREKI TO PISA

U redku iznad ovoga (nije na slici) stoji ČUIB (1416.) MISECA MARČA

Ovo je izgleda najstariji poznati spomen grada Rijeke glagoljicom, 1416: pop Anton z'Reki.

Zahvaljujem g. Željku Bistroviću na poslanoj fotografiji i opisu.

Lit.

[Bistrović, str. 83]


Prema podatku navedenom u [Bogović, Glagoljica, bitna odrednica hrvatskog identiteta, str. 155] (vidi također [Štefanić, Glagoljica u Rijeci, str. 405-409]), pulski biskup Sozomen naredio je godine 1593. da se glagoljaški obred u riječkoj zbornoj crkvi (tj. u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije) zamijeni latinskim.


Matej Karaman u svojem izvješću Del clero Ilirico (O glagoljaškom svećenstvu, opsega 125 str.) iz 1746. g., ima 34 poglavlja, a jedno od poglavlja je 8. Glagoljica je postojala prije Ćirila i Metoda (str. 30-34). Vidi [Bogović, Glagoljica, bitna odrednica hrvatskog identiteta, str. 174].



Izvori
  • Darko Deković,
    • Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu, Matica hrvatska, Zagreb 2011. (doktorska disertacija Darka Dekovića priređena pod mentorstvom akademika Eduarda Hercigonje)
    • Bartol Frgačić: O dužnostima roditelja i starješina prema djeci i  podložnicima, diplomski rad Darka Dekovića na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod mentorstvom akademika Eduarda Hercigonje
    • Sudbina hrvatsko-glagoljskoga vođenja matica u Rijeci, UDK: 929.532(497.5 Rijeka):003.349
    • Un tratatto glagolitico di teologia morale casuistica nel settecento, Christianity among the Slavs, Orientalia christiana analecta 231, Rome, 1988.
    • Missal hervaski Jurja Manzina, rukopisni hrvatsko-latinički misal iz XVII. stoljeća, Croatica Christiana Periodica, 18, 1986., str. 89 - 116
    • Zapisnik misni kaptola riečkoga; Istrazivanja o riječkome glagoljaškome krugu, Matica hrvatska, Rijeka, 2005, ISBN-953-6035-16-2 (ova knjiga je nasttala na temelju njegova magistarskog rada)
    • Svetokrižki odlomak, Dometi 1-4, 2003.
    • Glagoljična nabavnica iz Bakra, Dometi, 1-4/2003., Rijeka, 2005., str. 18-24.
    • Glagoljični nadpis iz Dragozetića na Cresu, Dometi 1-4, 2003.
    • Hrvatskoglagoljični prijevodi u Diplomatariumu augustinskoga samostana u Rijeci, Dometi 1-4, 2003.
    • "Blaž" pod križem - Novi nalaz glagoljice u gradu Grobniku, Dometi 15 (2007), 1-4, Rijeka 2005., str. 115-118
    • Ponovni nalaz molitvenika Gaspara Vnučića, Grobnički zbornik 8. (2007), str. 23-28
    • Škrljevski ugrebenac, nalaz glagoljice na Škrljevu, Dometi, 15 (2007), 1-4, Rijeka 2005, str. 105-113
    • Glagoljični godar riječkoga zbornog kaptola iz godine 1605., Dometi 15 (2007), 1-4, Rijeka 2005, str. 79-104
    • Misni priručnik za staroslavensku misu u sedmoj vazmenoj nedjelji, Matica hrvatska, Rijeka 2007., 20 str.
    • Prilog za bibliografiju Darka Dekovića [PDF], priredila Hana Lencović Milošević
  • Vanda Ekl: Dvije novije glagoljske isprave iz Rijeke, Jadranski zbornik, br. 1, Rijeka - Pula 1956., str. 219-230.
  • Branko Fučić: Glagoljski natpisi [PDF], Zagreb 1982.
  • Franjo Glavinić: Historia Tersettana, Vidim (Udine) 1648., pretisak na hrvatski Rijeka - Zagreb 1989., s predgovorom akademika Eduarda Hercigonje
  • Eduard Hercigonja: Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Zagreb 1975.
  • Jadranka Kaloper-Bakarić: Popis glagoljskih spisa u franjevačkom samostanu na Trsatu, Rijeka (zbornik) sv. 2, Povijesno društvo Rijeka, Rijeka 1994, str. 283
  • Vjekoslav Štefanić: Glagoljica u Rijeci, Rijeka zbornik, Matica hrvatska, Zbornici i monografije, knj. 1, Zagreb 1954., str. 393-435.
  • Vjekoslav Štefanić: Riječki fragmenti [PDF], Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenska akademije, Vol. 3, Zagreb 1960., str. 215-288., dostupno također i na https://hrcak.srce.hr/file/124550


  • Darko Žubrinić: Hrvatski glagoljički nadpisi odkriveni nakon 1982. (tj. nakon objavljivanja Fučićeva monografije "Glagoljski natpisi" 1982.)




Mala enciklopedija hrvatske glagoljice

Croatia, its History, Culture and Science