Kristian Kreković

na španjolskom

Kristian Kreković (1901-1985), istaknuti hrvatski umjetnik, rođen je u selu Koprivna (na rijeci Bosni, između Doboja i Modriče) u Bosni i Hercegovini, u obitelji šumara iz Like, odakle Krekovići inače potječu. Djetinjstvo i mladost proveo je u Maglaju i u Tuzli. Umro je u Palma de Mallorki, gdje se nalazi njegova znamenita galerija. Studirao je u Beču i Parizu, a već godine 1928. postao je članom francuskog Društva likovnih umjetnika. Iste godine nagrađen je zlatnom medaljom u Bordeauxu na izložbi međunarodne umjetnosti, za djelo Parižanka sa psom.

Tijekom Krekovićeve prve izložbe u Beču (ne kasnije od 1925., u vrijeme dok je bio još student na "Akademie der Bildenden Künste"), njegov rad su s najvećim pohvalama ocijenili poznati likovni kritičari A.F. Seligmann i Dr. Ankwicz-Kleehoven. Tijekom dvije godine uzdržavao ga je u Beču do kraja studija jedan židovski bračni par bez djece, a Kreković im je svaki mjesec nacrtao po jednu sliku. Taj bračni par, čije ime izgleda nije poznato, kasnije je stradao u Hitlerovim progonima. Nisu poznata Krekovićeva djela iz razdoblja njegova studija.

Na temelju svojih već izrađenih djela objavljena je u Parizu serija razglednica, među kojima su i ovi motivi:

• Stare bosanske kuće, (1925.)
• Ulica u Dubrovniku,
• Pastirica iz Bosne (slika je bila izložena u otmjenom pariškom klubu Pasia, a prikazuje hrvatsku djevojčicu u narodnoj nošnji, s jaganjcima; danas vjerojatno u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu. Prema informaciji g. Leonarda Momčinovića, Sarajevo, u toj se galeriji nalazi nekoliko Krekovićevih djela).

Christian Krekovitch, 1926
Vrlo štovanom i dragom prijatelju g. Sertiću na uspomenu
Kristijan Kreković, Sarajevo
(zahvaljujem g. Miroslavu Zafauku iz Zagreba na dopuštenju za objavljivanje ovog portreta)

Kristian Kreković sa suprugom Sinom ispred svog ateliera u Parizu, 1934.

Unutrašnjost ateliera u Parizu, s desna portret Kralja Zvonimira, lijevo Kralj Tomislav, u sredini uskok Ante Marjanović, gore lijevo Hrvatica u narodnoj nošnji

• Mahatma Gandhija (1931. u svom atelieru u Parizu)
• englesku kraljicu godine 1938., i to na njenu molbu; portret se čuva u Buckinghamskoj kraljevskoj palači u Londonu (vidi [Sabater, str. 19]: "...Como expresión de su trabajo en esta época, basta citar el famosos retrato que hizo de la Reina María de Inglaterra, retrato que adorna una de las estancias del Palacio Real de Buckingham.")
• španjolsku kraljevsku obitelj (kralja Juana Carlosa i kraljicu Sofiju),
• švedsku kraljevsku obitelj (Gustava V. na njegov poziv 1948, kada je imao 90 godina).

Mahatma Gandhi, koji je bio osobni prijatelja Kristana Krekovića (vidi [Gaspar Sabater, str. 38 i 54]), napisao je sljedeće:

El sentimiento de Kristian Krekovic hacia el mundo es único. Impregna todo su arte e impregna con extraordinario creatividad y constructivo carácter.

Kada je Mahatma Gandhi putovao iz Indije u London, zaustavio bi se u Parizu da posjeti svojeg prijatelja Krekovića, vidi [Möller Rizo, str. 27].

Tijekom posjeta muzeju Mauritszhuis u Haagu u Nizozemskoj, zamolio je osoblje muzeja da jedno Rembrandtovo djelo koje je htio prostudirati bude stavljeno u svjetliju dvoranu. Kad su se uvjerili u Krekovićevo slikarsko umijeće, otpremili su Rembrandtovo djelo kamiončićem, s dva policajca i praćeni motociklima uz sirene, do drugog družavnog muzeja, gdje se nalazio atelier s mnogo boljim osvjetljenjem. Tu je Rembrandtovo djelo stajalo na raspolaganju Krekoviću tijekom čak nekoliko tjedana, koji ga je studirao u najsitnije detalje s pomoću povećala. Vidi [Möller Rizo, str. 74].

Tri ljubavi i velike ideje u njegovu djelu bile su (vidi [Möller Rizo]):

• Svjetska Federacija (nije uspio ostvariti)
  • Pangeion ("sve zemlje") - svetište za toleranciju i razumijevanje među narodima, sa sjedištem u Švicarskoj
  • Pantempion - svetište posvećeno toleranciji svih religija, sa sjedištem u Bombayu u Indiji
  • Akademija
  - svjetski centar za znanost i izobrazbu u smjeru ideje Svjetske Federacije, sa sjedištem u SAD-u
• Hrvatska nacionalna povijest (nije uspio ostvariti)
  • Palača nacionalnih vladara, sa spomenicima 63 hrvatskih vladara, sa smještjem kod Jelačićeva trga u Zagrebu
  • Hrvatski panteon u Zagrebu
  • Arheološki muzej hrvatskih spomenika, smješten u spiljama Velebita
• Peruanske civilizacije (ostvario)
  • civilizacije prije Inka (tj. do 11. st.)
  • civilizacija Inka (11.-16. st.; naziv Inka odnosi se samo na vladarski sloj, a bilo ie ukupno 14 vladara; prvi Inka bio je Manko Kapak)
  • hispanoamerički folklor.

Kreković je napravio Gandhijev portret za planirano svetište u Bombayu, kao i veliki crtež u crvenoj boji. Gandhi ga je podržavao u ideji svjetske federacije.

Jedno vrijeme između dva svjetska rata imao je atelier i u Beogradu (Topčider), gdje je portretirao Karađorđeviće na njihovu molbu. Krekovićev opsežan opus od 143 monumentalna platna velikog formata, posvećen hrvatskoj povijesti, među kojima su 63 portreta hrvatskih knezova i kraljeva (od Porge, 620., do Stjepana Tomaševića, 1463.), na žalost nije sačuvan. Stradao je prilikom bombardiranja Beograda 1941. Na sreću, ostale su sačuvane fotografije nekih njegovih djela. Tijekom Drugog svjetskog rata boravio je sa suprugom Sinom (čitaj Zinom) u Zagrebu. U to vrijeme radio je kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti (informacija prof. Cike Mikolčić, koja je slikara osobno poznavala). Uspostavom komunističke Jugoslavije mu je u presudi iz 1946. oduzeta sva pokretna i nepokretna imovina.

Između 1928. i 1966. posjetio je mnogo puta Peru, te je njegov rad postao duboko prožet životom i umjetnošću Inka. Od 1955. živio je u Peruu, i prihvatio peruansko državljanstvo koje mu je bilo ponuđeno. Imao je veliki uspjeh s izložbom u New Yorku, Washingtonu (Smithsonian Institution, 126,000 posjetitelja godine 1955., u samo dva mjeseca!), Philadelphiji, Bostonu, Madridu, Limi, Parizu, Barceloni, Beču, itd.

Kristian Kreković u Philadelphiji, SAD. Djela su bila izložena u University Museum pod naslovom Folklore Today, a izložbu je otvorio peruanski ambasador u SADu. Neki peruanski kritičari Krekovića su prozvali Michelangelom iz Perua. Izvor: amigoskrekovic.blogspot.com

Krekovićev Mojsije, izvor amigoskrekovic.blogspot.com

Kod prve izložbe u New Yorku pisalo je ispod njegova imena "Yugoslav painter". Kreković to nije dozvolio, i zaprijetio je da izložbe neće biti ako to ne bude izmijenjeno u Croatian-Peruvian painter, što mu je i uspjelo, unatoč protestu ambasade tadašnje Jugoslavije. Informacija ljubaznošću prof. Cike Mikolčić, koja je slikara osobno poznavala. Krekovićeva umjetnička djela mogu se vidjeti i u Law Library Columbia University i u Ambassador Hotel, 1956., u New Yorku.

Izložbu u Beču godine 1957., u bivšoj kraljevskoj palači Neue Hofburg, otvorio je peruanski ambasador u glavnom gradu Austrije, a izložbu je posjetio i austrijski predsjednik Dr. Adlof Schaerf.

Kristian Kreković i Adolf Schaerf, predsjednik Austrije, Neue Hofburg, Beč, 1957. Uz put, Adolf Schaerf je iste godine donirao i dvije lutke Kralju lutaka.

Kreković je jedini stranac koji je za svoju izložbu imao na raspolaganju cijeli kat palače Hofburg u Beču. Jedan vrlo stari povjesničar umjetnosti, Ankowiz - Kleehoven, koji mu je davno prije predvidio veliku slikarsku karijeru, donio mu je kopiju svog starog članka u kojem je najavio da ime ovog slikara valja zapamtiti.

Krekovićevo zanimanje za Peru pobudila je izložba perunaske kulture Paracas održane 1928. u Parizu, otkrivene tri godine ranije, čije izvrsno očuvane tkanine su svojim likovnim bogatstvom oduševile mladog slikara. Već 1930. putuje prvi puta u Peru, i zatim nekoliko godina boravi naizmjence u Peruu i u Europi.

Sina i Kristian Kreković

Krekovićeva autograf sa sljubljenim hrvatskim i peruanskim grbom

Osobni grb Kristiana Krekovića, sastavljen od stoljećima starog grba Bosne (ljiljan), od stoljećima starog Hrvatskog grba, te grba Perua, nacrtan 1952. tijekom njegova boravka u Peruu; vidi Amigos del Museo Krekovic, Palma de Mallorca, Španjolska

Gradnja tvrđave Sacsahuaman u prijestolnici Inka
Cuzco, Peru

Krekovića je njegova supruga Sina stalno pratila u Peruu. Kao anegdotu spomenimo da kada je portretirao jednu staru peruansku indijanku od preko 80 godina u gradu Puno na obali jezera Titicaca, ona mu je rekla ovo: "Požurite g. Kristijan, ukoliko to ne učinite moj suprug će biti jako ljubomoran". Vidi izvor.
Zahvaljujem prof.dr. Fedoru Devideu, počasnom konzulu Republike Peru u Hrvatskoj, na prijevodu.

