Hrvatska glagoljaška bašćina otoka Krka

Darko Žubrinić, 2013.

Baška i Jurandvor | Dobrinj | Dubašnica | Gabonjin | Glavotok | Košljun | Krk | Omišalj | Porat | Vrbnik




Pogled iznad otoka Krka, Bašćanskog zaljeva, s Baškom i Jurandvorom, na Velebit i otoke Prvić, Goli, Grgur i Rab.


Hrvatski glagoljički natpisi i grafiti na otoku Krku nalaze se u ovim mjestima (izvor [Branko Fučić, Glagoljski natpisi]; ukupno barem 16 naselja):

Baška, Dobrinj, Dobrnjsko polje, Dubašnica, Glavotok, Jurandvor, Klimno, Kras, Krbune, Krk, Muraj, Omišalj, Poljica, Punat, Vrbnik, Vrh




Jutarnji pogled na uspavani otok Krk sa Zavižana na Velebitu.


Juraj Slovinac, glagoljaš i profesor na Sorboni u Parizu, oko godine 1400. navodi popis jedanaest glagoljaških biskupa (na latinskom):

biskup krbavski
biskup kninski
biskup krčki
nadbiskup splitski
biskup trogirski
biskup šibenski
nadbiskup zadarski
biskup ninski
biskup rabski
biskup osorski
biskup senjski

..Vjerovanje apostolsko, glagoljaške biskupije, Istria eadem patria Chrawati

U bilješci na istoj stranici pisanoj latinskim jezikom ističe da je hrvatski biskup bio prvi koji je poznavajući oba jezika, latinski i hrvatski, misnu žrtvu slavio čas na jednom a čas na drugom jeziku, kako je već smatrao uputnim.

Primus episcopus Chrawacie qui scit utrumque ydioma, tam latinum quam chrawaticum, et celebrat missam in altero istorum ydiomatum quocumque sibi placet.

Uz rub desne strane spomenutog lista nalazi se zapis Istria eadem patria Chrawati.



Krčka ploča, Krk, 11. st.
Krčki natpis, grad Krk, 11. st.

Se zida Maj opat i Radonja, Rugota, Dobroslav.


Bašćanski ostrišćci, 11. st.


Najstarija poznata fotografija Bašćanske ploče, 1869, Ivan Standl.
Vidi veliku fotografiju: JPG (1MB)

Bašćanska ploča, oko 1100.




Darovnica slavnoga Dragoslava, 1. siječnja 1100. Prvi spomen Vrbnika i Dobrinja.



Privilegija pape Inocenta IV. senjskome biskupu Filipu godine 1248. i omišaljskim benediktincima godine 1252.



14. st., Ilirico IV, najstariji poznati hrvatski glagoljički misal




Krčki statut, 1388.



BAŠKA

JURANDVOR I BAŠKA


Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru

Vjerojatno jedan od najstarijih primjera hrvatskog grba nalazi se na pročelju crkvice sv. Lucije u Jurandvoru

Jurandvor 2012., glagoljaški studijski izlet sestara milosrdnica iz Zagreba nakon jednomjesečnog tečaja glagoljice

Stjepan Bahert recitira tekst Bašćanske ploče


Kravata inspirirana Bašćanskom pločomwww.kravata.hr






Ulaz u Bašku obilježen glagoljičkim slovom BUKI

Glagoličko slovo AZ



Branka Polonijo, predsjednica udruge Sinjali iz Baške

Blandina Marković-Randić, prigodom predstavljanja Bašćanske staze glagoljice
na tribini Društva prijatelja glagoljice u Matici hrvatskoj u Zagrebu.


Blandina Marković-Randić iz udruge Sinjal iz Baške, s tablicom koja stoji pored spomenika glagoljičkog slova CI
(sponzor je grad Crikvenica) u sklopu Bašćanske staze glagoljice, i s glagoljičkim slovom B oko vrata.










Glagoljički AZ isklesao je kipar Ljubo de Karina od istarskog kamena u Kanfanaru.






Postavljanje glagoljičkog LJUDI u Jurandvoru

Gradska nošnja iz Baške, predstavljena na tribini Društva prijatelja glagoljice u Zagrebu

Izlošci udruge Sinjali iz Baške na tribini Društva prijatelja glagoljice u Zagrebu


Vinko Premuda, pop glagoljaš iz Baške


Kvirin Bonefačić (1870.-1957.), 
veliki sin crkve, muž djela i molitve, svećenik Krčke biskupije, doktor teoloških znanosti,
biskup splitski i makarski, rodoljub i glagoljaš, branitelj staroslavenske liturgije.


Iz restorana Franica u Baški

 

Dne 24. rujna 2003. je D. Ž. na poziv Hotela Baška iz grada Baške na otoku Krku održao jednosatno predavanje na temu hrvatske glagoljičke bašćine za Njegovu ekselenciju g. Knuta Toraasena, ambasadora Norveške u Republici Hrvatskoj. Na predavanju održanom u znamenitoj crkvici sv. Lucije u Jurandvoru bilo je nazočno i dvadesetak prijatelja g. ambasadora koji su doputovali iz Norveške. Osobit naglasak je stavljen na Norveške glagoljičke listove.

Krk viewed from Velebit (photo M. Zubrinic, 2005)

Na svečanoj večeri, tijekom koje je predavač sjedio uz g. ambasadora i njegovu suprugu na njihov osobni poziv, bio je menu zapisan glagoljicom na hrvatskom jeziku (pod nazivom "Vela večera opata Držihe") i latinicom na engleskom jeziku ("Abbot Držiha's great supper").

Domaćin je norveškim gostima uručio ukusno složen paketić s listićima na kojim su njihova imena zapisana glagoljicom i latinicom. Priređen je i kratki umjetnički program uz sopile i tradicionalni krčki tanac u lijepim narodnim nošnjama. Organizacija boravka uglednih gostiju bila je vrhunska. List Naša Baška objavio je o tom događaju članak Dane Dujmović pod naslovom "Oko kraljevske ploče" u broju 11/2003.


Ante1 i njegov brodić u Baški (zahvaljujem Blandini Marković Randić na fotografijama)


Izidor Čubranić Piro iz Baške je vlasnik ove jedrilice.


Novi oltarnjak u Baški nadahnut Bašćanskom pločom






Hrvatska glagoljica u Norveškoj


Bašćanska ploča, u zgradi HAZU na Zrinjevcu, Zagreb; u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice nalazi se dvorana Glagoljica

Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, s replikom Bašćanske ploče. U Zagrebu postoji ulica Bašćanske ploče.

Baska valley and Velebit

Bašćanska staza glagoljice sadrži 34 spomenika s pojedinim glagoljičkim slovima, od vidikovca Treskavac do grada Baške:


Spomenik u obliku glagoljičkog slova Az, visine 6m, težak 17 tona
postavljen 2006. na vidikovcu Treskavac iznad Bašćanskog zaljeva,
spomenik je izradio prof. Ljubo De Karina iz Brseča
(zahvaljujem Blandini Marković-Randić na fotografiji)


Bašćanska ploča na novčanici od 100 KN, i Ivan Mažuranić (1814.-1890.).


Vjekoslav Štefanić (1900.-1975.)

Popis dodatnih župskih glagoljičkih matica koje opisao Vjekoslav Štefarnić 
(List of additional parish records in Glagolitic described by Stefanic):

Baška: births 1616-1816; marriages 1616-1816; deaths
1642-1737, 1742-1816; confirmations 1622-1635, 1753-1818; status animarum 1750-1786
Beli: marriages 1749-1812; births 1750-1912
Boljun: births 1598-1634; marriages 1576-1667; confirmations 1588-1658
Bribinj: parts of births, 1602-1613; marriages 1601-1613
Bribir: births 1604-1668, 1676; marriages 1603-1660;
deaths 1650-1667, 1675
Čunski: marriages 1749-1824, births 1748-1825
Dinjiska: confirmations 1598-1782; marriages 1731-1734
Dolina: births 1605-1617
Draguć: births 1579-1685, marriages 1584-1722; confirmations
1659
Lindar: births 1591-1667
Montrilj: births 1728-1775; memorials and deaths 18th and beg. 19th century
Ponikve: marriages 1765-1815; deaths 1765-1815
Vodnjan: births 1566, 1567, 1569, 1578
Volosko: births 1667-1674
Iz članka Gordona L. Mc Daniela.

Branko Fučić
Akademik Branko Fučić



Branko Fučić (1920.-1999.)

Mrgari, dr. Željko Horvatić



OMIŠALJ


Brevijar Vida Omišljanina 1396. Orao - simbol sv. Ivana Evanđelista


Brevijar Vida Omišljanina 1396. Vol - simbol sv. Luke Evanđelista


Brevijar Vida Omišljanina 1396. Orao - simbol sv. Ivana Evanđelista

Primjerak knjižice Glagoljski brevijar Vida Omišljanina, koji je napisao akademik Branko Fučić, darovan je papi Ivanu Pavlu II. dne 5. lipnja 2003. prigodom njegova stotog apostolskog putovanja, sletjevši u Hrvatsku na omišaljsku zrakoplovnu luku na otoku Krku. Isti Papa proglasio ga je dvadeset godina ranije (1983.) vitezom Kommendatorom reda sv. Grgura Velikog. Vidi [Galović, str. 221].

Brevijar Vida Omišljanina 1396.




Mirine - benediktinska crkva sv. Nikole kod Omišlja, antički Fulfinum.
Omišaljski benediktinci glagoljaši dobili su 1252. privilegij od pape Inocenta IV da smiju rabiti glagoljicu
.











Zvonik u Omišlju s glagoljičkim natpisom iznad ulaza iz godine 1533.

