BAŠĆANSKA PLOČA
dragi kamen hrvatske pismenosti
Posvećeno uspomeni na Branka Fučića (1920.-1999.)
© Darko Žubrinić, Zagreb (2000.); na engleskom
Bašćanska ploča je vjerojatno najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti. Potječe iz oko 1100. g., svojim razmjerima i težinom je doista upečatljiva: 2x1 m, 800 kg. Prema akademiku Branku Fučiću, najpoznatijem istraživaču ploče, kao i prema akademiku Eduardu Hercigonji, jezik natpisa je hrvatsko - čakavski, s elementima liturgijskog crkvenoslavenskog jezika, a pismo je hrvatsko glagoljičko.
Ploča je polovicom 19. st. pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pored Baške na otoku Krku. Od 1934. smještena je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i svaki posjetitelj ju može vidjeti.
Ovdje ćemo dati transliteraciju trinaest redaka teksta iz glagoljice u latinicu (tj. znak po znak). Uvedimo neke oznake:
- glagoljički "jus" označimo sa Ju,
- glagoljički "jat" sa Ja ili Je,
- glagoljički "iže" sa Ï,
- apostrof označava glagoljički poluglas "jer",
- nedostajuća slova u riječima stavljamo u zagrade.
| AZ V' IME OTCA I S(I)NA I SVETAGO DUHA AZ' |
| OPAT' DR'ŽIHA PISAH SE O LEDNINE JuŽE |
| DA Z'V'NIM(I)R KRAL' HR'VAT'SKI V' |
| DNI SVOE V' SVETUJu LUCIJu I SVEDO - |
| MI ŽUPAN' DESIMIRA KR'BAVE MARTIN' V L(I) - |
| CE PRB'NEBŽA S' POSL' VIN(0)DOLE JaK(O)V' V O- |
| TOCE DA IŽE TO POREČE KL'NI I BO(G) I *BÏ* AP(OSTO)LA I *G* E - |
| VANJELISTI I S(VE)TAJa LUCIJa AM(E)N' DA IŽE SDE ŽIVE - |
| T' MOLI ZA NE BOGA AZ OPAT' DBROVIT' Z' - |
| DAH' CREK'V' SIJu I SVOEJu BRATIJu S DEV - |
| ETIJu V' DNI K'NEZA KOS'M'TA OBLAD - |
| AJuĆAGO V'SU K'RAINU I BJeŠE V' T' DNI M - |
| IKULA V' OTOČ'CI S' SVETUJu LUCIJu V' EDINO |
Zvučni zapis: Bašćanska ploča (1 MB), čita Stjepan Bahert, dramski umjetnik
Prijepis teksta Bašćanske ploče u suvremeni hrvatski jezik izgleda po Branku Fučiću ovako:
| Ja, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Ja |
| opat Držiha pisah ovo o ledini koju |
| dade Zvonimir, kralj hrvatski, u |
| svoj dane, svetoj Luciji. I svjedo- |
| če mi Desimir, župan u Krbavi, Mratin u Li- |
| ci, Pribineg zastupnik u Vinodolu i Jakov na o- |
| toku. Tko to poreče, neka je proklet od Boga i 12 apostola i 4 e- |
| vanđelista i svete Lucije. Amen. Da tko ovdje živi, |
| moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit sa- |
| gradih ovu crkvu sa svojih deve- |
| tero braće u dane knez Kosmata koji je vla- |
| dao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane samostan sv. Mi- |
| kule u Otočcu sa crkvom sv. Lucije u jedinstvu. |
Osobito je važan treći redak Bašćanske ploče, koji
spominje hrvatskoga kralja Zvonimira. Primijetite da glagoljički tekst
u riječi HR'VAT'SK'[I] završava s K', jer je ploča na tom ploču
jako oštećena.
|
|
|
|
 |
 |
 |
Glagoljički "az" koji se pojavljuje u riječi KRAL' je različit od slova "az" u riječi HR'VAT'SK'I, koje ima trokutasti oblik (trokutasti A):
Izvor trokutastog A je očevidno u klinastom pismu, a značenje tog simbola je poznato, vidi npr. monografiju Hans Jensena Sign, Symbol and Script, (engleski prijevod s njemačkog; London, George Allen and Unwin Ltd, 1970), str. 85, 87. Neobičan glagoljički P čini se da je povezan s vrlo starom egipatskom grupom pisama (Meriotsko pismo), vidi str. 79 and 81 u istoj monografiji. Također su i neka etrušćanska slova nesumnjivo bliska glagoljičkim slovima.
