Berčićeva zbirka u Petrovgradu


Ivan Berčić, 1824.-1870.

U svijetu postoje samo dvije zbirke spomenika uglaste, tj. hrvatske glagoljice. Jedna od njih, koja pripadna istaknutom hrvatskom nacionalnom djelatniku i povjestniku Ivanu Kukuljeviću Skacinskom (1816.-1889.), čuva se u Zagrebu u Arhivu HAZU (Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti). Drugu zbirku složio je znameniti zadarski svećenik Ivan Berčić (1824.-1870.), u ono vrijeme član tadašnje JAZU u Zagrebu. Godine 1874. tu je zbirku otkupila Imperatorska javana knjižnica u Petrovgradu u Rusiji, koje se danas zove Ruska nacionalna knjižnica. Rusi tvrde da je, po broju knjiga i rukopisa, to najveće knjižnica na svijetu.

Prema ljubaznoj osobnoj informaciji dr. Svjetlane Olegovne Vjalove (od travnja 2014.), Berčićeva zbirka u Petrovgradu sadrži ukupno 228 glagoljičkih rukopisa:
  • 124 fragmenta kodeksa
  • 5 kodeksa
  • 69 rukopisa pisanih brzopisnom glagoljicom
Spomenuta 124 fragmenta obrađena su u njezinoj monografiji Glagoljski fragmenti Ivana Berčića, u izdanju Ruske nacionalna knjižnica u Petrovgradu zajedno s HAZU godine 2000. Također priprema za objavljivanje i jedan hrvatski glagoljički kodeks iz 15., kao i važan dokument koji je pisao Zuanne Moro godine 1762.

Berčićeva zbirka predstavlja najbogatiju zbirka hrvatskih glagoljičkih ruskopisa koja se nalazi izvan Hrvatske. Također predstavlja i najbogatiju zbirka tiskanih glagoljičkih knjiga izvan domovine. Među njima je i ne mali broj rijetkosti.


Nedo Grbin: Glagoljski spomenici na zadarskom području, Iskoni bĕ slovo – Zbornik radoiva o glagoljici i glagoljašima zadarskog kraja i crkvi svetog Ivana Krstitelja, Zagreb 2001.

...

U Publičnoj biblioteci Saltykov-Ščedrin u Lenjingradu [danas Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu; D.Ž.]  nalazi se vrlo važan dio zadarske glagolitike. Tamo je kupnjom ruske vlade 1873. došao veći dio Berčićeve zbirke glagoljskih rukopisa i tiskanih knjiga koje je on skupio na svojim putova­njima po sjevernoj Dalmaciji i kvarnerskim otocima od 1848. do svoje smrti 1870. U tom je dijelu zbirke 5 većih rukopisa pisanih na pergameni: 1 iz 15. st. nepoznatoga pisca i 4 iz 16. st., koje su napisali fra Šimun Klimantović (2), Petar Milutinić Rabljanin i Andrija Čučković. Po sadržaju to su zbornici. Svi osim Milutinićeva zbornika potječu sa zadarskoga područja.

Berčić je u dva velika sveska uvezao i oko 180 raznih pergamentnih listova iz misala i brevijara. Ti odlomci nisu obrađeni. Berčić ih je djelomično upotrijebio u svojim izdanjima: Chrestomathia linguae veteroslovenicae charactere glagoli-tico…, Čitanka staroslovenskoga jezika i Ulomci Svetoga pisma obojega uvjeta staroslavenskim jezikom… Komad lista misala koji je našao u Brbinju na Dugom otoku, stavlja čak u 12. st. U 13. st. stavlja 2 komada lista brevijara iz Tkona, odlomak brevijara iz Ugljana i komad lista brevijara iz Brbinja. U 14., 15. i 16. st. stavlja više odlomaka. Iz Berčićevih zapisa na tim odlomcima vidi se da ih najveći dio potječe sa zadarskih otoka.

