Glagoljaške
škole u Hrvata
Leonard Tandarić: str. 47, početnica 1530. (Jedna malahna knjiga)
Juraj Slovinac
Glagoljaške početnice i
priručnici
Juraj Slovinac, oko
1400. pisana u Parizu (čuva se u Toursu u Bibliotheque municipal)
Glagoljaška početnica iz 1527., tiskana u Veneciji
Naručnik plebanušev, Senj 1507.
tiskana glagoljaška početnica, 1530, Kožičićev psaltir, Kožičićeva
tiskara u Rijeci
Jedna malahna knjiga 1561., Tübingen
Glagoljaške škole
Priko kod Omiša, glagoljaško sjemenište je započelo s radom 1750. g.,
zaslugom splitskog nadbiskupa Pacifika Bizze (Pacifik Bizza, Rab 1696.
- Split 1756.), a nalazi se odmah pored znamenite crkvice sv. Petra.
Sjemenište i crkvica se danas nalazi u ulici koja se zove Glagoljaška
ulica.
Prvić Luka na otoku Prviću
Samostan Emaus (Na Slovanech) u Pragu, utemeljen 1348.
Franjevački samostan na otočiću Galevcu (Školjiću) pored Preka na otoku
Ugljanu
Samostan sv. Marije u Zadru
Samostan sv. Mihovila u Zadru
"Collegium Illiricum" ili "Seminarium Zmajoillyricum" u Zadru (današnje
nabiskupijsko sjemenište "Zmajević")
Pag
Trogir
Šibenik
Sali na Dugom otoku
Molat na Dugom otoku
otok Pašman
Glavotok
Vrbnik
Božje Polje u Istri
Beram
Kopar (Slovenija)
Rijeka (Darko Deković)
Inventarska bilješka o hrvatskoj Bibliji iz 1380. g., koja se nalazi u
Državnom arhivu u Zadru (Petrus de Sercana, sv. II, fol 15, 14. IX.
1380.). Faksimil te bilješke se može vidjeti u [Runje: Školovanje
glagoljaša, faksimil odmah iza str. 88].
Glagoljaška škola nalazi se pri crkvi sv. Mihovila u Zadru; vidi
[Runje: Školovanje glagoljaša, faksimili na str. 88-89].
Zanimljiv je glagoljaš don Juraj Zubina iz Zadra (Subina de Jadra), koji u svojoj oporuci za
sebe kaže da je "pop hrvacke knjige"; vidi [Runje: Školovanje
glagoljaša, str. 34-36]. Glagoljaška škola postoji u Blatu (Blato,
Blatta), dijelu Zadra; vidi [Runje: Školovanje glagoljaša, str.
106-110]. U toj se školi često spominje don Jurja Zubina (de littera
sclava, tj. svećenik glagoljaš). U svojoj oporuci pisanoj 15.
srpnja 1437., on s vanjske strane piše: Ja dom Jurai pop Zubin(a)
hrvacke knjige to pisa(h) svoev rukov taštament svoi...; vidi [Runje:
Školovanje glagoljaša, str. 88].
Žgombićev zbornik spominje ovo:
"Učenik reče: povei mi o toj
vlaste (zemlji), jaže imenuiet se Europija.
Učitelj otveća: Europija (je) poli mor i jide daže skoze jednu zemlju,
jaže zovet se Skorija (Škocija), a Dacija, Arminija (Đermanija), i jide
poli reku Dunai i vaspet daže do mora.... Vaspet je jedna vlast, jaže
zovet se Istrija. I vo toj zemlji je jedna gora, jaže zovet se latinski
Olinfnos, ježe je Učka. I te gori visokost ide daže pod oblaki."
[Knjiga o Istri, str. 138].
Koparski biskup Pavao Maldini (1687.-1713.) osnovo je u Kopru
sjemenište u kome se učila i glagoljica.
Račica, mjesto pripremanja svećenika. Račica je selo između Vrane i
Zadra. [Runje: Školovanje glagoljaša,str. 88]
U Salima na Dugom otoku je tijekom 15. st. bila glagoljaška škola;
[Runje: Školovanje glagoljaša, str. 125].
U razdoblju od 9. do 20. st. zna se za čak 3077 glagoljaša na zadarskom području s otocima
(Tihomil Maštrović), a svaki od njih je morao imati barem glagoljički
brevijar. Svi su oni prošli i odgovarajuće školovanje.
U [Runje: Školovanje glagoljaša], opisane su velike potrebe hrvatskih
glagoljaša za knjigama štampanim na hrvatskom jeziku:
Sredinom 16. stoljeća, u doba kad
se, posebice u Istri, širi protestantizam iz Njemačke, gdje je našao
plodno tlo među istarskim glagoljašima, sačuvano je nekoliko pisama
Jurja Pomazanića, koji je kao svećenički kandidat otišao u Njemačku da
bude slagar i korektor glagoljskih knjiga. Iz Njemačke se javio svome
župniku i učitelju, Vincencu Brnkoviću u Tinjan. Taj je Vicenco bio u
Bermu učitelj mladih glagoljaša. U pismu je piše (1563): "Mi te, dragi
moj brate krvni, prosim vas da biste mi poslali jedne knjige štampane
na hrvacku ke se kliču Postila, i te iste knjige su nam veliko drage, a
zač dobro v njih (se) govori i istino, i v teh drugeh."
Josip Bratulić: Školovanje
i obrazovanje glagoljaša, Senjski zbornik, Vol. 41 (2014), 461-464.
[Petar Runje, Školovanje
glagoljaša]
Mala enciklopedija hrvatske
glagoljice
Croatia, its History, Culture and Science
|