Rekonstruirani treći redak Bašćanske ploče, s riječima Zvonimir, kralj hrvatski, izgleda ovako:
Nekoliko detalja s Bašćanske ploče:
D.Ž.: Hrvatska glagoljička slova
Bašćanske ploče [PDF]
D.Ž.: Croatian Fonts for Users of LaTeX
[PDF],
[LaTeX izvornik] (ovdje možete
vidjeti
kako se rabi glagoljični TeX font za
Bašćansku ploču)
Bašćanska ploča ima 402 slova i 107 riječi, i kao takva predstavlja najveći hrvatski glagoljički natpis iz 10.-12. st. Sljedeća dva natpisa po redu veličine su Natpis iz Župe dubrovačke koji ima 102 slova i 24 riječi, Konavoski napis s 49 slova i 15 riječi. Source [ Cuncic-Perkic].
Bašćanska ploča služila je kao lijeva pregradna ploha koja je odvajala prostor za svećenstvo od prostora za puk. Postojala je i desna Bašćanska ploča, od koje su preostala samo četiri mala odlomka (nalaze se u Muzeju grada Zagreba, jedan je ukraden).
Jurandvorski II. ulomak, vjerojatno ostatak druge Bašćanske ploče (desni plutej), pronašao je i objavio 1864. zajedno s I. odlomkom Ivan Črnčić. No Geitler ga 1879. više nije našao. Po [Fučiću, Glagoljski natpisi, str. 63], on je ili uništen ili završio u nekoj stranoj zbirci. Na njemu se nalazi dio hrvatskog imena ...VATSK...
...VATSK...
Fotografija Jurandvorskog I. odlomka koju je
napravio J. Brunšmid najkasnije 1914.
Prema [Fučiću, Glagoljski natpisi, str. 65], I. Jurandvorski odlomak
mogao je pripadati kao lijevi gornji ugao drugoj Bašćanskoj
ploči, tj. desnom pluteju.
U tom odlomku vidimo ime U ZV'ONIM..., a to je bez sumnje dio imena kralja Zvonimira, 11. st. Tu vidimo tzv. granati M, spojenicu ZV, te poluglas ' u obliku lijevog ključa. Ovo je fotografija iz najkasnije 1914.
Stanje Jurandvorskog II. odlomka iz oko 1980. izgleda ovako, vidi [Fučić, Glagoljski natpisi, str. 62]:
Slova se jedva naziru, a granati M je skoro savim nevidljiv, za razliku od gornje fotografije sedamdesetak godian ranije.
Kao što vidimo, jedan od odlomaka također sadrži hrvatsko ime (...VATSK) a drugi jedan dio Zvonimirova imena (ZV'NIM...). Sadržaj cijelog natpisa desne Bašćanske ploče nažalost nije poznat (vidi [Fučić], str. 62-65). Prema tome, možemo govoriti o dvije Bašćanske ploče: o lijevoj koja je sačuvana ali oštećena, i desnoj koja je uništena (samo sadržaj četriju malih odlomaka je poznat).
Hrvatsko ime u glagoljičnom štivu od oko 1100. do 17. st.
Vrijedi spomenuti da se u petom retku Bašćanske ploče kao svjedoci spominju se župan Desimir iz Krbave i Martin (Mratin) iz Like.
Najstarija poznata fotografija Bašćanske
ploče, 1869, Ivan Standl.