U neobrađenom fondu Rukopisnog odjela te biblioteke nedavno je pronađen 51 glagoljski rukopis pisan na papiru od 15. do 19. st. To su različita pisma, propovijedi, molitve, 2 oporuke i dr., što također čeka na obradu.
...

Izvor www.zadarskanadbiskupija.hr


Berčić je skupljao fragmente rukopise od 1848. do svoje smrti 1870. Na svakom fragmentu je bilježio gdje ga je dobio i kada, a nerijetko i od koga. Evo popisa mjesta:

Sali, Tkon, Žman, Prvić, Zadar, Ugljan, Sv. Martin (Martinšćica na Cresu), Glavotok, Preko, Sutomišćica, Kukljica, Kožino, Kali, Pakoštane, Soline, Premuda, Olib, Zviz, Dobrinj, Betina, Korčula, Poljud (Split), Košljun (Krk), Birbinje, Rava, Rab, Poljice, Pašman, Savar (Dugi otok).

Najviše fragmenata potječe sa zadarskih otoka.


Hrvatski glagoljički rukopis iz 15. st. (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu)


Fragment hrvatskog glagoljičkog misala iz 15. st.  (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu)


Hrvatski glagoljički brevijar iz 15. st. (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu)


Fragment o izbjegavanju grijeha, pisan hrvatskom glagoljicom 15. st. (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu)


Fragment o izbjegavanju grijeha, pisan hrvatskom glagoljicom 15. st. (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu)





Fragment pisan hrvatskom glagoljicom u 13. st. (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu)


Hrvatski prvotisak misala iz 1483. (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu).
Taj primjerak hrvatskog prvotiska je najpotpuniji među 11 poznatih.


Klimantovićev obrednik iz 1509., pisan hrvatskom glagoljiicom (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu)





Šimun Kožičić Zadranin: Knjižica o bitiju arhierejov i cesarov, tiskana u Kožičićevoj tiskari u Rijeci hrvatskom glagoljicom 1513.
(Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu)


Notarski akt iz 1635. pisan brzopisnom hrvatskom glagoljicom (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu)


Hrvatski glagoljički obrednik Andrije Čučkovića iz 16. st. (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu)


Obrednik Petra Milutinića iz 16. st., pisan hrvatskom glagoljicom (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu)







Baromićev misal iz 1494., tiskan u Senjskoj glagoljičkoj tiskari (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu),
jedan je od samo tri poznata sačuvana primjerka.


Oporuka iz 1460. pisana hrvatskom kurzivnom glagoljicom (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu)





Monografija Svjetlane Olegovne Vjalove, koju je objavila Ruska nacionalna knjižnica u Petrovgradu zajedno s HAZU godine 2000.,
zajedno s nekim faksimilima glagoljičkih fragmenata iz Berčićeve zbrike. U posebnom svesku objavljena je znanstvena studija.


Plač djevice Marije, pisan hrvatskom glagoljicom (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu)


Svjetlana Olegovna Vjalova: Rukopisi zbirke Ivana Berčića, 1982


Zapovjed Zvane Moro iz 1782., pisana hrvatskom glagoljicom (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu).
Naredba  se odnosi na građansko i kazneno pravo propisano za grad Zadar. Dokument je pisan na dva jezika (talijanskom
i hrvatskom) i dva pisma (venecijanskom latinicom i hrvatskom glagoljicom). To nije jedini takav dokument kao što se tvrdi na portalu Ruske nacionalne knjižnice; štoviše, ima ih mnogo (zahvaljujem dr. Grozdani Franov Živković iz Zadra na ovoj informaciji).

Zapovjed pisna latinicom na talijanskom jeziku. (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu).

Zapovjed pisana glagoljicom na hrvatskom jeziku. (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu).


Ivan Berčić je dolje desno zapisao "iz Tkona" (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu).

