Kristian Kreković

na španjolskom

Posvećeno uspomeni na Krešimira Mikolčića (1937.-1999.)
Darko Žubrinić

Kristian Kreković (1901.-1985.) jedan je od velikana u povijesti hrvatskog slikarstva. Rođen je u selu Koprivna blizu Gradačca u BiH, a umro u Palma de Mallorci gdje i danas postoji galerija «Museu Kreković». Tu je galeriju godine 1981. svečano otvorila španjolska kraljica Sofija, uz nazočnost predstavnika španjolske vlade. U njoj je izloženo ukupno 150 monumentalnih djela, po 50 u svakoj od triju dvorana.

Neki likovni kritičari, kao na pr. Camille Mauclair, smatraju ga jednim od najvećih portretista 20 stoljeća. Grad Pariz objavio je 1928. seriju razglednica s njegovim djelima, od kojih su neke i s motivima iz BiH i Hrvatske. Portretirao je među inim Mahatma Gandhija (1931.) s kojim je bio osobni prijatelj, zatim Britansku kraljicu Majku (1938.) na njenu molbu, švedskoga kralja Gustava V. (1948.), itd. Najpoznatiji je po svojem golemom opusu posvećenom prošlosti i sadašnjosti Perua, kojim je ovjekovječio autentične likove iz peruanskih Anda u starim, živopisnim nošnjama. Grandioznu izložbu pod naslovom «Fabuloso Peru» je u Gradskoj vijećnici Limi 1954., u ceremoniji bez presedana, otvorio tadašnji predsjednik Perua i svečano mu dodjelio peruansko državljanstvo. Peruanska vlada preuzela je pokroviteljstvo za izložbu pod naslovom «Presente y pasado del fabuloso Peru» koja je tijekom nekoliko godina obišla razne gradove SAD-a i Europe.
 
Na pr. u Washingtonu, na izložbi u Smitsonion Institution, tu je izložbu tijekom dva ljetna mjeseca 1955. vidjelo čak 126,000 posjetitelja! Izložbu u Beču, održanu 1957. u bivšoj kraljevskoj palači Neue Hofburg, posjetio je i tadašnji austrijski predsjednik. Kreković se nerijetko na svoja djela potpisivao kao «pintor croata» ili «pintor croata peruano». Najpoznatije mu je djelo «Egzodus dvadesetog stoljeća», vrlo snažne humane poruke. Njime je opisao i svoju vlastitu sudbinu raseljene osobe nakon 1946., radi čega više nikada nije posjetio Hrvatsku ili BiH. Počasni je građanin znamenitog peruanskog grada Cusco, stare prijestolnice Inka, a u tom gradu postoji i ulica koja nosi njegovo ime.

U Palma de Mallorci osim galerije s njegovim imenom postoji i oveći «Parc de Kristian Kreković». I u Tuzli, gdje je Kreković pohađao srednju školu, od 1990-tih postoji ulica koja nosi njegovo ime, a 2007. u tom je gradu u franjevačkom samostanu otvorena «Galerija Kristijan Kreković». Njegovo otac Roko Kreković bio je šumarski inspektor rodom iz Perušića u Lici. Supruga Sina Kreković, rodom iz  Pariza i židovskoga podrijetla, žrtvovala je za njega svoju pijanističku karijeru. Njezino poznavanje jezika fasciniralo je goste Galerije, a hrvatski jezik je govorila toliko savršeno da nitko nije niti slutio da ona svojim podrijetlom uopće nije Hrvatica. Prema želji svojeg pokojnog supruga Sina Kreković je u dva navrata (1991. i 1994.) donirala umjetnička djela svojeg supruga Hrvatskoj. Dio prve donacije bio je 1991. izložen u Galeriji Josipa Račića u Zagrebu. Druga donacija, koja se sastoji od ukupno 80 ulja na platnu, nije do danas (2010.) bila izlagana.
 
U Hrvatskoj se u depoima raznih galerija nalaze ukupno 153 njegova djela. Godine 1974. je Ingeborg Möller Rizo obranila magistarski rad od stotinjak stranica pod naslovom «Kristian Kreković» pisan na francuskom jeziku.

Godine 2006. objavljena je u Palma de Mallorci na katalonskom jeziku golema, luksuzna foto-monogorafija pod naslovom «Kristian Krekovic: La colleció del Museu Kreković» na ukupno 282 str. Autori Romaguera i Rubí Climent su zaposlenici Galerije. Još ranije, godine 1990. objavljena je na španjolskom jeziku foto-monografija Gaspara Sabatera: «Kristian Kreković, el artista y su obra», na 80 str., koja je doživjela više izdanja, sada dostupna besplatno na adresi www.krstiankrekovic.org . Na hrvatskom jeziku jedini opširiniji prikaz do 2010. objavljen je putem interneta na adresi www.croatianhistory.net/etf/krek.html .

Kristian Kreković (1901 - 1985) is a great name in the history of Croatian visual art. He was born in the village Koprivna, near Gradačac in Bosnia and Herzegovina (near Modriča) and died in Palma de Mallorca where today stands Museu Kreković. The gallery, governed by Spanish authorities, was ceremoniously opened in 1981 by the Spanish Queen Sofia in the presence of representatives of the Spanish government. The Queen is the honorary president of the Gallery. It features 150 monumental works, 50 in each of the three halls.

Some art critics like for example Camille Mauclair, think of him as the greatest portrayer of the 20th century. The city of Paris published in 1928 a collection of postcards with his works, some of which were featuring motives from Bosnia and Herzegovina and Croatia. Among others, he portrayed Mahatma Gandhi (1931) who was his personal friend, the British Queen Mother (1938) at her request, the Swedish king Gustav V. (1948), etc. He is the author of the Croatian cycle of 143 monumental paintings dedicated to Croatian history, including 63 portraits of Croatian rulers, from Porga (620) to Stjepan Tomašević (i.e. the fall of Bosnia in 1463). Unfortunately, these portraits are lost, except for several photographies.

He is most renowned for his huge opus dedicated to the history and present of Peru, in which he registered authentic characters from Peruvian Andes in old, picturesque folk costumes. Grand exhibition entitled Obra Peruana de Kristian Kreković (Peruvian Opus of K. Kreković) was opened in the City Hall in Lima, in 1954, during an unprecedented ceremony, by the president of Peru, granting him Peruvian citizenship. Peruvian government sponsored the exhibition Presente y pasado del fabuloso Peru (Present and past of the fabulous Peru), which was, in several years, hosted in many cities of the USA and Europe.  For example, in Washington, at the Smithsonian Institution, the exhibition was seen by 126.000 visitors during two summer months in 1955! The exhibition which took place in Vienna, in 1958, in the former royal palace Neue Hofburg, has been attended by the Austrian president.

Kreković often signed his works as pintor croata or pintor croata peruano. His most famous work is the Exodus of the twentieth century, the message of which is powerfully humane. It also describes his destiny of a displaced person after 1946, for which reason he has never again visited Croatia or Bosnia and Herzegovina. He is the honorable citizen of the Peruvian city Cuzco, old capital of the Inca Empire, and the city also named a street after him. In Palma de Mallorca, apart from the gallery bearing his name, there is also a Parc de Kristian Kreković (Parque Kreković), one of the prettiest in the city. In Tuzla, where Kreković went to high school, since 1990s there is a street with his name, and the Franciscan monastery has opened Gallery Kristijan Kreković.