Godine 1966. mu je znameniti grad Cuzco (ili Cusco, stara prijestolnica Inka na jugu Perua, na visini od 3400 m, proglašena arheološkom prijestolnicom cijele Južne Amerike), dodijelio titulu počasnog građanina i Zlatnu medalju grada (vidi [Gaspar Sabater, str. 25]). Kreković je osim u Palma de Mallorki, planirao jednu svoju galeriju s dvije dvorane i u Cuzcou. U [Möller Rizo] spominje se da Kreković u Peruu posjeduje slike koje namjerava donirati budućem muzeju, ali izgleda da taj muzej nije nikada izgrađen. Bilo bi međutim od velikog interesa pronaći Krekovićeve slike u Peruu.

Grad Tuzla u BiH ima jednu ulicu koja nosi Krekovićevo ime, na inicijativu g. Ante Cigeljevića. Zahvaljujem g. Amiru Tokiću iz Tuzle na ovoj informaciji. U Franjevačkom samostanu u Tuzli je godine 2006. otvorena galerija koja nosi ime Kristiana Krekovića (Galerija Kristian Kreković).

Prema informaciji koju sam dobio od prof.dr. Fedora Devidea, počasnog konzula Republike Peru u Hrvatskoj, u gradu Cusco postoji ulica koja nosi ime Kristiana Krekovića.

Od 1965. smjestio se u Palma de Mallorki, gdje je 1977. dao izgraditi Museo Palma de Mallorca s njegovim umjetničkim djelima, danas poznat kao Museu Kreković (Collección Pintor Kreković, ili Fundación Museo Kreković). Krekovićev Muzej je godine 1981. službeno otvorila španjolska kraljica Sofija. U knjigu utisaka ona je upisala među inim sljedeće riječi:

...magnifico museo y magnifico pintor
(veličanstven muzej i veličanstven slikar)

Španjolska kraljica Sofija je i počasna predsjednica Krekovićeve galerije.
Informacija sa amigoskrekovic.blogspot.com. Vidi također CROWN.

Sina i Kristian Kreković s kraljicom Sophiom, 1981.

U muzeju je u tri dvorane u stalnom postavu pohranjeno sto pedeset njegovih djela velikih dimenzija, u tri tematske cjeline:

• prva cjelina posvećena je Imperiju Inka i civilizacija prije Inka,
• druga cjelina odnosi se na Španjolsku, Kataloniju i Baleare,
• treća cjelina odnosi se na projekte mira u svijetu na kojima je radio umjetnik.

Grupa ponosne djece ispred Muzeja Kreković,
s diplomama Consell de Mallorca, nakon posjeta izložbi

U vitrinama su izloženi mnogobrojni predmeti izvorne perunaske umjetnosti, koje je umjetnik skupljao tijekom svojih mnogobrojnih boravaka u Peruu, a koji upotpunjavaju biografiju i poznavanje umjetnosti Kristiana Krekovića.

Muzej raspolaže i dvoranom Espai Oberto (Otvoren prostor) namijenjenom povremenim izložbama manjeg opsega i drugim djelatnostima (za kolokvije, konferencije i sl.).

El Cid

Jedno od umjetničkih djela posvećeno je i maljorkinkama u lijepim narodnim nošnjama:

Kreković sa svoje Tri balearske djevojke (Mallorca, Menorca i Eivissa, u narodnoj odjeći iz 17. st.):

MUSEU KREKOVIC

Jaume I. (č. Žaume), prvi kralj Katalonije (13. st.)

Jedan portret Jaume I. nalazi se i u hotelu Rey Don Jaime a Santa Ponsa u Palma de Mallorci, kao i u povijesnom dvorcu Bellver, gdje je također i njegovo djelo "Smrt Jaumea III. u Lluchmayoru".

Kreković je izradio i portrete najistaknutijih katalonskih (npr. Ramona Llulla) i španjolskih povijesnih ličnosti (npr. Kristofora Kolumba).

Podsjetimo se da su od istaknutih Hrvata u Kataloniji djelovali Krsto Čorko (bokeljski Hrvat, španjolski markiz i guverner balearskih otoka u 17. st.) i književnik Janko Polić Kamov. Malo je poznato da su Senj i Dubrovnik imali svoja diplomatska i trgovačka predstavništva u Barceloni još u 14. i 15. st.

Zanimljivo je da je Kreković rabio hrvatsko glagoljsko pismo u svojem dnevnom dopisivanju s prijateljem Markom Došenom, predsjednikom Hrvatskog Sabora tijekom Drugog svjetskog rata. Takav običaj se njegovao u njegovoj obitelji još od djetinjstva. Njegova supruga bila je Sina, francuskinja koja je temeljito svladala hrvatski jezik. Rabila je mnoge hrvatske izraze i riječi koje su istjerane iz uporabe za vrijeme jugoslavenskog razdoblja. Kreković je sanjao o slobodnoj Hrvatskoj, i namjeravao ponovno započeti rad na hrvatskom ciklusu, ali je prerano umro.

Godine 1991. gospođa Sina Kreković poklonila je Hrvatskoj ukupno 52 crteža, koji se danas nalaze u Modernoj galeriji (20), Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (16) i Kabinetu grafike HAZU (16). Godine 1994. ugovorom između Sine Kreković i Hrvatske Vlade, Hrvatskoj je poklonjena vrijedna zbirka od 80 ulja na platnu. Ta zbirka još nije bila izložena za javnost.

Govor na Gori

S papom Pavlom VI. tijekom privatne audijencije u Vaticanu 1972.

Za papu Ivana XIII., kojega je Kreković poznavao još iz vremena kad je bio biskup u Veneciji, odlučio je pripremiti svoju "Ekumensku djevicu", s aureolom oko lika Mjke Božje koja prikazuje male anđeliće svih rasa. Poticaj za stvaranje te slike dala je i poznata južnoamerička pjesma "Angelitos negros" (Crni anđelići), zajedno s pitanjem nekih žena Krekoviću zašto anđeli ne bi mogli biti i na pr. i crne boje kože. Ta je slika dovršena u obliku bizantske ikone, ali u vrijeme dovršenja godine 1963. je papa Ivan XXIII. umro. Kreković je dvije inačice te slike, jednu s bizantskom i drugu katoličkom ikonografijom, poklonio sljedećem papi, papi Pavlu VI. Papa Pavao VI. je te slike veome volio, i sam ih je nazvao ih "Djevice Mira", vidi [Möller Rizo, str. 69].

Kristian Kreković: Papa Juan Pablo II, 1981; izvor: www.infolatino.info/krekovic i amigoskrekovic.blogspot.com

Kreković je 1973. prekrasno oslikao jedan triptih za Anglikansku crkvu u Palma de Mallorki. Triptih prikazuje Kraljicu mira s aureolom od likova devetero djece, pripadnika svih rasa svijeta:

Pogledajte izvornik koji se nalazi na stranicama The Anglican Church of St Philip and St James, Palma de Mallorca.

Kristian Kreković, peruanski umjetnik hrvatskoga podrijetla, posvetio je svoj život i svoju umjetnost čudesnom carstvu Inka, pra-Inka i današnjem hispano-američkom folkloru, s takvom izvanrednom ljubavlju i istinom, umjetnošću i znanjem, snagom i osjećajnošću, žrtvom i upornošću, koja nema premca u umjetničkoj povijesti Amerike.

Tijekom dugih godina dok sam imao čast usmjeravati i voditi kulturu moje zemlje, bio sam u prigodi pratiti nadljudske napore Krekovića koji je posjetio muzeje diljem svijeta da bi proučio stare kulture Novoga Svijeta... Bio sam također svjedokom njegovih ekspedicija u izvorna područja Anda na visine oko 3-4000 metara, da bi pronašao i oslikao najčistiji i najizvorniji lik prvobitnih stanovnika.

Izvrsna Krekovićeva zbirka uživa veliki prestiž jer je jedina u svijetu koja predstavlja umjetnost i kulturu Indijanaca Južne Amerike, te legenedarne brončane rase Inka, s takvim iznenađujućim i briljantnim ostvarenjima, izvrsnošću u slikanju, najsnažnijom povijesnom i znanstvenom izvornošću, stvaralačkom maštom i veličanstvenim tumačenjem. Sve je to poduzeo i ostvario jedan jedini čovjek. To objašnjava enorman uspjeh, podržan i od umjetničkih kritičara, koji su njegove izložbe uživale u najvažnijim kulturnim središtima Europe i SAD-a...

Krekovićeva djela su toliko izražajna da djeluju gotovo kao trodimenzionalna... Njega nije moguće svrstati niti u koju postojeću školu, on je sasvim jedincat i poseban. Njegova peruanska djela nemaju premca, i zauzimaju posebno mjesto ne samo u povijesti umjetnosti Perua, nego i u umjetnosti svih vremena...

Zbog njegovih umjetničkih zasluga peruanska vlada je g. Krekoviću dodijelila "Odličje reda za izvanredne zasluge" i nadalje, predsjednik Republike Perua je preuzeo pokroviteljstvo za njegove izložbe u cijelom svijetu, što predstavlja najiznimniju počast.

[cjeloviti tekst]

Vladimir Novak (lijevo) , dr. Grgurević, Sina i Kristian Kreković, 1973.

Llorenc Vidal je u svojem eseju Kristian Krekovic, su museo y su mensaje de paz, pisanom na katalonskom jeziku, objavio i jedan haiku posvećen uspomeni na Kristiana Krekovića.

Vrijedi spomenuti da je godine 2002. španjolski pjesnik Javier Bizarro Bentitz osvojio prestižnu nagradu "Premio de Poesia Antonio Machado" sa svojom pjesmom posvećenoj parku Kristiana Krekovića (Los fantasmas del Parque Kristian Krekovic), između 154 ostalih radova. Javier Bizarro je objavio i knjigu pjesama Los fantasmas del parque Kristian Krekovic

Iz Parque Kristian Krekovic; fotografije s www.jardin-mundani.com,
g. Mr. Juan Fullana Menut, Palma de Mallorca, s ljubaznim dopuštenjem

Parque Krekovic

Najnovija vrlo opsežna monografija o Kristianu Krekoviću, objavljena 2006. na katalonskom jeziku na 282 str. (25 cm), sa 148 kolor fotografija njegovih djela i 306 crno-bijelih fotografija, je

KRISTIAN KREKOVIC : La colleció del Museu Krekovic
Author: Romaguera i Rubí, Climent
Price: $82.50
ISBN: 9788496069589
Description: Palma: Consell de Mallorca, Department de Cultura, 2006. 25cm., hardcover, 282 pp., 148 color plates, 306 b&w illus.

