Hrvatska - Ukrajina

Pismo pape Ivana VIII. hrvatskom knezu Branimiru godine 879.

Hrvatski grb u Senjskoj katedrali, 1491.,
koji je pripadao obitelji Perovich u Lici, spomenutoj u popratnom tekstu na latinskom jeziku
(u to je vrijeme Tursko carstvo sasvim blizu hrvatskih gradova Senja, Karlovca i Siska)

Hrvatski grb najkasnije 1494.,
vjerojatno mnogo stariji (ostatak nepoznate crkve), 
na crkvici sv. Lucije kod Baške na otoku Krku.

Hrvatski grbovi na stropu prolaza u zgradi gradskoga sudca, Stadtrichter Zeller Haus (Herzog Friedrichstr. 35)
u gradskoj upravi (Stadtrichter) u Innsbrucku, Austrija, koji potječe iz 1495/96.

Drugi hrvatski grb, iz godine 1499 na bivšoj Kuli grbova (Wappenturm),
u Hofburgu - Kraljevska palaču u Innsbrucku u Austriji.

Wappenturm (tj. Kula grbova) na palači Hofburg s lijeve strane gornje fotografije.
Tijekom obnove 1770. Wappenturm je promijenjen:

Na sreću, crteži iz 18. st. prikazuju stari Wappenturm, a nalaze se i danas u sakristiji Hofburga,
gdje se mogu jasno vidjeti i hrvatski grbovi:

Zahvaljujem gospodi Ivanu i Aleksandru Szabo na ljubeznoj pomoći.

Kako je izgledao izvorni Wappenturm kralja Maximilaina I.
Ljubaznošću gospode Josipa Seršića i Mije Jurića iz Beča, 2009.

Hrvatski grb i grb Bosne na Wappenturmu u Insbrucku, 1499.
Ljubaznošću gospode Josipa Seršića i Mije Jurića, Beč, 2009.

S crkvenog zvona u mjestu Schwaz pored Innsbrucka, 1503.,
promjera 189 cm, težine 4.2 tona, 60 grbova u tri reda.
Grbovi Dalmacije i Hrvatske nalaze se na prva dva mjesta u prvom redu (!)
(izvor Ivan Bosilj: Zvona, Graphis, Zagreb, 2000, p. 53; s ljubaznim dopuštenjem prof.dr. Zvonka Benčića)

U crkvi Sainte-Waudru u Monsu u Belgiji nalazi se hrvatski grb koji datira iz godine 1511, vidi [Claus]

Hrvatski grbovi (Dalmatien, Croatien) koje je narisao Albercht Dürer (1427-1528),
crtež se nalazi u znamenitoj grafičkoj zbirci Albertina u Beču.

Nakon izbora za kralja 1519.,  Karlo V je rabio sljedeću titulu u svojim službenim dokumentima: "Carl der fünffte, von Gottes Gnaden Römischer Kayser, zu allen Zeiten Mehrer des Reichs, König in Germanien, zu Castilien, Aragon, Leon, beyder Sicilien, Hierusalem, Hungarn, Dalmatien, Croatien, Navarra, Granaten, Tolleten, Valentz, Gallicien, Majorca, Hispalis, Sardinien, Corduba, Corsica, Murcien, Giennis, Algarbien, Algeziren, Gibraltar, der Canarischen und Indianischen Insulen und der Terrae firmae des Oceanischen Meeres etc, Ertz-Hertzog zu Oesterreich, Hertzog zu Burgundi, zu Lotterich, zu Braband, zu Steyer, zu Kerndten, zu Krain, zu Limburg, zu Lützenburg, zu Geldern, zu Calabrien, zu Athen, zu Neopatrien und Würtenberg etc."

Umjetnik Hans Burgkmair (1473-1531) uključio je je grbove Hrvatske i Dalmacije u svoj portret kralja 
Louis I (1516-1526), kao i u genealogiji Habsburgovaca.

Grb švedske plemenite obitelji Kristiernsson iz Östergötland-a u Švedskoj. Za više pojedinosti vidi dr. Mladen Ibler (Denmark): THE CROATIAN COAT OF ARMS - FROM FRANKOPAN´S SENJ TO SWEDEN?

Blasons des Royaumes & Principautés d'Europe en l'an de grâce 1519. - Grbovi, kraljevine i kneževine Europe iz godine 1519. Hrvatski grb je u najdesnijem stupcu, treći odozdol.

Dva jasno vidljiva hrvatska grba iz godine 1526. tijekom bitke na Mohačkom polju (Mađarska) protiv Turaka (drugi grb u lijevom stupcu i četvrti u desnom stupcu). Ljubaznošću gospode Josipa Seršića i Mije Jurića iz Beča, 2009-

Sigillum regni (Kraljevski žig) s hrvatskim grbom, u Cetingradu 1527.

U Beču se stari hrvatski grbovi mogu vidjeti na nekoliko mjesta.
Na pr. na trgu Grabe (iz oko 1760.), i u Schönbrunu.

Beč 1529., tijekom prve turske okupacije. Stephanusdome, tj. znamenita Katedrala u Beču, nalazi se u središtu.

Pojedinost iz gornje karte: hrvatski grb je u sredini, gore lijevo od Katedrale.

Hrvatske obrambene snage pod hrvatskim grbom u Beču iz 1529., tijekom prve turske opsade grada.

 U ckrvi Sainte Michel u Bruxellesu u Belgiji, nalazi se hrvatski grb koji datira iz 1538., see [Claus]. Prema Jean-Pierre Clausu, Belgija ima oko 40 (četrdeset) raznih hrvatskih grbova širom zemlje (iz Istre, Rijeke, Dubrovnika, loka itd.), većinom iznimne ljepote!

hrvatski grbovi iz 16. st. koji se nalaze u Katedrali sv. Vita u Hradčanima u Pragu, u Češkoj Republici:
Regnum Sclavoniae, Croatiae, Dalmatiae, lijevo od glavnog oltara.
Pojavljuju se uz desetke drugih starih europskih grbova.

Re. Sclavoniae, Croatiae, Dalmatiae (Kraljevina Slavonija, Hrvatska i Dalmacija)
Primijetimo da je ovdje grb Sclavonije isti kao i grb Bosne.
 

Pod krovom Mađarskog parlamenta nalazi se nekoliko grbova, među njima također i hrvatski.

Amblem Bratovštine sv. Jeronima u Rimu iz godine 1585.,
s grbovima Dalmacije i Hrvatske na vrhu, a Slavonije i Bosne na dnu.

Hrvatski grbovi iz 19. st. u grkokatoličkoj crkvi sv. Petra i Pavla u mjestu Sošice, Žumberak, zapadno od Zagreba
(rimokatolička crkva je lijevo, odmah pored grkokatoličke crkve)

Hrvatski grbovi iz 1907. u grkokatoličkoj crkvi sv. Antuna Pustinjaka
u selu Kašt u Žumberku u Hrvatskoj, nedaleko od Zagreba;
zahvaljujem vlč. g. Mile Vranešiću, vlč. g. Željku Pajiću (dekanu Sošica), vlč. g.  Milanu Stipiću,
i g. Vlatko Biliću na korisnim podatcima.

Grkokatolička crkva sv. Antuna Pustinjaka u selu Kašt na Žumberku; vlč. Milan Stipić, Željko Pajić i Mile Vranešić.

Veoma lijep grb Žumberka.

Žumberak a hidden Croatian treasure

Grkokatolička biskupija u Marči osnovana je 1611.
Križevačka eparhija

• Zlatko Kudelić: Marčanska biskupija: Habsburgovci, pravoslavlje i crkvena unija u Hrvatsko slavonskoj vojnoj krajini : (1611.-1755.), Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2007.
• Nevenka Kauzlarić: Tragom marčanske povijesti, "Otok Ivanić", Kloštar Ivanić 2010. CIP 739650

Slaven Bilić, voditelj hrvatske nogometne reprezentacije, slavi pobjedu iz godine 2007. Pogledajte njegovu kravatu!

Kravata na 18 jezika dieljem svijeta:

• talijanski - Cravatta
• španjolski - Corbata
• filipino - Korbata
• portugalski - Gravata
• hrvatski - Kravata
• irski - Carabhat
• engleski - Cravat
• velški - Crafat
• švedski - Kravatt
• finski - Kravatti
• flamanski - Krawaat
• danski - Kravat
• poljski - Krawat
• ukrajinski - Kravatka
• češki - Kravata
• slovački - Kraváta
• rumunjski - Cravata
• turski - Kravat

KRAVATA OKO ARENE U PULI, 2003.
najveća kravata na svijetu, teška 450 kg, dužine 808 m, maksimalna širina 25 m, vezana oko Arene u Puli, gradu na poluotoku Istra u Hrvatskoj. Sam čvor vezan je na visini od 21 metara, a bio je širok 15 metara!

Kravata na gradskom zvonu u središtu Dubrovnika, 2006.

Njegov prvi izum je gumena boca ispunjena vrućom vodom, nazvana Termofor, koja se rabila kao "centralno grijanje" u krevetu tijekom hladnih noći. Sjećam se da je moja baka u svojem krevetu držala termofor.

Penkala je izumio novu plastičnu masu koja se zove ebonite, a rabila se proizvodnju gramofonskih ploča. Potpisao je ugovor s engleskom kompanijom Edison-Bell, te osnovao novo poduzeće Edison-Bell-Penkala Ltd. u Zagrebu, koja je započela proizvodnju gramofonskih ploča prema njegovoj originalnoj tehnologiji.

Penkalina tvornica u Zagrebu iz 1912. imala je oko 300 zaposlenih, blagovaonicu, dječji vrtić, bazen za plivanje, pa čak i nogometni klub Penkala. Bila je to jedna od najvećih tvornica uredske opreme u svijetu.

www.toz-penkala.hr

... Kao dječak od 15 godina govorio je talijanski, francuski, engleski, kao i svoj rodni hrvatski, a kasnije je naučio i njemački, češki, latinski i starogrčki. Studirao je fiziku u Pragu kod znamenitih profesora kao što je E. Mach i diplomirao na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je doktorirao 1894. Godine 1894 Dr. Mohorovičić je postao Direktor Instituta za metorologiju i geodinamiku i profesor Sveučilišta u Zagrebu 1897., gdje je ostao do umirovljenja 1921. Posebno se zanimao za precizna mjerenja astronomskih i seizmičkih pojava, ali njegova reputacija uglavnom počiva na njegovu klasičnom članku u području seizmologije, Potres 8. listopada 1909., koji sadrži otkriće važnog diskontinuiteta na dubini od 55 km. Taj diskontinuitet, danas opće poznat kao Moho sloj u njegovu čast, definira zemljinu koru.

Photo from an article by Mete Oner: Deepest borehole ever drilled

Dva se hrvatska imena pojavljuju na karti Mjeseca. Jedno je ima Ruđera Boškovića, koje je dano planini na vidljivoj strani Mjeseca, a ime Andrije Mohorovičića dano je planini na tamnoj strani Mjeseca. 

Najranija tehnička otkrića hrvatskih znanstvenika povezana su s imenom Fausta Vrančića, rođenog u hrvatskom gradu Šibeniku (lat. Faustus Verantius, talijanizirano ime mu je Fausto Veranzio, a mađarizirano Faustus Verancsics, 1551-1617). Surađivao je sa znanstvenicima kao što su Tycho Brache i Johannes Keppler. Vrančić je izvrsno poznavao barem sedam jezika. Na dvoru Kralj Rudolfa II u Hradčanima u Pragu (Rudloph II bio je Rimsko-Njemački vladar i Hrvatsko-Mađarski kralj) radio je kao njegov tajnik, a kroz to vrijeme dovršio je svoj važan Riječnik pet najplemenitijih europskih jezika (Dictionarium quinque nobilissimarum Europeae linguarum: Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Hungaricae), objavljen u Veneciji 1595. To je najstariji riječnik hrvatskog jezika, također i mađarskog. Vrančić je najpoznatiji po svojoj knjizi izuma Machinae Novae, objavljenoj u Veneciji također  Venice in 1595. Knjigu je novčano pomogao francuski kralj Louis XIII,  i toskanski knez Cosimo II de Medici. Među njegovim mnogobrojnim izumima najpoznamenitiji je padobran, koji je provjeravao u Veneciji. Istina je da je još ranije Leonardo da Vinci imao sličnu ideju, ali on je napravio samo grubu skicu piramidalnog oblika, dok je Vrančićev padobran ima pravokutni oblik, kao i danas.

Homo volans, Leteći čovjek, objavljen u Machinae novae Fausta Vrančića. 
Ovaj se crtež u mnogim knjigama pogrešno pripisuje Leonardu da Vinciju.

See Faust Vrancic (by dr. Vladimir Muljević, na hrvatskom)

• 1965. u izdanju "Heinz Moos Verlag", Minhen, Njemačka  (F. Klein, A. Wisner), prevedeno na pet jezikka,
• 1968. u izdanju "Ferro", Milano, Italija (Umberto Forti), na talijanskom,
• 1985. u izdanju "Magveto", Budimpešta, Mađarska, na mađarskom,
• 1993. u izdanju poduzeća "Novi Liber", Zagreb, Hrvatska (priredili Vladimir Muljević i Žarko Dadić), na latinskom i hrvatskom. Knjiga je izdana u dramatično vrijeme srpske agresije na hrvatsku, tijekom kojeg je bombardiran i Šibenik, rodni grad Fausta Vrančića. Tom prigodom je oštećena i Šibenska katedrala, vrhunski spomenik hrvatske kulture. Zanimljivo da je Šibenska katedrala također prikazana u Vrančićevu djelu Machinae Novae.

Ecclesia Sibenici
Faust Vraničić u Machinae Novae piše: 

Sport

Goran Ivanišević, tenisač, pobjednik Wimbledona 2001.

Janica Kostelić s tri zlatne olimpijske medalje u Salt Lake City-ju, SAD, 2002.

Blanka Vlašić, već nekoliko godina najbolja u svijetu u skoku u vis

Ivano Balić, vjerojatno najbolji igrač rukometa u povijesti

Ivan Šarić, svjetski šampion u šahu do 18 godina, za 2008., s hrvatskim grbom. Croatian Chess Federation

---

Nenad Bach

Najpoznatiji hrvatski rock i pop glazbenik u svijetu, s pločama prodanim u milijunskoj nakladi.
Angažirani intelektualac, širitelj informacija o Hrvatskoj i Hrvatima u svijetu, osobito na planu kulture.

www.croatia.org (SAD)
www.croatianworldcalendar.com
www.croatianhistory.net (Zagreb, Hrvatska, D.Ž.)
www.studicroatica.org (Buenos Aires, Argentina)

Najpoznatija pjesma Nenada Bacha: Can We Go Higher? u kojoj recitira dio hrvatske nacionalne himne  [mp3].

John Malkovich recitira stihove hrvatske himne Lijepa naša na hrvatskom jeziku,
u Los Angeles studio Village Recorder, studenog 1990.

Sudionik humanitarnog koncerta u Modeni u Italiji 1995 Za djecu Bosne i Hercegovine, na osobni poziv Luciana Pavarottija, zajedno s Bono Voxom koji u jednoj pjesmi recitira stihove Ivana Gundulića iz Dubrovnika: O lijepa, o draga, o slatka slobodo [mp3].

Mediterranean sounds - mediteranski zvukovi
Croatia's Mystic Voices - Hrvatski mistični glasovi

Klapa fa Linđo (ženska klapa), vidi ovdje
Primjer: Ponistra je drivo (Prozor je drvo) [wma]

Promotor hrvatske klapske glazbe u svijetu, na pr. Klapa Sinj je na njegov poticaj i organizaciju imala turneju po SAD-u, s nastupom u Kennedyjevom centru u New Yorku. Primjer: `Vo je naša zemja (Ovo je naša zemlja) [wma]

Stiljsko, dr. Orest Korčinski, lijevo g. Oleh Hirnyk





White Croats in Ukraine and their seat Stiljsko near the city of Lviv

---

Ivan Franko (1856.-1916.)

UKRAJINSKI KNJIŽEVNIK U LIPIKU

U Lipiku je 23. travnja 2007. gradonačelnik Antun Haramija primio Dmytra Pavlyčka, ukrajinskog književnika koji je, kako je rekao,  došao posjetiti grad u kojem se 1908. godine liječio Ivan Franko, jedan od najvećih ukrajinskih pjesnika, političara, domoljuba i slavista, odnosno, kako za njega kažu, uz Tarasa Ševčenka, duhovni otac ukrajinske nacije.

Dmytro Pavlyčko, koji je isti dan  u Muzeju Mimara u Zagrebu  promovirao "Malu antologiju hrvatskog pjesništva" koju je preveo na ukrajinski jezik, rekao je da će Ivan Franko" navijek povezivati sudbine Ukrajine i Hrvatske, ali i Lipika. Drago mi je da će ukrajinska Vlada  u Lipiku podignuti  spomenik Franku kojemu će se,  vjerujem, zbog poštovanja prema velikom domoljubu, svaki Ukrajinac željeti doći pokloniti, a zbog Franka će zavoliti i Lipik".
 

Antun Haramija, gradonačelnik grada Lipika, i Njegova ekselencija Markijan Lubkivskij, veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj, u gradu Lipiku 2007.

Lijevo Antun Haramija, gradonačelnik grada Lipika, Jaroslav Simonov - savjetnik veleposlanika Ukrajine u Hrvatskoj, desno Dmytro Pavlyčko u Lipiku 2007.

 
Gradonačelnik Haramija je rekao da je uspostavljen kontakt između grada Drogobica (Drohobych nedaleko Ljviva), pored kojega je rođen Franko, i Lipika, a u lipnju će u tom ukrajinskom gradu biti potpisan memorandum o prijateljstvu i suradnji, koja bi mogla biti turistički, ali i gospodarski značajna. Izgradnju spomenika Ivanu Franku, koji će biti postavljen preko puta multikulturalnog centra u Lipiku, financira ukrajinska Vlada, Lipik osigurava zemljište i dokumentaciju, a otvorenje će biti 4. listopada povodom dana Grada Lipika.

Duško Kliček, Pakrac
Izvor www.lipik.hr

Ivan Franko, Ukrajinski pisac, 1856.-1916.

Pločica na spomeniku Ivanu Franko u Lipiku.

Lipik i Drohobych postali gradovi prijatelji

• Godine 1965. je u Kyjivu objavljen ukrajinski prijevod Dunda Maroja, djela istaknutog hrvatskog renesansnog pisca Marina Držića (1508.-1567.), s oznakom "prijevod s hrvatskog". Marin Držić je prethodnik Shakespearea (r. 1564.) i Moliérea (r. 1622.).
• Na IX. svjetskom kongresu slavista održanom 1983. u Kyjivu, hrvatski znanstvenik Josip Hamm promoviran je za počasnog doktora Sveučilišta "Taras Ševčenko".
• Sabor Republike Hrvatske priznao je državnu nezavisnost Ukrajine 5. prosinca 1991.
•  Diplomatski odnosi uspostavljeni su 11. veljače 1992. Veljače 1992. u Kyjivu je osnovano Društvo prijateljstva Ukrajina-Hrvatska. 
• Godine 1993. na Sveučilištu u Kyjivu uveden je studij kroatistike, s hrvatskim jezikom kao samostalnim predmetom na studiju filologije. 
• Veleposlanstvo Ukrajine u Republici Hrvatskoj otvoreno je 3. ožujka 1995. 
• Prvi izvanredni i oponumoćeni veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj bio je g. Anatolij Šostak. 
• Svoju prvu vizu za Ukrajinu veleposlanstvo je izdalo zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Franji Kuhariću, koji je 1995. posjetio Ukrajinu kao osobni izaslanik Ivana Pavla II. Vidi  [Evgen Paščenko u Hrvatska/Ukrajina, str. 19 i 20].

   
Dmytro Pavlyčko

Dmitro Pavlyčko, prevoditelj: Mala antologija hrvatske poezije, Kyjiv 2008.

Hrvatska

Po brdima Božja ruka laka

Prostrla je sela poput platna,

Tu se širi jedna zemlja skladna,

Kukuruzna, sočna, vinogradna

Što miriše poput medenjaka.

Prozirno ko dječja duša, bistro,

Šumi more plavetno i čisto.

Obale - ko košare jagoda:

Krovovi se naselja crvene,

A masline zelenilo nude

Da zaštite i ptice i ljude.

Na slavensko stablo tu je davna

Rimska još nakalemljena grana.

I hridine sve, i sve doline,

Gdje sad pčele zuje pjesme svoje,

Na krvavim temeljima stoje.

Razlijeva se nebom bijela pjena,

A na vodi, iza plavih stijena -

Oble gore kô grudi i koljena

Mladih žena što plivaju leđno.

Oči kuća srušenih do tla,

Svi tragovi ugašenog rata

Pune dušu, i htio bih znati -

Možda mi predci, Bijeli Hrvati,

Prožimlju tako srce do dna.

Kô nestali snovi iz djetinjstva

Tu nada mnom blista krošnje siva:

Tisućljetna maslina, Hrvatska,

Puna rana, ali uvijek živa!

Kao što je pokazala dr. Marija s. Agnezija Pantelić, poznati Kyjivski i Sinajski listići, pisani glagoljičkim pismom, bili su u uporabi u Dubrovačkoj biskupiji koncem 11. stoljeća (vidi [Marija Pantelić, O Kijevskim i Sinajskim listićima].

Kyjivski listić, 1 recto

Kyjivski listić, 1 verso; podrobnije vidi na kiev.stin.hr

Prvi kyjivski listić nastao na dubrovačkom području koncem 11. ili početkom 12. st.

Kyjivski listići. Radi se o jednom od najstarijih glagoljaških tekstova uopće koji su došli do naših vremena. To je fragment sakramentara sačuvan na 7 listova (13 str.), podrijetlom iz 10. st. Pod pojmom sakramentara razumjevamo jednu vrstu obrednika. To je također i mali prenosivi misal. Zovu se Kyjivski jer se čuvaju u Kyjivu u Ukrajini. No njihova prva stranice je pisana kasnije, u 12. st., pisana pomlađenim starohrvatskim jezikom i pismom.

Na tom listu nalazi se najstarija nama poznata molitva Bl. djevici Mariji pisana hrvatskim jezikom. Radi se o hrvatskoj molitvi Mariji staroj 800 godina.

Evo teksta te molitve s prvog Kyjivskog listića s konca 11. st. ili s početka 12. st.:

Vidi. dr. Marija s. Agnezija Pantelić, Kulturno-povijesni značaj hrvatskoga glagoljaškog kodeksa, u Crkva u svijetu, Split, 1976., br. 3.; vidi također Eduard Peričić: Hrvatsko Kršćanstvo u doba kraljice Jelene, u Bogordica u Hrvatskom narodu, Zagreb, 1978.

Pisano današnjim hrvatskim jezikom ta bi molitva Bl. djevici Mariji glasila ovako:

Kyjivskih sedam listića i Sinajska tri listića (Si1, Si2, Si3).

O Kyjivskim listićima pisao je poznati ukrajinski znanstvenik N.N. Nimčuk:

N.N. Nimčuk: Kiivs'ki glagolični listki, Naukova Dumka, Kiiv 1983

32 str. Reimskog evanđelistara pisane ćirilicom u 11. st., 64 str. hrvatskom glagoljicom 1395.

UsporednaTablica pričrnomorskog pisma i glagoljice

Natpis u crkvi sv. Sofije u Kyjivu koji sadrži glagoljička slova.

U desnom stupcu tablica hrvatskih glagoljičkih spojenica (ligatura: po, ko, ot).

PISANO HRVATSKOM GLAGOLJICOM

Molitva Gospodnja

Otče naš iže esi nanebe-

seh : svetise ime tvoe : pri

di carstvie tvoe : budi vo-

lja tvoja : jako na nebesi i na ze-

mli. Hleb naš nasušnji daj ...

Fotografija jednog od 10 primjeraka Misala Pavla Modrušanina iz 1528. koji se čuva u Zagrebu. Jedan se čuva u Odesi.

1. Siječanj - Січень (sičenj)
2. Veljača - Лютий (ljutyj)
3. Ožujak - Березень (berezenj)
4. Travanj - Квітень (kvitenj)
5. Svibanj - Травень (travenj)
6. Lipanj - Червень (červenj)
7. Srpanj - Липень (lipenj)
8. Kolovoz - Серпень (serpenj)
9. Rujan - Вересень (veresenj)
10. Listopad - Жовтень  (žovtenj)
11. Studeni - Листопад (lystopad)
12. Prosinac - Грудень (hrudenj)

Hrvatska uskrsna jaja - pisanice, izradila Annette Hricko Czupylo, Ukrajinka u SAD-u, foto Vladimir Novak

Hrvatske uskrsne pisanice, izradila Annette Hricko Czupylo, foto Vladimir Novak. Pisanica s lijeva je ukrašena hrvatskim grbom.

Ukrajinska uskrsna jaja - pysanky, izradila Annette Hricky Czupylo, foto Vladimir Novak


Ukrajinske pysanky, izradila Annette Hricko Czupylo, foto Vladimir Novak

Rimokatolička crkva sv. Barbare kod Zagreba, 17. st.




Unutrašnjost crkve sv. Barbare kod Zagreba za vrijeme svečane nedjeljne mise.

• Sve o ženama, žurnal "Mlada Ukrajina", br.1, Kyjiv, Ukrajina, 2003-
  
• Pacijent doktora Freuda, žurnal "Mlada Ukrajina", br.1, Kyjiv, Ukrajina, 2003.

Drvo prijateljstva između Ukrajine i Hrvatske, 2001., u Ukrajinskoj ulici u Zagrebu.
Kesten je donesen iz Ukrajine.

---

Ukrajina je bila prva zemlja koja je kao članica Ujedinjenih nacija priznala Hrvatsku, o odmah zatim je i Hrvatska priznala Ukrajinu.

Prva službena posjeta hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana nekoj stranoj zemlji bila je upravo posjeta Ukrajini, svibnja 1992.
G. Ivica Trnokop bio je prvi opunomoćeni veleposlanik Hrvatske u Ukrajini, a nakon njega je Đuro Vidmarović, prof.

G. Ivica Trnokop bio je tijekom 11 godina predsjednik Društva hrvatsko-ukrajinskog prijateljstva. Kasnije je tu funkciju preuzeo g. Franjo Gregorić, bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Veleposlanstvo Ukrajine u Hrvatskoj nalazi se u Zagrebu, a u gradu Zadru postoji i ukrajinski konzulat.

---

Nikola Eterović, Apostolska nuncijatura u Vatikanu www.nuntiatura.kiev.ua

Poliklinika SUVAG u Zagrebu, u kojoj je od 1979. do 1990. boravilo 70 djece s oštećenim sluhom  iz Ukrajine.

• Jacques Bouchez (Francuska)
• Patricia Garcia Lopez (Španjolska)
• Tatiana Kulakova (Ukrajina)

Taras Belej je s crtanjem također započeo kao dijete u Zagrebu, u Školi za umjetnost na Pantovčaku. Završio je Kiyjivsku nacionalnu akademiju likovnih umjetnosti i arhitekture. Organizirao je nekoliko izložaba hrvatskih likovnih umjetnika u Ukrajini, jednu i u Ukrajinskoj likovnoj akademiji u Kiyjivu, koje su održane pod visokim pokroviteljstvom i uz podršku Ukrajinske ambasade u Zagrebu.

Taras Belej: Prof. Mladen Lovrić, ekspert za verbotonalnu metodu u SUVAG-u u Zagrebu, 
veoma zaslužan za širenje te metode u Ukrajini

Knjiga utisaka tijekom izložbe Hrvatska u srcu u ukrajinskom gradu Ivano Frankivsku, ožujka 2010., na poticaj Tarasa Beleja.
Na izložbi su zajedno sudjelovali hrvatski i ukrajinski likovni umjetnici.

Privit horvatam vid galičan (bilih horvativ) - Pozdrav Hrvatima od Galičana (Bijelih Hrvata)

Taras Belej: Moj Jadran

Taras Belej: Snijeg u Kijevu

Taras Belej: Kamenita vrata u Zagrebu

Taras Belej: Skalinska ulica u Zagrebu

Taras Belej: Dalmacija u mom srcu

Taras Belej: Otok Hvar

Taras Belej: Zalazak sunca na Hvaru

U Zagrebu od 2005. godine živi Olena Sokolovska, likovna umjetnica iz Ukrajine koja je 1994. diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti i primijenjenih umjetnosti u Lvivu. Siječnja 2011. otvorena je u Gradskoj knjižnici izložba njezinih veoma lijepih radova na temu Zagreba.

Središnja knjižnica Ukrajinaca i Rusina Republike Hrvatske

Ručak u Zagrebu: Nenad Bach (New York), Darko Žubrinić (Zagreb), Oleh Hirnyik (Lviv)

Croatia - Austria

Croatia - France

Croatia - Great Britain

Croatia - Russia

Croatia - China

Croatia - Slovakia

Croatia - Japan

Croatia - its History, Culture and Science