Glagoljaški obilasci i izleti

Darko Žubrinić, 2002.

S djecom, učenicima i studentima posjetite moguće je posjetiti mnoga mjesta povezana s glagoljaštvom u Hrvatskoj. Ovdje dajemo jedan popis takvih mjesta u obliku kratkih natuknica.

Izložba glagoljice u Rijeci (zgrada Sveučilišne knjižnice kod Korza u središtu grada, adresa: Dolac 1)

Bašćanska ploča, u zgradi HAZU na Zrinjevcu, Zagreb; u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice nalazi se dvorana Glagoljica

Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, s replikom Bašćanske ploče. U Zagrebu postoji ulica Bašćanske ploče.

Bašćanski glagoljski put sadrži 34 spomenika s pojedinim glagoljskim slovima, od vidikovca Treskavac do grada Baške:

Spomenik u obliku glagoljskog slova A, visine 6m, težak 17 tona
postavljen 2006. na vidikovcu Treskavac iznad Bašćanskog zaljeva,
spomenik je izradio prof. Ljubo De Karina iz Brseča
(zahvaljujem Blandini Marković-Randić na fotografiji)

Bašćanska staza glagoljice: glagoljsko slovo V (pokrovitelj je grad Varaždin)

Glagoljsko slovo Z uz bašćansku plažu, s Velebitom pod oblacima

Glagoljsko slovo L visoko 4,45 m i teško 20 tona, postavljeno u Jurandvoru 2008. Autor Ljubo de Karina, u sredini, do njega prof. Branka Polonijo, voditeljica udruge Sinjal iz Baške.

Vinko Premuda, pop glagoljaš iz Baške

Kvirin Bonefačić, veliki sin crkve, muž djela i molitve, svećenik Krčke biskupije, doktor teoloških znanosti, biskup splitski i makarski, rodoljubi i glagoljaš, branitelj staroslavenske liturgije

Iz restorana Franica u Baški

Roč i Hum u Istri, posjetite i druge gradiće sa sačuvanim glagoljskim natpisima - Draguć, Beram, Boljun, Lovran itd.

Glagoljski natpis u Humu

Dva stara glagoljska natpisa na glavnom ulazu u Hum
koje su batom otukli talijanski iredentisti

Kršikla, glagoljski epitaf iz 1582.

Aleja glagoljaša (osobito Fučićev glagoljaški lapidarij u Bernobićima) između Roča i Huma; ne propustite posjetiti fenomenalan izvor rijeke Mirne u selu Kotle (odvojak kod Bernobića);

Selo Pruhari u Istri ima stari glagoljski natpis na crkvi iz godine 1570. (zahvaljujem g. Nenadu Bachu na fotografijama):

U crkvi sv. Jakova u Kršanu pronadjen je 1991. glagoljski grafiti (Kršan je napusteni kaštel sjeverno od Labina, na cesti prema Pazinu; polovicom 19. st. u njemu je pronadjen i znameniti Istarski razvod):

Franjevački samostan na otočiću Košljunu kod Punta na otoku Krku

Natpis Mir i dobro hrvatskom glagoljicom na glavnom ulazu u Franjevački samostan na otočiću Košljunu pored Punta na otoku Krku,
s hrvatskim grbom

grad Vrbnik na otoku Krku: župni ured sa znamenitim Vrbničkim misalima, te spomenik glagoljašu Blažu Baromiću

Grad Krk s Trgom krčkih glagoljaša i Krčki glagoljski natpis; u gradu je i hotel Koralj u kojem se nalazi Dvorana glagoljaša (konferencijska dvorana)

Valunska ploča u Valunu na otoku Cresu, kao i Fučićev glagoljaški lapidarij

Fučićev glagoljaški lapidarij u mjestu Porat na Krku

Grob Branka Fučića u prekrasnom ambijentu u Dubašnici

Glagoljaški samostan sv. Marije u Glavotoku na otoku Krku

Put glagoljaša u selu Gabonjin kod Dobrinja na otoku Krku, a u samom mjestu i glagoljški spomenik, koje je osmislio i ostvario g. Svetko Ušalj, počasni član Društva prijatelja glagoljice:

U lijepom gradiću Brseču u Istri nalazi se glagoljski grafiti (Gašpar) u župnoj crkvi sv. Jurja:

Na kugli u jednoj brsečkoj ulici nalazi se natpis MIR, a pored toga ULIKA (= maslina). Kugla predstavlja plod masline.
Izradio g. Ljubo de Karina iz Brseča, koji u tom gradu ima i galeriju.
Vidi Kulturna dobra Primorsko-goranske županije.

U Zadru se nalazila glagoljaška akademija u samome središtu grada, koju je osnovao biskup Vicko Zmajević godine 1749., odmah pored katedrale sv. Stošije:

Nabiskupsko sjemenište Zmajević

Znanstvena knjižnica, Zadar

Šimun Kožičić Zadranin, ili Benja, znameniti zadarski glagoljaški tiskar i biskup (autor kipar Ratko Perić)

Šimuna Kožičića Zadranina, biskupa Modruškoga, Knjižice od žitija rimskih arhiereov i cesarov, dio naslovnice njegove knjige tiskane 1531. u gradu Rijeci u njegovoj glagoljaškoj tiskari

Ulica u Zadru (Arbanasi) posvećena Vicku Zmajeviću, osnivaču Zmajevićevog glagoljaškog sjemeništa u Zadru

Spomenik Dragutinu Antunu Parčiću u Zadru, znamenitom glagoljašu i leksikografu (autor kipar Ratko Perić)

Poprsje Dragutina Antuna Parčića u Zadru; autor kipar Ratko Perić

Don Ivo Prodan, poznati zadarski borac za glagoljicu i političar

Otočić Galevac (Školjić) kod Preka na otoku Ugljanu, s Muzejem glagoljice pored samostana sv. Pavla

Glagoljaška tiskara u Samostanu trećoredaca glagoljaša
na otočiću Galevcu kod Preka na otoku Ugljanu

1643. fra Marko Markić mini...
Glagoljski natpis, Izložba glagoljice na otočiću Galevcu

Izložba glagoljice na otočiću Galevcu

Brzopisna glagoljska knjiga na Izložbi glagoljice, otočić Galevac

Gvardijan samostana na Galevcu dr. fra Božo Sučić u knjižnici samostana

Arhiv u Zadru i franjevački samostan sv. Mihovila u Zadru (uz najavu)

U gradu Zadru na poluotoku je vrlo popularan kafić Kult u ulici Stormorica (blizu ostatkaka istoimene starohrvatske predromaničke crkvice) ukrašen glagoljskim motivima (prvi u Hrvatskoj!):

Gradski muzej u Novom Vinodolskom; lijep glagoljski natpis nalazi se na rubu zdenca na gradskom trgu (Trg Vinodolskog zakona); zdenac je posvećen Vinodolskom zakonu iz 1288., a latinicom i lijepom glagoljicom uklesana su imena gradova Bakra, Bribira, Drivenika, Grižana, Grobnika, Hreljina, Ledenica i Novog, koji se spominju u tom zakonu; u župnoj crkvi čuva se znameniti Novljanski II. brevijar iz 1495., težak 10 kg. Više podataka naći ćete ovdje. Svakako pogledajte Vinodol pod "izleti".

Prekrasan gradić Ozalj na Kupi, pavlinski samostan u selu Svetice blizu Ozlja (Ozaljski glagoljaški krug),

Selo Dabar kod Gospića u Lici, gdje je nastao Dabarski brevijar godine 1486. (u selu je fenomenalna izvorska voda), blizu tog sela nalazilo se i selo Tribihovići u kojem je jedan svećenik uz pomoć seljana od Turaka otkupio godine 1487. poznati hrvatski glagoljski brevijar Illirico 5 iz 14. st. koji se danas čuva u Vatikanu

Krasna crkvica sv. Petra i glagoljašku školu - sjemenište u Priku kod Omiša (odmah priko Cetine, na desnoj strani rijeke, osnovano 1750.),

Glagoljašku crkvicu sv. Jurja kod Gata s doista fantastičnim pogledom na kanjon Cetine i grad Omiš,

Glagoljašku katedralu sv. Marije i Gradski muzej u Senju (tu se čuvaju ostatci Senjske glagoljske ploče iz 12. st.), kao i krasan spomenik pod nazivom Sunčanik na zapadnom ulazu u grad Senj (odmah pored magistrale, s južne strane) u obliku glagoljskog slova S, kojim je označeno da je Senj na 45 stupnjeva geografske širine, tj. točno na pola puta od Ekvatora do Sjevernog pola (spomenik je izradio ugledni kipar Josip Cmrok iz Zagreba);

pogledajte i znamenti Nehaj kod Senja, iznenadit će vas...

Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu (glagoljski natpisi klesni u kamenu su iz 1517., 1523., 1531., i još nekoliko manjih natpisa - iz 1584., 16. st., 1612., 1618., i dva glagoljska grafitija)

Glagoljaški pustinjački samostan Blaca na otoku Braču (otvoren u srpnju i kolovozu od 10 do 17 sati, informacije na g. Vranjčić, 091 516 4671 ili 091 512 9312), te glagoljaški samostan u Dračevoj Luci (kod Murvice, bio aktivan od 1512. do 1946.), u blizini koje se nalazi znamenita Zmajeva pećina (ili Dragonja; za ključeve pitajte u Murvici), gdje su također boravili glagoljški pustinjaci još od godine 1512. U samostanu Blaca zadnji glagoljaš bio je don Nikola Miličević (1887.-1963.), međunarodno poznati astronom, koji je objavljivao svoje radove u znamenitom časopisu "Astronomische Nachrichten" u Beču. Jedan asteroid od godine 2005. nosi njegovo ime, a ime su dali astronomi u Višnjanu (još jedan asteroid nosi ime otoka Brača). O samostanu Blaca pogledajte izvrsnu knjigu [Batelja].

Postoji još nekoliko redovničkih postaja poljičkih glagoljaša osnovanih u 15.-16. st.:

• jedna na otoku Čiovu: Prizidnice (na jugo-istočnoj strani otoka),
• jedna na Šolti: Gospa u Borima (istočni dio otoka, sjeverno od G. Sela),
• šest na Braču: osim spomenutih Blaca, Dračeve Luke i Zmajeve špilje, tu su još Dutić, Silvio i Stipančić (blizu Murvice).
• Glagoljaš Don Blaž Cvitanović (Veli, Iž 1844.- Veli Iž, 1932.) poznat je po svojoj vrijednoj zbirci 787 vrsta školjaka koja se nalazi u Prirodoslovnom muzeju u Splitu (manji dio u Institutu za oceanografiju).

Vrlo je značajan benediktinski glagoljaški samostan u Povljima na otoku Braču iz 11. i 12. st., gdje su nastali znamenita Povaljska listina i Povaljski prag.

Riznica katedrale u Splitu čuva glagoljski list pergamene iz 12/13. st. (Splitski fragment misala), vjerojatno iz Bosne. U Splitu postoji i Glagoljaška ulica.

Glagoljaška crkvica sv. Nofara pored splitskog aerodroma, iznad Kaštel Štafilića (dobro se vidi prilikom uzlijetanja s tog aerodroma, ili slijetanja), ima suvremeni glagoljski natpis s početka 20. st.

U lijepom selu Dunave u Konavlima pronađen je glagoljski natpis (Konavoski natpis) iz godine 1060. (pogledajte svakako i Sokol kulu u Dunavama, te obližnje etno selo)

Prema informaciji koju sam dobio od g. Livija Marina iz Zadra, autentično glagoljaško pjevanje još se i danas čuva u crkvama na otoku Ižu.

Crkva sv. Petra kod Mošćenica u Istri, s glagoljaškom škropionicom iz godine 1573.

Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku i obratite pozornost na suvremeni vitraj lijevo od ulaza s glagoljskim slovima

Zagrebačka katedrala s glagoljskim natpisom iz 1941. g., na spomen 1300. obljetnice pokrštavanja Hrvata:

Arhiv HAZU u Zagrebu, Hrvatski državni arhiv, Metropolitansku knjižnicu, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu (NSK), Staroslavenski institut, koji posjeduju veliko bogatstvo hrvatskih glagoljskih knjiga, rukopisa, i odgovarajuću stručnu literaturu (sve uz najavu)

Spojenica "SI" - znak Staroslavenskog instituta, 2008.

Odjel rijetkosti (Rara) u Gradskoj knjižnici, Zagreb, koji ima lijepu zbirku pretisaka glagoljskih knjiga i rukopisa.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima kao svoj zaštitni znak glagoljsko slovo iže (= 10):

Glagoljaški kutak u knjižnici "Bogdan Ogrizović" u Zagrebu (Preradovićev trg 5, poznatiji kao Cvjetni trg), s oko 300 knjiga i časopisa koje je prikupilo Društvo prijatelja glagoljice. Na poziv učitelja održavaju se i predavanja za grupe učenika.

Gliptoteka u Zagrebu, Medvedgradska 2, u odjelu za predromaniku ima izložene gipsane odljeve desetak glagoljskih spomenika.

Monumentalni kameni spomenik hrvatskim braniteljima u obliku križa, visokog 9 m, na obali Dunava u gradu Vukovaru, dar Istrana, s natpisom "Navik on živi ki zgine pošteno" (Uvijek živi onaj tko umre posteno; knez i pjesnik Fran Krsto Frankapan) klesanim glagoljicom .

U Kninskoj tvrđavi postavljen je spomenik Pad pod križem akademskog kipara Tomislava Ostoje, posvećen svim žrtvama za Hrvatsku. Sastoji se od 25 kamenih ploča koje predstavljaju hrvatski grb, s popratnim tekstom Svim žrtvama za hrvatsku državu uklesanim latinicom i glagoljicom. Spomenik se nalazi pored crkvice sv. Bernarda koja iznad ulaza s vanjske strane ima suvremeni natpis glagoljicom iz godine 1911.

Župna crkvu sv. Ćirila i Metoda u Vinkovcima (prema selu Marinci), sa prekrasnim suvremenim glagoljskim tekstom Očenaša po cijelom zidu iza oltara. U selu Komletinci kod Vinkovaca postoji pojam gagulani za glagoljaše i gagulati za glagoljati, jer se nekada tamo rabila glagoljska misa. Donio ju je prvi župnik don Luka Sučić koncem 18. st. iz Dalmacije. O njemu je vrlo lijep prikaz napisao don Emerik Gašić, ubijen u Komletnicima 1945. Informacija ljubaznošću prof. Mirjane Burazin iz Komletinaca.

Lijepi mozaik s glagoljskih slovima u Vinkovcima izradio je Ivan Meglić

Glagoljaška ulica u Vinkovcima, ispod natpisa je g. Stjepan Bahert

U lijepom mjestu Stojdraga, Žumberak, u grkokatoličkoj crkvi sv. Jurja, nalaze se dva suvremena natpisa glagoljicom: Bože blagoslovi Hrvatsku i Čuvaj naš Žumberak.

Zvonik Grkokatoličkog pastoralnog centra Praoca naše vjere Abrahama u Samoboru (Uskočka 7) ima na vrhu glagoljsko slovo A:

Vrlo lijepe natpis glagoljicom naći ćemo u grkokatoličkoj crkvi sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu na Gornjem gradu (Ćirilometdska 2). Na zidovima ispred ikonostasa, u krasnim likovnim djelima Ivana Tišova (osobito s lijeve strane), vide se ovakvi detalji (zahvaljujem g. Robertu Rapljenoviću na susretljivosti):

Ikonostas grkokatoličke crkve u Zagrebu
Grkokatolici i rimokatolici - jedna vjera
www.eparhija.info

Frankopanski kašteli (vidi [Ingrid Žic]):

Gradec (između Dobrinja i Vrbnika)

Vrbnik

Vrbnički I. misal iz godine 1456.

Uspomena s blagoslova kuća u Baški za Božić 2006. Zahvaljujem Bibijani Marković na poslanoj fotografija s motivom iz Vrbničkog II. misala iz 1462.

Baška

Košljun

Trg Krčkih glagoljaša u gradu Krku, otok Krk (foto dr. Željko Hanjš)

Hotel Koralj u gradu Krku na otoku Krku (foto dr. Željko Hanjš)

K, Dvorana glagoljaša (glagolitic hall) u hotelu Koralj, Krk (foto dr. Željko Hanjš)

Krk

Dobrinj

Omišalj

Jeste li znali da u Omišlju postoji veslački klub GLAGOLJAŠ?
Zahvaljujem g. Seni Markulinu na ovom podatku (2006.).

Beli, Dragozetići (otok Cres)

Dragozetići: 1708 dv, vidi [Deković, Glagoljični nadpis iz Dragozetića na Cresu]

Grobnik

Trsat

Bakar, vidi i Povijest kaštela u Bakru

Kraljevica

Crikvenica (frankapanski kaštel je danas vrlo lijep hotel "Kaštel"; svakako probajte izvrsnu Frankopansku tortu u restoranu Internacional)

Novi

Senj

Ledenice

Bribir, Grižane, Belgrad, Drivenik

Hreljin

Brinje

Bosiljevo

Glagoljski natpis iz 1632. ispod preslice na crkvi sv. Lovre
na groblju u Lukoranu

Crkva sv. Lovre na lukoranskom groblju, otok Ugljan, u pozadini je selo Turkija

Glagoljski natpis u mjestu Ugljan na otoku Ugljanu

Grob Šimuna Kožičića Benje, biskupa modruškog,
Franjevački samostan sv. Jeronima u Ugljanu, na istoimenom otoku

Crvkica sv. Hipolita kod Ugljana na istoimenom otoku, s glagoljskim natpisom iz 1732.
(zahvaljujem g. Tomislavu Mihatovu na fotografijama i g. Seni Markulinu na informaciji)

Brodić Kalumito u gradskoj luci u Velom Ižu na otoku Ižu.
Na slici dolje pored brodića stoji g. Mladen Bačić iz Lukorana na otoku Ugljanu,
gdje je rođen fra Šimun Klimantović

Lijepi suvremeni glagoljski natpis iz 1997. u crikvi sv. Lovrijenca u Kali na otoku Ugljanu, postavljen povodom 700 godišć parvoga spomina Kali i crikve. Službu je pridvodi presvitli gospodin Ivan Prenđa, arcibiskup zadarski. Natpis je izradio Dario Tikulin iz Zadra.

Godine 1901, u povodu 1900. obljetnice rođenja Isusova, unutar naših crkava postavljene su male okrugle pločice, ali s popratnim tekstom posebno za katoličke crkve latinskog obreda, a posebno za katoliče crkve glagoljaškog obreda:

Isus Hrist, Bog, Človek (u križu), oko križa: Živet, cesarstvuet, vladaet, leta 1901. (glagoljaška crikva sv. Lovrinca, Kali, otok Ugljan)

Glagoljaške liturgijske knjige i matični crkveni zapisi u prostorijama Zadarske nadbiskupije, koje don Pave Kero pokazuje grupi posjetitelja iz Društva prijatelja glagoljice i Glagoljaške mladeži iz Zagreba.

Rimski Misal - Missale Romanum, Dragutina Antuna Parčića iz 1893

Nadvratnik župne crkve sv. Marije u mjestu Sali na Dugom otoku, s glagoljskim natpisom
(zahvaljujem g. Davoru Klarinu na fotografijama)

Nadgrobna ploča uzidana u župnu crkve sv. Marije u mjestu Sali na Dugom otoku,
s glagoljskim natpisom (foto Davor Klarin)

Glagoljski natpis uzidan u župnu crkve sv. Marije u mjestu Sali na Dugom otoku
(foto Davor Klarin)

Crkva sv. Jakova u Donjem Segetu, zapadno od grada Trogira, ima iznad portala križ s glagoljskim natpisom s početka 20. st. Uz obalu pored crkvice nalazi se prekrasan spomenik Majke Božje s Djetetom.

Gospe od Rožarija, zahvalan Ti puk župe Segeta, G.G. 1997.

Pogledajmo ostatak jako oštećenog, ali vrlo zanimljivog glagoljskog rukopisa iz 15. st., koji se nalazi u Sveučilišnoj knjižnici u Puli:

Dr. Marica Čunčić: Pulski odlomak glagoljskoga misala iz 15. st.

Glagoljski natpisi u crkvi sv. Antuna Pustinjaka u Zadobarju kod Karlovca, otkriveni godine 2005.

Godina 1539. (ČFJZ), upisana u apsidi, vjerojatno godina crtanja fresaka (desno slijedi N???)

... s(ve)tu ...

Glagoljski tekstovi su upisani u dva niza, na najdoljnoj ravnoj liniji, i na valovitoj (sasvim pri dnu fotografije)

Crkva sv. Antuna Pustinjaka, Zadobraje kod Karlovca
Zahvaljujem prof. Zlatanu Kovaču i prof. Damiru Facanu na pozivu (snimljeno rujna 2006.)

I u Akvileji u Italiji (između Trsta i Venecije), na jednoj freski u zgradi nasuprot glavnom ulazu u katedralu, jedan se glagoljaš Cvitković nepoznatog datuma ovjekovječio svojim potpisom:

Se pisah ja pop
(ž?)a? Cvitković

Natpis se nalazi s desna, na zidnim freskama u hodniku koji vodi do krstionice. Fotografiju mi je 2007. poslao g. Alberto Černac iz Slovenije,
kojemu srdačno zahvaljujem. Postoje i drugi kraći glagoljski natpisi na zidovima kripte.

Majko Božja bistrička, zaštitnice hrvatska,
Kapelica posvećena hrvatskim mučenicima,
istočna Medvednica (kod pl. doma Lipa Rog) pored Zagreba

Ako vas put dovede u Prag, prijestolnicu Češke, vrijedi znati da u tom gradu postoje čak tri mjesta povezana s hrvatskom glagoljicom. To su:

• Samostan Emaus (ili Na Slovaneh), u središnjem dijelu Praga koji se zove Nove mjesto (Višehradska ulica).
• Nacionalna knjižnica u Pragu (Klementinum, odjel za dragocjenosti), odmah blizu znamenitog Karlova mosta, u kojoj se čuva Kirinov psaltir (nepravedno nazvan Lobkowitzov psaltir) iz 1359. g., i golema Češka glagoljska Biblija koju su 1416. pisali češki učenici hrvatskih glagoljaša.
• Narodni muzeum, u čijoj knjižnici se čuva petnaestak glagoljskih listova iz 14. st., kao i jedna bilježnica iz 18. st. pisana kurzivnom glagoljicom, donesena iz Hrvatskog primorja.

U crkvi sv. Jeronima (St. Jerome) u Johannesburgu u Južnoj Africi nalazi se na vrlo svečanom mjestu lijepo upisan glagoljaški očenaš (s nekim očevidnim pogreškama). Zahvaljujem g. Ivi Lušiću iz Johannesburga na poslanim fotografijama. To je vjerojatno jedini (suvremeni) hrvatski glagoljski natpis u Africi. Kameni glagoljski natpis s tekstom "Otče nas iže jesi na nebeseh" nalazi se i s vanjske strane iznad samog ulaza u Hrvatsku katoličku misiju u Johannesburgu, zajedno s hrvatskim grbom.

Glagoljaški očenaš postoji i u jednoj crkvi u New Yorku.

Julija Vojković: Biti pismen - biti svoj (galerija fotografija starih glagoljskih knjiga)

Julija Vojković: Glagoljica u 21. stoljeću (s glagoljaških radionica)

Hrvatski pokret za život i obitelj

Naj selo - priznanje u obliku glagoljskog slova H koje dodjeljuje Hrvatska matica iseljenika u Zagrebu

Jedna nesvakidašnja priča:

• Franck Alfirevic (Indijski ocean, otok Réunion) i njegova sestra Kate Alfirević (Kaštel Sućurac = sv. Jure). Franck je ispisao svoje prezime glagoljicom... Vidi izvornik ovdje lokalno

Vino i glagoljica:

Vrbnička žlahtina (Katunar) na Oraju iznad Lovrana, Lovranske vile. U daljini s desna nazire se otok Cres.

• Izleti u Vinodolu
• Kulturno-povijesno nasljeđe Primorsko-goranske županije
• Društvo prijatelja glagoljice