Hrvatska glagoljica
u Norveškoj

Darko Žubrinić, prosinca 2002.

Hrvatska glagoljska bašćina raspršena je po mojoj evidenciji u čak 26 država izvan domovine, u oko 60 gradova većinom u nacionalnim knjižnicama i muzejima. Jedna od njih je i Norveška. U svibnju 2002. otkrio sam putem interneta da Nacionalna knjižnica u Oslu među svojom reprezentativnom građom nudi kratak opis i vrlo lijepu fotografiju jedne hrvatske glagoljske stranice koja se čuva u zbirci Martina Schoyena u Norveškoj pod signaturom MS 1391. U dopisu koji sam dobio kao odgovor na moj upit ravnatelju Nacionalne knjižnice u Oslu doznajemo da se radi o dva glagoljska lista iz fonda Schoyenove zbirke, pisana u prvoj polovici XV. stoljeća na otoku Krku. Točnije, radi se o pravilima naše svjetovne bratovštine Svete Marije od Gorice kod Jurandvora iz godine 1425., pisanim mješavinom hrvatskog čakavskog i hrvatskog crkvenoslavenskog jezika, s prekrasnim glagoljskim slovima i divnim inicijalima.

Iz popratne dokumentacije koju sam dobio ljubaznošću g. Martina Schoyena doznajemo da su listovi bili u vlasništvu Predraga Milovanovića iz Beograda, koji ih je prodao gospođi I. Pozarić (Požarić?) iz Zagreba. Godine 1991. otkupio ih je dr. Jeremy Griffits, kolekcionar iz Oxforda, a prije nekoliko godina ih je otkupio Martin Schoyen za svoju zbirku u Norveškoj.

Ljubaznošću g. Schoyena doznao sam da njegova zbirka osim toga sadrži i tri vrlo stara hrvatska rukopisa iz Dalmacije, pisana beneventanom na latinskom jeziku, iz XI., XII. i XIII. st., s tekstovim sv. Augustina i sv. Grgura Velikog, po čemu bi se moglo zaključiti da su to dijelovi časoslova. Nema sumnje da su dva spomenuta glagoljska lista dio veće cjeline, o čemu možda znadu više g. Milovanović ili gđa. Požarić

Kao što vidimo, naše nacionalno blago putuje na razne načine kojekuda po svijetu. Stručnjacima u Hrvatskoj ovi glagoljski listovi predstavljaju novost koja će, vjerujem, za njih biti znanstvena poslastica. Oni predstavljaju najstarija poznata pravila neke naše bratovštine pisana glagoljicom (ovaj podatak dugujem akademiku Eduardu Hercigonji).

U tekstu se spominju Senj, Rab, Rijeka, te otok (Krk?). Spominju se "Mikula, knez krčki, modruški, senjski i pročaja" i žena njegova "gospa kneginja Dorotija". Knez Mikula je "kneza Anža sin", a spominju se i knez Ivan, "bana Mikule sin", i "kneginja gospa Elizabeta".

Spomenuti knez Ivan, "bana Mikule sin", čije ime je zapisano u ovim glagoljskim listovima, boravio je na dvoru Švedskoga kralja Erica, s kojim je bio osobni prijatelj. Kralj Eric je u to vrijeme zajednički kralj Danske, Švedske i Norveške. Zanimljivo je da se Ivanovo ime spominje i u usputnom zapisu u hrvatskom glagoljskom brevijaru Illirico 5, koji se čuva u Vatikanskoj knjižnici, o tome pogledajte članak dr. Mladen Iblera, PDF, str. 10.

prijepis latinicom

Popratna stručna dokumentacija priređena je na temelju pisanih komentara gospođe dr. C. M. MacRobert (of Lady Margaret Hall, Oxford), koja je pomno pročitala glagoljski tekst u vrijeme kad je bio u vlasništvu dr. Jeremy Griffitsa. Ona je očevidno izvrstan znalac hrvatske glagoljice i hrvatskoga jezika, iako u njezinom izvješću ima i nekih netočnosti.