1533., miseca marča po volji Božji i Blaženije Djevi Marije i po guverni gospodina plovana Matija Vlčijića
i Mikuli Antončića, kaštalda, i sudac ki bihu toga vrimena. I pomore ga činiti vas palk i brašćini ta zvonik.
A učiniše ga meštri: meštar Pjero z Omišlja i meštar Andrij s Kotora. I bi svršen miseca maja 1536.






Crkva sv. Ivana, sada sakristija župne crkve u Omišlju, iz 1442.

V ime Božje, amen. Let Gospodnjih 1442. bi zidana to pročeli , a v to vrime biše državnici pop Petar i Dv...
(državnik = upravitelj crkvene imovine)


V ime božje, amen. 1476., ijuna, kada se poče zidat ta kaštel va vrime kneza Ivana i njegova sina kneza Mikule.



Papa Ivan Pavao II tijekom trećeg pohoda Hrvatskoj od 3. do 9. lipnja 2003.
Nad prozornom ružom je lik lava s potpisom MEŠTR SNG, tj. meštar Sinoga (Sinoga je muško ime), također iz 1405.
Ispod toga je glagoljička ploča sa zapisom o gradnji rozete godine 1405.

Župna crkva uznesenja B. D. Marije u Omišlju



Glagoljički natpis iz 1405. na pročelju župne crkve Uznesenja B. D. Marije u Omišlju:

1405. miseca ijuna bje
delana ta ponestra za
Martina Glušca


Omišaljski glagoljički natpis iz 1405., teško oštećen (fotografija prije 1982.).


Iznad prozorne ruže nalazi se venecijanski lavić

Iznad njega glagoljicom piše Meštar Sinoga, 1405.


Pleterna ornamentika iznad vrata župne crkve B. D. Marije u Omišlju.



Propovjedaonica u župnoj crkvi u Omišlju postavljena 1973.

1973.


Brozićev brevijar iz 1561. ima čak oko 250 spojenice! Knjiga je tiskana u Veneciji, kod unuka Andrea Torresanija.
Nikola Brozić rođen je u Omišlju godine 1524. Ovaj primjerak nalazi se u NSK u Zagrebu.

Primjerak Brozićeva brevijara iz 1461. koji čuva Knjižnica HAZU.



Litanije u Brozićevu brevijaru iz 1561.

Spomenik podignut u Omišaljskoj luci u povodu III. pastoralnog posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj 2003. 
(fotografije ljubaznošću dr. Marijana Kerekovića):

Jeste li znali da u Omišlju postoji veslački klub GLAGOLJAŠ?
Zahvaljujem g. Seni Markulinu iz Australije na ovom podatku (2006.).

 


Festival Krčkog plesa u Omišlju 2007., uz sopile plešu puntari iz Punta







Jednom u životu nađeš nekoga
tko će biti uz tebe,
a ne iznad tebe...
...nekoga tko te voli,
zbog toga što jesi,
a ne zbog toga što bi mogao biti.
Jednom u životu, ako si sretan,
nađeš nekoga kao što smo mi pronašli sebe.

Izložba glagoljice u Omišlju.

Oslikani pano na jednoj zidini u Omišlju.




DOBRINJ


Župna crkva sv. Stjepana

Jezus Marija. V ime Gospodnje, amen. Let gospodnjih 1510. V to vreme bi svršena kapela ota plovana
pra (od pre) Šimuna i kaštalda popa Stipana i kapitual i pročaja.








Rara, odjel za rijetkosti pri Gradskoj knjižnici u Zagrebu, posjeduje velik broj glagoljičkih dokumenata iz Dobrinj.





Dobrinj 1578.

V ime Božje, amen. 1578., (va) vrime plovana popa Ivana Jurešća i sudca Lovrenca Mužinića i drugo let sudca Ivana Agnušića
i kaštalda Ivan Mihalić i kapitula pop 14, žakan 11 i ljudi malih i velikih 7 sat 53 (tj. 753), ka fabrika jest učinjena te vse crikve
i tuka vsega toga mesta kako njih criki, o njih blaga. Gospodin Bog nas vsih pomiluj, amen. A to po meštrih Barii Vlahovići,
Ivani Bogdanići z Vrbnika i Matiji Vlahovići z Dobrinja. Bi prekeršćena po gospodini biskupi Petri Bembi na dan...


Zgrada osnovne škole na Placi.

V ime Bošje, amen. 1576., na dan 10. ijun tu criki svete Marije čini uzidati od fundamenta i dotati pop Ivan Jurešić i Manda hći
Ivančića, oba skupa njih juspaternatus. Oćem da bude va viki vikom, redom v red, od reda v rod ki budu njiju stranu najbližnji
po rečenomu gospodini Ivani i Mandi. I da budu ovi vsemu gospodari i da se ima guvernat po brašćini, a to kako se v
ištrumentih uderži aliti po madriguli i po urdini ki jesmo učinili.




Propovjedaonica u Dobrinju

Iže jast moju plt,
i piet moju krv, imat
život vječni




Kamenice u Dobrinju. S g. Slavkom Kirinom iz Bjelovara, i s monografijom Glagoljski natpisi Branka Fučića.

Najstariji nama poznati dokument pisan glagoljičkim kurzivom i sačuvan u originalu potječe iz 1376. g. (čuva su Dobrinjskom kaptolu na otoku Krku, u jednoj od 22 knjige s oko 10,000 kurzivnih glagoljičkih isprava!). Bilo je dakako i starijih, koje su sačuvane u kasnijim prijepisima ili su izgubljene. Samo na otoku Krku znade se da je postojalo ukupno oko 120 notara (bilježnika) glagoljaša. Istaknuti hrvatski povjesničar Ferdo Šišić govori nam o velikoj važnosti naše znamenite Acte Croatice:
To je najljepša i najpotpunija zbirka hrvatskog narodnog govora u srednjem vijeku i čitavo XVI. stoljeće... Ovako opsežne zbirke srednjovjekovnih isprava - listina [isprava, zakona i statuta], kao što je naša Acta Croatica, pisanih živim, narodnim govorom, ne može pokazati niti jedan drugi slavenski narod.
Pogledajte glagoljičku ispravu kneza Anža Frankapana (Ivana VIII.) iz 1495. s visećim pečatom, pisanu na pergameni u Brinju, o darovanju jednog sela samostanu sv. Spasa kod Senja (čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu):

Glagoljička isprava s visećim pečatom (Acta Croatica), Brinje, 1495.

Glagoljičke listine po Šišiću predstavljaju kulturni ponos Hrvata, najljepšu i najpotpuniju zbirku hrvatskoga narodnog govora u srednjem vijeku i čitavom 16. stoljeću. Broj sačuvanih listina u Acta croatica od 1100. do konca 16. st. je golem: preko 800 dokumenata (osobna informacija akademika Eduarda Hercigonje, D.Ž.), dobrim dijelom pisanih kurzivnom glagoljicom, ali i hrvatskom ćirilicom i latinicom.





DUBAŠNICA


Dubšnica, crkva sv. Apolinara


Dubšnica, crkva sv. Apolinara




Iskoni bi Slovo
Dubšnica, crkva sv. Apolinara



KOŠLJUN


Pred ulazom u Franjevački samostan na otočiću Košljunu, s pozdravom "Mir i dobro"





Bratija pokorni svetago Frančiska. Franjevačko groblje na otoku Košljunu.


Grobovi na otočiću Košljunu kod Punta.

Grob s vidljivim glagoljiičkim IŽE.

Košljun





Gg. Ranko Žic i Stjepan Bahert



Kapelica uz Križni put na Košljunu

G. Rajko Žic, predsjednik Udruge krčana i prijatelja otoka Krka

Glagoljička notarska knjiga iz zbirke Franjevačkog samostana na otočiću Košljunu

Hrvatski grb na tanjuru s početka 20.st., izložen u Franjevačkom samostanu na otočiću Košljunu.

Lučica ispred Franjevačkog samostana na otočiću Košljunu, lijevo spomenik sv. Franji s vukom.




VRBNIK



Mavrov brevijar, dovršen godine 1460., pisao je Blaž Baromić, kasnije jedan od osnivača znamenite Senjske tiskare.




Vrbnički 1. brevijar, 13./14. st., Vrbnik (najstariji poznati hrv. brevijar)
Vrbnički glagoljički brevijar iz 13. st., najstariji poznati glagoljički brevijar
G. Mladen Kezele i D.Ž. u Vrbniku, kod župnog dvora


Vrbnički I. i II. misal iz 1456. i 1462.

Vrbnički I. misal 1456.

Početak glagoljaškog Očenaša u II. vrbničkom misalu iz 1462. Čuva se u Župnom dvoru u Vrbniku.


Vrbnički misali iz 1456. i 1462., g. Slavko Kirin









Iluminacije je izradio Maestro di Pico.
Vidi rad Ivana Ferenčaka: Iluminacije II. vrbničkog misala iz 1462. [PDF],
za koji je godine 2012. dobio Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu.













Vrbnički misali iz 1456. i 1462., D.Ž.



Zvonik župne crkve u Vrbniku

V1527., miseca maja. To su meštri ki zidaše ta zvonik: meštar Blaž Nerat i meštar Tomaš z Bribira. a va to vrime biše
kaštal Tomaš Vitezić.


Vrbnički dimnjaci

1725.


Darko Deković, veliki zaljubljenik u glagoljicu i istraživačglagoljice, s Danijelom Deković
u Vrbniku. Danijela Deković je predsjednica Udruge glagoljaša Zadar osnovane od 2012.


Župna crkva Uznesenja Bogorodičina, 1553. god.

V ime Božje, amen. 1553. Ovu kapelu čini pop Martin Saganić, a meštri Anton i Matij Zidarići.


V ime Božje, amen. 1585, aprila dan 15. Ta
dan bi početa criki zidat. Na to vrime biše. ...

