BAŠĆANSKA PLOČA
dragi kamen hrvatske pismenosti

rekonstrukcija Bašćanske ploče po Branku Fučiću

© Darko Žubrinić, Zagreb (2000.); na engleskom

Bašćanska ploča je vjerojatno najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti. Potječe iz oko 1100. g., svojim razmjerima i težinom je doista upečatljiva: 2x1 m, 800 kg. Prema akademiku Branku Fučiću, najpoznatijem istraživaču ploče, kao i prema akademiku Eduardu Hercigonji, jezik natpisa je hrvatsko - čakavski, s elementima liturgijskog crkvenoslavenskog jezika, a pismo je hrvatsko glagoljsko.

Ploča je polovicom 19. st. pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pored Baške na otoku Krku. Od 1934. smještena je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i svaki posjetitelj ju može vidjeti.

Bašćanska ploča danas

Ovdje ćemo dati transliteraciju trinaest redaka teksta iz glagoljice u latinicu (tj. znak po znak). Uvedimo neke oznake:

  • glagoljski "jus" označimo sa Ju,
  • glagoljski "jat" sa Ja ili Je,
  • apostrof označava glagoljski poluglas,
  • nedostajuća slova u riječima stavljamo u zagrade.
Također rabimo zvjezdice u *BI* da bismo označili da se BI odnosi na broj 12, a isto tako i *G*, koji označava 4 (podsjetimo se, *I* označava broj 10). Naposlijetku rabimo crticu "-" da bismo označili uobičajeno rastavljanje riječi na kraju rekta. Na samoj Bašćanskoj ploči nema nikakvih razmaka među riječima, što zajedno s kraticama, ispuštenim slovima i znatnim oštećenjima jako otežava čitanje.
 
 AZ V' IME OTCA I S(I)NA I SVETAGO DUHA AZ'
 OPAT' DR'ŽIHA PISAH SE O LEDNINE JuŽE
 DA Z'V'NIM(I)R KRAL' HR'VAT'SKI V'
 DNI SVOE V' SVETUJu LUCIJu I SVEDO -
 MI ŽUPAN' DESIMIRA KR'BAVE MARTIN' V L(I) -
 CE PRB'NEBŽA S' POSL' VIN(0)DOLE JaK(O)V' V O-
 TOCE DA IŽE TO POREČE KL'NI I BO(G) I *BI* AP(OSTO)LA I *G* E -
 VANJELISTI I S(VE)TAJa LUCIJa AM(E)N' DA IŽE SDE ŽIVE -
 T' MOLI ZA NE BOGA AZ OPAT' DBROVIT' Z' -
 DAH' CREK'V' SIJu I SVOEJu BRATIJu S DEV -
 ETIJu V' DNI K'NEZA KOS'M'TA OBLAD -
 AJuĆAGO V'SU K'RAINU I BJeŠE V' T' DNI M -
 IKULA V' OTOČ'CI S' SVETUJu LUCIJu V' EDINO
 

Zvučni zapis: Bašćanska ploča (1 MB), čita Stjepan Bahert, dramski umjetnik


 
Prijepis teksta Bašćanske ploče u suvremeni hrvatski jezik izgleda po Branku Fučiću ovako:
 
 Ja, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Ja
 opat Držiha pisah ovo o ledini koju
 dade Zvonimir, kralj hrvatski,
 svoj dane, svetoj Luciji. I svjedo-
 če mi  Desimir, župan u Krbavi, Mratin u Li- 
 ci, Pribineg zastupnik u Vinodolu i Jakov na o-
 toku. Tko to poreče, neka je proklet od Boga i 12 apostola i 4 e-
 vanđelista i svete Lucije. Amen. Da tko ovdje živi, 
 moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit sa-
 gradih ovu crkvu sa svojih deve-
 tero braće u dane knez Kosmata koji je vla- 
 dao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane samostan sv. Mi-
 kule u Otočcu sa crkvom sv. Lucije u jedinstvu.
 

Osobito je važan treći redak Bašćanske ploče, koji spominje hrvatskoga kralja Zvonimira. Primijetite da glagoljski tekst u riječi HR'VAT'SK'[I] završava s K', jer je ploča na tom ploču jako oštećena.
 

Z'V'NIM(I)R'  (ZVONIMIR)
KRAL'
HR'VAT'SK'[I]

 

Glagoljski A koji se pojavljuje u riječi KRAL' je različit od slova A u riječi HR'VAT'SK'I, koje ima trokutasti oblik (trokutasti A):

trokutasti A

U tom obliku pojavljuje se u Supetarskom odlomku nađenom u Svetom Petru u Šumi u Istri (12th century), i također kao samostalni znak u glagoljskom natpisu nađenom u Brodskom Drenovcu kod Požega na hrvatskom sjeveru, u Slavoniji (12. st.?). Prema Branku Fučiću to je tzv. "dugi A" na Bašćanskoj ploči. Trokutasti A je uobičajeno slovo u vrlo starim pismima Bliskog Istoka i područja Crnog mora.
Izvor trokutastog A je očevidno u klinastom pismu, a značenje tog simbola je poznato, vidi npr. monografiju Hans Jensena Sign, Symbol and Script, (engleski prijevod s njemačkog; London, George Allen and Unwin Ltd, 1970), str. 85, 87. Neobičan glagoljski P čini se da je povezan s vrlo starom egipatskom grupom pisama (Meriotsko pismo), vidi str. 79 and 81 u istoj monografiji. Također su i neka etrušćanska slova nesumnjivo bliska glagoljskim slovima.

