Vlastita imena
zapisana hrvatskom glagoljicom

Darko Žubrinić, Zagreb 2010.

Valunska ploča, 11. st.

Teha, Juna (Bratohna u drugom dijelu ploče pisanom latinskim jezikom, beneventanom)


Natpis iz Župe dubrovačke, 11. st., 6 imena

Potuga, Petar, Ivan, Sopija, Silvestar, Stjepan



Krčki natpis, 11. st., 4 imena

Maj, Radonja, Rugota, Dobroslav


Bašćanska ploča, oko 1100., 10 imena

Držiha, Lucija, Zvonimir, Desimir, Mratin, Pribineža, Jakov, Dobrovit, Kosmat, Mikula

Izrjekom se spominje hrvatsko ime u 3. retku ploče: Zvonimir kralj hrvatski. Hrvatsko ime spominje i jedan od četiri mala odlomka desne Bašćanske ploče: VATSK (1. odlomak).


Plastovski odlomak, 11.-12. st.

Petar



Supetarski odlomak, 12. st.

Jakov



Grdoselski odlomak, 12. st.

Golob, Pangrac



Natpis iz Kijevaca, 12. st.

Radin (s jatom)


Istarski razvod, 1275.-1395., oko 120 imena

Albreht, Raimund, Menart, Rudolf, Andrej, Bilaj, Panšpetal, Vilker, Filip Macić, Jakov, Mike, Zalunbergar, Macol, Podreka, Urazam, Slivar, Petar, Bilelm, Mohor, Pengar, Mati, Luka, Donat, Ričard, Karlan, Stepan, Golić, Črnić, Mohor, Gneža, Zrnac, Žibrin, Petroš, Soban, Mileša, Mikula, Juri, Mihovil, Anžul, Bartolomei, Andrei, Jakov Konšić, Kirin, Anton, Kuzma, Baštijan, Lupetin, Rumin, Sidar, Valentin, Lupetin, Anbroz, Romin, Križman, Filc, Boboš, Debonas, Toma, Mancoli, Deboka, Škandula, Kleopazii, Loli, Zener, Filido, Rumin, Hrelac, Mikula Vivoda, Črnul, Zlošić, Duniž, Pengar, Matij, Karlan Baraterević, Farin, Gulić, Selvistar, Pilipan, Crloni, Cezari, Tronbaro, Blaž, Dominig, Gulič, Černeević, Faško, Adam, Žil, Drmitar, Domenig, Onida, Oton, Kramar, Fulin, Anžul, Mavar Žagrić, Marinel, Mihel, Maria, Albert, Prosieg, Anton, Valent, Karlan, Žulijan, Gulič, Črnešić, Brnardo, Barater, Stipan, Grdeina, Koradin, Rožević, Anbrožin, Kablar, Andrijaš, Čodler, Voldrih, Panšpetal, Pišak, Kacola, Rodger, Anrih, Altin / Jakov Križanič, Ivan, Pernart, Mikula, Juri Lihar, Blaž, Vicenco, Brnković, Mihovil Markučić

Izrjekom se spominje hrvatsko ime 24 puta.

U Istarskom razvodu spominje se nekoliko hidronima s korijenom SRB: luka Srber (Kirac, str. 320), lokva Srbar (2x na str. 320, opet na str. 321), Srbar i srbarski (str. 336), Srbar (str. 337). I današnje mjesto SRB u Lici je hidronim, a ne etnonim. Informacija ljubaznošću dr. Vladimira Sokola, te akademika Petra Šimunovića. U [Sokol & Sokol, str. 29], to je naglašeno ovim riječima:

"Već je N. Klaić dobro napisala da Ljudevit iz Siska nije pobjegao nikakvim Srbima nego u S/a/rb u Lici, koji je još i danas ondje, a u srednjem vijeku bio znani grad i plemićka općina, odnosno županija. On međutim nije etnonim, nego hidronim, te svojom sličnošću pučkim etimolozima stvara nerješive probleme, pa tako i kod Einharda".
Dr. Vladimir Sokol je prvi ukazao na činjenicu da je ime hrvatskoga mjesta SRB u Lici zapravo hidronim, a ne etnonim.

Povezan s time je i naziv za meko (vodenasto) kuhana jaja u Dalmaciji: "jaja u sorbulu" ili "jaja u šorbuli".

U bilježničkim zapisima 1353.-1354. od zadarskog notara Andrije pok. Petra iz Cantua objavljen je jedan ugovor od 17.11.1354. u kojem piše ...Iursa condam Pervoslavi de Serbo, districtus Corbavie... (Jurša pok. Prvoslava iz Srba, iz Krbavskog distrikta). Izvor je ova knjiga: Andreas condam Petri de Canturio. Quaterni imbreviaturarum 1353-1355./Andrija pok. Petra iz Cantua. Bilježnički zapisi 1353-1355. Prepisao latinski tekst te izradio hrvatske sažetke i kazala Robert Leljak. S izvornikom sravnio, izvršio redakciju teksta i kazala te izradio kritički aparat i bilješke Josip Kolanović, sv. 1, Notarilia Iadertina/Spisi Zadarskih bilježnika 4, Zadar, Državni arhiv u Zadru, 2001., 783 str. Prikaz Damira Karbića o toj knjizi: [PDF].

U Istri postoji selo Sorbar sjeverno od Grožnjana, koje ima 7 glagoljičkih grafita u crkvi sv. Petra. Vidi [Fučić, Glagoljski natpisi], pod Sorbar.


Vinodolski zakon, 1288., 40tak imena

Ladislav, Fridrik, Ivan, Leonard, Dujam, Bartul, Vid, Petar, Vlkon Pribohna, Janac Saražin, Bogdan Vlčinić, Ratko, Radoslav, Dobroša, Dragoslav, Bogdan, Zlonomer, Jurislav Gradenić, Ljuban, Domjan, Dunat, Dragoljub, Vidomir Vlčić, Mikula Dragoljub, Pribinig, Raden, Ivanac, Živina, Kliman Nedfal, Krstiha, Grubina, Derga Vlčina, Nedrag, Vazmina, Dominik, Vieka, Kirin, Slavan, Domjan Kinović, Paval, Slavina Vukodružić

Hrvatsko ime se izrjekom spominje na dva mjesta.

Izvor Vinodolski zakon, Lujo Margetić, tekst zakona na suvremenom hrvatskom jeziku



Senjska ploča, 1330.

Ilija, Rilač, Toliha, Stavronja, Martin


Hrvatsko ime u glagoljičkom štivu

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice