BAŠĆANSKA PLOČA
dragi kamen hrvatske pismenosti

Posvećeno uspomeni na Branka Fučića (1920.-1999.)

rekonstrukcija Bašćanske ploče po Branku Fučiću

Darko Žubrinić, Zagreb (2000.); na engleskom

Bašćanska ploča je vjerojatno najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti. Potječe iz oko 1100. g., tj. klesana je skoro četiri stoljeća prije otkrića Amerike. Svojim razmjerima i težinom je doista upečatljiva: 2x1 m, 800 kg. Prema akademiku Branku Fučiću, najpoznatijem istraživaču ploče, kao i prema akademiku Eduardu Hercigonji, jezik natpisa je hrvatsko - čakavski, s elementima liturgijskog crkvenoslavenskog jezika, a pismo je hrvatsko glagoljičko.

Njena važnost je, među inim, u tome što u njenom trećem redku imamo zapis "Zvonimir, kralj hrvatski". Dok postoje i stariji dokumenti na latinskom jeziku, koji spominju hrvatsko ime, Bašćanska ploča je najstariji poznati dokument u kojem je hrvatsko ime upisan hrvatskim jezikom, i štoviše, hrvatskim glagoljičkim pismom.

Spomenimo da je hrvatsko ime za hrvatski jezik u uporabi barem od godine 1275. (susreće se često u Istarskom razvodu), tj. više od dva stoljeća prije otkrića Amerike.


Čudesan pogled na Bašćanski zaljev na Krku i na Učku u Istri s legendarnog Velebita. Fotografirao D.Ž.
Bašćanski zaljev nalazi se u jednom od najljepših ambijenata na svijetu.

Ploča je polovicom 19. st. pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pored Baške na otoku Krku. Od 1934. smještena je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i svaki posjetitelj ju može vidjeti. Njezinu kemijsku zaštitu organizirao je dr. Mladen Deželić (1900.-1989.), profesor kemije na Sveučilištu u Zagrebu; vidi njegov članak [PDF], kao i njegovu laboratorijsku bilježnicu [PDF] (zahvaljujemo dr. Gjuri Deželiću koji nam je poslao ove zanimljive dokumente).

Bašćanska ploča nije najstariji spomenik hrvatske pismenosti. Na primjer, još su stariji Plominski natpis, Valunska ploča, Konavoski odlomak i još neki. Međutim, Bašćanska ploča je najstariji poznati spomenik na hrvatskom jeziku u kojem je spomenuto hrvatsko ime.

Bašćanska ploča danas

Ovdje ćemo dati transliteraciju trinaest redaka teksta iz glagoljice u latinicu (tj. znak po znak). Uvedimo neke oznake:

  • glagoljički "jus" označimo sa Ju,
  • glagoljički "jat" sa Ja ili Je,
  • glagoljički "iže" sa Ï,
  • apostrof označava glagoljički poluglas "jer",
  • nedostajuća slova u riječima stavljamo u zagrade.

Također rabimo zvjezdice u *BÏ* da bismo označili da se BÏ odnosi na broj 12 (sÏ smo označili iže; B = 2, Y = 10), a isto tako i *G*, koji označava 4 (podsjetimo se, *I* označava broj 10). Naposlijetku rabimo crticu "-" da bismo označili uobičajeno rastavljanje riječi na kraju retka. Na samoj Bašćanskoj ploči nema nikakvih razmaka među riječima, što zajedno s kraticama, ispuštenim slovima i znatnim oštećenjima jako otežava čitanje.
 
 AZ V' IME OTCA I S(I)NA I SVETAGO DUHA AZ'
 OPAT' DR'ŽIHA PISAH SE O LEDINE JuŽE
 DA Z'V'NIM(I)R KRAL' HR'VAT'SKI V'
 DNI SVOE V' SVETUJu LUCIJu I SVEDO -
 MI ŽUPAN' DESIMIRA KR'BAVE MARTIN' V L(I) -
 CE PRB'NEBŽA S' POSL' VIN(0)DOLE JaK(O)V' V O-
 TOCE DA IŽE TO POREČE KL'NI I BO(G) I *BÏ* AP(OSTO)LA I *G* E -
 VANJELISTI I S(VE)TAJa LUCIJa AM(E)N' DA IŽE SDE ŽIVE -
 T' MOLI ZA NE BOGA AZ OPAT' DBROVIT' Z' -
 DAH' CREK'V' SIJu I SVOEJu BRATIJu S DEV -
 ETIJu V' DNI K'NEZA KOS'M'TA OBLAD -
 AJuĆAGO V'SU K'RAINU I BJeŠE V' T' DNI M -
 IKULA V' OTOČ'CI S' SVETUJu LUCIJu V' EDINO
 

Zvučni zapis Bašćanske ploče čita Stjepan Bahert, dramski umjetnik:


 
Prijepis teksta Bašćanske ploče u suvremeni hrvatski jezik izgleda po Branku Fučiću ovako:
 
 Ja, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Ja
 opat Držiha pisah ovo o ledini koju
 dade Zvonimir, kralj hrvatski,
 svoj dane, svetoj Luciji. I svjedo-
 če mi  Desimir, župan u Krbavi, Mratin u Li- 
 ci, Pribineg zastupnik u Vinodolu i Jakov na o-
 toku. Tko to poreče, neka je proklet od Boga i 12 apostola i 4 e-
 vanđelista i svete Lucije. Amen. Da tko ovdje živi, 
 moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit sa-
 gradih ovu crkvu sa svojih deve-
 tero braće u dane knez Kosmata koji je vla- 
 dao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane samostan sv. Mi-
 kule u Otočcu sa crkvom sv. Lucije u jedinstvu.
 

Osobito je važan treći redak Bašćanske ploče, koji spominje hrvatskoga kralja Zvonimira. Primijetite da glagoljički tekst u riječi HR'VAT'SK'[I] završava s K', jer je ploča na tom ploču jako oštećena.
 

Z'V'NIM(I)R'  (ZVONIMIR)
KRAL'
HR'VAT'SK'[I]

 

Glagoljički "az" koji se pojavljuje u riječi KRAL' je različit od slova "az" u riječi HR'VAT'SK'I, koje ima trokutasti oblik (trokutasti A):

trokutasti A

U tom obliku pojavljuje se u Supetarskom odlomku nađenom u Svetom Petru u Šumi u Istri (12. stoljeće), i također kao samostalni znak u glagoljičlom natpisu nađenom u Brodskom Drenovcu kod Požega na hrvatskom sjeveru, u Slavoniji (12. st.?). Prema Branku Fučiću to je tzv. "dugi A" na Bašćanskoj ploči. Trokutasti A je uobičajeno slovo u vrlo starim pismima Bliskog Istoka i područja Crnog mora.
Izvor trokutastog A je očevidno u klinastom pismu, a značenje tog simbola je poznato, vidi npr. monografiju Hans Jensena Sign, Symbol and Script, (engleski prijevod s njemačkog; London, George Allen and Unwin Ltd, 1970), str. 85, 87. Neobičan glagoljički P čini se da je povezan s vrlo starom egipatskom grupom pisama (Meriotsko pismo), vidi str. 79 and 81 u istoj monografiji. Također su i neka etrušćanska slova nesumnjivo bliska glagoljičkim slovima.

Rekonstruirani treći redak Bašćanske ploče, s riječima Zvonimir, kralj hrvatski, izgleda ovako:


Zvonimir, kralj hrvatski (primijetite da nema razmaka među riječima)



Tablica hrvatskih glagoljičkih slova s Bašćanske ploče


Pogled na otok Krk i Bašćanski zaljev s Velebita.

Nekoliko pojedinosti s Bašćanske ploče:

D.Ž.: Hrvatska glagoljička slova Bašćanske ploče [PDF]
D.Ž.: Croatian Fonts for Users of LaTeX [PDF], [LaTeX izvornik] (ovdje možete vidjeti kako se rabi glagoljični TeX font za Bašćansku ploču)

Bašćanska ploča ima 402 slova i 107 riječi, i kao takva predstavlja najveći hrvatski glagoljički natpis iz 10.-12. st. Sljedeća dva natpisa po redu veličine su Natpis iz Župe dubrovačke koji ima  102 slova i 24 riječi, Konavoski napis s 49 slova i 15 riječi. Source [Cuncic-Perkic].


Pogled na Krk i Učku s Velebita.

Bašćanska ploča služila je kao lijeva pregradna ploha koja je odvajala prostor za svećenstvo od prostora za puk. Postojala je i desna Bašćanska ploča, od koje su preostala samo četiri mala odlomka (nalaze se u Muzeju grada Zagreba, jedan je ukraden).

Ostatak Druge Bašćanske ploče, 11/12. st.

Jurandvorski II. ulomak, vjerojatno ostatak druge Bašćanske ploče (desni plutej), pronašao je i objavio 1864. zajedno s I. odlomkom Ivan Črnčić. No Geitler ga 1879. više nije našao. Po [Fučiću, Glagoljski natpisi, str. 63], on je ili uništen ili završio u nekoj stranoj zbirci. Na njemu se nalazi dio hrvatskog imena ...VATSK...

...VATSK...

Fotografija Jurandvorskog I. odlomka koju je napravio J. Brunšmid najkasnije 1914.
Prema [Fučiću, Glagoljski natpisi, str. 65], I. Jurandvorski odlomak mogao je pripadati kao lijevi gornji ugao drugoj Bašćanskoj ploči, tj. desnom pluteju.

U tom odlomku vidimo ime U ZV'ONIM..., a to je bez sumnje dio imena kralja Zvonimira, 11. st. Tu vidimo tzv. granati M, spojenicu ZV, te poluglas ' u obliku lijevog ključa. Ovo je fotografija iz najkasnije 1914.

Stanje Jurandvorskog II. odlomka iz oko 1980. izgleda ovako, vidi [Fučić, Glagoljski natpisi, str. 62]:

Slova se jedva naziru, a granati M je skoro savim nevidljiv, za razliku od gornje fotografije sedamdesetak godina ranije.

Kao što vidimo, jedan od odlomaka također sadrži hrvatsko ime (...VATSK) a drugi jedan dio Zvonimirova imena (ZV'NIM...). Sadržaj cijelog natpisa desne Bašćanske ploče nažalost nije poznat (vidi [Fučić], str. 62-65). Prema tome, možemo govoriti o dvije Bašćanske ploče: o lijevoj koja je sačuvana ali oštećena, i desnoj koja je uništena (samo sadržaj četriju malih odlomaka je poznat).

Dvije Bašćanske ploče u crkvici sv. Lucije, Jurandvor

Hrvatsko ime u glagoljičnom štivu od oko 1100. do 17. st.

Vrijedi spomenuti da se u petom retku Bašćanske ploče kao svjedoci spominju se župan Desimir iz Krbave i Martin (Mratin) iz Like.


Najstarija poznata fotografija Bašćanske ploče, 1869, Ivan Standl.
Vidi veliku fotografiju: JPG (1MB)

Slova Bašćanske ploče vrlo visoke rezolucije

 
Zapanjujuć pogled na Baćansku dolinu i na Velebit s krova samostana Sv. Marije Goričke u Batomlju (Batomalj).
Najstarija poznata glagoljicom pisana pravila neke bratovštine su upravo iz Bratovštine sv. Marije Gorička, pisna godine 1425.
Dva su se lista čuvala u Norveškoj Nacionalnoj knjižnici u Oslu 2019. g., kada su prodani nepoznatom vlasniku u SAD-u. Jedan list je u privatnom vlasništvu u Zagrebu, a ostali su nestali.

Bašćanski zaljev s Velebitom u pozadiniMeđu najistaknutije istraživače Bašćanske ploče spadaju Ivan Kukuljević Sakcinski (1851.), Franjo Rački (1855.), Ivan Črnčić (1866.), Vjekoslav Šefanić (1955.), i Branko Fučić (1982.), pri čemu se godine navedene u zagradi odnose na najvažnije objavljene članke i knjige. Naziv "dragi kamen" za ploču je dao akademik Stjepan Ivšić, istaknuti hrvatski jezikoslovac. Bašćanska ploča je nastala u predivnoj zelenoj dolini na otoku Krku, pogledajte lijevo panoramsku fotografiju s drugim otocima (Prvić, Goli, Grgur, Rab) i moćnim Velebitom u pozadini.

 

 

Krk viewed from Velebit (photo M. Zubrinic, 2005)

 

Krk viewed from Velebit (photo M. Zubrinic, 2005)

 

Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru

 

Hrvatski grb na crkvici sv. Lucije iz 1494.

Hrvatski grb na crkvici sv. Lucije, ne kasnije od 1494.,
vjerojatno mnogo stariji (ostatak nepoznate crkve)

Crkvica sv. Lucije

 


Eduard Hercigonja, Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, str. 35:

Bašćanska je ploča signum temporis iskona nacionalne kulture na više doživljajnih razina: cjelinom vanjske dojmljivosti - od reprezentativnog volumena, jednostavne ljepote motiva trolinijskih vitica i lišca na gornjem dijelu, do likovno  ekspresivne, skladne ornamentike glagoljskih slova, kao i svojim sadržajem,  "ritmički organiziranom strukturom teksta i, naposljetku, jezikom u kojem se starohrvatska čakavska riječ funkcionalno prožimlje elementima liturgijskoknjiževnoga crkvenoslavenskog jezika, što književni izraz tog spomenika osebujno patinira, utiskuje mu pečat visokog stila.



Pogled na otok Krk i Učku s Velebita.




Pjesma Sveta Lucija zapisana je još koncem 19. st. U Novom ju je 1892. g. pjevao M. Sokolić, a zapisao Anton Mrakovičić Pavlić. Sačuvao ju je Rado Žic Mikulin, koji ju je 1950-tih zapisao prema kazivanju svojeg djeda A. Mrakovičić Pavlića. U ovoj pjesmi se glagoljička slova zovu hrvaskim čarkama. To je u skladu s nazivima koje znamo iz drugih izvora (na primjer, Alphabetum chrawaticum kod Jurja Slovinca oko 1400. g., ili Krobatische Buchstaben u glagoljičkim knjigama tiskanim u Urachu 1560-tih godina, ili Croatica scriptura 1584. kod Adama Bohoriča). Također je u pjesmi navedena i godina izgradnje crkve sv. Lucije, kao 1080., najvjerojatnije na blagdan sv. Lucije 13. prosinca. U lijevom stupcu je izvornik, a u desnom prijepis na suvremeni hrvatski jezik. Ova je pjesma objavljena u [Eleršek i Žic Mikulin: Putom Sunca, str. 388-389].


SVETA LUCIJA

Sveta Lucija zgrajena je bila,
deset sat osandeseta je finila.
Benediti za nju pinezi zbirali,
po svoj zemji Hrvaskoj petjali.

Dični Vitoš veli sve je to ojal,
crikvi Božjoj lipi načrt dal.
Crikvi sprida krćenica bila,
crikvu na dva razdil je dila
zi lominu na koj je čarkalo
ki i koliko se za crikvu dalo.

Zi hrvaskimi čarkami se klalo
ki je zemlju za crikvu donal
i ki koliko ekuli zač je dal.
Dika tamo lipa bila je rečena
hrvaskomu kralju Zvanimiru,
ki je crikvi podaril ledinu,
i pod Hlamom Dolci od Prvaja,
još čuda zemje kolo Hrtovaja.

Lipo tamo drobno čarkano je bilo
ča su dali veli kosiz krbavski,
lički, tninski i kosiz brački.
Silni judi va crikvu ne stali,
leh su prid nju mašu poslušali.

Po maši su se veselili,
od crikva va Bašku preselili
i do kasna va noć su tancali,
kantali i lipo se divertali.


SVETA LUCIJA

Sveta Lucija izgrađena je bila,
tisuću osmdeseta je završavala.
Benediktinci za nju novac skupili,
po svoj zemlji Hrvatskoj prosili.

