BAŠĆANSKA PLOČA
dragi kamen hrvatske pismenosti

Posvećeno uspomeni na Branka Fučića (1920.-1999.)

rekonstrukcija Bašćanske ploče po Branku Fučiću

Darko Žubrinić, Zagreb (2000.); na engleskom

Bašćanska ploča je vjerojatno najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti. Potječe iz oko 1100. g., svojim razmjerima i težinom je doista upečatljiva: 2x1 m, 800 kg. Prema akademiku Branku Fučiću, najpoznatijem istraživaču ploče, kao i prema akademiku Eduardu Hercigonji, jezik natpisa je hrvatsko - čakavski, s elementima liturgijskog crkvenoslavenskog jezika, a pismo je hrvatsko glagoljičko.


Čudesan pogled na Bašćanski zaljev na Krku i na Učku u Istri s legendarnog Velebita. Fotografirao D.Ž.
Bašćanski zaljev nalazi se u jednom od najljepših ambijenata na svijetu.

Ploča je polovicom 19. st. pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pored Baške na otoku Krku. Od 1934. smještena je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i svaki posjetitelj ju može vidjeti.

Bašćanska ploča danas

Ovdje ćemo dati transliteraciju trinaest redaka teksta iz glagoljice u latinicu (tj. znak po znak). Uvedimo neke oznake:

  • glagoljički "jus" označimo sa Ju,
  • glagoljički "jat" sa Ja ili Je,
  • glagoljički "iže" sa Ï,
  • apostrof označava glagoljički poluglas "jer",
  • nedostajuća slova u riječima stavljamo u zagrade.
Također rabimo zvjezdice u *BÏ* da bismo označili da se BÏ odnosi na broj 12 (sÏ smo označili iže; B = 2, Y = 10), a isto tako i *G*, koji označava 4 (podsjetimo se, *I* označava broj 10). Naposlijetku rabimo crticu "-" da bismo označili uobičajeno rastavljanje riječi na kraju retka. Na samoj Bašćanskoj ploči nema nikakvih razmaka među riječima, što zajedno s kraticama, ispuštenim slovima i znatnim oštećenjima jako otežava čitanje.
 
 AZ V' IME OTCA I S(I)NA I SVETAGO DUHA AZ'
 OPAT' DR'ŽIHA PISAH SE O LEDINE JuŽE
 DA Z'V'NIM(I)R KRAL' HR'VAT'SKI V'
 DNI SVOE V' SVETUJu LUCIJu I SVEDO -
 MI ŽUPAN' DESIMIRA KR'BAVE MARTIN' V L(I) -
 CE PRB'NEBŽA S' POSL' VIN(0)DOLE JaK(O)V' V O-
 TOCE DA IŽE TO POREČE KL'NI I BO(G) I *BÏ* AP(OSTO)LA I *G* E -
 VANJELISTI I S(VE)TAJa LUCIJa AM(E)N' DA IŽE SDE ŽIVE -
 T' MOLI ZA NE BOGA AZ OPAT' DBROVIT' Z' -
 DAH' CREK'V' SIJu I SVOEJu BRATIJu S DEV -
 ETIJu V' DNI K'NEZA KOS'M'TA OBLAD -
 AJuĆAGO V'SU K'RAINU I BJeŠE V' T' DNI M -
 IKULA V' OTOČ'CI S' SVETUJu LUCIJu V' EDINO
 

Zvučni zapis: Bašćanska ploča (1 MB), čita Stjepan Bahert, dramski umjetnik


 
Prijepis teksta Bašćanske ploče u suvremeni hrvatski jezik izgleda po Branku Fučiću ovako:
 
 Ja, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Ja
 opat Držiha pisah ovo o ledini koju
 dade Zvonimir, kralj hrvatski,
 svoj dane, svetoj Luciji. I svjedo-
 če mi  Desimir, župan u Krbavi, Mratin u Li- 
 ci, Pribineg zastupnik u Vinodolu i Jakov na o-
 toku. Tko to poreče, neka je proklet od Boga i 12 apostola i 4 e-
 vanđelista i svete Lucije. Amen. Da tko ovdje živi, 
 moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit sa-
 gradih ovu crkvu sa svojih deve-
 tero braće u dane knez Kosmata koji je vla- 
 dao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane samostan sv. Mi-
 kule u Otočcu sa crkvom sv. Lucije u jedinstvu.
 