His father Roko Kreković was a forester and financial clerk born in Perušić, in Lika. His wife Sina Kreković, born in Paris and of Jewish origin, gave up for him her pianist career. Her knowledge of languages fascinated gallery guests, and she spoke such perfect Croatian that everybody believed that she was Croatian. According to the desire of her deceased husband, Sina Kreković donated her husband's works of art to the Republic of Croatia twice (in 1991 and 1994). The first donation offered in 1991 consisted of 55 drawings, 52 of which were exhibited that same year in the Josip Račić Gallery in Zagreb. 

The second donation to Croatia, consisting of 80 oil paintings, has not yet been exhibited (2010). In Croatia, in archives of different galleries there are 135 of his works donated to the Republic of Croatia, and a few in private possession. In 1974, Ingeborg Möller Rizo defended her master thesis of a hundred pages under the title Kristian Kreković written in French. In 2006, in Palma de Mallorca, a huge, extravagant photo-monograph was published in Catalan language, entitled Kristian Kreković: La colleció del Museu Kreković (K.K.: Collection of Kreković’s Museum) on 282 pages. Its author Climent Romaguera  i Rubi is employee of the Gallery. Somewhat earlier, in 1990, a Spanish photo-monograph was published in Castellano by Gaspar Sabater: Kristian Kreković, el artista y su obra (K.K., artist and his work), on 80 pages, 2nd edition of which was published in 1997, now available free of charge via the web address www.kristiankrekovic.org .

An elaborate biographical review of Kristian Kreković with an abundance of photographs was published on the Internet at the address www.croatianhistory.net/etf/krek.html .

Source: Darko Žubrinić: Kristian Kreković, znameniti hrvatski slikar, u Muka kao nepresušno nadahnuće kulture VI, Pasionska baština Bosne i Hercegovine, ur. Jozo Čikeš, Pasionska baština, Zagreb 2010., str. 479-547

Kristian Kreković (1901-1985), istaknuti hrvatski umjetnik, rođen je u selu Koprivna (na rijeci Bosni, između Doboja i Modriče) u Bosni i Hercegovini, u obitelji šumara iz Like, odakle Krekovići inače potječu. Djetinjstvo i mladost proveo je u Maglaju i u Tuzli. Umro je u Palma de Mallorki, gdje se nalazi njegova znamenita galerija. Studirao je u Beču i Parizu, a već godine 1928. postao je članom francuskog Društva likovnih umjetnika. Iste godine nagrađen je zlatnom medaljom u Bordeauxu na izložbi međunarodne umjetnosti, za djelo Parižanka sa psom.

Tijekom Krekovićeve prve izložbe u Beču (ne kasnije od 1925., u vrijeme dok je bio još student na "Akademie der Bildenden Künste"), njegov rad su s najvećim pohvalama ocijenili poznati likovni kritičari A.F. Seligmann i Dr. Ankwicz-Kleehoven. Tijekom dvije godine uzdržavao ga je u Beču do kraja studija jedan židovski bračni par bez djece, a Kreković im je svaki mjesec nacrtao po jednu sliku. Taj bračni par, čije ime izgleda nije poznato, kasnije je stradao u Hitlerovim progonima. Nisu poznata Krekovićeva djela iz razdoblja njegova studija.

Na temelju svojih već izrađenih djela objavljena je u Parizu serija razglednica, među kojima su i ovi motivi:

• Stare bosanske kuće, (1925.)
• Ulica u Dubrovniku,
• Pastirica iz Bosne (slika je bila izložena u otmjenom pariškom klubu Pasia, a prikazuje hrvatsku djevojčicu u narodnoj nošnji, s jaganjcima; danas vjerojatno u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu. Prema informaciji g. Leonarda Momčinovića, Sarajevo, u toj se galeriji nalazi nekoliko Krekovićevih djela).

Christian Krekovitch, 1926
Vrlo štovanom i dragom prijatelju g. Sertiću na uspomenu
Kristijan Kreković, Sarajevo
(zahvaljujem g. Miroslavu Zafauku iz Zagreba na dopuštenju za objavljivanje ovog portreta)

Kristian Kreković sa suprugom Sinom ispred svog ateliera u Parizu, 1934.

Atelier Kristian Krekovic
Rue Leon Jost 14,
13. arrondissement, Paris

Unutrašnjost ateliera u Parizu, s desna portret Kralja Zvonimira, lijevo Kralj Tomislav, u sredini uskok Ante Marjanović, gore lijevo Hrvatica u narodnoj nošnji

• Mahatma Gandhija (1931. u svom atelieru u Parizu)
• englesku kraljicu (Queen Mother) godine 1938., i to na njenu molbu; portret se čuva u Buckinghamskoj kraljevskoj palači u Londonu (vidi [Sabater, str. 19]: "...Como expresión de su trabajo en esta época, basta citar el famosos retrato que hizo de la Reina María de Inglaterra, retrato que adorna una de las estancias del Palacio Real de Buckingham.")
• španjolsku kraljevsku obitelj (kralja Juana Carlosa i kraljicu Sofiju),
• švedsku kraljevsku obitelj (Gustava V. na njegov poziv 1948, kada je imao 90 godina).

Mahatma Gandhi, 1931., izvor www.kristiankrekovic.com

Prema samom Kristianu Krekoviću, on je napravio portret britanske kraljice Mary (Queen Mother, 1900.-2002.), i to na njenu molbu godine 1938. Izvor ove fotografije je www.kristiankrekovic.com . Prema poruci gđe. Jadranke Njerš (Lady Beresford Peirse) ožujka 2010., ovo doista jest portret Kraljice Majke. Dobio sam informaciju iz dvaju nezavisnih izvora da portret nije u Buckinghamskoj palači, pa ostaje pitanje gdje se portret sada nalazi.

Na dnu ovog dokumenta koji je objavio portal www.kristiankrekovic.com, uz portert jasno piše S. M. (tj. Su Majestad - Njezino Visočanstvo) La Reina Maria de Inglaterra (Engleska Kraljica Marija)

Švedski kralj Gustav V, 1948., izvor www.kristiankrekovic.com

Mahatma Gandhi, koji je bio osobni prijatelja Kristana Krekovića (vidi [Gaspar Sabater, str. 38 i 54]), napisao je sljedeće:

El sentimiento de Kristian Krekovic hacia el mundo es único. Impregna todo su arte e impregna con extraordinario creatividad y constructivo carácter.

Kada je Mahatma Gandhi putovao iz Indije u London, zaustavio bi se u Parizu da posjeti svojeg prijatelja Krekovića, vidi [Möller Rizo, str. 27].

Tijekom posjeta muzeju Mauritszhuis u Haagu u Nizozemskoj, zamolio je osoblje muzeja da jedno Rembrandtovo djelo koje je htio prostudirati bude stavljeno u svjetliju dvoranu. Kad su se uvjerili u Krekovićevo slikarsko umijeće, otpremili su Rembrandtovo djelo kamiončićem, s dva policajca i praćeni motociklima uz sirene, do drugog državnog muzeja, gdje se nalazio atelier s mnogo boljim osvjetljenjem. Tu je Rembrandtovo djelo stajalo na raspolaganju Krekoviću tijekom čak nekoliko tjedana, koji ga je studirao u najsitnije detalje s pomoću povećala. Vidi [Möller Rizo, str. 74].