Vrbnički dimnjak

Blaž Baromić, 15./16. st., glagoljaški tiskar, autor lomljenih ligatura znamenite Senjske glagoljaške tiskare.
Baromićev brevijar iz 1493. i Baromćev misal iz 1494.



Placa Vrbničkog statuta u Vrbniku



Ovu crkvicu sv. Martina
na novo pregradi, obskrbi i
za svoj grob priredi
dr. Dinko Vitezić,
državni nadodvjetnik i
zastupnik hrvatskoga naroda
na zajedničkom saboru u Beču
god. 1903.
P.U.M. (Počivao u miru)



Vsaki ki reče
"Oče naš" i "Zdr-
avu Mariju" ima prošć-
enja dan 40

Vrbnik

Kapela sv. Marije pored župne crkve u Vrbniku

V ime Božje, amen.
1505. Tu crikvu
učini domin Vid
na čast Blažene Devi
Marije, a meštri biše Marko, Ivan, Petar.


prof.dr. Ana Marija Grancarić kraj kapele sv. Marije


Molitvenici pisani kurzivnom glagoljicom. Čuva se u Knjižnici obitelji Vitezić u Vrbniku.









Notarski (bilježnički) zapisi brzopisnom glagoljicom iz 18. st. u Vrbniku

Zapis Petra Petriša, javnog bilježnika (nodar puplik), čuva se u Knjižnici obitelji Vitezić u Vrbniku

Franjo Glavinić: Četiri poslidnja človika, Venecija 1628. (Knjižnica obitelji Vitezić u Vrbniku)
Istarski glagoljaš Franjo Glavinić, rođen u Kanfanaru, u svojem djelu Svjetlo vjerujuće duše, pri kraju uvoda govori da je svoju knjižcu napisao "da ugodi braći i vjernima, osobit hrvatskom jaziku i mojim Istrijanima." Vidi M. Breyer: Iz stare hrvatske literature, Zagreb 1938., str. 4.



Dragutin A. Parčić: Slovinsko-talijanski rječnik, Zadar 1874.
Pogledajte opsežan prikaz o Dragutinu Antunu Parčiću, znamenitom hrvatskom glagoljašu i leksikografu.


Najuža ulica u Vrbniku, vjerojatno i u Hrvatskoj.
u prolazu mr.sc. Narcisa Potežica, bivša predsjednica Društva prijatelja glagoljice.


1663. miseca decembra. To je kuća...
...mene Jelene Šulini.





...mene Jelene Šulini.
Nepismen klesar je naopako ukleaso - vodoravno zrcalno. Kopirao je s poleđine papira na kojem je
predložak bio nacrtan u prirodnoj veličini.

...mene Jelene Šulini.
Vodoravno zrcaljena gornja fotografija.






Ptica sa svitkom u kljunu, 1569.



Vrbnički dimnjaci


Godina 1510. upisana je na nadvratniku iznad ulaznih vrata (točno iznad žice):


 
Zlatko Sudac u Izraelu

Glagoljička slova ZEMLJA - SLOVO na ruci Zlatka Sudca.


Vrbnička žlahtina (Katunar) na Oraju iznad Lovrana, Lovranske vile. U daljini s desna nazire se otok Cres.





KRK


Se zida Ma-
j opat' i Ra-
donja, Rugota,
Doborslav
Krčki natpis iz 11. st., smješten u gradu Krku, ul. Petra Franolića 11.
Prema klasifikaciji dr. Marice Čunčić radi se o trokutastoj glagoljici iz 10. st.
Fotografirao Petar Trinajstić, umjetnički fotograf iz Vrbnika.


Krčki natpis, izvor [Branko Fučić, Glagoljski natpisi]

Grad Krk s Trgom krčkih glagoljaša i Krčki glagoljički natpis; u gradu je i hotel Koralj u kojem se nalazi Dvorana glagoljaša
(konferencijska dvorana)


Trg Krčkih glagoljaša u gradu Krku, otok Krk (foto dr. Željko Hanjš)


Hotel Koralj u gradu Krku na otoku Krku (foto dr. Željko Hanjš)


K, Dvorana glagoljaša (glagolitic hall) u hotelu Koralj, Krk (foto dr. Željko Hanjš)


Grob Antuna Mahnića (1896.-1920.) u  katedrali Uznesenja Marijina u gradu Krku

Dr. Antun Mahnić, biskup krčki

Biskup krčki dr. Antun Mahnić
Staroslavenska akademija osnovana 1902. u gradu Krku
Tiskara Kurykta pokrenuta 1899. (tiskana izdanja)
Joseph Vajs, češki istraživač
Časopis Luč za mladež


... Čim je došao u svoju biskupiju, Antun Mahnić je počeo prihvaćati savjete svećenstva, proučavati prilike u svojoj biskupiji, upoznavati dubinu i širinu tradicije, da bi postao borac za glagoljicu i slavensko bogoslužje. Zato je i osnovao, 1902. godine u Krku, Staroslavensku akademiju kojoj je svrha "njegovati staroslavenski liturgični jezik, promicati njegovo učenje, gojiti glagoljsko crkveno pjevanje". U Akademiji su, uz Mahnića kao pokrovitelja, djelovali brojni svećenici i ugledni profesori (V. Jagić, I. Milčetić, J. Vajs, N. Žic).