Potpuni zbornik iz 15. st. neliturgijskog sadržaja predstavlja jedan od samo sedam takvih zbornika iz 14. i 15. st. Osim tog potpunog zbornika, u Berčićevoj zbirci se nalazi još devet odlomaka pet nepoznatih sličnih zbornika.

Zbornici u Beričićevoj zbirici, kao i fragmenti zbornika, sadrže legende, apokrife, životopise, a također rijetke te do danas nepoznate tekstove. Ovakvi su zbornici s neriturgijskim štivom, osim radi svoje rijetkosti, važni radi proučavanja povijesti hrvatske književnosti, a predstavljaju bitan dio hrvatske nacionalne kulture.

U zbirku su također ušla i četiri zbornika (obrednika) iz 16. st. poznatih hrvatskih franjevaca trećoredaca. Dva je zbornika (iz 1509. i 1514.) napisao Šimun Klimantović, od ukupno četiri sačuvanih (preostala dva nalaze se kod Franjevaca trećoredaca glagoljaša u samostanu na Ksaveru u Zagrebu). Zbornik iz 1529. jedino je poznato djelo fra Andrije Čučkovića, a ono ga je učinilo poznatim. Četvrti zbornik, koji je proslavio fra Petra Milutinića, napisan je godine 1556.

U Berčićevoj zbirci nalaze se i 154 fragmenta bogoslužnih katoličkih rukopisnih knjiga od 13. do 18. st., brevijara i misala, uključujući i odlomke djelomice očuvanih zbornika neliturgijskog sadržaja iz 15. st..

Svi rukopisi i knjige Berčićeve zbirke predstavljaju izvanredno vrijedan materijal za istraživanje hrvatske povijesti i književnosti.



Grobnica obitelji Berčić (zapravo Brčić), gdje je pokopan i kanonik Ivan, nalazi na Zadarskom groblju:




Živili u XIX vieku, leže ovdje Brčići...

... kanonik Ivan, staroslavenski učenjak ...

Živili u XIX vieku, leže ovdje Brčići...

Jedan je poznatiji kao Ivan Berčić, drugi kao Giuseppe Berchich, a obojica su Brčić.

Zahvaljujem Mirni Lipovac iz Zagreba na poslanim svjetlopisima,
koje je snimila njezina majka gđa. Veronika Lozić.



Značajan Berčićev suvremenik bio je Dragutin Antun Parčić. Pogledajte još neke njihove suvremenike.


Izvori

  • Ivan Berčić: Njekoliko staroslavenskih i hrvatskih knjiga što pisanih, što tiskanih glagolicom, kojim se u skorašnje doba u trag ušlo. Rad JAZU 59, Zagreb: JAZU, 1881, str. 158-185
  • Ivan Milčetić: Berčićeva zbirka glagoljskih rukopisa i štampanih knjiga u Lenjingradu, Radovi Staroslavenskog instituta, knj. br. 2, 1955., str. 93-128
  • Mirjana Šokota, Nepoznati dio rukopisne zbirke Ivana Berčića, Slovo, časopis Staroslavenskog zavoda u Zagrebu, br. 30, Zagreb, 1980, str. 139.
  • Nedo Grbin: Glagoljski spomenici na zadarskom području, Iskoni bĕ slovo – Zbornik radova o glagoljici i glagoljašima zadarskog kraja i crkvi svetog Ivana Krstitelja, Zagreb 2001.
  • Svjetlana Olegovna Vjavlova: Glagoljski fragmenti Ivana Berčića u Ruskoj Nacionalnoj biblioteci, Opisi fragmenata.  Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Ruska nacionalna biblioteka – Staroslavenski institut, Zagreb 2000.
  • Berčić collection (Svjetlana Olegovna Vjalova), The National Library of Russia
  • Svjetlana Olegovna Vjalova: Hrvatska glagoljička baština u Ruskoj nacionalnoj biblioteci u Santk-Peterburgu, Bašćina (časopis Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba), str. 60-62



Mala enciklopedija hrvatska glagoljice

Croatia, An Overview of Its History, Culture and Science