Rekonstruirani treći redak Bašćanske ploče, s riječimaZvonimir, kralj hrvatski, izgleda ovako:

Nekoliko detalja s Bašćanske ploče:

 

Bašćanska ploča služila je kao lijeva pregradna ploha koja je odvajala prostor za svećenstvo od prostora za puk. Postojala je i desna Bašćanska ploča, od koje su preostala samo četiri mala odlomka (nalaze se u Muzeju grada Zagreba, jedan je ukraden).

Ostatak Druge Bašćanske ploče, 11/12. st.

Jedan od odlomaka također sadrži hrvatsko ime (...VATSK) a drugi jedan dio Zvonimirova imena (ZV'NIM...). Sadržaj cijelog natpisa lijeve Bašćanske ploče nažalost nije poznat (vidi [Fučić], str. 62-65). Prema tome, možemo govoriti o dvije Bašćanske ploče: o lijevoj koja je sačuvana ali oštećena, i desnoj koja je uništena (samo sadržaj četriju malih odlomaka je poznat).

Dvije Bašćanske ploče u crkvici sv. Lucije,
Jurandvor

Vrijedi spomenuti da se u petom retku Bašćanske ploče kao svjedoci spominju se župan Desimir iz Krbave i Martin (Mratin) iz Like.

Najstarija poznata fotografija Bašćanske ploče, 1869, Ivan Standl

 

Bašćanski zaljev s Velebitom u pozadiniMeđu najistaknutije istraživače Bašćanske ploče spadaju Ivan Kukuljević Sakcinski (1851.), Franjo Rački (1855.), Ivan Črnčić (1866.), Vjekoslav Šefanić (1955.), i Branko Fučić (1982.), pri čemu se godine navedene u zagradi odnose na najvažnije objavljene članke i knjige. Naziv "dragi kamen" za ploču je dao Stjepan Ivšić, istaknuti hrvatski jezikoslovac. Bašćanska ploča je nastala u predivnoj zelenoj dolini na otoku Krku, pogledajte panoramsku fotografiju s drugim otocima (Prvić, Goli, Grgur, Rab) i moćnim Velebitom u pozadini.

 

 

Krk viewed from Velebit (photo M. Zubrinic, 2005)

 

Krk viewed from Velebit (photo M. Zubrinic, 2005)

 

Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru

 

Hrvatski grb na crkvici sv. Lucije iz 1494.

Hrvatski grb na crkvici sv. Lucije, ne kasnije od 1494.,
vjerojatno mnogo stariji (ostatak nepoznate crkve)

Crkvica sv. Lucije

 

Niže možete pogledati zamišljeni portret Kralja Zvonimira iz pera hrvatskog slikara Kristiana Krekovića, poznatog po svojoj znamenitoj galeriji u gradiću Palma de Mallorka na otoku Mallorka u Španjolskoj:

Kralj Zvonimir, vladao 1075.-1089.

Bašćanska ploča poslužila je kao inspiracija i za glazbenike. Skladbu "Bašćanska ploča" maestra Ljuboslava Kuntarića izveo je 2004. u crkvici sv. Lucije u Jurandvoru mješoviti pjevački zbor župne crkve iz Gernlindena, Minhen, Njemačka, pod vodstvom maestra Alfonsa Strähhubera. Također je i Stjepan Šulek još godine 1978/79 napisao a capella skladbu naslovljenu "Bašćanska ploča".

 

Baška na otoku Krku

Čini se da je Dante putovao Hrvatskom, i uz pomoć hrvatskog hodočasnika, a zatim prijatelja i vodiča kroz Hrvatsku - biskupa Kažotića, posjetio Jurandvor na otoku Krku i vidio Bašćansku ploču.

Bašćanska ploča, najvažniji spomenik rane hrvatske pismenosti, tek je 1971. dobila dopuštenje da uđe u program nastave osnovnih škola u Hrvatskoj. Tijekom mnogo godina komunističke vladavine u ex-Jugoslaviji Bašćanska ploča bila je zabranjena u hrvatskim školama. Slično tome, viski europski predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini ne dopuštaju da se u udžbenicima za hrvatsku djecu u toj državi spominje Bašćanska ploča, pa čak niti hrvatska himna Lijepa naša domovino!

Tekst priređen srpnja 2000., u povodu devet stoljeća od nastanka dragog kamena hrvatske pismenosti.

Croatian Glagolitic Script