Akademija je izdavala knjige koje je većim dijelom priredio Josip Vajs, svećenik, profesor Karlova sveučilišta u Pragu. Izašlo je desetak biblijskih knjiga iz hrvatsko-glagoljskih brevijara u lijepoj opremi. Važna je bila i knjiga Luke Jelića Fontes historici (Krk, 1906.) koja svjedoči o svemu što je do 19. st. bilo važno za glagoljicu i slavensko bogoslužje. Posljednja knjiga Staroslavenski psaltir hrvatsko-glagolski, koju je također priredio Vajs, izašla je u Pragu 1916.

Akademija je izdavala i svoj "Vjesnik" od koga su izašle dvije knjige, za 1912. i 1913. godinu. Rat je spriječio daljnji rad Akademije, a talijanska okupacija otoka Krka donijela je teške nevolje biskupu Mahniću. Nasilno je odveden u progonstvo u Italiju odakle se bolestan vraća u Zagreb, gdje i umire 1920. godine. Pokušaj da Staroslavenska akademija oživi svoj rad pri Bogoslovnom fakultetu odnosno Bogoslovnoj akademiji u Zagrebu, nije uspio. Zahvaljujući mons. Svetozaru Ritigu, župniku župe sv. Marka u Zagrebu, Staroslavenska akademija oživjela je 1948., a 1952. promijenjeno je njezino ime u Staroslavenski institut. Institut izdaje svoj časopis "Slovo" (do danas izašlo 50 brojeva) i, povremeno, Radove (do sada 9 knjiga).

U povodu 100. obljetnice Staroslavenske akademije u Krku, listopada 2002. je Zagrebu i Krku održan međunarodni znanstveni skup Glagoljica i hrvatski glagolizam na kojem je sedamdesetak uglednih znanstvenika iz Hrvatske i svijeta raspravljalo o glagoljici i njezinom značenju za kulturu i civilizaciju Hrvata i drugih Slavena. Izvor Hrvatska pošta.




Kandelaberi u gradu Krku, u obliku glagoljičkog slova KAKO.



Djeca Sara i Erik

Predavanje Stjepana Baherta i D.Ž.u u srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir u gradu Krku 2012.



Predavanje o glagoljici u srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir, u gradu Krku 2012.
S lijeva Željko Bonefačić, Ranko Žic, Đurđica Cvitkušić (ravnateljica gimnazije), D.Ž., Željko Cvitkušić, Stjepan Bahert.







PORAT




Lapidarij samostana Franjevaca trećoredaca glagoljaša u Portu (Porat)





Iz muzeja Samostana Franjevaca trećoredaca glagoljaša u Portu.

Pojedinost s gornje fotografije.



V istinu dostojno i pravedno jest, pravo i spasonosno ...


Povlašćeni ...


Jereji











Slava va višnjih Bogu...

Se bo jest Tjelo moje...

Viruju v jedinago Boga...


Pravilo missi

Pravilo missi

Račun pisan glagoljicom



Začalo svetago evanđelja po Ivannu



Samostani franjevaca trećoredaca galgoljaša u Hrvatskoj











GLAVOTOK

Glagoljaški samostan sv. Marije u Glavotoku na otoku Krku

Sveta Marija, Glavotok


Evo jedan izvorni glagoljički kurzivni rukopis iz prve polovice 18. stoljeća. Pisali su ga franjevci trećoredci glagoljaši u prekrasnom glagoljaškom samostanu u Glavotoku na otoku Krku. Naslov mu je

Od librarije

Svjetlopisi iz Glavotoka na otoku Krku


GABONJIN


Gabonjari Gabonjinu za sve ljeta 2002. Isklesao g. Svetko Ušalj.
Gabonjin je selo pored Dobrinja.



Gabonjari Gabonjinu za sve ljeta, 2002.


Gabonjarska djeca pred ulazom u Glagoljaški put do crvke sv. Petra iznad Gabonjina.



Mala škola glagoljice u Dobrinju koju je godinama vodio g. Svetko Ušalj




Slava va višnjih Bogu.
Na zemlji mir človjekom blagovelenija.
Hvalim Te. Blagoslovlaem Te. Klanaem Ti se...




Začelo svetago evanđelia ot Ivana.

Iskoni bi Slovo, i Slovo bi u Boga, i Bog bi Slovo.
















Kolijani u Gabonjinu i tonoc.
Tijkom kolijana bira se seoski kralj na razdoblje od 10 godina. Ovaj vrlo stari običaj obnovljen je 1994.

Lijepe ženske nošnje u Gabonjinu.