Dični Vitoš veliki sve je to vodio,
crkvi Božjoj lijepi nacrt dao.
Crkvi sprijed krstionica bila,
crkvu na dva dijela razdijelilo dijela
pločom na kojoj je pisalo
tko i kolik se za crkvu dalo.

Hrvatskim se slovima zapisalo
tko je zemlju za crkvu darovao
i tko koliko zlatnika za što je dao.
Dika tamo lijepa bila je rečena
hrvatskomu kralju Zvanimiru,
koji je crkvi podario zemljište,
i pod Hlamom Dolci od Prvaja,
još puno zemlje oko Hrtovaja.

Lijepo tamo sitno zapisano j'bilo
što su dali veliki kosizi krbavski,
lički, kninski i kosiz otočki.
Silni ljudi u crkvu ne stadoše,
neg' su pred njom misu poslušali.

Po misi su svi se veselili,
od crkve se u Bašku preselili
i do kasno u noć plesali,
pjevali i lijepo se proveli.


Još jedna pjesma pod naslovom Sveta Lucija, ali bitno opširnijeg sadržaja, zapisana je 1896. g. Nađena je u riznici krčke epike Rada Žica. Pjevao ju je M. Dekanić, a zapisao također Anton Mrakovčić Pavić. U toj pjesmi se nalazi puno više pojedinosti o gradnji crkve sv. Lucije, a kao godina dovršetka je navedena također 1080., kao i u prvoj pjesmi. Ova je pjesma objavljena u [Eleršek i Žic Mikulin: Putom Sunca, str. 390-391].




Akademik Ivo Frangeš izjavio je da je Bašćanska ploča u isto vrijeme i dokument i monument, povijest i umjetnost, neprestana sadašnjost našega jezika i našega bića, te da je sve u njoj hrvatsko: ime, jezik, kralj, zemlja i duhovnost.

Hrvatski književnik Silvije Strahimir Kranjčević u svojim Uskočkim elegijama, Pred Kraljevskom pločom u Baški, niže prekrasne stihove:

Daj da spustim svoje čelo 
na taj kamen poizdrti, 
daj mi časak da mi duša
pomoli se prije smrti. ...

Pružimo si bratske ruke
rastrgane iz daljine,
iskopajmo grob si velik 
s kraja na kraj domovine 
i lezimo u njeg mirno, 
kao braća zagrljeni; 
udruženi jednim srcem 
i zanav'jek sjedinjeni!

Ljubo Stipišić Delmata:


DALMATINO POVIŠĆU
PRITRUJENA

Izblideni Misal svetog Jeronima,
izlizana Bašćanska tavuleta
rvackeg ditinjevanja.
zaudobjeni friži
glagoljaških serpentini
isfrolani patakuni, žurke* i kadeni.

Izlizani Ideali i Misali
po rvackin oputinan
sokolaški procesjuni
pričešćeni demoštracjuni
od taverni do taverni
svitlosću kerv častna
vikovični terpećemu
naslidovati pogrda Balkanike.

Pute, laze pizon dubli tovari.
Gustirne žedne, mijun sići i lati.
konkulana škina težakov od motik
po žurnatin pritrujena.

Prage kalet žnjutin dubli puntari,**
naboj Dalmatine rebati na drači,
kroz kadene dicu čičan pasli,
a judi driti ka kolone,
Dalmatino, povišću pritrujena.

Intradu pravice s tilin štrukali.
Dalmatino, povišću pritrujena!
Rod puntarski resa na drači.
Dalmatino, povišću pritrujena!
Ditinstvon gladnin povist štukali,
Dalmatino, povišću pritrujena!

Kroz kadene dicu čičan pasli,
a judi driti ka kolone,
Dalmatino, povišću pritrujena!

----

*patakuni, žurke - mjedeni novac, dijelovi muške težačke narodne nošnje u Dalmaciji

**puntar - naziv za osobu koja je bila pristaša povratka Dalmacije u sastav Hrvatske, odnosno pristaša Narodne stranke

DALMACIJO POVIJEŠĆU
PREMORENA

Izblijeđeni misal svetog Jeronima,
izlizana Bašćanska ploča
hrvatskog ditinjstva
zaboravljene ogrebotine
glagoljaških zavojnica
istrošeni patakuni, zurke i lančići.

Izlizani ideali i misali
po hrvatskin stranputican
sokolaške procesije
pričešćene demonstracije
od vinotočnica do vinotočnica
svjetlošću krv časna
vijekomnavikli trpeći
nasljeđivati pogrda balkana.

Puteve, ulaze u polja teretom izdubli
magarci
Bunare žednjele milijun vjedara i
polijevača.
Savita leđa zemljoradnika od motikanja
po nadničarenjima premorena

Pragove ulica gležnjevima dubali
puntari,
gnojni čir Dalmacije otkuvaca na drači,
kroz lance djecu sisama dojili,
a ljudi uspravni kao kameni stupovi,
Dalmacijo, poviješću premorena.

Ljetinu pravičnosti s tjelesima izaželi,
Dalmacijo, poviješću premorena!
Rod pobunjenički rastao na drači,
Dalmacijo, poviješću premorena!
Djetinjstvom gladnim povijest začepili,
Dalmacijo, poviješću premorena!

Kroz lance djecu sisama dojili,
a ljudi uspravni kao kameni stupovi,
Dalmacijo, poviješću premorena!




Niže možete pogledati zamišljeni portret Kralja Zvonimira iz pera hrvatskog slikara Kristiana Krekovića, poznatog po svojoj znamenitoj galeriji u gradiću Palma de Mallorka na otoku Mallorka u Španjolskoj:

Kralj Zvonimir, vladao 1075.-1089.


Pogled na otok Krk i Učku s Velebita.

Bašćanska ploča poslužila je kao inspiracija i za glazbenike. Skladbu "Bašćanska ploča" maestra Ljuboslava Kuntarića izveo je 2004. u crkvici sv. Lucije u Jurandvoru mješoviti pjevački zbor župne crkve iz Gernlindena, Minhen, Njemačka, pod vodstvom maestra Alfonsa Strähhubera. Također je i Stjepan Šulek još godine 1978/79 napisao a capella skladbu naslovljenu "Bašćanska ploča". Hrvatski skladatelj Krešimir Fribec (1908-1996) komponirao je kantatu za zbor i komorni orkestar, nadahnut tekstom Bašćanske ploče. Istaknuti hrvatski skladatelj Dušan Prašelj komponirao je Staroslavensku misu i Bašćansku ploču.

 


Baška na otoku Krku

Čini se da je Dante putovao Hrvatskom, i uz pomoć hrvatskog hodočasnika, a zatim prijatelja i vodiča kroz Hrvatsku - biskupa Kažotića, posjetio Jurandvor na otoku Krku i vidio Bašćansku ploču.


Bašćanska ploča na novčanici od 100 kuna, i Ivan Mažuranić (1814.-1890.).

Bašćanska ploča, najvažniji spomenik rane hrvatske pismenosti, tek je 1971. dobila dopuštenje da uđe u program nastave osnovnih škola u Hrvatskoj. Tijekom mnogo godina komunističke vladavine u ex-Jugoslaviji Bašćanska ploča bila je zabranjena u hrvatskim školama. Slično tome, viski europski predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini ne dopuštaju da se u udžbenicima za hrvatsku djecu u toj državi spominje Bašćanska ploča, pa čak niti hrvatska himna Lijepa naša domovino!

 


Bašćanska ploča izrađena u staklu, gđa. Bibijana Marković, Zagreb


Biljezi hrvatske državnosti, g. Ante Glibota

Pozivnica Staroslavenskog instituta na Božićni domjenak, sa glagoljičnim slovima s Bašćanske ploče.

 

Novi oltarnjak u Baški nadahnut Bašćanskom pločom


Kravata inspirirana Bašćanskom pločom,  www.kravata.hr

Tekst priređen srpnja 2000., u povodu devet stoljeća od nastanka dragog kamena hrvatske pismenosti.

Croatian Glagolitic Script