Naslovnica knjige o Kristianu Krekoviću i njegovu djelu, source

Spomenimo da postoji i monografija Kristian Krekovic. El artista y su obra (Umjetnik i njegov rad, 1997.) koju je napisao Gaspar Sabater, a izdana je u Španjolskoj. Postoji i magistarski rad pod naslovom Kristian Krekovic koji je obranila Ingeborg Möller Rizo na Universidad Cluny Espana (CLUNY ISEIT) godine 1974., na temelju osobnih intervjua sa Sinom Kreković.

Es uno de los más grandes pintores de todos los tiempos.
Camille Mauclair, [Gaspar Sabater, str. 45-46]

O njegovu radu najviše je pisao časopis Studia Croatica, koji izlazi u Buenos Airesu, a izdaju ga Hrvati iz Argentine. Časopis izlazi neprekinuto od 1960. do danas. Također je dosta pisala i Hrvatska Revija Vinka Nikolića.

Naziv Poeta de la pintura za Kristiana Krekovića dao je istaknuti španjolski umjetnik Eulogio Díaz del Corral.

Kreković s L. van Beethovenom

Malo nam je poznato o razdoblju Krekovićevih stvaranja prije godine 1945. Nekoliko djela sačuvano nam je posredstvom fotografija objavljenih i starim časopisima i knjigama. Evo nekoliko crno-bijelih fotografija objavljenih 1945. u poznatom jeronimskom kalendaru Danica:

Prva fotografija je očevidno u vezi s kasnijim portretom osnivača peruanske države na početku ovog članka. Kreković je u mašti ovako zamislio Jelačićev trg u Zagrebu (postoje i projekti za zagrebačku uspinjaču i za prostor iza Glavnog kolodvora, danas ulica Većeslava Holjevca):

Već kao međunarodno priznati umjetnik sanjao je o osnivanju svjetske "Akademije svih akademija" (Academia titanica).

Umjetnička djela koja slijede, a nalaze se u Galeriji Kreković u Palma de Mallorki, dovoljno govore za sebe:

Slijedi prekrasan portret starice pored jezera Titicaca:

Zatim prodavačica iz Chirimoye, Ratnik Mochica i Zlatna maska:

Kristian Kreković je koncem tridesetih godina napravio ovaj interesantan crtež inspiriran znamenitom Meštrovićevom Poviješću Hrvata. Čini se kao da je Kreković htio uputiti i jednu poruku Meštroviću: ovaj glagoljski natpis Povjest Hrvata je grafijom mnogo bliži stoljetnoj hrvatskoj tradiciji nego onaj na Meštrovićevu izvorniku.

Kreković se volio dopisivati glagoljicom. Evo njegova portreta Ante Starčevića i posvete njegovu prijatelju Marku Došenu (predsjedniku hrvatskoga Sabora za vrijeme NDH) pisane lijepim glagoljskim pismenima (Marku Došenu, neumornom radniku i borcu, uzor-učeniku svoga učitelja).

Jedno od meni najfascinantnijih Krekovićevih djela odnosi se na prognanike. Među likovima prognanika zastupljene su sve ljudske rase, a na samom desnom kraju je hrvatski par u ličkoj narodnoj nošnji (u stvari autoportret slikara i njegove supruge!). Ispred njih je prikazan Židov s tipicnom židovskom kapicom. Pred svojim platnom sjedi Kristian Kreković. Ovo monumentalno djelo snažne humane poruke nalazi se također u Galeriji Kreković u Palma de Mallorki.

Egzodus 20. stoljeća
(samo lik djeteta skroz lijevo odiše optimizmom; informacija prof. Cike Mikolčić koja je to doznala osobno od slikara)

Raseljene osobe

Hrvatska siročad

Krekovićeva djela velikog formata posvećena hrvatskoj povijesti su nažalost stradala (njih 143!), a sačuvane su samo neke crno-bijele fotografije. S lijeve strane je prikazan kralj Petar Krešimir Veliki IV., a platno je naslikano godine 1928. S desna je prikazan kralj Zvonimir (vladao 1075-1089), s glagoljskom knjigom u rukama. Na lijevom listu čitamo zaziv U ... ca i Sina i Duha S(ve)t(o)ga Amen, a na desnom Ja Dmitar Zvonimir, kralj Crvene i Bijele Hrvatske.

Portreti kralja Krešimira i kralja Tomislava objavljeni su u knjizi Tri najveća hrvatska kralja dr. don Lovre Katića, godine 1943. u Zagrebu (u izdanju HKD Sv. Jeronima), kao i u knjizi Ive Omrčanina Sacred crown of the Kingdom of Croatia (Dorrance & company, Philadelphia, 1973, ISBN 0-8059-1966-x):

Znade se da je portretirao i Jakova Gotovca u šubari (portret je nastao u Zagrebu za vrijeme II. Svjetskog rata; osobna informacija maestra Pere Gotovca; portret se nalazi u Palma de Mallorki).