Osobito je važan treći redak Bašćanske ploče, koji spominje hrvatskoga kralja Zvonimira. Primijetite da glagoljički tekst u riječi HR'VAT'SK'[I] završava s K', jer je ploča na tom ploču jako oštećena.
 

Z'V'NIM(I)R'  (ZVONIMIR)
KRAL'
HR'VAT'SK'[I]

 

Glagoljički "az" koji se pojavljuje u riječi KRAL' je različit od slova "az" u riječi HR'VAT'SK'I, koje ima trokutasti oblik (trokutasti A):

trokutasti A

U tom obliku pojavljuje se u Supetarskom odlomku nađenom u Svetom Petru u Šumi u Istri (12. stoljeće), i također kao samostalni znak u glagoljičlom natpisu nađenom u Brodskom Drenovcu kod Požega na hrvatskom sjeveru, u Slavoniji (12. st.?). Prema Branku Fučiću to je tzv. "dugi A" na Bašćanskoj ploči. Trokutasti A je uobičajeno slovo u vrlo starim pismima Bliskog Istoka i područja Crnog mora.
Izvor trokutastog A je očevidno u klinastom pismu, a značenje tog simbola je poznato, vidi npr. monografiju Hans Jensena Sign, Symbol and Script, (engleski prijevod s njemačkog; London, George Allen and Unwin Ltd, 1970), str. 85, 87. Neobičan glagoljički P čini se da je povezan s vrlo starom egipatskom grupom pisama (Meriotsko pismo), vidi str. 79 and 81 u istoj monografiji. Također su i neka etrušćanska slova nesumnjivo bliska glagoljičkim slovima.

Rekonstruirani treći redak Bašćanske ploče, s riječima Zvonimir, kralj hrvatski, izgleda ovako:


Zvonimir, kralj hrvatski (primijetite da nema razmaka među riječima)



Tablica hrvatskih glagoljičkih slova s Bašćanske ploče


Pogled na otok Krk i Bašćanski zaljev s Velebita.

Nekoliko pojedinosti s Bašćanske ploče:

D.Ž.: Hrvatska glagoljička slova Bašćanske ploče [PDF]
D.Ž.: Croatian Fonts for Users of LaTeX [PDF], [LaTeX izvornik] (ovdje možete vidjeti kako se rabi glagoljični TeX font za Bašćansku ploču)

Bašćanska ploča ima 402 slova i 107 riječi, i kao takva predstavlja najveći hrvatski glagoljički natpis iz 10.-12. st. Sljedeća dva natpisa po redu veličine su Natpis iz Župe dubrovačke koji ima  102 slova i 24 riječi, Konavoski napis s 49 slova i 15 riječi. Source [Cuncic-Perkic].


Pogled na Krk i Učku s Velebita.

Bašćanska ploča služila je kao lijeva pregradna ploha koja je odvajala prostor za svećenstvo od prostora za puk. Postojala je i desna Bašćanska ploča, od koje su preostala samo četiri mala odlomka (nalaze se u Muzeju grada Zagreba, jedan je ukraden).

Ostatak Druge Bašćanske ploče, 11/12. st.

Jurandvorski II. ulomak, vjerojatno ostatak druge Bašćanske ploče (desni plutej), pronašao je i objavio 1864. zajedno s I. odlomkom Ivan Črnčić. No Geitler ga 1879. više nije našao. Po [Fučiću, Glagoljski natpisi, str. 63], on je ili uništen ili završio u nekoj stranoj zbirci. Na njemu se nalazi dio hrvatskog imena ...VATSK...

...VATSK...

Fotografija Jurandvorskog I. odlomka koju je napravio J. Brunšmid najkasnije 1914.
Prema [Fučiću, Glagoljski natpisi, str. 65], I. Jurandvorski odlomak mogao je pripadati kao lijevi gornji ugao drugoj Bašćanskoj ploči, tj. desnom pluteju.

U tom odlomku vidimo ime U ZV'ONIM..., a to je bez sumnje dio imena kralja Zvonimira, 11. st. Tu vidimo tzv. granati M, spojenicu ZV, te poluglas ' u obliku lijevog ključa. Ovo je fotografija iz najkasnije 1914.

Stanje Jurandvorskog II. odlomka iz oko 1980. izgleda ovako, vidi [Fučić, Glagoljski natpisi, str. 62]:

Slova se jedva naziru, a granati M je skoro savim nevidljiv, za razliku od gornje fotografije sedamdesetak godian ranije.

Kao što vidimo, jedan od odlomaka također sadrži hrvatsko ime (...VATSK) a drugi jedan dio Zvonimirova imena (ZV'NIM...). Sadržaj cijelog natpisa desne Bašćanske ploče nažalost nije poznat (vidi [Fučić], str. 62-65). Prema tome, možemo govoriti o dvije Bašćanske ploče: o lijevoj koja je sačuvana ali oštećena, i desnoj koja je uništena (samo sadržaj četriju malih odlomaka je poznat).

Dvije Bašćanske ploče u crkvici sv. Lucije, Jurandvor

Hrvatsko ime u glagoljičnom štivu od oko 1100. do 17. st.

Vrijedi spomenuti da se u petom retku Bašćanske ploče kao svjedoci spominju se župan Desimir iz Krbave i Martin (Mratin) iz Like.


Najstarija poznata fotografija Bašćanske ploče, 1869, Ivan Standl.
Vidi veliku fotografiju: JPG (1MB)

 
Zapanjujuć pogled na Baćansku dolinu i na Velebit s krova samostana Sv. Marije Goričke u Batomlju (Batomalj).
Najstarija poznata glagoljicom pisana pravila neke bratovštine su upravo iz Bratovštine sv. Marije Gorička, pisna godine 1425.
Dva se lista čuvaju u Norveškoj, a ostali su nestali.

Bašćanski zaljev s Velebitom u pozadiniMeđu najistaknutije istraživače Bašćanske ploče spadaju Ivan Kukuljević Sakcinski (1851.), Franjo Rački (1855.), Ivan Črnčić (1866.), Vjekoslav Šefanić (1955.), i Branko Fučić (1982.), pri čemu se godine navedene u zagradi odnose na najvažnije objavljene članke i knjige. Naziv "dragi kamen" za ploču je dao Stjepan Ivšić, istaknuti hrvatski jezikoslovac. Bašćanska ploča je nastala u predivnoj zelenoj dolini na otoku Krku, pogledajte panoramsku fotografiju s drugim otocima (Prvić, Goli, Grgur, Rab) i moćnim Velebitom u pozadini.

 

 

Krk viewed from Velebit (photo M. Zubrinic, 2005)

 

Krk viewed from Velebit (photo M. Zubrinic, 2005)

 

Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru

 

Hrvatski grb na crkvici sv. Lucije iz 1494.

Hrvatski grb na crkvici sv. Lucije, ne kasnije od 1494.,
vjerojatno mnogo stariji (ostatak nepoznate crkve)

Crkvica sv. Lucije

 


Eduard Hercigonja, Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, str. 35:

Bašćanska je ploča signum temporis iskona nacionalne kulture na više doživljajnih razina: cjelinom vanjske dojmljivosti - od reprezentativnog volumena, jednostavne ljepote motiva trolinijskih vitica i lišca na gornjem dijelu, do likovno  ekspresivne, skladne ornamentike glagoljskih slova, kao i svojim sadržajem,  "ritmički organiziranom strukturom teksta i, naposljetku, jezikom u kojem se starohrvatska čakavska riječ funkcionalno prožimlje elementima liturgijskoknjiževnoga crkvenoslavenskog jezika, što književni izraz tog spomenika osebujno patinira, utiskuje mu pečat visokog stila.



Pogled na otok Krk i Učku s Velebita.

Akademik Ivo Frangeš izjavio je da je Bašćanska ploča u isto vrijeme i dokument i monument, povijest i umjetnost, neprestana sadašnjost našega jezika i našega bića, te da je sve u njoj hrvatsko: ime, jezik, kralj, zemlja i duhovnost.

Hrvatski književnik Silvije Strahimir Kranjčević u svojim Uskočkim elegijama, Pred Kraljevskom
pločom u Baški niže prekrasne stihove:

Daj da spustim svoje čelo 
na taj kamen poizdrti, 
daj mi časak da mi duša
pomoli se prije smrti. ...

Pružimo si bratske ruke
rastrgane iz daljine,
iskopajmo grob si velik 
s kraja na kraj domovine 
i lezimo u njeg mirno, 
kao braća zagrljeni; 
udruženi jednim srcem 
i zanav'jek sjedinjeni!

Niže možete pogledati zamišljeni portret Kralja Zvonimira iz pera hrvatskog slikara Kristiana Krekovića, poznatog po svojoj znamenitoj galeriji u gradiću Palma de Mallorka na otoku Mallorka u Španjolskoj:

Kralj Zvonimir, vladao 1075.-1089.


Pogled na otok Krk i Učku s Velebita.

Bašćanska ploča poslužila je kao inspiracija i za glazbenike. Skladbu "Bašćanska ploča" maestra Ljuboslava Kuntarića izveo je 2004. u crkvici sv. Lucije u Jurandvoru mješoviti pjevački zbor župne crkve iz Gernlindena, Minhen, Njemačka, pod vodstvom maestra Alfonsa Strähhubera. Također je i Stjepan Šulek još godine 1978/79 napisao a capella skladbu naslovljenu "Bašćanska ploča". Hrvatski skladatelj Krešimir Fribec (1908-1996) komponirao je kantatu za zbor i komorni orkestar, nadahnut tekstom Bašćanske ploče. Istaknuti hrvatski skladatelj Dušan Prašelj komponirao je Staroslavensku misu i Bašćansku ploču.

 


Baška na otoku Krku

Čini se da je Dante putovao Hrvatskom, i uz pomoć hrvatskog hodočasnika, a zatim prijatelja i vodiča kroz Hrvatsku - biskupa Kažotića, posjetio Jurandvor na otoku Krku i vidio Bašćansku ploču.


Bašćanska ploča na novčanici od 100 kuna, i Ivan Mažuranić (1814.-1890.).

Bašćanska ploča, najvažniji spomenik rane hrvatske pismenosti, tek je 1971. dobila dopuštenje da uđe u program nastave osnovnih škola u Hrvatskoj. Tijekom mnogo godina komunističke vladavine u ex-Jugoslaviji Bašćanska ploča bila je zabranjena u hrvatskim školama. Slično tome, viski europski predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini ne dopuštaju da se u udžbenicima za hrvatsku djecu u toj državi spominje Bašćanska ploča, pa čak niti hrvatska himna Lijepa naša domovino!

 

Pozivnica Staroslavenskog instituta na Božićni domjenak, sa glagoljičnim slovima s Bašćanske ploče.

 

Novi oltarnjak u Baški nadahnut Bašćanskom pločom


Kravata inspirirana Bašćanskom pločom,  www.kravata.hr

Tekst priređen srpnja 2000., u povodu devet stoljeća od nastanka dragog kamena hrvatske pismenosti.

Croatian Glagolitic Script