Vidi veliku fotografiju: JPG (1MB)
Među najistaknutije istraživače
Bašćanske ploče spadaju Ivan Kukuljević Sakcinski
(1851.), Franjo Rački (1855.), Ivan Črnčić (1866.), Vjekoslav
Šefanić (1955.), i Branko Fučić (1982.), pri čemu se
godine navedene u zagradi odnose na najvažnije objavljene članke i
knjige. Naziv "dragi kamen" za ploču je dao Stjepan Ivšić,
istaknuti hrvatski jezikoslovac. Bašćanska ploča je nastala u
predivnoj zelenoj dolini na otoku Krku, pogledajte panoramsku
fotografiju s drugim otocima (Prvić, Goli, Grgur, Rab) i moćnim
Velebitom u pozadini.
|
|
 |
Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru
Hrvatski grb na crkvici
sv. Lucije, ne kasnije od 1494.,
vjerojatno mnogo stariji (ostatak nepoznate crkve)
Akademik Ivo Frangeš izjavio je da je Bašćanska ploča u isto vrijeme i dokument i monument, povijest i umjetnost, neprestana sadašnjost našega jezika i našega bića, te da je sve u njoj hrvatsko: ime, jezik, kralj, zemlja i duhovnost.
Hrvatski književnik Silvije Strahimir Kranjčević u svojim Uskočkim elegijama, Pred Kraljevskom
pločom u Baški
niže prekrasne stihove:
Daj da spustim svoje čelo
na taj kamen poizdrti,
daj mi časak da mi duša
pomoli se prije smrti. ...
Pružimo si bratske ruke
rastrgane iz daljine,
iskopajmo grob si velik
s kraja na kraj domovine
i lezimo u njeg mirno,
kao braća zagrljeni;
udruženi jednim srcem
i zanav'jek sjedinjeni!
Niže možete pogledati zamišljeni portret Kralja Zvonimira iz pera hrvatskog slikara Kristiana Krekovića, poznatog po svojoj znamenitoj galeriji u gradiću Palma de Mallorka na otoku Mallorka u Španjolskoj:
 |
Bašćanska ploča poslužila je kao inspiracija i za glazbenike. Skladbu "Bašćanska ploča" maestra Ljuboslava Kuntarića izveo je 2004. u crkvici sv. Lucije u Jurandvoru mješoviti pjevački zbor župne crkve iz Gernlindena, Minhen, Njemačka, pod vodstvom maestra Alfonsa Strähhubera. Također je i Stjepan Šulek još godine 1978/79 napisao a capella skladbu naslovljenu "Bašćanska ploča". Hrvatski skladatelj Krešimir Fribec (1908-1996) komponirao je kantatu za zbor i komorni orkestar, nadahnut tekstom Bašćanske ploče. Istaknuti hrvatski skladatelj Dušan Prašelj komponirao je Staroslavensku misu i Bašćansku ploču.
Baška na otoku Krku
Čini se da je Dante putovao Hrvatskom, i uz pomoć hrvatskog hodočasnika, a zatim prijatelja i vodiča kroz Hrvatsku - biskupa Kažotića, posjetio Jurandvor na otoku Krku i vidio Bašćansku ploču.
Bašćanska ploča na novčanici od 100 kuna, i Ivan Mažuranić (1814.-1890.).
Bašćanska ploča, najvažniji spomenik rane hrvatske pismenosti, tek je 1971. dobila dopuštenje da uđe u program nastave osnovnih škola u Hrvatskoj. Tijekom mnogo godina komunističke vladavine u ex-Jugoslaviji Bašćanska ploča bila je zabranjena u hrvatskim školama. Slično tome, viski europski predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini ne dopuštaju da se u udžbenicima za hrvatsku djecu u toj državi spominje Bašćanska ploča, pa čak niti hrvatska himna Lijepa naša domovino!
Pozivnica Staroslavenskog instituta na Božićni domjenak, sa glagoljičnim slovima s Bašćanske ploče.
Novi oltarnjak u Baški nadahnut Bašćanskom pločom
- Više pojedinosti pogledajte u [Fučić], str. 44-65.
- Prvi istraživači Bašćanske ploče
- Croatian Glagolitic Epigraphy, academician Branko Fucic
- Mile Bogović: Otočac od spomena na Bašćanskoj ploči do biskupijskog središta u 15. stoljeću, Grad Otočac, Gospićko-senjska biskupija i župa Presvetog Trojstva Otočac, Otočac 2010.
- Moj prvi susret s Bašćanskom pločom...
- Glagoljični TeX fontovi, uključujući i Bašćansku ploču
- Episode with the British Prince Philip, related to the Baska tablet.
Tekst priređen srpnja 2000., u povodu devet stoljeća od nastanka dragog kamena hrvatske pismenosti.