Krekovićev cijeli život prožet je rodoljubljem prema hrvatskoj domovini. To je osobito vidljivo iz njegovih sačuvanih pisama. Njegova hrvatska zbirka na kojoj je radio sve do godine 1941. sastojala se od 143 slike (među njima i velikog formata od 2 do 4 metra), od toga

• 63 slike hrvatskih narodna vladara,
• 40 portreta zaslužnih Hrvata,
• 40 velikih kompozicija iz hrvatske povijesti.

Ove tri slike nastale su 1920tih godina. Knjiga "Uskoci i krajišnici" Anđelka Mijatovića bila je odmah nakon izlaska iz tiska godine 1974. zabranjena od komunističkih vlasti zbog objavljivanja ovih triju ilustracija, te zbog spominjanja imena prof. Petra Grgeca, proučavatelja usmene hrvatske književnosti i javnog katoličkog djelatnika, predsjednika Hrvatskog književnog društva Sv. Jeronima. Vidi Josip Grbelja: Cenzura u hrvatskom novinstvu 1945.-1990., Zagreb 1998, ISBN 953-6462-07-9, str. 248

Cristóbal Ortiz Merelo POD sjajnim plaštem ravnica Hrvatske tamo gdje se je tvoja kolijevka njihala sa žitom mogu evocirati tvoju domovinu, danas daleku i bolnu. Ne poznam tvoje djelo, koje bi govorilo o tim sretnim vremenima tvoga zlatnog djetinjstva i mladosti, samo ga mogu nazrijeti u čistim motivima tvog živog, razdraganog i ponosnog slikarstva. Koji su duboki motivi vodili tvoje putove prema visokim vrhuncima primitivnog Perua? Prema bijelim vrhuncima, gdje kondor kraljuje kao čuvar dolina, rasadnika rasa? Posve je sigurno, prijatelju, da su se jednog vedrog jutra tvoje iznenađene oči umjetnika zaustavile na visokim snježnim vršcima svijeta i tamo je ostala vezana tvoja zjenica zauvijek. To je bila duboka predaja jedne zaljubljene duše, bolujuća sadašnjost, otvorena nadi, i tvoje korijenje je bilo duboko prodrlo u crnu zemlju vrućih vulkana njezinih ljudi. Platio si kako samo mogu platiti ljudi koji predaju srdce jednom samom pogledu, i pomiješao si tvoju krv s neobičnom krvlju kroz vitalni poriv tvojih kistova; i imao si sreću da božansko nadahnuće prosvijetli tvoj duh, da vodi tvoju ruku, oblikuje zauvijek, s tvojim dubokim očima, povijest jednih rasa, izgubljenih u vremenu. No bilo je nešto dublje na cijelom ovom putu, dugom i divnom tvoje iskrene predaje, rođeno iz dodira starih rasa koje čuvaju otvorenu dušu planina. Upoznao si Španjolsku preko žila sakrivenih ispod bakrenaste kože i slušao si njezin životni dah koji je potrajao kao nasljedstvo duše i baština kraljeva, i volio si je tako duboko, na rijedak način da si iščekivao, bez sumnje, glas njezinog poziva i prešavši ponovno putove vode Donio si tvoje otvorene zjenice povijesti koju su dirnule tvoje ruke i pogodile tvoj duh i čuo si glasove ovih starih putova koji te zovu na odmor i pružaju ti svoje more. Ostavio si tvoju prtljagu i otvorio si tvoju paletu i rodili su se njihovi tipovi u genijalnom potezu kista pokazujući finoću, duh i pjesmu u isto vrijeme, dok ti se senzualni otok predavao... Još si dublje dubio u traženju povijesti i našao si odgovor u tvojoj smjeloj mašti davši im materijalni život koji su izgubili. I osjećajući poriv da se upotpuni djelo i uzvrati poljubac, koji ti je Španjolska bila poslala preko krvi njezine djece već umrle poruku slave koju su u Peruu bili stvorili, predao si tvoje djelo, osobno i bolno rođeno u znoju tvoje hrvatske duše djeci bez imena onih starih ljudi... I danas, kad se ciklus zatvara u ovoj ljupkoj zemlji koja očekuje tvoj povratak s majčinskom pažnjom želim ti izraziti nešto, što mi izlazi iz duše, želim ti zahvaliti, stari hrvatski brate... Preveo sa španjolskog na hrvatski Veljko Deur Objavljeno u Hrvatskoj reviji, 1986, str. 212-215

Biblioteca Nacional:

Ley 6/1994 de 30 de diciembre de 1994 sobre Atribución de competencias en materia de patrimonio histórico, promoción y animación sociocultural, de depósito legal de libros y de deportes. Bolletí Oficial de Illes Balears de 29 de diciembre de 1994. Boletín Oficial del Estado nş 95 de 21 de abril de 1995.

Artículo 7. Museo Krekovic.
Se atribuye al Consejo Insular de Mallorca la titularidad, la gestión y la administración del Museo Kristian Krekovic de Palma. El Consejo Insular de Mallorca asume las obligaciones de satisfacer la renta vitalicia y de mantener el museo fiel al espíritu y a los propósitos que inspiraron su creación, así como de respetar el derecho de habitación.

Krekovićev portret Mahatma Gandhija u crvenoj boji nalazi se u stalnom postavu Muzeja. Posredstvom hrvatske diplomacije vjerujem da bi se moglo lako doći do fotografija portreta švedske i španjolske kraljevske obitelji, kao i do portreta britanske kraljice, portreta poznatog švedskog književnika Axela Munthea (poznatog po djelu "San Michele").

U Švedsku je doputovao godine 1948. Naime, nakon odlaska iz tadašnje Jugoslavije (zajedno s suprugom Sinom), sa statusom raseljene osobe u putovnici (dakle bez državljanstva), dolazi u Veneciju gdje mu je pomogao švedski industrijalac August Schmitz. Vratio se u Pariz, a nakon toga seli sa suprugom u Genevu u Švicarsku, gdje ostaje nekoliko godina. Godine 1948. dobiva poziv švedskoga kralja Gustava V. da dođe u Stockholm. Tamo je portretirao 90-godišnjeg kralja, te književnika Axela Munthea. Odlazi u Malmö na jug Švedske, gdje portretira svog prijatelja Augusta Schmitza, kao i talijanskog ambasadora Ake Lindahla.

Godine 1950. odlazi sa suprugom Sinom u Peru. Nakon četverogodišnjeg vrlo napornog rada, život peruanskim Andama zajedno sa suprugom stalno u pokretu, u šatoru, u glavnom gradu Limi, u gradskoj vijećnici, sam predsjednik države Manuel A. Odria otvorio mu je izložbu pod naslovom "Prošlost i sadašnjost čudesnog perua", uz svečanosti bez presedana. Sam predsjednik, duboko dirnut Krekovićevim statusom raseljene osobe, slikaru je ponudio peruansko državljanstvo, što je također bio događaj bez presedana. Kreković od tada, u znak iskrene zahvalnosti, sebe potpisuje kao pintor croata-peruano, i crta sljubljeni hrvatski i peruanski grb.

Kreković je u Švedskoj portretirao gospođu i Engelu Wennerlund (iz obitelji vlasnika velikog trgovačkog poduzeća Bröderna Wennerlund, iz grada Boras):

Engela Wennerlund (Kristian Kreković, 1948.)
S dopuštenjem Charlotte Wennerlund, unuke portretirane

Portretirao je i Algota Johanssona. Za više podataka pogledajte

Kristian Kreković u Švedskoj

Kristijan Kreković je u vrijeme kad je već bio nastanjen u Palma de Mallorki rekao da bi volio imati atelier na hrvatskoj obali, među borovima.

de.wikipedia.com nas informira da je Kristian Kreković rođen u Wiener Hofu! Ista neistina ("...Der gebürtige (sic!) Wiener...", "...am Wiener Hof (sic!) am 28.02.1901 geboren") ponavlja se u kratkom, ali impresivnom videu dostupnom na

VIDEO
www.teleweb-mallorca.com (na španjolskom)
www.teleweb-mallorca.com (na njemačkom)

Popratno štivo na španjolskom i njemačkom ispravljeno je godine 2008., ali glas u filmu još uvijek ponavlja istu netočnost. Portal de.wikipedia.com je objavio još nekoliko grubih neistina o Krekoviću.

Posmrtni ostatci Kristiana Krekovića spaljeni su 1985. u nazočnosti prof. Vinka Nikolića i dr.ing. Pere Šimića, te poslani supruzi Sini, da ih prospe u moru po njegovoj želji.

Gospođa Sina Kreković je u dva navrata, 1991. i 1994., donirala ukupno 135 Krekovićevih djela Republici Hrvatskoj (crteži i ulja na platnu), prema želji pokojnog supruga. Ta djela još nisu bila cjelovito izložena u Hrvatskoj.

Hrvatsko matematičko društvo je godine 2003. priredilo knjižicu Mathematical Competitions in Croatia, koja je te godine podijeljena u nekoliko stotina primjeraka kao poklon sudionicima Međunarodne matematičke olimpijade održane u Tokiju u Japanu. Na naslovnu stranicu je stavljen prekrasan Krekovićev portret perunaske djevojčice s ljamom. Na dolnjoj fotografiji, koju je snimio dr. Željko Hanjš, voditelj hrvatske ekipe u Tokiju, vidljiv je voditelj peruanske ekipe mladih matematičara prof. Sousa Jimmy kako ponosno drži tu knjižicu u ruci. Pored njega lijevo je prof. Rafael Boada, voditelj ekipe iz Venezuele.

Zahvaljujem g. Vladimiru Novaku na prvoj informaciji o K. Krekoviću, podatcima o velikom slikaru i prekrasnim fotografijama. Velika hvala poštovanoj Marini Kreković, Zagreb, na ustupljenim materijalima i fotografijama u boji iz obiteljske prepiske s Kristijanom Krekovićem. Zahvaljujem dr. Tomislavu Suniću na dodatnim informacijama, g. Ivanu Paherniku, dr. Andjelku Mijatoviću i prof. Ciki Mikolčić na pomoći, te prof. Franji Mariću na poticaju da se napiše ovaj članak i na njegovim fotografijama iz Danice.

My deep gratitude goes to Ms. Margalida Garau and Mr. Climent Romaguera from the Museu Krekovic in Palma de Mallorca, directed by Consell de Mallorca, for generous help (2003) with the literature ([Gaspar Sabater]), for beautiful photos (and permission for their use on this web), for nice prospects and the accompaning material related to outstanding and still little known Croatian artist (even in Croatia) Kristian Krekovic. Many thanks to Mrs Ingeborg Möller Rizo (UN, New York) for sending me a copy of her Mémoire de Maîtrise in 2006, entitled "Krisitan Krekovic", written in French in 1974 (Cours Universitaire Cluny). Many thanks also to Nenad Bach for bringing the copy from New York to Zagreb.

Here is an excerpt from the Introduction to the 1974 Master thesis of Ingeborg Möller Rizo:

Comme sujet pour le mémoire de maîtrise j'ai choisi le peintre croate-péruiven Kristian Kreković. Mais ce n'est pas seulement sur sa peinture qu je vais écrire. Je veux parler de se vie, de ses idées, que je trouve extrêmement intéressantes.

...La premièr fois que j'ai visité son musée, ses peintures m'ont ému; cette émtion se repète chaque fois qu j'y vais. Je trouve ses toiles tellement belles!

Mais ce que j'aime dans sa peinture n'est pas seulement la forme avec son immense gamme de couleurs. C'est également le fond.

...Une raison importante pour laquell j'ai choisi d'écrire sur Kreković, son ses idees sur la paix et sur la tolérance et le respet mutuel entre les êtres humains.

Avec mon memoire je voudrai faire connaître Krisitan Kreković et mener les personnes qui liront mon travail à visiter la Collection Krekovic si un jour elles vont à Majorque. Je voudrais aussi faire hommage à ce peintre que j'admire...

It seems that there is no any Spanish encyclopedia or lexicon where the name of Kristian Krekovic would appear.

Darko Žubrinić, ožujka 2003.

Krekovic Museum. The museum has three rooms displaying 150 different cloths from the Inca Empire and pre-Inca civilisations. It also houses the Sound and Image Archive. Entrance fee: 1.80 euros. Opening times: on Mondays to Fridays from 9.30 a.m. to 1 p.m. and from 3 to 6 p.m. On Saturdays, from 9.30 a.m. to 1 p.m. Closed on Sundays, public holidays and during the month of August. Ciutat de Querétano, 3. Tel. + 34 971 24 94 09.

• Kristian Krekovic (engl.) - članak prenosi i www.mundoandino.com
• Kristian Krekovic (na španjolskom)
• Kristian Kreković, crtice s fotografijama
• Krekovic's exhbition in Neue Hofburg, Viena, Austria, 1957
• Kristian Krekovic in Sweden
• Museu Krekovic
• Darovni ugovor između Zine Kreković i Vlade Republike Hrvatske iz 1994., o donaciji 80 umjetničkih djela Hrvatskoj
• Kabinet grafike HAZU i Moderna galerija u Zagrebu
• Literatura
• Prekrasan triptih koji se nalazi u Anglikanskoj crkvi u Palma de Mallorki.
• Likovne kritike
• Inventar umjetničkih djela u Museu Kreković, ...Viudas croatas (Hrvatske udovice): 0.75 x 0.95 m., Campesino Croata (Hrvatski seljak): 0.45 x 0.58 m., Huérfanos croatas (Hrvatska siročad): 1.25 x 1.50 m., Jahov Gotovac, compositor croata: 0.94 x 1.15 m., Padre del Artista (Otac umjetnika): 0.73 x 0.93 m., Madre del Artista (Majka umjetnika): 0.73 x 0.93 m., Abuela del Artista (Baka umjetnika): 0.81 x 0.91 m., Doble retrato del Artista y su senora (Dvostruki portret umjetnika i supruge): 1.20 x 0.43 m., Sr. Emin Kulinovic: 0.80 x 1.00 m.
• El Espiritu Croata (Kristian Krekovic), José Spoja Cortijo
• Kristian Kreković, su museo y su mensaje de paz, Llorenc Vidal,
• Kristian Kreković, njegov muzej i poruka mira, Llorenc Vidal (prevela na hrvatski prof. Cika Mikolčić)
• Una sala del museo Krekovic en Palma de Mallorca
• Parque Krekovic + Parque Krekovic
• Nopoki University for Peruvian Indians founded by Msgr. Gerardo Zerdin + 32 photos of Krekovic's works of art
• Amigos del Museo Krekovic, a blogspot initiated in December 2007; an article on CROWN
• Dodatne biografske crtice o Krekoviću
• Još jedan istaknuti hrvatski slikar iz Bosne i Hercegovine: Gabrijel Jurkić
• Hrvatski prijatelji katalonske kulture - Amics croats de la cultura catalana, predsjednik Vladimir Ćepulić, Zagreb,
  • znak društva
  • Ramon Llull

Croatia - Overview of its History, Culture and Science