Kristian Kreković, fotografija iz 1936., izvor www.kristiankrekovic.com

Tri ljubavi i velike ideje u njegovu djelu bile su (vidi [Möller Rizo]):

• Svjetska Federacija (nije uspio ostvariti)
  • Pangeion ("sve zemlje") - svetište za toleranciju i razumijevanje među narodima, sa sjedištem u Švicarskoj
  • Pantempion - svetište posvećeno toleranciji svih religija, sa sjedištem u Bombayu u Indiji
  • Akademija
  - svjetski centar za znanost i izobrazbu u smjeru ideje Svjetske Federacije, sa sjedištem u SAD-u
• Hrvatska nacionalna povijest (nije uspio ostvariti)
  • Palača nacionalnih vladara, sa spomenicima 63 hrvatskih vladara, sa smještajem kod Jelačićeva trga u Zagrebu
  • Hrvatski panteon u Zagrebu
  • Arheološki muzej hrvatskih spomenika, smješten u spiljama Velebita
• Peruanske civilizacije (ostvario)
  • civilizacije prije Inka (tj. do 11. st.)
  • civilizacija Inka (11.-16. st.; naziv Inka odnosi se samo na vladarski sloj, a bilo ie ukupno 14 vladara; prvi Inka bio je Manko Kapak)
  • hispanoamerički folklor.

Kreković je napravio Gandhijev portret u crvenoj kredi za planirano svetište u Bombayu. Gandhi ga je podržavao u ideji svjetske federacije.

Jedno vrijeme između dva svjetska rata imao je atelier i u Beogradu (Topčider), gdje je portretirao Karađorđeviće na njihovu molbu. Krekovićev opsežan opus od 143 monumentalna platna velikog formata, posvećen hrvatskoj povijesti, među kojima su 63 portreta hrvatskih knezova i kraljeva (od Porge, 620., do Stjepana Tomaševića, 1463.), na žalost nije sačuvan. Stradao je prilikom bombardiranja Beograda 1941. Na sreću, ostale su sačuvane fotografije nekih njegovih djela. Tijekom Drugog svjetskog rata boravio je sa suprugom Sinom (čitaj Zinom) u Zagrebu. U to vrijeme radio je kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti (informacija prof. Cike Mikolčić, koja je slikara osobno poznavala). Uspostavom komunističke Jugoslavije mu je u presudi iz 1946. oduzeta sva pokretna i nepokretna imovina.

Između 1928. i 1966. posjetio je mnogo puta Peru, te je njegov rad postao duboko prožet životom i umjetnošću Inka. Od 1955. živio je u Peruu, i prihvatio peruansko državljanstvo koje mu je bilo ponuđeno. Imao je veliki uspjeh s izložbom u New Yorku, Washingtonu (Smithsonian Institution, 126,000 posjetitelja godine 1955., u samo dva mjeseca!), Philadelphiji, Bostonu, Madridu, Limi, Parizu, Barceloni, Beču, itd.

Kristian Kreković u Philadelphiji, SAD. Djela su bila izložena u University Museum pod naslovom Folklore Today, a izložbu je otvorio peruanski ambasador u SADu. Neki peruanski kritičari Krekovića su prozvali Michelangelom iz Perua. Izvor: amigoskrekovic.blogspot.com

Krekovićev Mojsije, izvor amigoskrekovic.blogspot.com

Kod prve izložbe u New Yorku pisalo je ispod njegova imena "Yugoslav painter". Kreković to nije dozvolio, i zaprijetio je da izložbe neće biti ako to ne bude izmijenjeno u Croatian-Peruvian painter, što mu je i uspjelo, unatoč protestu ambasade tadašnje Jugoslavije. Informacija ljubaznošću prof. Cike Mikolčić, koja je slikara osobno poznavala. Krekovićeva umjetnička djela mogu se vidjeti i u Law Library Columbia University i u Ambassador Hotel, 1956., u New Yorku.

Izložbu u Beču godine 1958., u bivšoj kraljevskoj palači Neue Hofburg, otvorio je peruanski ambasador u glavnom gradu Austrije, a izložbu je posjetio i austrijski predsjednik Dr. Adlof Schaerf.

Kristian Kreković i Adolf Schaerf, predsjednik Austrije, Neue Hofburg, Beč 1958. Vidi Sagenhaftes Peru, i Taj Kristian Krekovic. Uz put, Adolf Schaerf je iste godine donirao i dvije lutke Kralju lutaka.

Kreković je jedini stranac koji je za svoju izložbu imao na raspolaganju cijeli kat palače Hofburg u Beču. Jedan vrlo stari povjesničar umjetnosti, Ankowiz - Kleehoven, koji mu je davno prije predvidio veliku slikarsku karijeru, donio mu je kopiju svog starog članka u kojem je najavio da ime ovog slikara valja zapamtiti.

Krekovićevo zanimanje za Peru pobudila je izložba perunaske kulture Paracas održane 1928. u Parizu, otkrivene tri godine ranije, čije izvrsno očuvane tkanine su svojim likovnim bogatstvom oduševile mladog slikara. Već 1930. putuje prvi puta u Peru, i zatim nekoliko godina boravi naizmjence u Peruu i u Europi.

Sina i Kristian Kreković

Kristian Kreković: Sina Kreković 1939. Izvor kristiankrekovic.com.

Krekovićeva autograf sa sljubljenim hrvatskim i peruanskim grbom

Osobni grb Kristiana Krekovića, sastavljen od stoljećima starog grba Bosne (ljiljan), od stoljećima starog Hrvatskog grba, te grba Perua, nacrtan 1952. tijekom njegova boravka u Peruu; vidi Amigos del Museo Krekovic, Palma de Mallorca, Španjolska

Krekovićev autoportret, Cuzco, Peru 1950. Primijetite hrvatski peruanski grb jedan pored drugog. Izvor www.kristiankrekovic.com

Gradnja tvrđave Sacsahuaman u prijestolnici Inka
Cuzco, Peru

Krekovića je njegova supruga Sina stalno pratila u Peruu. Kao anegdotu spomenimo da kada je portretirao jednu staru peruansku indijanku od preko 80 godina u gradu Puno na obali jezera Titicaca, ona mu je rekla ovo: "Požurite g. Kristijan, ukoliko to ne učinite moj suprug će biti jako ljubomoran". Vidi izvor.
Zahvaljujem prof.dr. Fedoru Devideu, počasnom konzulu Republike Peru u Hrvatskoj, na prijevodu.

Jedno od Krekovćevih djela koje je bilo izloženo 1954 u Limi, sada u Palma de Mallorci (ovo je razglednica). Primijetite hrvatski grb gore desno, s bosanskim ljiljanom lijevo od njega i peruanskim grbom ispod njih, koji zajedno čine Krekovićev osobni grb.

Godine 1966. mu je znameniti grad Cuzco (ili Cusco, stara prijestolnica Inka na jugu Perua, na visini od 3400 m, proglašena arheološkom prijestolnicom cijele Južne Amerike), dodijelio titulu počasnog građanina i Zlatnu medalju grada (vidi [Gaspar Sabater, str. 25]). Kreković je osim u Palma de Mallorki, planirao jednu svoju galeriju s dvije dvorane i u Cuzcou. U [Möller Rizo] spominje se da Kreković u Peruu posjeduje slike koje namjerava donirati budućem muzeju, ali izgleda da taj muzej nije nikada izgrađen. Bilo bi međutim od velikog interesa pronaći Krekovićeve slike u Peruu. Cusco, kraljevski grad Inka, poznat i kao Pupak svijeta, od 1990. službeno uzima stari naziv Qosqo.

Grad Tuzla u BiH ima jednu ulicu koja nosi Krekovićevo ime, na inicijativu g. Ante Cigeljevića. Zahvaljujem g. Amiru Tokiću iz Tuzle na ovoj informaciji. U Franjevačkom samostanu u Tuzli je godine 2006. otvorena galerija koja nosi ime Kristiana Krekovića (Galerija Kristian Kreković).

Prema informaciji koju sam dobio od prof.dr. Fedora Devidéa, počasnog konzula Republike Peru u Hrvatskoj, u gradu Cusco postoji ulica koja nosi ime Kristiana Krekovića. Od g. Mije Jurića iz Beča doznao sam da u Cuscu postoji i škola koja nosi ime Kristiana Krekovića (njemu je izvor jedna peruanka koja živi u Beču). Koncem 2009. doznao sam od o. Zlatka Špehara da se četiri Krekovićeva djela nalaze u Muzeju Inka u Cuscu.

Od 1965. smjestio se u Palma de Mallorki, gdje je 1977. dao izgraditi Museo Palma de Mallorca s njegovim umjetničkim djelima, danas poznat kao Museu Kreković (Collección Pintor Kreković, ili Fundación Museo Kreković). Krekovićev Muzej je godine 1981. službeno otvorila španjolska kraljica Sofija. U knjigu utisaka ona je upisala među inim sljedeće riječi:

...magnifico museo y magnifico pintor
(veličanstven muzej i veličanstven slikar)

Španjolska kraljica Sofija je i počasna predsjednica Krekovićeve galerije.
Informacija sa amigoskrekovic.blogspot.com. Vidi također CROWN.

Sina i Kristian Kreković s kraljicom Sophiom, 1981.

U muzeju je u tri dvorane u stalnom postavu pohranjeno sto pedeset njegovih djela velikih dimenzija, u tri tematske cjeline:

• prva cjelina posvećena je Imperiju Inka i civilizacija prije Inka,
• druga cjelina odnosi se na Španjolsku, Kataloniju i Baleare,
• treća cjelina odnosi se na projekte mira u svijetu na kojima je radio umjetnik.

Museu Krekovic na katalonskom jeziku: radno vrijeme, autobusne veze, cijena ulaznice i biografija Kristiana Krekovića.

Photo kindly sent by Mrs. Ingeborg Möller Rizo.

Grupa ponosne djece ispred Muzeja Kreković,
s diplomama Consell de Mallorca, nakon posjeta izložbi

U vitrinama su izloženi mnogobrojni predmeti izvorne perunaske umjetnosti, koje je umjetnik skupljao tijekom svojih mnogobrojnih boravaka u Peruu, a koji upotpunjavaju biografiju i poznavanje umjetnosti Kristiana Krekovića.

Muzej raspolaže i dvoranom Espai Oberto (Otvoren prostor) namijenjenom povremenim izložbama manjeg opsega i drugim djelatnostima (za kolokvije, konferencije i sl.).

El Cid

Jedno od umjetničkih djela posvećeno je i maljorkinkama u lijepim narodnim nošnjama:

Kreković sa svoje Tri balearske djevojke (Mallorca, Menorca i Eivissa, u narodnoj odjeći iz 17. st.):

MUSEU KREKOVIC

Jaume I. (č. Žaume), prvi kralj Katalonije (13. st.)

Jedan portret kralja Jaume I. nalazi se i u hotelu Rey Don Jaime a Santa Ponsa u Palma de Mallorci, kao i u povijesnom dvorcu Bellver, gdje je također i njegovo djelo "Smrt Jaumea III. u Lluchmayoru". Zanimljivo da je za portret kralja pozirao Bill Lewis, kanadski učitelj gitare, koji se u Palmi de Mallorci upoznao s Krekovićem, vidi Kristian Kreković and Bill Lewis.

Kreković je izradio i portrete najistaknutijih katalonskih (npr. Ramona Llulla) i španjolskih povijesnih ličnosti (npr. Kristofora Kolumba).

Krekovićev autoportret. Izvor www.kristiankrekovic.com

Podsjetimo se da su od istaknutih Hrvata u Kataloniji djelovali Krsto Čorko (bokeljski Hrvat, španjolski markiz i guverner balearskih otoka u 17. st.) i književnik Janko Polić Kamov. Malo je poznato da su Senj i Dubrovnik imali svoja diplomatska i trgovačka predstavništva u Barceloni još u 14. i 15. st.

Zanimljivo je da je Kreković rabio hrvatsko glagoljsko pismo u svojem dnevnom dopisivanju s prijateljem Markom Došenom, predsjednikom Hrvatskog Sabora tijekom Drugog svjetskog rata. Takav običaj se njegovao u njegovoj obitelji još od djetinjstva. Njegova supruga bila je Sina, francuskinja koja je temeljito svladala hrvatski jezik. Rabila je mnoge hrvatske izraze i riječi koje su istjerane iz uporabe za vrijeme jugoslavenskog razdoblja. Kreković je sanjao o slobodnoj Hrvatskoj, i namjeravao ponovno započeti rad na hrvatskom ciklusu, ali je prerano umro.

Govor na Gori

S papom Pavlom VI. tijekom privatne audijencije u Vaticanu 1972.

Izvor www.kristiankrekovic.com

Izvor www.kristiankrekovic.com

Izvor www.kristiankrekovic.com

Za papu Ivana XIII., kojega je Kreković poznavao još iz vremena kad je bio biskup u Veneciji, odlučio je pripremiti svoju "Ekumensku djevicu", s aurom oko lika Majke Božje koja prikazuje male anđeliće svih rasa.

Izvor www.kristiankrekovic.com

Izvor www.kristiankrekovic.com

Poticaj za stvaranje te slike dala je i poznata južnoamerička pjesma "Angelitos negros" (Crni anđelići), zajedno s pitanjem nekih žena Krekoviću zašto anđeli ne bi mogli biti i na pr. i crne boje kože. Ta je slika dovršena u obliku bizantske ikone, ali u vrijeme dovršenja godine 1963. je papa Ivan XXIII. umro. Kreković je dvije inačice te slike, jednu s bizantskom i drugu katoličkom ikonografijom, poklonio sljedećem papi, papi Pavlu VI. Papa Pavao VI. je te slike veome volio, i sam ih je nazvao ih "Djevice Mira", vidi [Möller Rizo, str. 69].

Madona Ecumenica 1 [JPG]

Madona Ecumenica 2 [JPG]

Kristian Kreković: Papa Juan Pablo II, 1981; izvor: www.infolatino.info/krekovic i amigoskrekovic.blogspot.com

Kristian Kreković sa svojim triptihom za Anglikansku crkvu u Palma de Mallorci, izvor www.kristiankrekovic.com

Kreković je 1973. prekrasno oslikao jedan triptih za Anglikansku crkvu u Palma de Mallorki. Triptih prikazuje Kraljicu mira s aurom od likova devetero djece, pripadnika svih rasa svijeta:

Pogledajte izvornik koji se nalazi na stranicama The Anglican Church of St Philip and St James, Palma de Mallorca.

Kristian Kreković, peruanski umjetnik hrvatskoga podrijetla, posvetio je svoj život i svoju umjetnost čudesnom carstvu Inka, pra-Inka i današnjem hispano-američkom folkloru, s takvom izvanrednom ljubavlju i istinom, umjetnošću i znanjem, snagom i osjećajnošću, žrtvom i upornošću, koja nema premca u umjetničkoj povijesti Amerike.

Tijekom dugih godina dok sam imao čast usmjeravati i voditi kulturu moje zemlje, bio sam u prigodi pratiti nadljudske napore Krekovića koji je posjetio muzeje diljem svijeta da bi proučio stare kulture Novoga Svijeta... Bio sam također svjedokom njegovih ekspedicija u izvorna područja Anda na visine oko 3-4000 metara, da bi pronašao i oslikao najčistiji i najizvorniji lik prvobitnih stanovnika.

Izvrsna Krekovićeva zbirka uživa veliki prestiž jer je jedina u svijetu koja predstavlja umjetnost i kulturu Indijanaca Južne Amerike, te legenedarne brončane rase Inka, s takvim iznenađujućim i briljantnim ostvarenjima, izvrsnošću u slikanju, najsnažnijom povijesnom i znanstvenom izvornošću, stvaralačkom maštom i veličanstvenim tumačenjem. Sve je to poduzeo i ostvario jedan jedini čovjek. To objašnjava enorman uspjeh, podržan i od umjetničkih kritičara, koji su njegove izložbe uživale u najvažnijim kulturnim središtima Europe i SAD-a...

Krekovićeva djela su toliko izražajna da djeluju gotovo kao trodimenzionalna... Njega nije moguće svrstati niti u koju postojeću školu, on je sasvim jedincat i poseban. Njegova peruanska djela nemaju premca, i zauzimaju posebno mjesto ne samo u povijesti umjetnosti Perua, nego i u umjetnosti svih vremena...

Zbog njegovih umjetničkih zasluga peruanska vlada je g. Krekoviću dodijelila "Odličje reda za izvanredne zasluge" i nadalje, predsjednik Republike Perua je preuzeo pokroviteljstvo za njegove izložbe u cijelom svijetu, što predstavlja najiznimniju počast.

[cjeloviti tekst]

Vladimir Novak (lijevo) , dr. Grgurević, Sina i Kristian Kreković, 1973.

Llorenc Vidal je u svojem eseju Kristian Krekovic, su museo y su mensaje de paz, pisanom na katalonskom jeziku, objavio i jedan haiku posvećen uspomeni na Kristiana Krekovića.

Vrijedi spomenuti da je godine 2002. španjolski pjesnik Javier Bizarro Bentitz osvojio prestižnu nagradu "Premio de Poesia Antonio Machado" sa svojom pjesmom posvećenoj parku Kristiana Krekovića (Los fantasmas del Parque Kristian Krekovic), između 154 ostalih radova. Javier Bizarro je objavio i knjigu pjesama Los fantasmas del parque Kristian Krekovic. Parque Krekovic zauzimlje površinu od 40.204 kvadratnih metara.

Iz Parque Kristian Krekovic; fotografije s www.jardin-mundani.com,
g. Mr. Juan Fullana Menut, Palma de Mallorca, s ljubaznim dopuštenjem

En memoria del pintor croata

Parque Krekovic

Fotografija iz 2008., koju je ljubazno poslala gđa. Ingeborg Möller Rizo, New York.

Kreković Museum in Palma de Mallorca (source):

Google map Parka Kreković

Najnovija vrlo opsežna monografija o Kristianu Krekoviću, objavljena 2006. na katalonskom jeziku na 282 str. (25 cm), sa 148 kolor fotografija njegovih djela i 306 crno-bijelih fotografija, je

KRISTIAN KREKOVIC : La collecció del Museu Krekovic
Author: Romaguera i Rubí, Climent
Price: $82.50
ISBN: 9788496069589
Description: Palma: Consell de Mallorca, Department de Cultura, 2006. 25cm., hardcover, 282 pp., 148 color plates, 306 b&w illus.

Naslovnica knjige o Kristianu Krekoviću i njegovu djelu, source

Sadržaj
SUMARI: Preàmbul 9, Aproximació a la figura de Kristian Krekovic 13, Selecció d'obres 33, Catàleg d'obres de l'artista al Museu Krekovic 129, Apèndix. Breu visió de la història i cultura de les civilitzacions andines 263, Bibliografia 273.

PREÀMBUL

Spomenimo da postoji i monografija Kristian Krekovic. El artista y su obra (Umjetnik i njegov rad, 1997.) koju je napisao Gaspar Sabater, a izdana je u Španjolskoj. Knjiga je ilustrirana s 13 crno-bijelih fotografija, a na kraju su na 13 stranica i reprodukcije u boji, na svakoj stranici po jedna. Sadržaj knjige je ovaj:

• Prvi dio: Umjetnik
  • Rođenje i prvi koraci 10
  • Poziv umjetnosti 12
  • Pariz 14
  • Peru 15
  • Sina Kreković, supruga i suradnica 16
  • U Zagrebu 19
  • U izgnanstvu 20
  • Ponovno u Peruu 24
  • Boravak u Mallorci 25
  • Posljednje godine umjetnika 29
  • Osobni profil Kristiana Krekovića 30
• Drugi dio: Djelo
  • Tehnika i duh 34
  • Kiklopski i monumentalni umjetnik 34
  • Kristian Kreković, portretist 37
  • Njegovi hrvatski korijeni 39
  • Čudesni svijet Perua 41
  • Španjolsko nasljeđe 43
  • Međunarodni projekt 45
  • Tragedija čovjeka 46
  • Novo doba 48
  • Mallorca u srcu 50
  • Krekovićev muzej 51
  • Djelo Krekovića viđenjem kritike 54
  • Bibliografija 60
  • Kolor fotografije 65
  • Sadržaj 79.

Postoji i magistarski rad pod naslovom Kristian Krekovic koji je obranila Ingeborg Möller Rizo na Universidad Cluny Espana (CLUNY ISEIT) godine 1974., na temelju osobnih intervjua sa Sinom Kreković. Taj rad (Mémoire de Maîtrise) je Ingebrog Moller Rizo obranila u Madridu u Španjolskoj, u Centre Universitaire Cluny (Sveučilišni centar Cluny), koji je pripadio Katoličkom Sveučilištu u Parizu.

Radnja je pisana na francuskom jeziku, ima 100 str., a obranjena u Španjolskoj. Sadržaj radnje je podijeljen u osam poglavlja (rimskim brojkama):

• Uvod 4
• Kristian Kreković 8
• I. Biografija 9
• II. Neke bilješke o njegovoj osobnosti 20
• III. Njegove tri ljubavi 23
  • A. Svjetska federacija 24
    • Pangeion 24
    • Pantempion 26
    • Akademija 28
  • B. Hrvatska 30
    • Palača hrvatski nacionalnih vladara 30,
    • Panteon Hrvata 30
    • Hrvatski arheološki muzej 31
  • C. Peruanski ciklus 32,
    • Civilizacije prije Inka 37
    • Civilizacija Inka 47
    • Hispanoamerički folklor 53
• IV. Drugi motivi 58,
  • A. Ciklus ljudske tragedije 59
  • B. Španjolska 64
  • C. Razno 67
• V. Muzej 70
• VI. Njegova slikarska tehnika 73
• VII. Slikar u kontekstu Zapadne umjetnosti njegova doba 78,
• VIII. Završne primjedbe 89
• Izvori 91
• Popis reprodukcija: I. U tekstu A. Kristian Kreković 1) Autoportret, B. Civilizacije prije Inka, 2) Lončar iz Nazca-a, 3) Ratnik iz Mochica-a, 4) Ratnik Mochica, 5) Veliki svećenik pred-Chimu, C. Civilizacija Inka 6) Manco Capac (osnivač imperija Inca), 7) Inca - sin sunca, 8) Ispred machu Picchu, D. Hispanoamerički folklor 9) Svirač quene, 10) Mali indio, 11) Majka Tinte, 12) Majka Ayaviria, 13) Mali Zamba, 14) Prodavačica iz Chirimoye, 15) Peruanske lame 16) Indijanska djeca s lamom, 17) Indijanska djevojčica, 18) Ayaruchi s bubnjem, 19) Stoljetna vizija (jezero Titicaca), 20) Počast suncu, 21) Ritam Anda, 22) Plesači Pinculla, 23) Zlatna maska, E. Ciklus ljudske tragedije, 24) Egzodus XX. stoljeća, F. Španjolska, 25) Tri Balearke, II. Na kraju teksta, 26) Ukroćeni konkvistador, 27) Jaume I., 28) Egzodus XX. stoljeća, 29) Ratnik iz Lambayeque, 30) Inka - sin sunca, 31) Kupačice Inka, 32) Mala crnkinja, 33) Majka Ayaviri, 34) Mallorkinke.

Es uno de los más grandes pintores de todos los tiempos.
Camille Mauclair, [Gaspar Sabater, str. 45-46]

O njegovu radu najviše je pisao časopis Studia Croatica, koji izlazi u Buenos Airesu, a izdaju ga Hrvati iz Argentine. Časopis izlazi neprekinuto od 1960. do danas. Također je dosta pisala i Hrvatska Revija Vinka Nikolića.

Naziv Poeta de la pintura za Kristiana Krekovića dao je istaknuti španjolski umjetnik Eulogio Díaz del Corral.

Kreković s L. van Beethovenom

Malo nam je poznato o razdoblju Krekovićevih stvaranja prije godine 1945. Nekoliko djela sačuvano nam je posredstvom fotografija objavljenih i starim časopisima i knjigama. Evo nekoliko crno-bijelih fotografija objavljenih 1945. u poznatom jeronimskom kalendaru Danica:

Prva fotografija je očevidno u vezi s kasnijim portretom osnivača peruanske države na početku ovog članka. Kreković je u mašti ovako zamislio Jelačićev trg u Zagrebu (postoje i projekti za zagrebačku uspinjaču i za prostor iza Glavnog kolodvora, danas ulica Većeslava Holjevca):

Već kao međunarodno priznati umjetnik sanjao je o osnivanju svjetske "Akademije svih akademija" (Academia titanica).

Umjetnička djela koja slijede, a nalaze se u Galeriji Kreković u Palma de Mallorki, dovoljno govore za sebe:

Slijedi prekrasan portret starice pored jezera Titicaca:

Zatim prodavačica iz Chirimoye, Ratnik Mochica i Zlatna maska:

Kristian Kreković je koncem tridesetih godina napravio ovaj interesantan crtež inspiriran znamenitom Meštrovićevom Poviješću Hrvata. Čini se kao da je Kreković htio uputiti i jednu poruku Meštroviću: ovaj glagoljski natpis Povjest Hrvata je grafijom mnogo bliži stoljetnoj hrvatskoj tradiciji nego onaj na Meštrovićevu izvorniku.

Kreković se volio dopisivati glagoljicom. Evo njegova portreta Ante Starčevića i posvete njegovu prijatelju Marku Došenu (predsjedniku hrvatskoga Sabora za vrijeme NDH) pisane lijepim glagoljskim pismenima (Marku Došenu, neumornom radniku i borcu, uzor-učeniku svoga učitelja).

Jedno od meni najfascinantnijih Krekovićevih djela odnosi se na prognanike. Među likovima prognanika zastupljene su sve ljudske rase, a na samom desnom kraju je hrvatski par u ličkoj narodnoj nošnji (u stvari autoportret slikara i njegove supruge!). Ispred njih je prikazan Židov s tipicnom židovskom kapicom. Pred svojim platnom sjedi Kristian Kreković. Ovo monumentalno djelo snažne humane poruke nalazi se također u Galeriji Kreković u Palma de Mallorki.

Egzodus 20. stoljeća
(samo lik djeteta skroz lijevo odiše optimizmom; informacija prof. Cike Mikolčić koja je to doznala osobno od slikara)

Raseljene osobe

Hrvatska siročad

Krekovićeva djela velikog formata posvećena hrvatskoj povijesti su nažalost stradala (njih 143!), a sačuvane su samo neke crno-bijele fotografije. S lijeve strane je prikazan kralj Petar Krešimir Veliki IV., a platno je naslikano godine 1928. S desna je prikazan kralj Zvonimir (vladao 1075-1089), s glagoljskom knjigom u rukama. Na lijevom listu čitamo zaziv U ... ca i Sina i Duha S(ve)t(o)ga Amen, a na desnom Ja Dmitar Zvonimir, kralj Crvene i Bijele Hrvatske.

Portreti kralja Krešimira i kralja Tomislava objavljeni su u knjizi Tri najveća hrvatska kralja dr. don Lovre Katića, godine 1943. u Zagrebu (u izdanju HKD Sv. Jeronima), kao i u knjizi Ive Omrčanina Sacred crown of the Kingdom of Croatia (Dorrance & company, Philadelphia, 1973, ISBN 0-8059-1966-x):

Znade se da je portretirao i Jakova Gotovca u šubari.

Kristian Kreković: Jakov Gotovac, Zagreb 1942.

Portret je nastao u Zagrebu za vrijeme II. Svjetskog rata; osobna informacija maestra Pere Gotovca; portret se nalazi u Palma de Mallorki.

Krekovićev cijeli život prožet je rodoljubljem prema hrvatskoj domovini. To je osobito vidljivo iz njegovih sačuvanih pisama. Njegova hrvatska zbirka na kojoj je radio sve do godine 1941. sastojala se od 143 slike (među njima i velikog formata od 2 do 4 metra), od toga

• 63 slike hrvatskih narodna vladara,
• 40 portreta zaslužnih Hrvata,
• 40 velikih kompozicija iz hrvatske povijesti.

Ove tri slike nastale su 1920tih godina. Knjiga "Uskoci i krajišnici" Anđelka Mijatovića bila je odmah nakon izlaska iz tiska godine 1974. zabranjena od komunističkih vlasti zbog objavljivanja ovih triju ilustracija, te zbog spominjanja imena prof. Petra Grgeca, proučavatelja usmene hrvatske književnosti i javnog katoličkog djelatnika, predsjednika Hrvatskog književnog društva Sv. Jeronima. Vidi Josip Grbelja: Cenzura u hrvatskom novinstvu 1945.-1990., Zagreb 1998, ISBN 953-6462-07-9, str. 248

Cristóbal Ortiz Merelo POD sjajnim plaštem ravnica Hrvatske tamo gdje se je tvoja kolijevka njihala sa žitom mogu evocirati tvoju domovinu, danas daleku i bolnu. Ne poznam tvoje djelo, koje bi govorilo o tim sretnim vremenima tvoga zlatnog djetinjstva i mladosti, samo ga mogu nazrijeti u čistim motivima tvog živog, razdraganog i ponosnog slikarstva. Koji su duboki motivi vodili tvoje putove prema visokim vrhuncima primitivnog Perua? Prema bijelim vrhuncima, gdje kondor kraljuje kao čuvar dolina, rasadnika rasa? Posve je sigurno, prijatelju, da su se jednog vedrog jutra tvoje iznenađene oči umjetnika zaustavile na visokim snježnim vršcima svijeta i tamo je ostala vezana tvoja zjenica zauvijek. To je bila duboka predaja jedne zaljubljene duše, bolujuća sadašnjost, otvorena nadi, i tvoje korijenje je bilo duboko prodrlo u crnu zemlju vrućih vulkana njezinih ljudi. Platio si kako samo mogu platiti ljudi koji predaju srdce jednom samom pogledu, i pomiješao si tvoju krv s neobičnom krvlju kroz vitalni poriv tvojih kistova; i imao si sreću da božansko nadahnuće prosvijetli tvoj duh, da vodi tvoju ruku, oblikuje zauvijek, s tvojim dubokim očima, povijest jednih rasa, izgubljenih u vremenu. No bilo je nešto dublje na cijelom ovom putu, dugom i divnom tvoje iskrene predaje, rođeno iz dodira starih rasa koje čuvaju otvorenu dušu planina. Upoznao si Španjolsku preko žila sakrivenih ispod bakrenaste kože i slušao si njezin životni dah koji je potrajao kao nasljedstvo duše i baština kraljeva, i volio si je tako duboko, na rijedak način da si iščekivao, bez sumnje, glas njezinog poziva i prešavši ponovno putove vode Donio si tvoje otvorene zjenice povijesti koju su dirnule tvoje ruke i pogodile tvoj duh i čuo si glasove ovih starih putova koji te zovu na odmor i pružaju ti svoje more. Ostavio si tvoju prtljagu i otvorio si tvoju paletu i rodili su se njihovi tipovi u genijalnom potezu kista pokazujući finoću, duh i pjesmu u isto vrijeme, dok ti se senzualni otok predavao... Još si dublje dubio u traženju povijesti i našao si odgovor u tvojoj smjeloj mašti davši im materijalni život koji su izgubili. I osjećajući poriv da se upotpuni djelo i uzvrati poljubac, koji ti je Španjolska bila poslala preko krvi njezine djece već umrle poruku slave koju su u Peruu bili stvorili, predao si tvoje djelo, osobno i bolno rođeno u znoju tvoje hrvatske duše djeci bez imena onih starih ljudi... I danas, kad se ciklus zatvara u ovoj ljupkoj zemlji koja očekuje tvoj povratak s majčinskom pažnjom želim ti izraziti nešto, što mi izlazi iz duše, želim ti zahvaliti, stari hrvatski brate... Preveo sa španjolskog na hrvatski Veljko Deur Objavljeno u Hrvatskoj reviji, 1986, str. 212-215

Biblioteca Nacional:

Ley 6/1994 de 30 de diciembre de 1994 sobre Atribución de competencias en materia de patrimonio histórico, promoción y animación sociocultural, de depósito legal de libros y de deportes. Bolletí Oficial de Illes Balears de 29 de diciembre de 1994. Boletín Oficial del Estado nş 95 de 21 de abril de 1995.

Artículo 7. Museo Krekovic.
Se atribuye al Consejo Insular de Mallorca la titularidad, la gestión y la administración del Museo Kristian Krekovic de Palma. El Consejo Insular de Mallorca asume las obligaciones de satisfacer la renta vitalicia y de mantener el museo fiel al espíritu y a los propósitos que inspiraron su creación, así como de respetar el derecho de habitación.

Krekovićev portret Mahatma Gandhija u crvenoj boji nalazi se u stalnom postavu Muzeja. Posredstvom hrvatske diplomacije vjerujem da bi se moglo lako doći do fotografija portreta švedske i španjolske kraljevske obitelji, kao i do portreta britanske kraljice, portreta poznatog švedskog književnika Axela Munthea (poznatog po djelu "San Michele").

U Švedsku je doputovao godine 1948. Naime, nakon odlaska iz tadašnje Jugoslavije (zajedno s suprugom Sinom), sa statusom raseljene osobe u putovnici (dakle bez državljanstva), dolazi u Veneciju gdje mu je pomogao švedski industrijalac August Schmitz. Vratio se u Pariz, a nakon toga seli sa suprugom u Genevu u Švicarsku, gdje ostaje nekoliko godina. Godine 1948. dobiva poziv švedskoga kralja Gustava V. da dođe u Stockholm. Tamo je portretirao 90-godišnjeg kralja, te književnika Axela Munthea. Odlazi u Malmö na jug Švedske, gdje portretira svog prijatelja Augusta Schmitza, kao i talijanskog ambasadora Ake Lindahla.

Godine 1950. odlazi sa suprugom Sinom u Peru. Nakon četverogodišnjeg vrlo napornog rada, život peruanskim Andama zajedno sa suprugom stalno u pokretu, u šatoru, u glavnom gradu Limi, u gradskoj vijećnici, sam predsjednik države Manuel A. Odria otvorio mu je izložbu pod naslovom "Prošlost i sadašnjost čudesnog perua", uz svečanosti bez presedana. Sam predsjednik, duboko dirnut Krekovićevim statusom raseljene osobe, slikaru je ponudio peruansko državljanstvo, što je također bio događaj bez presedana. Kreković od tada, u znak iskrene zahvalnosti, sebe potpisuje kao pintor croata-peruano, i crta sljubljeni hrvatski i peruanski grb.

Kreković je u Švedskoj portretirao gospođu i Engelu Wennerlund (iz obitelji vlasnika velikog trgovačkog poduzeća Bröderna Wennerlund, iz grada Boras):

Engela Wennerlund (Kristian Kreković, 1948.)
S dopuštenjem Charlotte Wennerlund, unuke portretirane

Portretirao je i Algota Johanssona. Za više podataka pogledajte

Kristian Kreković u Švedskoj

Kristijan Kreković je u vrijeme kad je već bio nastanjen u Palma de Mallorki rekao da bi volio imati atelier na hrvatskoj obali, među borovima.

de.wikipedia.com nas informira da je Kristian Kreković rođen u Wiener Hofu! Ista neistina ("...Der gebürtige (sic!) Wiener...", "...am Wiener Hof (sic!) am 28.02.1901 geboren") ponavlja se u kratkom, ali impresivnom videu dostupnom na

VIDEO
www.teleweb-mallorca.com (na španjolskom)
www.teleweb-mallorca.com (na njemačkom)

Popratno štivo na španjolskom i njemačkom ispravljeno je godine 2008., ali glas u filmu još uvijek ponavlja istu netočnost. Portal de.wikipedia.com je objavio još nekoliko grubih neistina o Krekoviću. Također i jedan švicarski izvor, http://www.ferien-golf.ch/f/espagne/majorque-palma/, nas poučava da je Kreković rođen u Beču: "KREKOVIC MUSEUM Comme son nom le laisse supposer, ce musée présente les tableaux de Kristian Krekovic, peintre né a Vienne (SIC!), qui s'est intéressé de tres pres a la peinture espagnole en général et a la peinture baléare en particulier." Etc., etc.

Posmrtni ostatci Kristiana Krekovića spaljeni su 1985. u nazočnosti prof. Vinka Nikolića i dr.ing. Pere Šimića, te poslani supruzi Sini, da ih prospe u moru po njegovoj želji.

Gospođa Sina Kreković je u dva navrata, 1991. i 1994., donirala ukupno 135 Krekovićevih djela Republici Hrvatskoj (crteži i ulja na platnu), prema želji pokojnog supruga. Ta djela još nisu bila cjelovito izložena u Hrvatskoj.

Hrvatsko matematičko društvo je godine 2003. priredilo knjižicu Mathematical Competitions in Croatia, koja je te godine podijeljena u nekoliko stotina primjeraka kao poklon sudionicima Međunarodne matematičke olimpijade održane u Tokiju u Japanu. Na naslovnu stranicu je stavljen prekrasan Krekovićev portret perunaske djevojčice s ljamom. Na dolnjoj fotografiji, koju je snimio dr. Željko Hanjš, voditelj hrvatske ekipe u Tokiju, vidljiv je voditelj peruanske ekipe mladih matematičara prof. Sousa Jimmy kako ponosno drži tu knjižicu u ruci. Pored njega lijevo je prof. Rafael Boada, voditelj ekipe iz Venezuele.

Zahvaljujem g. Vladimiru Novaku na prvoj informaciji o K. Krekoviću, podatcima o velikom slikaru i prekrasnim fotografijama. Velika hvala poštovanoj Marini Kreković, Zagreb, na ustupljenim materijalima i fotografijama u boji iz obiteljske prepiske s Kristijanom Krekovićem. Zahvaljujem dr. Tomislavu Suniću na dodatnim informacijama, g. Ivanu Paherniku, dr. Andjelku Mijatoviću i prof. Ciki Mikolčić na pomoći, te prof. Franji Mariću na poticaju da se napiše ovaj članak i na njegovim fotografijama iz Danice.

My deep gratitude goes to Ms. Margalida Garau and Mr. Climent Romaguera from the Museu Krekovic in Palma de Mallorca, directed by Consell de Mallorca, for generous help (2003) with the literature ([Gaspar Sabater]), for beautiful photos (and permission for their use on this web), for nice prospects and the accompaning material related to outstanding and still little known Croatian artist (even in Croatia) Kristian Krekovic. Many thanks to Mrs Ingeborg Möller Rizo (UN, New York) for sending me a copy of her Mémoire de Maîtrise in 2006, entitled "Krisitan Krekovic", written in French in 1974 (Cours Universitaire Cluny). Many thanks also to Nenad Bach for bringing the copy from New York to Zagreb.

Kristian Kreković: Djeca s llamom

Kristian Kreković: Madre de tinta

Kristian Kreković: Mulita (mulatkinja)

Kristian Kreković: M. Spierenburg, 1931

Ovdje dajemo izvadak iz Uvoda u magistarski rad Ingeborg Möller Rizo iz godine 1974.:

 

Kao temu magistarskog rada odabrala sam hrvatsko-peruanskog slikara Kristiana Krekovića. Ali tu ne želim pisati samo o njegovu slikarstvu. Želim govoriti o njegovu životu, o njegovim idejama koje mi se čine iznimno zanimivim. ...Prigodom mojeg prvog posjeta muzeju njegove su me djela ganula; taj se osjećaj ponavlja svaki puta kada tamo idem. Njegova platna su tako lijepa! Ali ono što mi se dopada u njegovu slikarstvu nije samo forma s ogromnom paletom boja. To je također i pozadina. ...Važan razlog zbog kojeg sam odabrala pisati o Krekoviću su njegove ideje o miru, toleranciji i uzajamnom poštovanju među ljudima. S mojim magisterijem želim približiti Kristiana Krekovića i uputiti osobe koje će čitati moj rad da posjete Krekovićevu Zbirku, ako jednoga dana budu putovali u Palma de Mallorcu. Također želim odati poštovanje ovom slikaru kojem se divim...

Comme sujet pour le mémoire de maîtrise j'ai choisi le peintre croate-péruiven Kristian Kreković. Mais ce n'est pas seulement sur sa peinture qu je vais écrire. Je veux parler de sa vie, de ses idées, que je trouve extrêmement intéressantes. ...La premièr fois que j'ai visité son musée, ses peintures m'ont ému; cette émtion se repète chaque fois qu j'y vais. Je trouve ses toiles tellement belles! Mais ce que j'aime dans sa peinture n'est pas seulement la forme avec son immense gamme de couleurs. C'est également le fond. ...Une raison importante pour laquell j'ai choisi d'écrire sur Kreković, son ses idees sur la paix et sur la tolérance et le respet mutuel entre les êtres humains. Avec mon memoire je voudrai faire connaître Krisitan Kreković et mener les personnes qui liront mon travail à visiter la Collection Krekovic si un jour elles vont à Majorque. Je voudrais aussi faire hommage à ce peintre que j'admire...

Godine 1991. gospođa Sina Kreković poklonila je Hrvatskoj ukupno 52 crteža, koji se danas nalaze u Modernoj galeriji (20), Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (16) i Kabinetu grafike HAZU (16). Godine 1994. ugovorom između Sine Kreković i Hrvatske Vlade, Hrvatskoj je poklonjena vrijedna zbirka od 80 ulja na platnu.

Ta zbirka još nije bila izložena za javnost.

It seems that there is no any Spanish encyclopedia or lexicon where the name of Kristian Krekovic would appear.

Darko Žubrinić, ožujka 2003.

Krekovic Museum. The museum has three rooms displaying 150 different cloths from the Inca Empire and pre-Inca civilisations. It also houses the Sound and Image Archive. Entrance fee: 1.80 euros. Opening times: on Mondays to Fridays from 9.30 a.m. to 1 p.m. and from 3 to 6 p.m. On Saturdays, from 9.30 a.m. to 1 p.m. Closed on Sundays, public holidays and during the month of August. Ciutat de Querétano, 3. Tel. + 34 971 24 94 09.

• Kristian Krekovic (engl.) - članak prenosi i www.mundoandino.com
• Kristian Krekovic (na španjolskom)
• Kristian Kreković, crtice s fotografijama
• Krekovic's exhbition in Neue Hofburg, Viena, Austria, 1958
• Kristian Krekovic in Sweden
• Museu Krekovic
• Darovni ugovor između Zine Kreković i Vlade Republike Hrvatske iz 1994., o donaciji 80 umjetničkih djela Hrvatskoj
• Kabinet grafike HAZU i Moderna galerija u Zagrebu
• Literatura
• Prekrasan triptih koji se nalazi u Anglikanskoj crkvi u Palma de Mallorki.
• Likovne kritike
• Inventar umjetničkih djela u Museu Kreković, ...Viudas croatas (Hrvatske udovice): 0.75 x 0.95 m., Campesino Croata (Hrvatski seljak): 0.45 x 0.58 m., Huérfanos croatas (Hrvatska siročad): 1.25 x 1.50 m., Jahov Gotovac, compositor croata: 0.94 x 1.15 m., Padre del Artista (Otac umjetnika): 0.73 x 0.93 m., Madre del Artista (Majka umjetnika): 0.73 x 0.93 m., Abuela del Artista (Baka umjetnika): 0.81 x 0.91 m., Doble retrato del Artista y su senora (Dvostruki portret umjetnika i supruge): 1.20 x 0.43 m., Sr. Emin Kulinovic: 0.80 x 1.00 m.
• El Espiritu Croata (Kristian Krekovic), José Spoja Cortijo
• Kristian Kreković, su museo y su mensaje de paz, Llorenc Vidal,
• Kristian Kreković, njegov muzej i poruka mira, Llorenc Vidal (prevela na hrvatski prof. Cika Mikolčić)
• Jaume Ier le Conquérant, Agnes Vinas
• Una sala del museo Krekovic en Palma de Mallorca
• Parque Krekovic + Parque Krekovic + En memoria del pintor croata
• Nopoki University for Peruvian Indians founded by Msgr. Gerardo Zerdin + 32 photos of Krekovic's works of art
• Amigos del Museo Krekovic, a blogspot initiated in December 2007; an article on CROWN
• krekovic.foroactivo.net
• Još jedan istaknuti hrvatski slikar iz Bosne i Hercegovine: Gabrijel Jurkić
• D.Ž.: Kristian Kreković, predavanje održano u Vitezu, BiH, 5. lipnja 2010.
• Coneixes el Museu de Kristian Krekovic?
• Hrvatski prijatelji katalonske kulture - Amics croats de la cultura catalana, predsjednik Vladimir Ćepulić, Zagreb,
  • znak društva
  • Ramon Llull

www.kristiankrekovic.com

Juan Bielovucic - znameniti hrvatski pilot iz Perua

Croatia - Overview of its History, Culture and Science