Zanimljivo je, pa i neobično, da se na web stranicama Schoyenove zbirke (a time i preko Nacionalne knjižnice u Oslu) jedan hrvatski glagoljski list nudi među reprezentativnom građom tako uglednih institucija. Nadam se da će to biti znak našoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, državnim i crkvenim arhivima, da jedan izbor najreprezentativnijih stranica iz hrvatskih glagoljskih (i ne samo glagoljskih) rukopisa i knjiga predoče našoj i svjetskoj javnosti. Kako je to napravila Nacionalna knjižnica u Oslu, možete pogledati preko internetske adrese (www.hr/darko/etf/novih.html).

U prekrasnoj knjigi Ingrid Žic Frankopanski kašteli nalaze se podatci iz kojih je nedvojbeno da ovi listovi pripadaju vrlo staroj bratovštini sv. Marije od Gorice (Batomalj kod Jurandvora) na otoku Krku. Naime, ban Mikula i njegova kneginja Dorotija, te njegov sin knez Ivan i kneginja Elizabeta, su članovi spomenute bratovštine. Od dr. Milana Mihaljevića doznao sam koncem lipnja 2003. da se spomenuti glagoljski listovi navode u članku objavljenom još koncem 19. st.:

Ivan Milčetić: Prilozi za literaturu hrvatskih glagoljskih spomenika: II. Zakon brašćine svetoga duha u Baški, Starine XXV (1892.), 138-151,

i u Milčetićevoj Glagoljskoj bibliografiji (Starine 33). Milčetićevi članci imaju pogrešnih podataka, pa bi bilo dobro objaviti novu studiju.

Glagoljski listovi predstavljaju ostavštinu poznatog krčkog popa glagoljaša Vinka Premude, a bilo ih je kod njega ukupno pet. U Norveškoj se nalaze drugi i četvrti list, dakle nedostaju prvi, treći i peti list, ako ih izvorno nije bilo i više. Imamo sigurnu informaciju da se u nekoj privatnoj zbirci nalazi jedan od triju nedostajućih listova, a nudi se na prodaju po cijeni od 6,500 Eura (slovima: šesti i pol tisuća Eura!).

G. Martin Schoyen je vlasnik najveće privatne zbirke starih rukopisa u svijetu. Vrijednost zbirke procjenjuje se na sto pet milijuna dolara. G. Schoyen je inače vlasnik jednog autobusnog poduzeća u Norveškoj.

Ostaje mi izraziti duboku zahvalnost Nacionalnoj knjižnici u Oslu i g. Martinu Schoyenu, na mogućnosti da putem njihovih internetskih stranica dobijemo ovako vrijedne informacije o hrvatskoj kulturnoj baštini. Najljepše zahvaljujem i na njihovom ljubaznom i poticajnom odgovoru na moj upit upućen ljeti 2002.

Dne 24. rujna 2003. ima sam čast na poziv Hotela Baška iz grada Baške na otoku Krku održati jednosatno predavanje na temu hrvatske glagoljske bašćine za Njegovu ekselenciju g. Knuta Toraasena, ambasadora Norveške u Hrvatskoj. Na predavanju održanom u znamenitoj crkvici sv. Lucije u Jurandvoru bilo je nazočno i dvadesetak prijatelja g. ambasadora koji su doputovali iz Norveške. [opširnije].

• Old Norwegian - Viking travel writers Sigurd, Ohtere, and Wulfstan from the 8th century mention the Kingdom of Krowataland on the territory of today's Ukraine
• Ivan VI Frankapan at the court of Eric VII of Pomerania (1427? - 1433), King of Denmark, Sweden and Norway (in Norway - Eric III)
• Dialogos Ensemble, founded by Katarina Livljanic in Paris in 1996, with singers from Norway, Venezuela, Bulgaria, Sweden, France and Croatia,

Hrvatska glagoljska bašćina izvan domovine

Mali leksikon hrvatske glagoljice