Monografija dr. Tvrtka Zebece: Krčki tanci


D.Ž, Svetko Ušalj, gđa. Ušalj i Slavko Kirin.

Matko Katnić (12. g.) iz sela Gabonjin kod Dobrinja je sudjelovao je na tečaju glagoljice održanom godine 1995. pod vodstvom barbe Svetka, počasnog člana Društva prijatelja glagoljice. Prepisao je ove stihove iz Svetog Pisma, iz Pjesme nad pjesmama (Prvi susret): Gle kako si lijepa / prijateljice moja, / gle kako si lijepa. / Imaš oči golubice. // Gle kako si lijep / dragi moj / gle kako si mio. / Zelenilo je postelja naša. Pogledajte Matkov vrlo lijepi prijepis. Preuzeto iz župskog listića Hrusta, Gabonjin, br. 3, 1995., str. 8.

Prvi susret


G. Svetko Ušalj u Gabonjinu s mladim glagoljašima iz Zagreba 2007. tijekom izleta na otok Krk u organizaciji DPG-a.




Ivan IV. Frankapan

Bašćanska kronika 1461. (opisao Marko Šorić)

Vrbnički I. i II. misal, 1456. i 1462.

Hrvatski glagoljički brzopisni rukopisi zbirke Rara u Gradskoj knjižnici u Zagrebu

Konštitucioni fratrov od tretoga reda - Od Librarije, Glavotok, 18.st.



BROZIĆEV BREVIJAR 1561.
    Brvieli hirvacki' ... / - Štampani va Bnecih : po sinih Zan Frančiska Torižani ..., miseca marča č. f. m. a. [=1561.] = Apud filios Gio: Francisci Turresani Venetiis mense Martio. MDLXI. – [547] listova ; m8 (15 10 cm)
    Sign.: R-783

Brozićev brevijar iz godine 1561. (izvor: Runjak)




Glagoljaški izlet na otok Krk


Krčka misa






Teorija dr. Mile Bogovića o podrijetlu glagoljice

Darko Žubrinić

Godine 2010. je dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski i počasni član Društva prijatelja glagoljice, objavio knjižicu pod naslovom „Otočac od spomena na Bašćanskoj ploči do biskupijskog središta u 15. stoljeću“, Grad Otočac, Gospićko-senjska biskupija i župa Presvetog Trojstva Otočac, Otočac 2010. U toj je knjižici izneseno njegovo gledanje na pitanje podrijetla glagoljice. Kratak prikaz te teorije iznesen je u Katoličkom kalendaru za 2012. s nadnaslovom Hrvatskim mučenicima, u odjeljku za mjesec ožujak. Za čitatelje Bašćine prenosimo taj prikaz s dopuštenjem biskupa dr. Mile Bogovića.

„Uporaba glagoljice na hrvatskom tlu prvi se put spominje 925. u pismu pape Ivana X. (914. - 928.) hrvatskom kralju Tomislavu. Glagoljica je pismo bizantskih misionara nastalo u vrijeme njihove misijske djelatnosti među Hrvatima. To se dogodilo mnogo prije nego je bizantski car poslao braću Ćirila (Konstantina) i Metoda, zbog sličnih potreba, u Moravsku. Tada nastaje ćirilica (po autoru Ćirilu). Nakon skore Ćirilove smrti, Metod će u mnogo slučajeva braniti u zapadnom svijetu pravo naroda da se u bogoslužju koriste svojim jezikom pa je takvo tumačenje nazvano "Metodovo učenje" (Methodii doctrina), što su mnogi teolozi na Zapadu smatrali krivovjerjem. Takvu praksu nelatinskog (slavenskog) jezika (ali glagoljskog pisma!) u bogoslužju nalazi Ivan X. na području koje je donedavno bilo pod bizantskom vlašću (dalmatinski otoci i priobalje). Papa na tom području želi uvesti zapadni ili rimski običaj, tj. latinski jezik, ali praksa je uzela toliko maha da je bio prisiljen prihvatiti kompromis. Papa je dopustio da glagoljaši budu (niži) klerici i redovnici. To je bilo dovoljno da staroslavenska služba Božja i glagoljica nastave živjeti i širiti se na hrvatskim prostorima. Povoljno je za tu praksu bilo to što je bizantski utjecaj nakon kralja Tomislava u Dalmaciji ponovno ojačao. Godine 1061., u vrijeme jakog prodora zapadne prakse, dopušteno je svećeničko ređenje glagoljaša, ako nauče latinski. Tek je 1248. papa Inocent IV. dopustio biskupu (senjskom) da se i on uključi u krug glagoljaša.“

Podrobnije o toj teoriji možete pronaći u navedenoj knjižici dr. Mile Bogovića u prvom poglavlju pod naslovom „Je li naše područje zavičaj glagoljice i staroslavnskog bogoslužja?“. Veoma je zanimljivo i treće poglavlje pod naslovom „Bizantsko redovništvo prelazi na benediktinsku regulu“, u kojem naš ugledni svećenik i povjesnik daje objašnjenje kako su na hrvatskom prostoru nastali benediktinci glagoljaši. U šestom poglavlju obrađena je „Glagoljica u Gackoj“. Biskupu dr. Mile Bogoviću zahvaljujemo na dopuštenju da ovaj mali prikaz njegove teorije bude iznesen na stranicama Bašćine.

Zbog svoje važnosti prenosimo i nekoliko zaključnih rečenica iz prvog dijela spomenute knjižice dr. Mile Bogovića:

„Pojavu glagoljice na hrvatskom prostoru potrebno je preispitati na temelju podrobnije analize povijesnog konteksta u kojem se ona javlja.  Glagoljica se javlja na bizantskim područjima gdje je bilo jako hrvatsko (slavensko) selo. Kristijanizacija tih područja bila je prije slavenske misije sv. braće Ćirila i Metoda. U vrijeme kada je na tim područjima slabio bizantski (istočni), a jačao rimski (zapadni) utjecaj, slavenska liturgija dolazila je pod udar rimskih zakona i prakse. Zbog svoje ukorijenjenosti u Istri i na sjevernojadranskim otocima, glagoljica i slavenska liturgija nisu se mogle biti lako ukloniti, pa su najprije dopuštene redovnicima koji nisu imali veću povezanost s narodom (10. st.), a poslije i seoskom svećenstvu (11. st.). Tek sredinom 13. stoljeća, kada se staroslavensko bogoslužje pokazalo pogodnim sredstvom za širenje katoličkog pravovjerja prema istoku, ulazi u krug glagoljaša i (senjski) biskup.

Zadnji reci Bašćanske ploče mogu biti izraz odnosa hrvatskog kopna i dijelova koji su prethodno bili pod jakim crkvenim i državnim utjecajem Bizanta. U Jurandvoru nedaleko Baške postojala je u 11. stoljeću redovnička zajednica koja je izrasla iz  glagoljaškog, tj. bizantskog  ozračja. Svoje darovnice redovnici upisuju glagoljicom u kamen i tako nastaje poznata Bašćanska ploča. Činjenica da se na kraju zapisa spominju dvije redovničke kuće (opatije Sv. Nikole u Otočcu i Sv. Lucije kraj Baške)) i da je u vrijeme kralja Zvonimira između njih postojalo upravno jedinstvo, dopušta slutnju kako je opatija Sv. Nikole bila u Gackoj i otuda se u vrijeme Zvonimira, koji je upravljao i donedavno bizantskim područjem na sjevernojadranskim otocima, širila grgurevska reforma.  Iz Otočca u Gackoj prenosi se na Krk zapadna (benediktinska) regula za redovnike, ali u skladu s već prije izborenim pravom da u Sv. Luciji redovnici mogu i dalje vršiti bogoslužje na staroslavenskom i glagoljici. Tako se na Bašćanskoj ploči potvrđuje velika uloga redovništva u gajenju i prenošenju glagoljske pismenosti te put grgurevske reforme u vrijeme kralja Zvonimira: od hrvatskog kopna prema donedavno bizantskom području.“

Objavljeno u časopisu Bašćina br. 12, glasilu Društva prijatelja glagoljice, Zagreb 2012.






Ex libris Ivan Milčetić (izvor: Runjak)

Ex libris Matija Gršković (izvor: Runjak)

19. STOLJEĆE (2 naslova):

  • pokušaj vraćanja izvornom jeziku tj. hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku
  • važnu ulogu imao hrvatski jezikoslovac Dragutin Antun Parčić (1832.-1902.)
  • zadnja glagoljska tiskana knjiga - 3. izdanje Parčićevog Misala objavljeno je 1905. godine (nažalost, nemamo ju u Akademijinom fondu)

1. Čin' i pravilo misi … = Ordo et Canon. - Romae, 1881. - 26 str. ; 4 (28 cm). - Sign.: R-935, a



2. Prilog' rim'skomu misalu slovenskim' ezikom' (leta č.O.K.A.) = Appendix ad Missale Romano-Slavonicum (anni MDCCXLI - Romae, 1881. - 99 str. ; 4 (28 cm). - Sign.: R-934







G. Damir Kremenić održava tečajeve glagoljice u Korniću i Omišlju.

Pop Juranić, krčki glagoljaš, bio je svećenik u Gornjoj Lastvi u Boki kotorskoj u 18. st., gdje je u neke crvkene knjige pisao glagoljicom.

Znamenita Acta croatica Ivana Kukuljevića Sakcinskog tiskana u Zagrebu 1863., sadrži na desetke glagoljičkih dokumenata s otoka Krka.

Zbirka RARA u Gradskoj knjižnici u Zagrebu čuva velik broj glagoljičkih dokumenata iz Dobrinja.



Hrvatska glagoljička bašćina na Cresu i Lošinju

Croatian Glagolitic Culture in Istria

Hrvatska glagoljička bašćina na području Zadra

Berčićeva zbirka

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice