Nikola Tesla 1856.-1943.
istaknuti hrvatsko-američki znanstvenik

Nikola Tesla bio je učenik u Smiljanu, Gospiću i Rakovcu (Karlovac)

Darko Žubrinić, 2015.

Ovaj prikaz o Nikoli Tesli stavlja poseban naglasak na njegovo školovanje u Hrvatskoj,
osobito na ključno razdoblje srednjoškolske izobrazbe 1870.-1873. u Rakovcu (danas dio Karlovca).


Nikola Tesla u svojem laboratoriju u Coloradu Springsu godine 1899.

Tesla s knjigom "The Scientific Papers of James Clerk Maxwell".
Zahvaljujem Tihomiru Žiliću i Miranu Perhavcu na tom podatku. Maxwell je bio istaknuti škotski znanstvenik.

Često se pogrešno tvrdi da je riječ o "Teoriji prirodne filozofije" Ruđera Boškovića (vidi na primjer [Nikola Tesla, str. 84]).
Boškovićeva knjiga je objavljena 1758. u Beču na latinskom jeziku, a Tesla posjedovao i tu knjigu.



Nikola Tesla: Priča o elektricitetu

Tko želi pravo shvatiti svu veličinu našeg vremena, mora upoznati povijest nauke o elektricitetu. Tu će naći priču kojoj nema ravne ni među bajkama iz Tisuću i jedne noći.

Priča počinje mnogo prije početka naše ere, u doba kad su Tales, Teofrast i Plinije govorili o magičnim svojstvima "elektrona"  (jantara), te dragocjene tvari što je nastala iz suza Helijada, sestara nesretnog mladića Faetona koji je pokušao vladati Febovim kolima i gotovo zapalio čitavu Zemlju. Tu je misterioznu pojavu bujna mašta starih Grka, naravno, pripisala nadzemaljskim uzrocima i jantaru udahnula život i dušu. Je li to bilo stvarno vjerovanje ili više pjesničko tumačenje - teško je pitanje. No, još i danas ima obrazvoanih ljudi koji misle da je biser živ i da u dodiru s toplim ljudskim tijekom postaje sve ljepši i sjajniji. Takvo se mišljenje još više proširili otkako je Jagadis Chandra Bose nizom eksperimenata pokazao da i t. zv. neživa materija odgovara na vanjske utjecaje posve slično kao što reagira biljno ili životinjsko tkivo.

To prazanovjerje starih Grka, znači, ako je uopće postojalo, ne može se uzeti kao dokaz o neznanju, pa se o njihovu poznavanju elektriciteta samo može nagađati. Zanimljivo je da su oni ribe drhtulje upotrebljavali za neku vrstu elektroterapije. Na nekim primjercima staroga novca nalazimo dvostruke zvjezdice, nallik na iskre koje proizvodi galvanska baterija. A i neki drugi podatci, mada vrlo oskudni, govore u prilog tome da su neki "izabrani" ljudi bolje poznavali prirodu pojave zapažene kod jantara. Tako je na pr. Mojsije nesumnjivo mnogo vještije koristio elektricitet nego itko u njegovo vrijeme. Biblija na jednome mjestu s velikom preciznošću potanko opisuje uređaj u  kome se elektricitet stvarao trenjem zraka o svileni zastor i gomilao u kutiji izrađenoj kao kondenzator. Aronove je sinove vrlo vjerojatno usmrtila struja visokog napona. I vestalska vatra kod Rimjana bila je električne prirode.

Inženjerima toga vremena morao je biti poznat pogon s remenjem i može se pretpostaviti da su zapazili veliko razvijanje statičkog elektriciteta. Uz pogodne atmosferske uvjete remen može postati pravi dinamički gnerator koji može izazvati vrlo zanimljiva djelovanja. Pali sam električne žarulje, pokreće motore i izvodio druge manje zanimljive ekperimente - sve s pomoću elektriciteta dobivenog remenjem i nagomilanog u limene kutije.

Sa sigurnošću se može zaključiti da su starim filozofima bile poznate mnoge stvari o ovoj neshvatljivoj sili i začuđujuće je što su morale proći dvije tisuće godina do pojave prve znanstvene rasprave o elektricitetu i magnetizmu, do znamenita Gilbertova djela, objavljenoga 1600. godine. Tako dugo razdoblje neaktivnosti se donekle može objasniti.

Znanost je bila povlastica izabranih koji su svako novo saznanje ljubomorno čuvali u svome krug. Komuniciranje je bilo teško pa je teško dolazilo i do suradnje između geografski udaljenih istraživača. Uzrok tome bila je donekle i sklonost ljudi tih vremena da zapostavljaju praktične probleme, dok su se živo borili za apstraktne principe - dogme, predanja i ideale.

U Gilbertovo se vrijeme čovječanstvo još mnogo nije izmijenilo, no njegova su jasna učenja snažno djelovala na učene duhove. Ubrzo su se, jedan za drugim, počeli pojavljivati različiti strojevi, pa je rastao i broj eksperimenata i promatranja. Praznovjeran strah postupno je ustupio mjesto znanstvenoj pronicljivosti te je svijet s uzbuđenjem 1745. primio vijest da su Kleist i Leyden u jednoj kutiji uspjeli uhvatiti neku misterioznu supstancu koja je zatim pokazala svoju razornu snagu, oslobodivši se uz snažan prasak. Tako je nastao kondenzator, možda najveći izum u povijesti znanosti o elektricitetu.

U narednih četrdeset godina čovječanstvo je učinilo dva golema skoka naprijed: Franklin je pokazao identičnost one blage jantarove duše Jupiterova prstena, a Galvani i Volta su pronašli kemijski izvor struje iz koga se magični fluid mogao dobiti u neograničenim količinama. Zatim je u daljnjih četrdeset godina postignut još krupniji uspjeh: Oersted je električnom strujom uspio utjecati na magnetsku iglu, Arago je izumio elektromagnet, Seebeck termostup, a Faraday je 1831. sve ove izume okrunio izjavom da je iz magneta dobio elektricitet. Time je zapravo otkrio princip čudesnog stroja - dinama i otvorio novu eru ne samo znanstvenog istraživanja, nego i praktične primjene elektriciteta. Tada su pronalasci neprocjenjive vrijednosti slijedili vrtoglavom brzinom: telegraf, telefon, fonograf, žarulja, indukcioni motor, oscilografski transformator, rendgenske zrake, radij i radio. Sve je to, uz mnoge druge revolucionarne pronalske, duboko izmijenilo životne uvjete čovječanstva. Za osamdeset četiri godine ona neshvatljiva supstanca iz živog jantara i magnetskog kamena pretovrena je u divovsku snagu koja sve brže i brže okreće kotače napretka.

To je ukratko priča o elektricitetu - od Talesa do danas.

Dogodilo se nemoguće. Nadmašeni su i najluđi snovi, a začuđeni svijet pita: što je danas na redu?



Izvor: [Petešić]

Nikola Tesla je ovu priču napisao 1915. godine, tj. u dobi od 59 godina. Njen hrvatski prijevod je objavljen u "Ličkim novinama" 1972. (br. 10 i 11).

Spomenuti Jagadis Chandra Bose (1858.-1937.) je indijski fizičar, koji je istraživao električna zračenja. Poznat je po Bose-Einsteinovoj statistici.

William Gilbert (1540-1603.) prvi je uveo naziv elektricitet. Njegovo djelo spomenuto u Teslinom članku nosi naslov De Magneticisque Corporibus et de Magno Magnete Tellure ("O magnetu i magnetskim tijelima i o velikom magnetu zemaljskom". Vidi [Lopašić, str. 239].

U žutim okvirima bit će navedeni ključni događaji iz životopisa Nikole Tesle.

Djetinjstvo Nikole Tesle, 1856.-1870.

Godine

1856., dne 10. srpnja, Nikola Tesla je rođen u malom selu Smiljanu pored Gospića u Lici. Rođen je u pobožnoj kršćanskoj obitelji, a otac Milutin služio je kao pravoslavni svećenik - protojerej.

1862. mali Nikola polazio je u prvi razred osnovne škole u Smiljanu. Nastavu je slušao na hrvatskom jeziku.

1863. obitelj Milutina Tesle odselila se iz Smiljana u obližnji Gospić, gdje je njegov sinčić Nikola nastavio svoje osnovno školovanje. Nakon toga je tijekom tri godine nastavio svoju izobrazbu u nižoj realci u Gospiću (na njemačkom jeziku). Kao dijete izrađivao je male makete vodenih turbina, a snivao je o iskorištavanju goleme energije slapova Niagare, što će i ostvariti tridesetak godina kasnije. Bio je osrednji učenik i krhkoga zdravlja. Bogata očeva knjižnica bila mu je velika ljubav. U to je doba riješio poznati problem s vatrogasnom pumpom tijekom svečane pokazne vatrogasne vježbe u Gospiću, čime je priredio neopisivo veselje svim mještanima Gospića, a pogotovo vatrogascima. Kako pripovjeda sam Tesla u svojem životopisu (My Inventions), bio je nošen na ramenima razdraganih gospićana i postao herojem dana.


Smiljan, Teslino rodno selo, smješteno je sedam kilometara sjevero-zapadno od Gospića.

Teslini predci


Iz djetinjstva Nikole Tesle

Već kao dječak Nikola Tesla je pokazivao pokazivao izrazitu maštu i bavio se izumima i manjim pronalascima, o kojima prije toga nije ništa čuo. Tako je jednom prilikom uz pomoć velikog kišobrana svog djeda skočio s krova roditeljske kuće, htijući kišobarna upotrijebiti kao padobran. Eksperiment nije uspio, jer je kišobran popustio i razderao se, a Tesla je zadobio prilične ozljede.

Drugom prilikom, u četrnaestoj svojoj godini, gotovo da izgubi život zbog sličnog podviga. Kupao  se sa svojim drugovima i plivao u blizini spplavi s građom,koja je plovila sredinom rijeke. Tesla je zronio pod splav u namjeri, da ispod nje ispliva na drugu strau. Kad je mislio da je postigao cilji, pokušao je izroniti, ali udari glavom o splav i brzo otpliva daje ispod splavi, no pri ponovnom pokušaju opet je udario glavo o splav. Počeo se već gušiti, kadli i treći put uzaludno pokuša isplivati. Zbog pomanjkanja uzduha počela ga je već hvatati nesvjestica; tad mu u zadnji trenutak bljesnu misao da između okruglih greda splavi mora biti toliko razmaka, da bi mogao proturiti na zrak bar nos i usta, što bi mu dozvolilo da se bar nadiše zraka i prikupi nove snage, kako bise ponovnim ronjenjem spasio. I doista, to mu je uspjelo učiniti. Kad je izronio ispod splavi i isplivao na obalu pao je u nesvjest od prevelikog napora i pretrpljenog straha. Njegovi su drugovi mislili, da se utopio i tražili su njegovo tijelo. Kad su Teslini roditelji čuli za taj podvig svvog sina, nastojali su, da ga odvrate od takvih "ludosti", ali im je to polazilo za rukom samo dotle, dok je bio pod njihovim neposrednim nadzorom.

Dječak Nikola bio je naročito vješt i u hvatanju ptica. I tu je pronašao naročit način za hvatanje vrana. Sakrio bi se u kakav grm i oponašao graktanje vrana. Nakon kraćeg vremena vrane bi dolijetale i skupljale se u neposrednoj blizini grma, pa bi zašle  i pod sam grm, gdje se Tesla krio. Tad bi im dobacio kakav komadić tvrdog papira pod grm, da ih nečim zabavi, a ztaim bi brzo skočio i hvatao ih golim rukama prije nego što su mogle izletjeti iz grma. Na taj je način znao uhvatiti oi više vrana. Ali jednom su  mu vrane pokvarile račun. Vraćao se kući s jednim svojim prijateljem i s nekoliko uhvaćenih vraa. Pri izlasku iz šume skupilo se golemo jato vrana, koje su uz strahovito groktanje, opkolile dječake. Tesle je morao pustiti uhvaćene vrane i pobjeći sa svojim drugom, da se sakrije pod jednu pećinu, jer su vrane svom silom navalile na dječake tako da su se dječaci bili našli u vrlo kritičnom položaju.

Dušan Pejnović, izvor Matematičko-fizički list, Zagreb 1954-55, str. 65-66.


Teslin ujak, gospićki proto Petar Mandić, je 2. svibnja 1885., Kraljevskoj zemaljskoj vladi (Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije) u Zagrebu, Odjelu za bogoštovlje i nastavu, podnio molbu da mu se izda kopija svjedočbe zrelosti za Nikolu Teslu. Ujak Mandić piše da je Tesla "otišao u New York u Americi, da se u telefonskoj struci usavrši, a nuždne su  mu tamo svjedočbe o svršenim ovdje u nas naukama". Ta je zamolba u Zagrebu pozitivno riješena dne 1. lipnja 1885. (vidi [Petešić, str. 54]).

Prvi razred osnovne škole polazio je u rodnom Smiljanu. Nakon preseljenja Tesline obitelji iz Smiljana u Gospić, mali Nikola je tamo polazio tri razreda Niže realke (Niža relana škola, tj. Niža gimnazija u Gospiću). Nakon toga je od 1870.-1873. u Rakovcu (danas dio Karlovca) polazio Veliku realku (točnije, Carsku i kraljevsku veliku realku u Rakovcu) na njemačkom jeziku, gdje je uspješno završio četvrti, šesti i sedmi razred, te na koncu maturirao.


Državna realna gimnazija u Rakovcu (danas dio Karlovca), koju je od 1870. do 1873.,
tj. od svoje četrnaeste do sedamnaeste godine, pohađao Nikola Tesla.


Školovanje Nikole Tesle u Karlovcu, 1870.-1873.

Godine

1870.-1873, Nikola Tesla je u dobi od 14 godina nastavio svoje školovanje u veoma kvalitetnoj Velikoj realci (Carska i kraljevska velika realka) u Rakovcu. U ono vrijeme gimnazija se nalazila blizu Karlovca, na lijevoj obali Korane, a danas je ta ista gimnazija unutar grada (koji je u međuvremenu jako narastavo). Nastava se u to vrijeme odvijala na njemačkom jeziku, ali je među školskim predemtima slušao i polagao i predmet pod nazivom hrvatski jezik, koji je njegov materinski jezik. Iako je hrvatski jezik već od 1868. u svim krajiškim gimnazijama i realkama izjednačen s njemačkim, u Rakovcu se tek od godine 1874. nastava za sve predmete odvijala na hrvatskom jeziku. Do tada se hrvatski jezik predavao kao poseban predmet. Inače, osim Nikole Tesle, istu su gimnaziju pohađali i još neki poznati hrvatski intelektualci, kao na pr. Ljudevit Gaj, Juraj Dobrila, Stjepan Radić i Rudolf Strohal (R. Strohal je kasnije bio i ravnatelj Karlovačke gimnazije).

Posebno važan u Teslinu školovanju bio je profesor Martin Sekulić, koji je predavao fiziku i strojarstvo, a vodio je i izvrstan fizikalni kabinet. Zna se da je taj kabinet godine 1880./81. imao čak

579 (pet stotina sedamdeset i devet) sprava!

(Izvor ovog važnog podatka je: Statistika nastave u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji i hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini školske godine 1871-72., Zagreb 1873.)

Tesla, oduševljen raznim živopisnim pokusima, osobito s elektricitetom, postao je (neslužbeno) Sekulićev pomoćnik za njihovu pripremu i izvođenje. Možemo samo zamisliti kakva je to čast bila za mladog Nikolu. Martin Sekulić je bio izvrstan stručnjak, o čemu govori na pr. podatak da je godine 1873., kada je Tesla završavao svoje školovanje na Velikoj realki u Rakovcu (danas Gimnazija Karlovac), Sekulić postao dopisni član JAZU u Zagrebu (sada HAZU, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; osnovana je u Zagrebu godine 1866.). Bio je također i član Hrvatskog pedagogijskog zbora u Zagrebu, a kasnije i zastupnik u Hrvatskom Saboru.

Tesla se pod utjecajem svojeg profesora Martina Sekulića odlučuje za studij tehnike, te radi toga Sekulić ima vrlo istaknuto mjesto u njegovu školovanju i buđenju interesa za znanstveno-istraživačke teme. I ne samo to. Nikola Tesla je nakon školovanja u Karlovcu za studij tehnike i za kasniju karijeru bio izvrsno pripremljen.

1873., dne 24. srpnja, Tesla je na pragu svoje punoljetnosti (točnije, u dobi od 17 g.) položio maturu na Rakovačkoj gimnaziji. Evo koje je predmete polagao na maturalnom ispitu:

  • Materinji jezik (Hrvatski)  
  • Drugi živi jezik (Njemački)
  • Geografija i povijest
  • Matematika
  • Nacrtna geometrija
  • Prirodopis
  • Fizika
  • Kemija
  • Prostoručno risanje


Martin Sekulić, profesor matematike i fizike u Rakovcu (Karlovcu),
najvažnija osoba tijekom cjelokupnog školovanja mladog Nikole Tesle.

Martin Sekulić (1833.-1905.), rodom iz Lovinca u Lici (na obroncima zaleđa Južnog Velebita),
profesor matematike i fizike koji je mladog Nikolu Teslu godina 1871.-1872. oduševio za elektricitet.
Izvor ovog podatka je njemačka Wikipedia. Izvor fotografije: [Muljević, Martin Sekulić].
Tesla u svojoj autobiografiji piše za Sekulića da je bio genijalan čovjek.


Nikola Tesla piše o svojem profesoru Martinu Sekuliću u Karlovcu

Evo što Nikola Tesla piše u svojem životopisu o svojim gimnazijskim danima provedenim od 1870. do 1873. (od svoje četrnaeste do sedamnaeste godine) u Rakovcu, koji je danas dio Karlovca:

Veoma sam se zaintereisrao za elektricitet, potaknut utjecajem svog profesora fizike koji je bio genijalan čovjek, a često je demonstrirao osnovne zakone aparaturama koje bi sam izumio. Sjećam se jedne sprave u obliku staklenog balona, obavijenog staniolom, koji se brzo okretao kad je bio  spojen s elektrostatičkim strojem. Ne mogu vam izraziti ni približno objasniti moje uzbuđenje dok sam bio nazočan njegovim pokusima s ovim tajanstvenim fenomenom. Svaki pokus proizveo je tisuće odjeka u mojem umu. Želio sam o toj izvarednoj snazi saznati više; žudio sam za pokusom, za istraživanjem, ali predao sam se teška srca sudbini.

Izvor: Nikola Tesla, Moji pronalasci, str. 37.

Iako Tesla ne spominje ime svojeg profesora, nema sumnje da se radi o Martinu Sekuliću. Nastava se na rakovačkoj gimnaziji u Teslino vrijeme odvijala na njemačkom jeziku, točnije do 1874. (iako je još ranije, 1868., na svim krajiškim gimnazijama i realkama hrvatski jezik izjednačen s njemačkim u nastavi; vidi [Petešić, str. 29]). Rakovac je u to doba bio malo selo na lijevoj obali rijeke Korane, a danas je dio Karlovca. Danas se ta škola zove Karlovačka gimnazija, a nalazi se na adresi Rakovac 4.


Martin Sekulić bio je profesor matematike i fizike na Velikoj relanoj gimnaziji u Rakovcu kod Karlovca (danas dio Karlovca), istaknuti znanstveni pedagog i eksperimentator, dopisni član JAZU i narodni zastupnik u zemaljskom Saboru Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. (Akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu osnovana je godine 1866., u doba vlade bana Josipa Sokčevića. Nešto kasnije, godine 1874., osnovano je i Sveučilište u Zagrebu u doba vlade bana Ivana Mažuranića, i to na temeljima nekadašnjeg isusovačkog sveučilista u Zagrebu iz godine 1669.)

Danas je spomenuta gimnazija, gdje je Martin Sekulić bio zaposlen, poznata pod nazivom Gimnazija Karlovac. Sekulić je objavio nekoliko vrijednih radova na njemačkom jeziku iz područja fizike, elektrotehnike i fizikalne kemije.


Šesti
godišnjak
Carske i kraljevske Velike relane škole
za
Rakovac
u carskoj i kraljevskoj Hrvatskoj Vojnoj granici (tj. u Hrvatskoj Krajini)
za
školsku godinu 1869./70.

Rakovac u carskoj i kraljevskoj Hrvatskoj Vojnoj granici (tj. u Hrvatskoj Krajini)
(izvor: Carska i kraljevska velika realka u Karlovcu). Naziv Hrvatska Krajina rabi se na nekoliko mjesta.

Martin Sekulić je završio pedagoški studij matematike i fizike u Pešti. Ljeta 1859./60. bio je Sekulić jeden od asistenata na Državnoj realki u Pešti. U Pešti, koju je naspustio nakon ljeta 1860. godine, Sekulić je nabavio razmjerno modernu opremu za Realku (Gimnaziju) u Karlovcu, kao i vrijedne knjige. Martin Sekulić je u Realki u Karlovcu radio kao knjižničar, profesor strojarstva, hrvatskog i aritmetike. U vrijeme početka Teslinog školovanja 1870. postao je kustos fizikalnog kabineta zadužen također za sastavljanje električnih naprava, kao i nadzornik školske meteorološke postaje. Taj je fizikalni kabinet posjedovao čak 579 (pet stotina sedamdeset i devet) sprava! Izvor ovog važnog podatka je: Statistika nastave u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji i hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini školske godine 1871-72., Zagreb 1873.

Ispred Carske i kraljevske velike realke u Rakovcu je još 1863. bio uređen botanički vrt, u kojem je Sekulić postavio nekoliko metoroloških aparata, kao anemometar za mjerenje brzine vjetrra koji je bio nabavljen u Milanu u Italiji. Sekulić je mladog Nikolu Teslu, koji je bio oduševljen njegovim pokusima, neofrmalno uzeo za svoga pomoćnika.

Godine 1873. Martin Sekulić je postao dopisni član JAZU Zagrebu (danas HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), u prirodoslovno-matematičkom razredu Akademije. Nikola Tesla je nešto više od dvadeset godina kasnije postao počasnim članom te iste Akademije u Zagrebu, točnije, godine 1896., čime je Sekulić sigurno bio oduševljen. Martin Sekulić je proučavao fluorescenciju, iskrenje i munje, što je pobudilo golemo zanimanje Nikole Tesle, tada mladog srednjoškolca. Sekulić je Teslu također oduševio i za Ruđera Boškovića, jer je zagovarao Boškovićevu zamisao da bi se cijela fizika mogla utemeljiti na jednom tipu sile. 

Opširan prikaz o Martinu Sekuliću i njegovoj važnosti za Nikolu Teslu dan je u člancima [Južnič] i [Muljević].

Martin Sekulić je u Carskoj i kraljevskoj velikoj realki u Rakovcu počeo raditi od godine 1863. U to se vrijeme predavalo 14 obveznih i 3 neobvezna predmeta. Među njima su i sljedeći stručni predmeti:

aritmetika, matematika, geometrija s geometrijskim crtanjem, nacrtna geometrija  i konstruktivno crtanje, prirodopis, fizika, kemija, poljoprivreda, prostoručno risanje.

Te, 1863. godine je Martin Sekulić, profesor Matematike i fizike, predavao hrvatski jezik i bio je voditelj školske knjižnice ([Muljević, str. 331-332]).

Pogledajmo objavljene radove Martina Sekulića (izvor je uglavnom njemačka Wikipedia i [Muljević]:

  • Beziehungen zwischen der elektromotorischen Kraft und der chemischen Wärmetönung
  • Ultraviolette Strahlen sind unmittelbar sichtbar; In Chemisches Central-Blatt, Band 43, 1872
  • Eine merkwürdige Interferenzerscheinung; Pogg. Ann. (tj. Poggendorffs Annalen), CXLIX, 126. 1873
  • Fizika atoma i molekula, Rad JAZU,  Knj. 26(1874) str. 109-152.
  • Ueber die an bestäubten und unreinen Spiegeln sichtbare Interferenzerscheinung; In: Annalen der Physik; Volume 230, Issue 2, S. 308–316, 1875
  • Uzrok munjotorskoj sili, Rad JAZU, br. 41 (1877), br. 50 (1879), br. 58 (1881)
  • O ledenoj dobi sjeverne polutke naše zemlje, Rad JAZU 64 (1882)
Za vrijeme Teslina školovanja u Rakovcu, Sekulić je objavio svoje članke Fluorescencije i calcescencija (1871.), Polarna zora kao učinak zemaljske munjine (1872.), Istraživnje sunčeve duge (1873.), sve u časopisu Rad JAZU u Zagrebu. Mladi Nikola Tesla je vidio Sekulićeve eksperimente među inim i s umjetnom polarnom svjetlošću. Martin Sekulić je jednom prigodom javio Akademiji u Zagrebu da mu je pošlo za rukom opaziti neposrednim putem ultraljubičaste zrake, o čemu je objavio i jedan rad (gore spomenuti "Eine merkwürdige Interferenzerscheinung"; Pogg. Ann., 1873.). Sekulića je nakon objavljivanja tog rada kontaktirao g. Lettson iz engleskog zavoda "Royal Institution of Great Britain", raspitujući se o njegovim eksperimentima. [Muljević, str. 333].

Sve te su spoznaje bile važne mladom Nikoli Tesli u kasnijem radu u SAD-u na fluorescentnim (kasnije neonskim) žaruljama.


Članak Martina Sekulića objavljen u uglednom njemačkom časopisu Annalen der Physik godine 1875.
Ovdje vidimo dio prve stranice članka (str. 308); cijela prva stranica: [JPG].  Umjesto Rakovac u naslovu zabunom piše Rokovac.
Ispod njegova imena istaknuto je da je profesor u Rakovcu u Hrvatskoj, te da je članak preveden s hrvatskog jezika.
Cijeli Sekulićev članak je dostupan (uz plaćanje) na doi:10.1002/andp.18752300212.

Lissajous-ove krivulje ("Lisažuove" krivulje) koje je Martin Sekulić nacrtao i opisao u članku
Fizika atoma i molekula, Rad JAZU Knj. 26(1874) str. 109-152.
Sekulić je izradio i posebnu napravu za crtanje Lissajous-ovih krivulja. Vidi [Muljević, str. 334].

Annalen der Physik jedan je od najstarijih časopisa iz područja Fizikalnih znanosti u svijetu, utemeljen još godine 1790. u Leipzigu. Jedan od glavnih urednika tog uglednog časopisa je nešto kasnije bio i znameniti njemački fizičar Max Planck.


Školski predmeti koje je mladi Nikola Tesla slušao od 1871. i 1872.

Kao svoj materinji jezik, mladi Nikola Tesla je u Carskoj i kraljevskoj velikoj realki u Rakovcu slušao predmet "hrvatski jezik". Taj se predmet pod nazivom Kroatische Sprache predavao svake školske godine, po tri sata tjedno.

Kao ilustraciju stručne izobrazbe Nikole Tesle u Hrvatskoj, koja je nedvojbeno bila od velike važnosti u njegovom dalnjem napredovanju, pogledajmo još i ove predmete: Matematiku i Nacrtnu geometriju (Nacrtna geometrija je prema današnjoj klasifikaciji također dio Matematike), Kemija (tj. Lučba, u ondašnjem nazivlju) i Fiziku ( tj. Prirodopis, u ondašnjem nazivlju), prema godišnjem izvješću iz Rakovačke Velike realke iz 1871.-1872., tiskane na njemačkom jeziku:

I. Klasse.

Kroatische Sprache. Lautlehre, Flexion des Nomen. Wöchentlich 3 Stunden.

Mathematik. Dekadisches Zahlensystem bis zum Rechnen mit mehrnamigen ganzen und gebrochenen Zahlen. Wöchentlich 3 Stunden.

Darstellende Geometrie. Geometrische Gebilde in der Ebene, Zeichnen nach Modellen. Wöchentlich 6 Stunden.

II. Klasse.

Kroatische Sprache. Fortsetzung der Formenlehre. Die zur Bildung einfacher und erweiterter Sätze nöthigen syntaktischer Regeln. Wöchentlich 3 Stunden.

Mathemathik. Verhaltnisse und Proportionen sammt Anwendung auf Mass-, Gewicht- und Münzreduktionen. Einfache Zinsrechnung. Alligationsrechnung. Wöchentlich 3 Stunden.

Darstellende Geometrie. Zirkel-Linealzeichnen, Planimetrie. Wöchentlich 3 Stunden.

III. Klasse.

Kroatische Sprache. Wiederholung der gesammten Formenlehre, Erganzung durch seltenere Beispiele. Syntax Casus- und Proportionslehre. Wöchentlich 3 Stunden.

Mathematik. Zusammengesetzte Proportionen, Anwendung auf das Geschaftsleben. 4 Grundoperationen mit allgemeinen Zahlen. 2. und 3. Potenz und Wurzel. Wöchentlich 4 Stunden.

Phisik. Allgemeine Eigenschaften der Körper, Warmelehre und ihre Anwendung auf feste, flüssige und gasförmige Körper. Magnetismus. Elektrizität. Wöchentlich 4 Stunden.

Darstellende Geometrie. Anwendung auf technische Objekte, Stereometrie. Wöchentlich 3 Stunden.

IV. Klasse.

Kroatische Sprache. Fortsetzung der Syntax Tempus-Moduslehre. Zusammengesetzter Satz. Wörtbildungslehre, Wiederholung der gesammten Syntax. Einiges über Poesie und Metrik. Wöchentlich 3 Stunden.

Mathematik. Wissenschaftliche Durchführung dor 4 Grundoperationen mit allgemeinen Zahlen, Brüche, Gleichuugen des 1. Grades mit 1 und 2 Unbekannten. Geradlinige Planimetrie. Wöchentlich 4 Stunden.

Phisik. Allgemeine Gesetze der Statik und Dynanik auf Körper in allen 3 Aggregationszustanden Akustik. Licht. Wöchentlich 3 Stunden.

Chemie. Uebersicht der wichtigsteu Grundstoffe ohne ausführliche Theorie in Behandlung der Reaktionen. Wöchentlich 3 Stunden.

Darstellende Geometrie. Aufgaben aus der Planimetrie und Stereometrie, Ebene, Kurven, orthognale Projektion des Punktes und der Geraden. Wöchentlich 3 Stunden.

V. Klasse.

Kroatische Sprache. Fortsetzung der syntaktischen Uebungen. Neuere Literatur und Lekture der neueren Schriftsteller Völksdichtungen mit vorragender Berücksichtigung der Prosa. Wöchentlich 2 Stunden.

Mathematik. Zusammenfassende Wiederholung der allgemeinen Arithmetik. Gleichungen mit mehreren Unbekannten. Logarithmen, Zahlensystem, Theilbarkeit der Zahlen, Potenzen, Wurzeln imag. et complexe Zahlenverhaltnisse, Proportionen, Gleichungen des 2. Grades, Kreis- und ebene Trigonometrie. Woch. 6 Stunden.

Chemie. Eingehende Theorie der Metalloide, Metalle, Alkalien, alkalische Erden und Erze. Woch. 3 Stunden.

Darstellende Geometrie. Lehre von der Ebene, Projektion von Korpern, Schnitte mit Ebenen, Durchschnitte mit Körpern und Kurven. Wöchentlich 3 Stunden.

VI. Klasse.

Kroatische Sprache. Neue Literatur, Lektüre der Schriftsteller und der Volkspoesie bei vorragender Berücksichtigung der Poesie. Abhandlung aus dem Erkenntniskreise der Schüler. Wöch. 2 Stunden.

Mathematik. Kettenbrüche, diplomatische Gleichungen, Gleichungen des höheren Grades, Progressionen, Convergenz und Divergenz; Combinationslehre, Bynomischer Lehrsatz, Stereometrie, Elemente der sphärischen Trigonometrie. Wöchentlich 5 Stunden.

Physik. Wilrmelehre, Elektrizität, Magnetismus, Statik fester, flüssiger und gasförmiger Körper. Wöchentlich 4 Stunden.

Chemie. Schwere Metalle. Chemie der Kohlenstoffverbindungen. Wöchentlich 3 Stunden.

Darstellende Geometrie. Erganzung und Darstellung krummer Flachen, Tangentialebenen. Schiefe Projektion. Wöchentlich 3 Stunden.

VII. Klasse.

Kroatische Sprache. Ueberblick aus der alteren Literaturperiode, Abhandlung aus dem Erkenntnisskreise der Schiüer, Elemente der Logik. Wöchentlich 2 Stunden.

Mathematik. Erweiterung der sphärischen Trigonometrie, Grundlehren der Wahrscheinlichkeitsrechnung, Reihen der höheren Ordnung. Analitische Geometrie. Wöchentlich 4 Stunden.

Physik. Dinamik, Schwingende Bewegung, Akustik, Licht und Wärme. Mathemathische Geographie und populäre Astronomie. Wöchentlich 4 Stunden.

Chemie. Chemie der Kohlenstoffverbindungen, Rekapitulation. Wöchentlich 2 Stunden.

Darstellende Geometrie. Zentrale Projektion und Rekapitulation. Wöchentlich 3 Stunden.



Kao što vidimo prema gornjim podatcima, u 5. razredu je mladi Nikola Tesla imao čak 9 sati matematike tjedno (Matematika i Nacrtna geometrija), u 6. razredu 8 sati tjedno, a u 7. razredu 7 sati tjedno.



Pogledajmo izborne predmete:

Freie und relativ-obligate Gegenstände.

Kroatische Stenographie. Po Gabelsbergerovu stenografičkom sustavu prilagodjenom hervatskomu jeziku od Magdića.

Gesang. Das Notensystem in zwei Schlüsseln; die Vorsetzungszeichen; die Taktarten; zugleich praktisch die Intervalle, Scalen, kleine Lieder, Canons 2- und 3stimmig , der 4stimmige Gesang. —
Die Lieder wurden sowohl kroatisch als deutsch durchgefuhrt.

U tom godišnjem izvješću je na početku naveden i Martin Sekulić, kao predavač strojarstva i aritmetike u navedenom razdoblju (1871.-1872.), te kao voditelj (kustosa) fizikalnog kabineta:

Professor Martin Sekulić, für Maschinenlehre und Arithmetik; Custos des physikalischen Kabinetes.



Pismene zadaće iz hrvatskoga jezika.

U V. razredu.

1. Pismo nekomu iz roda (po slobodnu izboru).
2. Pogled na prirodu u jesensko doba.
3. Dobro i zlo učeničkoga života.
4. Dostojna pripovjedka il basna (po slobodnu izboru).
5. Zahvalnica roditeljem na svršetku 1. poljeća.
6. Prenos pjesme: „Starac Marko i sunčani zapad“ na prozu.
7. Potreba pučkih učiona.
8. Imamo li paziti u govoru i pismu na pravilnost i čistoću jezika, pa što je vam raditi u tom pogledu?
9. Sravnjivanje proljetnog i ljetnog doba za djetinjom i mladenačkom dobom ljudskog života.
10. Sravnjivanje jesenskog i zimskog doba za muževnom i staračkom dobom ljudskog života.
11. (Izpitna radnja). Početak pisma u obće, napose kod Slavena.

U VI. razredu.

1. Korist tiskanja knjiga.
2. Vašarski dan u Karlovcu.
3. Odgovorite [tj. odvratite, D.Ž.] lěna sudruga od lěnosti.
4. Dobro je znati više jezika.
5. Prednost gradskoga života nad seoskim.
6. Zasluge Hervata za civilizaciju i susědne im narode u borbi protiv Mongoli.
7. Načela i poslědice Husove nauke.
8. Koj stališ držite za najbolji i rad šta?
9. Kakovih ima škola i čemu su?
10. Govor u oči znamenite i odlučne narodne bitke, ili na grobu koga znamenitoga narodnjaka.
11. Kako i čim ćete sprovesti školske praznike?

U VII. razredu.

1. Po čem će minuli školski praznici navlastito ostati u vašoj uspomeni ? (Dostojan opis).
2. Misli bogoljubna kršćana na grobju.
3. Obširniji opis naše školske zgrade.
4. Jezik je najblagotvornije al i najpogibeljnije udo čovječje.
5. O željezu (razpravica).
6. Je li kazalište za mladež od koristi i od kakove ?
7. Navika je druga narav.
8. Važnost naravopisa i lučbe (razpravica).
9. Korist sjaja i toplote sunčane.
10. Glavne crte o križarskih vojna.
11. O izboru stališa.
12. (Izpitna radnja). Dramatički rad Gjona Palmotića.
13. (Izpit zrelosti). Dubrovačka drama od god. 1666 do propasti republike god. 1806.

(podcrtao D.Ž.)


U vrijeme kada je Nikola Tesla bio srednjoškolac u Rakovcu, podučavalo se kao izborni predmet i pjevanje (gesang):
Kao što vidimo, izrjekom je navedeno da će pjesme biti izvođene kako na hrvatskom jeziku, tako i na njemačkom.

Gore navedeni podatci nalaze se u ovom godišnjem izvješću, objavljenom u Zagrebu (Agram) 1871./1872.:



RAKOVAC u carskoj i kraljevskoj Hrvatsko-Slavonskoj Krajini


Školski predmeti koje je mladi Nikola Tesla u Rakvocu slušao 1872. do 1873.

Pogledajmo jedan dio relevenatnih podataka iz godišnjeg izvješća Carske i kraljevske velike realke u Rakovcu za radzbolje 1872.-1874., koji se odnose na Teslino školovanje u Hrvatskoj:

Direktor. Sigmund Šoštarić von Letovanić, Mitglied des Landesschulrathes für die kroatisch-slavonische Militärgrenze; für Naturgcschichte, Mathematik und Physik.

Professor. Martin Sekulić für Maschinenlehre und Mathematik; Custos des physikalischen Kabinetes.

Ravnatelj Sigmund Šoštarić pl. Letovanić, član zemaljskoga školskoga vĕća za hrvatsko-slavonsku Krajinu; za prirodopis, matematiku i fiziku.

5. Profesor Josip Jagunić , član kotarskoga školskoga vĕća, za rimo-katoličku vĕrouku i hrvatski jezik.

6. Profesor Nikola Zivković, prisĕdnik duhovnoga stola, za grčko-iztočnu vĕrouku i hrvatski jezik.

Kroatische Sprachlaut-Lehre, Flexion des Nomen. Wöchentlich 3 St.

Mathematik. Dekadisches Zahlensystem bis inclusive Rechnen mit mehrnamigen ganzen und gebrochenen Zahlen. Wöchentlich 4 Stunden.

Naučna osnova za šk. god. 1872

Obvezni predmeti realcem (ovdje navodimo samo neke od predmeta, D.Ž.).

I. Razred

Hrvatski jezik. Glasoslovje i glavniji nauk iz oblikoslovja. Glavni dělovi izreke. Čitanje i tumačenje čitanke. Pismene vježbe ponajviše školske. Slovnica i čitanka Veberova. 3 ure na tjedan. —

Mathematika. Dekadički brojni sustav do izključivo računanja sa višeimenimi cielimi i slomljenimi brojevi 4 sata na tjedan.

Geometrija i geometričko risanje. Geometrijski likovi u ravnini. Crtanje po modelih.

II. Razred.

Hrvatski jezik. Obširniji nauk iz oblikoslovja. Nastavak o izrekah. Čitanje i tumačenje čitanke. Pismene vježbe ponajviše školske. Slovnica i čitanka Veberova. 3 sata na tjedan.

Mathematika. Oměri i razměri sa porabom na měru, utez i novac. Jednostavni
kamatni račun. 4 sata na tjedan.

Geometrija i geometrijsko risanje. Planimetrija. Crtanje šestilom i linealom. 3 sata na tjedan.

III. Razred

Hrvatski jezik. Opetovanje oblikoslovja. Iz Veberove skladnje o porabi padeža i o predlozih. Pismene věžbe priměrene potrebi praktičnog života. Čitanka propisana za 3. gimn. razr. 3 sata tjedan.

Mathematik. Zusammengesetzte Proportionen, Anwendung auf das Gesehaftsleben.
4 Grundopperationen mit allgemeinen Zahlen. 2. und 3. Potenz und Wurzel. Wöchentlich 4 Stunden.

Physik. Allgemeine Eigenschaften der Korper, Warmelehre und ihre Anwendung auf feste, flussige und gasformige Korper. Magnetismus, Elektrizität. Wöchentlich 4 Stunden.

Darstellende Geometrie. Stereometrie, Anwendung auf technische Objekte. Wöchentlich 3 Stunden.

Mathematika. Sastavljeni razměri, poraba ovih u tèrgovini. Četiri versti računanja sa obćimi brojevi, 2. i 3. uzmnož i proizvadjanje 2. i 3. korena. 4 sata na tjedan.

Geometrija i geometrijsko risanje. Stereometrija. Uporaba kod tehničkih predmeta.

IV. Classe.

Kroatisehe Sprache. Fortsetzung der Syntax-, Tempus- u. Moduslehre. Zusammengesetzter Satz. Wörtbildungslehre, Wiederholuug der gesammten Syntax. Einiges über Poesie und Metrik. Wöchentlich 3 Stunden.

Mathematik. Wissenschaftliche Durchführung der 4 Grundoperationen mit allgemeinen Zahlen, Brüche, Gleichungen des 1. Grades mit 1 und 2 Unbekannten. Geradlinige Planimetrie. Wöchentlich 4 Stunden.

Physik. Allgemeine Gesetze der Statik und Dynamik auf Körper in allen 3 Agregationszustanden. Akustik, Licht. Wöchentlich 3 Stunden.

Chemie. Uebersicht der wichtigsten Grundstoffe ohne ausführliche Theorie in Behandiung der Reaktionen. Wöchentlich 3 Stunden.

Darstellende Geometrie. Aufgaben aus der Planimetrie und Stereometrie, Ebene, Kurven, orthogonale Projektion des Punktes und der Linie. Wöchentlich 3 Stunden.

---- [opis na hrvatskom jeziku]

Hervatski jezik. Opetovanje odnosno nastavak Veberove skladnje. Važnija iz stihotvorstva. Pismene vĕžbe s osobitim obzirom na potrebu praktičnog života. Čitanka propisana za 4. gimn. razr. 3 sata na tjedan.

Prirodoslovje. [tj. Fizika, D.Ž.] Obća svojstva tělesa. Toplota protežuć se na krutine, kapljevine i plinove. Magnetizam i munjina [tj. elektricitet, D.Ž.]. 4 sata na tjedan.

Lučba. [tj. Kemija, D.Ž.] Pregled najvažnijih počela, neobaziruć se na theoriju i poraba reakcija. 3 sata na tjedan.

Deskriptivna geometrija i geometrijsko risanje. Zadaće iz planimetrije i stereometrije. Krivulje u ravnini. Pravokutna projekcija točke i crta.

V. Classe.

Kroatisehe Sprache. Fortsetzung der syntaktischen Uebungen. Neuere Literatur und Lekture der neueren Schriftsteller. Volksdichtungen mit vorragender Berücksichtigung der Prosa. Wöchentlich 3 Stunden.

Mathematik. Zusammenfassende Wiederholung der allgemeinen Arithmetik. Gleichungen mit mehreren Unbekannten. Logaritbmen, Zahlensystem, Theiibarkeit der Zahlen, Potenzea, Wurzeln, imaginare und komplexe Zahlen, Verhältnisse, Proportionen, Gleichungen des 2. Grades, Kreis, ebene Trigonometrie. Wöchentlich 6 Stunden.

Chemie. Eingehende Theorie der Metalloide, Metalle, Alkaiien, alkalische Erden und Erze. Wöchentlich 2 Stunden.

Darstellende Geometrie. Lehre von der Ebene; Projektion von Korpern, Schnitte mit Ebenen, Durchdringungen. Wöchentlich 3 stunden.

---- [opis na hrvatskom jeziku]

Hervatski jezik. Poznavanje naše novije književnosti. Čitanje i tumačenje velike čitanke knj. 2. propisane za gornju gimnaziju. Važniji i potrebniji nauk iz retorike. Pismene vĕžbe školske i domaće prema propisu. 3 sata na tjedan.

Mathematika. Ponavljanje obće arithmetike, jednačbe sa više nepoznanica, logarithmi, brojni sustav, dělivost brojeva, uzmnoži, koreni imaginarni i komplexni brojevi, omjeri, razmjeri, jednačbe 2. stupnja, okrug, ravna trigonometrija. 6 sati na tjedan.

Lučba. Potanja teorija nekovina, lužnina, lužnatih i čistih zemlja. 2 sata na tjedan.

Deskriptivna geometrija. Nauk o ravnini. Projekcija uglas tih tĕlesa. Prosĕk s ravninami. Proniknuća. Nauk o krivuljah. 3 sata na tjedan.

VI. Classe.

Kroatische Sprache. Neue Literatur, Lekture der Schriftsteller und der Volkspoesie bei vorragenđer Beriicksichtigung der Poesie. Abhandlung aus dem Erkenntnisskreise der Schiiler. Wöchentlich 3 Stunden.

Mathematik. Kettenbrüche, diophantisehe Gleichungen, Gleichungen des hoheren Grades. Progressionen, Konvergenz und Divergenz; Kombinationslehre, Binomischer Lehrsatz, Stereometrie, Elemente der spharisclien Trigonometrie. Wöchentlich 5 Stunden.

Physik. Wärmetheorie, Elektrizität, Magnetismus, Statik fester, flüssiger und gasförmiger Körper. Wöchentlich 4 Stunden.

Chemie. Schwere Metalle. Chemie der Kohlenstoffverbindungen. Wöchentlich 2 Stunden.

Darstellende Geometrie. Erganzung und Darstellung krummer Flachen. Tangentialebenen. Schiefe Projektion. Wöchentlich 3 Stunden.

---- [opis na hrvatskom jeziku]

Hèrvatski jezik. Obširnije poznavanje naše novije književnosti. Nastavak velike čitanke knjiga 2 . propisane za gor. gimn. Važnije i potrebnije znanje iz poetike. Pismene vježbe školske i domaće prema propisu. 3 sata na tjedan.

Mathematika. Suvišni ulomci, diofantičke jednačbe, jednačbe višeg stupnja, progresije, konvergencija i divergencija, kombinacija, binomialni poučak. Stereometrija, počela sferičke trigonometrije. 5 sati na tjedan.

Prirodoslovje. Toplina, munjina [tj. elektricitet] i magnetizam. Statika krutih i tekućih tvari na temelju pokusah i popularne mathematike.

Lučba. Težke kovine. Lučba ugljikovih slučenina. Opetovanje. 2 sata na tjedan.

Deskriptivna geometrija. Izvadjanje i predstavljanje krivih ploha. Dodirne ravnine. Kosa projekcija.

VII. Classe.

Kroatisehe Sprache. Ueberblick aus der alteren Literaturperiode, Abhandlung aus dem Erkenntnisskreise der Schiiler, Elemente der Logik. Wöchentlich 3 Stunden.

Mathematik. Erweiterung der sphärischen Trigonometrie, Grundlehren der Wahrseheinlichkeits-Rechnung, Reihen der höheren Ordnung. Analitische Geometrie. Wöchentlich 5 Stunden.

Physik. Dinamik, schwingende Bewegung, Akustik , Licht und Wärme. Mathematische Geografie und populare Astronomie. Wöchentlich 4 Stunden.

Chemie. Chemie dor Kohleustoffverbinduugen. Rekapitulation. Wöchentlich 2 Stunden.

Darstellende Geometrie. Zentrale Projektion und Rekapitulation. Wöchentlich 3 Stunden.

---- [opis na hrvatskom jeziku]

Mathematika. Nastavak sferičke trigonometrije, počela o vjerovatnosti, postupice višega stepena. Analitička geometrija.

Prirodoslovje. Dinamika, titranje tělesah, zvuk, světlo, teorija světla i topline. Matematični zemljopis i popularno zvězdarstvo na temelju pokusah i popularne mathematike. 4 sata na tjedan.

Lučba. Lučba ugljikovih slučenina. Opetovanje 2 sata na tjedan.

Deskriptivna geometrija. Centralna projekcija. Opetovanje. 3 sata na tjedan.

Jedan od izbornih predmeta:

Kroatisehe Stenographie. Po Gabelsbergovom stenografičkom sustavu prilagodjenom hrvatskomu jeziku od Magdića.



Neki od predmeta koje je Nikola Tesla slušao u VI. razredu Carske i kraljevske velike realke u Rakovcu.
Izvor je godišnje izvješće Velike realke u Rakovcu za razdobolje 1872.-1874.




Svi su nastavni predmeti u Godišnjem izvješću Carske i kraljevske velike realke
u Rakovcu iz 1872.-1874. opisani i na hrvatskom jeziku:








O školovanju Nikole Tesle u Rakovcu

Tesla je u jesen godine 1870. došao u Karlovac, da se upiše u Veliku realku u Rakovcu. To  je mjesto spadalo u hrvatsko-slavonsku vojnu krajinu, u kojoj se školska obuka držala na njemačkom jeziku. Za školske predmete postojalo je ovih šest ocjena:
  • odlično (ausgezeichnet),
  • izvrsno (vorzüglich),
  • veoma dobro ili pohvalno (lobenswert),
  • dobro (befriedigend),
  • dovoljno (genügend),
  • nedovoljno (ungenügend).
Samo je peti razred svršio Tesla s odličnim uspjehom, a ostale s dobrim i vrlo dobrim. Najbolji je bio u njemačkom jeziku, gdje je ponajviše ocijenjen s odličnim. Najslabiji je bio u nacrtnoj geometriji i prostoručnom risanju. Na ispitu zrelosti (maturi) imao je ove ocjene
  • izvrsno: zemljopis, povijest, njemački jezik;
  • veoma dobro: fizika, kemija,  prirodopis, francuski jezik, vjeronauk;
  • dobro: matematika, deskriptivna geometrija;
  • dovoljan: prostoručno risanje, hrvatski jezik.
U školskim zapisima ima spomenuto da su mu 29. lipnja 1885. izdani duplikati njegovih svjedočaba.

Tesla je tražio duplikate očito zato, da ih dade kao prilog molbi, kojom je tražio državljanstvo SAD-a, koje je dobio godine 1891.

Niža realka u Rakvocu osnovana je godine 1851. Godine 1863. proširena je na veliku realku sa 6 razreda, a godine 1871. otvoren je i najviši 7. razred. Od godine 1878. neki su su se predmeti predavali na hrvatskom jeziku (hrvatski jezik, prirodopis tj. fizika, zemljopis, vjeronauk), a ostali "relani" predmeti na njemačkom. To je bilo sve dok Vojna Krajina nije bila pripojena Banskoj Hrvatskoj.

Dušan Pejnović, izvor Matematičko-fizički list, Zagreb 1956-57, str. 112.




Šoštarić pl. Šišman Letovanički, ravnatelj rakovačke Velike realke (počevši od godine 1868.),
u vrijeme kada je tamo učio mladi Nikola Tesla. Izvor [Cuvaj, str. 215].

Živko Vukasović (1829.-1874.), jedan od prvih hrvatskih akademika (u području biologije),
bio je mladom Nikoli Tesli član maturalne ispitne komisije kao školski nadzornik za cijelu Hrvatsko-Slavonsku Vojnu Krajinu.
Ispit je održan na njemačkom jeziku.

Nikoli Tesli je u relaci u Rakovcu član komisije za maturalni ispit bio profesor Živko Vukasović (1829.-1874.), zoolog, entomolog i redoviti član JAZU (uz to je bio i jedan od dvojice školskih nadzornika za cijelu Vojnu Krajinu). Rodom je iz sela Beravci (južno od Đakova), a u Beču i Gracu je završio dva vrlo različita studija: pravo i biologiju.

Tesla je godine 1873. maturirao u grupi od ukupno sedam učenika, pred komisijom sastavljenom od sljedećih jedanaest profesora:

Živko Vukasović, zemaljski inspektor srednjih škola
Šoštarić, Franjo Kreminger, zapisničar,
M. Sekulić, A. Hoeffler, N. Gr. Živković, Petar Tomić, G. Fridrih, Jagunić, M. Brašnić, Joh. Jamnicki.

Dr. Petar Tomić (1839.-1918.), rodom iz Zaboka u Hrvatskom Zagorju, profesor povijesti i zemljopisa, bio je također član maturalne ispitne komisije, sastavljene od dvanaest profesora. Taj je profesor sljedeće godine (1874.) doktorirao u Gracu. Više pojedinosti o Teslinim profesorim možete vidjeti u [Južnič].

Nikola Tesla je maturirao dne 24. srpnja 1873. god. U svjedodžbi sa ispita zrelosti (na njemačkom jeziku, vidi fotografiju malo niže)  Tesla je zabilježen pod brojem 7 i pogrešno je kao datum rođenja naveden 2. studeni 1856. g.

  • ISPITANIKOVO IME: Nikola Tesla
  • VJERA: grčke nesjedinjene
  • RODNO MJESTO: Smiljan u Vojnoj krajini
  • DOMOVINA: Hrvatska
  • STAROST: rodj. 2. novembra 1856. god.
  • ZANIMANJE RODITELJA: Sin grčkonesjedinjenog protojereja Milutina Tesle
  • STUDIJ GIMNAZIJE: Učio malu realku u Gospiću, a veliku realku svršio u Karlovcu
(izvor: Gimnazija Karlovac)

U opsežnom izvješću o Velikoj relaci u Rakovcu, koju je godine 1882. napisao Franjo Valla, profesor povijesti na toj školi, kaže se ovo: "... malo imade zavoda, koji bi imali ljepših i vrednijih kabineta i ljepše i vrednije učiteljske i učeničke knjižnice". Velika realka u Rakovcu je, prema [Muljević, str. 336], godine 1880/81. (a još mnogo više nego u vrijeme kada je u školi boravio Nikola Tesla) imala:

fizikalni kabinet s 277 aparata i sprava; prirodopisni kabinet s preko 7000 primjeraka, 20 sprava i 125 slika. Matematički i geometrijski kabinet sa 181 modelom i 101 instrumentom; kemijski laboratorij sa 111 aparata i 87 sprava. Za prostoručno crtanje bilo je 1500 predložaka i 201 model. Učenička knjižnica imala je oko 1700, a učiteljska oko 2400 svezaka.

Što više,  Statistika nastave iz godine 1871 (tj. iz godine kada je mladi Nikola Tesla bio učenik Rakovačke velike realke,  a imao je 15 g.). nas informira da

fizikalni kabinet u Rakovačkoj velikoj realki posjeduje čak 579 (pet stotina sedamdeset i devet) sprava! Taj je kabinet, kao što smo već rekli, vodio prof. Martin Sekulić. (Izvor ovog važnog podatka je: Statistika nastave u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji i hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini školske godine 1871-72., Zagreb 1873.)

To sve pokazuje da je mladi Nikola Tesla ima izvrsne profesore, a škola u Rakovcu (Karlovcu) bila je upravo zavidno opremljena nastavnim pomagalima, osobito u području elektrotehnike. Koliko srednjih škola u Hrvatskoj ima danas vlastiti botanički vrt i meteorološku postaju, kao što je imala škola u Karlovcu, koju je od 1870. do 1873. pohađao Nikola Tesla?


Teslina potvrda o maturiranju godine 1873. u Velikoj relanoj školi u Rakovcu.
(Prijepis iz 1885.; izvor fotografije Tehni;ki muzej u Zagrebu.)
Primijetite (u predzadnjem redu) da je Nikola Tesla polagao i svoj materinji  hrvatski jezik (Kroatische Sprache):


"Siebenter Jahrsbericht der k. k. Ober-Realschule zu Karlovac in der k. k. kroatisch-slavonischen "Militärgrenze", spominje da je godine 1871./72. Martin Sekulić predavao strojarstvo i artimetiku (Machinenlehre und Arithmetik).


Gimnazija Karlovac je u posjedu impresivne zbirka koralja iz Tihog oceana, Indijskog oceana i iz Bahama,
iz vremena kad je mladi Tesla pohađao tu školu. Zbirka se rabi se u nastavi biologije i danas.
Informacija ljubaznošću prof. Antuna Milinkovića.

Vrijedi pripomenuti da je u Gimnaziji Karlovac već u vrijeme kada je tamo kao učenik boravio Nikola Tesla, djelovalo  značajno Družtvo za podupiranje siromašnih učenika.

Gimnazija Karlovac: Nikola Tesla


Molba Petra Mandića, prote gospićkog, pisna u Zagrebu 2. svibnja 1885., predana
Kraljevskoj hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoj vladi, Odjelu za bogoštovlje i nastavu, da mu se
izda svjedočba zrelosti za potrebe tehničara Nikole Tesle, koji je otišao u New-York.


U Gimnaziji Karlovac čuva se ovaj prijepis zapisnika o maturlanom ispitu Nikole Tesle
(s njemačkog na hrvatski jezik) s početka 1980tih, s popisom imena profesora i drugim podatcima.
Kao njegova DOMOVINA je navedena Hrvatska, a kao Materinji jezik - hrvatski.
Primijetit ćemo i jednu pogrešku, koju smo već spomenuli:
Nikola Tesla nije rođen 2. novembra (studenog) 1856., nego 10. jula (srpnja) 1856.

Duplikat Svjedočbe Nikole Tesle, izdan 1885. u Zagrebu, s prijepisom ocjena iz prvog polugodišta
školske godine 1872./73.

Ocjena iz svjedočbe Nikole Tesle iz prvog polugodišta 1872./73, u Rakovcu, u prijepisu iz 1885.
Pored materinjeg hrvatskog jezika, Nikola Tesla je polagao njemački i francuski jezik.



Opremeljenost Velike realke u Rakovcu godine1871., u vrijeme kada je tamo učio mladi Nikola Tesla
Izvor:
Statistika nastave u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji i hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini školske godine 1871-72.,
Zagreb 1873.

Kao što vidimo, Velika realka u Rakovcu (danas dio Karlovca) bila je izvanredno dobro opremljena nastavnim pomagalima.
Vidi str. 61 spomenute Statistike nastave iz godine 1871.
Na pr., fizikalnih sprava ima čak 579, a učenička knjižnica ima 1034 svezaka i 389 svešćića.

Iz ovih redaka vidimo da je u Carskoj i kraljevskoj velikoj realki u Rakovcu  uspješno djelovalo
Družtvo za potporu siromašnih učenika, osnovano još godine 1860. (str. 60)

Kao što vidimo, nastavni jezici na Carskoj i kraljevskoj velikoj realki u Rakovcu su bili hrvatski i njemački (str. 59).
Navedeni podatci mogu se vidjeti na str. 58-61 sljedeće publikacije:

Gornji podatci su navedeni prema sljedećem izvoru:
Statistika nastave u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji
i hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini školske godine 1871-72., Zagreb 1873.
ljubaznim dopuštenjem Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu., koji je vlasnik navedene publikacije.


Profesori na Rakovačkoj velikoj realki snimljeni siječnja 1868., dvije godine prije dolaska mladog Nikole Tesle:
Franz Kreminger, Christ. Niper, Vinz. Knapp, Franz Sehr - Josef Vitanović, Eman. Kregcz, Karl Pallasmann, Moritz Antolić,
Martin Sekulić, Chrisli. Lechleitner, Nikolaus Živković.
Obje su fotografije vlasništvo Hrvatskoga školskog muzeja u Zagrebu.
Zahvaljujem Muzeju na dopuštenju za objavljivanje.

Martin Sekulić (1833.-1905.), elegantno odjeveni profesor matematike i fizike u Rakovcu, bio je jedna
od najvažnijih osoba tijekom Tesline izobrazbe. Fotografija je iz siječnja 1868., snimljena dvije godine
prije nego što je mladi Nikola Tesla započeo pohađati Rakovačku veliku realku u svojoj 14. godini.


Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu, čuva se opsežan displinarni propis za pučke učione
u hrvatsko-slavonskoj vojničkoj Krajini objavljen godine 1874. u Zagrebu.



11. Kada učitelj stupi u školsku sobu, podignuti će se svi učenici sa svojih mjesta...
12. Nauk se molitvom i započima i dovršuje...

22. Poslie svake dvie ure poldašnjega nauka daje
se učenikom odmor deset časaka (minuta)...


Dio sprava iz fizikalnog kabineta Gimanzije Karlovac iz 19 st., izložen u posebnom ormaru (snimljeno 2015.).
Podsjetimo da je u vrijeme Teslina školovanja fizikalni kabinet imao čak 579 sprava!

Grob Martina Sekulića, vrlo značajnog Teslinog profesora, na Mirogoju u Zagrebu.
Martin Sekulić nosio je titulu kr. (kraljevskog) profesora.

MARTIN SEKULIĆ
kr. profesor
1833 - 1905

Zahvaljujem prof. Ivici Vukoviću i dr. Željku Hanjšu na informacijama.
Prezime Sekulić je uklesano s dvostrukim L: MARTIN SEKULL


Malo je poznato da se zadnji Osmanlijsko-Turski napad na grad Karlovac, s pokušajem njegova osvajanja, zbio godine 1878., tj. pet godina nakon završetka Teslina školovanja u Rakovcu 1870. Ovaj podatak dugujem prof. Antunu Milinkoviću iz Karlovca.



Tesla je u Grazu upisao studij matematike i fizike, u želji da postane profesor. Arhimed mu je bio životni ideal. Nema sumnje da je toj želji doprinijela osobnost Martina Sekulića, njegova gimnazijskog profesora u Karlovcu.




Školovanje u Grazu i Pragu

1873.-1874. Nakon položene mature u Rakovcu  (Karlovcu), Tesla se vraća u Gospić, gdje je teško obolio od kolere tijekom devet mjeseci. Otac pristaje na Nikolinu molbu da studira tehniku u Grazu.

1874.-1875. Nikola Tesla se tijekom jedne godine oporavlja u Tomingaju kod Gračaca, gdje snuje o izumima.

1875.-1878. Kao dvadesetgodišnjak, Tesla studira na Visokoj tehničkoj školi u Grazu. Svojem pofesoru Poeschlu je tijekom eksperimenta ukazao na nesavršenost Grammeova stroja.

1879. Odlazi u Gospić, gdje neko vrijeme predaje (kao student) na Nižoj realnoj školi.

1880. Tesla nastavlja studij na Karlovom Sveučilištu u Pragu, ali samo kao slušač. Nije mogao upisati studij, jer nije slušao grčki jezik.




Nikola Tesla 1879. u dobi od 23. godine.



Putovnica Nikole Tesle

Putovnicu je Nikoli Tesli izdana u Zagrebu godine 1883., na hrvatskom jeziku, kada je Nikola Tesla imao 27 godina. Odobrila ju je Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada, vidi gore lijevo (izvor Wikipedia):

Ime Tesle je navedeno kao Nikolaus (na dnu fotografije).
Na sredini vidimo grb Kraljevine hrvatsko-slavonsko-dalmatinske.

Kao što vidimo, putovnica je izdana u Zagrebu godine 1883.,
kada je Nikola Tesla imao 27 godina.


Nikola Tesla godine 1884., u dobi od 28 godina


Teslin rad u Budimpešti, Parizu, Strasbourgu i odlazak u SAD

1881. Zapošljava se u Budimpešti, radi kao crtač u Centralnom telegrafskom uredu. Usavršio je telefonsko pojačalo.

1882. Tijekom jedne šetnje u parku u Budimpešti, otkriva okretno magnetsko polje. U nepuna dva mjeseca razradio je sve tipove motora koji nose njegovo ime. U travnju 1882. odlazi  u Pariz i zapošljava se u Edisonovu poduzeću, gdje popravlja električne centrale u Francuskoj i Njemačkoj.

1883. U Strasbourgu (tada je taj grad bio u Njemačkoj) uređuje automatske regulatore rasvjete. Izrađuje prvi motor izmjenične struje bez komutatora.

1884. U Parizu traži pomoć za izradbu motora, ali je ne dobiva. S preporukom Edisonova direktora u Parizu odlazi u SAD i zapošljava se u Edisonovoj kompaniji u New Yorku. Nakon nekoliko mjeseci, radi nekorektnog odnosa Edisona, Nikola Tesla napušta tu kompaniju.


Tesla se sjetio eksperimenata s umjetnom polarnim svjetlom kod svojeg profesora Martina Sekulića u Rakovcu., ali njemu su međutim bili potrebni generatori visoke frekvencije. Takve je generatore patentirao godine 1890. Nikola Tesla stvorio fluorescentne žarulje (kasnije neonske žarulje), koje su zamijenile Edisonove žarulje s ugljenom niti (trošile su puno energije i bile su vrlo kratkog vijeka).



Električni dinamo-stroj, koji je Nikola Tesla patentirao godine 1888.



Električni prijenos snage, koji je Nikola Tesla je patentirao godine 1888.



Početak rada u SAD-u i prvi patenti

1885. Osniva svoju kompaniju za proizvodnju lučnica i prijavljuje prve patente o lučnicama te o regulaciji istosmjernog generatora i komutatora.

1886. Za vrijeme ekonomske krize propada njegova kompanija, pa je kao tridesetgodišnjak prisiljen raditi na njujorškoj kanalizaciji.

1887. Uz pomoć A.K. Browna, Tesla osniva svoju kompaniju "Tesla Electric Co.", osniva svoj laboratorij u New Yorku. Prijavljuje patent motora izmjenične struje i četrdesetak patenata polifaznog sustava, motora, generatora, prijenosa i razdiobe električne energije.

1888. U Američkom udruženju elektroinženjera (American Association of Electrical Engineers, AAEE, danas IEEE), Nikola Tesla je u dobi od 32 godine održao značajno predavanje "O novom sistemu motora i transformatora izmjenične struje". George Westinghouse je otkupio Tesline patente.

1889. Dobio je državljanstvo SAD-a, te radi na generatorima srednjih frekvencija i na luminiscentnim izvorima svjetla.

1889./1890. posjećuje Hrvatsku.


Nikola Tesla ima ukupno oko 120 patenata.
Zajedno s podpatentima (raznim inačicama patenata), ta se brojka penje do oko 800.
Informacija ljubaznošću prof.dr. Zvonka Benčića.



Predavanja Nikole Tesle održana 1891-1893.



Predavanja Nikole Tesle godine 1891. na Columbia University, New York, o visokofrekventnoj tehnici.
Crtež je objavljen u časopisu The Electrical World, 11. srpnja 1891.

  • 21. svibnja 1891. u New Yorku pred American Institute of Electrical Engineers (AIEE, danas IEEE), Columbia College
  • 3. i 4. veljače 1892. u London pred Institution of Electrical Engineers i u Faradeyevu Royal Institution
  • 19. veljače 1892. pred društvima Societe francaise de Physique i Societe internationale des Electiriciens u Parizu
  • veljače 1892. u Franklinovu Institutu (Philadelphia)
  • ožujka 1923, predavnje pred National Electric Light association u St. Louis-u. Tom su predavanju nazočili  vodeći enegleski znanstvenici Lord Kelvin, Lord Rayleigh, S. P. Thompson, A. Siemens, kao i princ od Wales s obitelji, pred auditorijem od 4000 ljudi. Navala je bila tolika da se za jedno uhvaćeno mjesto plaćalo 3-5 dolara, iako je ulaz bio besplatan. Vidi [Pejnović, Nastavni vjesnik, 1927., str. 195].
  • 1893. Tesla izlaže svoje motore i transformatore tijekom Svjetske izložbe u Chicagu 
  • 23. kolovoza 1893. na Elektrotehničkom kongresu u Chicagu Nikola Tesla drži predavanje O mehaničko-električnom oscilatoru. Izložbu i predavanje posjećjuje Helmholtz, u to vrijeme počasni predsjednik kongresa.



Nikola Tesla u Londonu godine 1892.



Predavanje Nikole Tesle u Londonu godine 1892., pred udrugom
"The Institution of Electrical Engineers", pod naslovom
Alternate Currents of High Potential and High Frequency.

Nikola Tesla održao je idući dan još jedno predavanje u Londonu:
u Kraljevskom društvu (Royal Society), najprestižnijem britanskom  znanstvenom društvu,
a na poziv Lorda Kelvina (Sir Williama Thompsona).




Nikola Tesla u Zagrebu godine 1892.


Milan Amruš (1848.-1919.), zagrebački gradonačelnik
koji je godine 1892. ugostio Nikolu Teslu

Milan Amruš (1848.-1919.) gradonačelnik grada Zagreba, godine 1892. je na dnevni red gradskog zastupstva stavio i potrebu gradnje električne centrale, koja bi grad opskrbljivala strujom. Radi toga je stručnu pomoć zatražio (i dobio) od Nikole Tesle, koji je iste godine 1992. u Gradskoj vijećnici u Zagrebu održao predavanje o izmjeničnoj struji. Nikola Tesla se u priloženom članku imenuje, s puno poštovanja, kao gospodin strukovanjak.


Članak o Teslinom predavanju u Gradskoj vijećnici u Zagrebu, u vrijeme gradonačelnika Milana Amruša, objavljen u "Narodnim novinama" 25. svibnja 1892.

Nikola Tesla o električnoj razsvjeti u Zagrebu

Čuveni elektrotehnički strukovnjak, naš zemljak Nikola Tesla, koji je na poziv gradskog načelnika dra. Amruša došao u Zagreb, da savjetom svojim podupre gradsko poglavarstvo u predmetu uvođenja električne razsvjete razlagao je jučer do podne u prisustvu gradskog načelnika i donačelnika, gradskih viećnikah Mallina i Hudovskoga i gradskog mjernika Lenucia svoje nazore o načelnim pitanjima poduzeća. Gosp. Tesla, čovjek od po prilici 35 godinah, visok, tanak kao jela rodnog kraja, crnih kosah i očijuh, koji na svom širokom čelu nosi pečat genija, držao je dulji expose, iz kojeg crpimo sljedeće važnije podatke.


Milan Lenuci (1849.-1924.), gradski mjernik i autor znamenite
Lenucijeve potkove u Zagrebu, rodom je iz Karlovca.
On je također slušao Teslino predavanje u Zagrebu.

Bez svake dvojbe i bez svakih od ma kuda nastalih prigovorah mora gradska obćina urediti električnu centralu u vlastitoj režiji, i to ponajviše s toga razloga, jer je dan danas pitanje električne razsvjete već izašlo iz experimentalnog štadija, te već sa pozitivnim podatcima i stvarima radi. Stara družtva, koja su ustrajala ovakova štacije u dobi, kad je ciela stvar još bila u razvitku, danas imade dohodak od 6, 7, do 8%, a kako nebi onda poduzeće napredovalo, koje već sa stalnim izkušanim faktorima računati može, gdje po današnjem stanju stvari eventualne preinake se samo sitnosti ticati mogu, ali nikakava više principa. Za grad Zagreb, kao glavni grad ove zemlje, nastaje ne samo mogućnost, nego baš dužnost da uvede tu novu razsvjetu, jer to nije samo koristi za grad sam, nego za cielu zemlju, i rek bi, sramota bi bila za Zagreb, da nije on kolovodja u tom pitanju. Biti će, dakako, potežkoća, ali je svaki početak težak, te će se moći kratkim vremenom i savjestnim radom i te potežkoće prevaldati. Prva će biti potežkoća izbor sistema, ili istosmjerna ili naizmjenična struja. (Gleichstrom ili Wechelstrom).

Nu na temelju svojih vlastitih izkustava savjetuje gosp. Tesla na svaki način upotrebljavanje naizmjenične struje, i to ponajviše s tih razlogah, što su dotični strojevi jeftiniji i jednostavniji i što je manipulacija š njima sa puno manjim troškom skopčana, nego kod strojeva za istosmjernu struju, dalje i s tog razloga, što se svaki novi proiznalazak kod izmjenične struje lakše uvesti može, nego kod istosmjerne struje. Dalje mora se i to u obzir uzeti, da se izmjenična struja puno dalje voditi može, nego istosmjerna, n. pr. u Lauffenu se je vodila 150 kilometrah, i kod uređenja električne razsvjete u New-Yorku vodit će se struja od Niagara-pada, dakle preko 400 klm. To se kod istosmjerne struje nemože. Druga će potežkoća nastati kod nabavke strojevah. Prem su dan danas svi strojevi, izašli iz koje god tvornice, jako izvrsni i sigurni, to ipak treba paziti, da ne bi u cienama nastala koja prevara. Zato treba  da gradska obćina sebi priskrbi mladu jednu tehničku silu, koju valja poslati u sve tvornice električnih strojevah, da si na licu mjesta izuči i izkusi mašine i njihovo djelovanje, tako, da i na temelju stečenih očevidom izkustva, siguran i temeljito opravdan sud stvoriti može, odkud bi se strojevi nabavili. Gospodin Tesla je u tom pogledu toplo preporučio dva mlada zemljaka, izučena genijalna tehničara, koji bi za taj posao sasma sposobni bili.

Na pitanje grad. načelnika, nebi li se možda voda rieke Mrežnice, koja medju Karlovcem i Generalskim stolom u jako izsječenom koritu teče, te se branom lako zaustavljati dade, dostatna sila bila, da proizvadja struju potrebnu za 3000 žarnicah, kojih bi za Zagreb sad trebalo, odgovori g. Tesla, da po njegovom mnienju to biti nemože. Za 3000 žarnicah naime treba sila od 400 konjskih silah, toliko pako Mrežnica, koju je on pohadjao prigodom svog boravka u Karlovcu, nebi nikako mogla dati, nego najviše 200 konjskih silah. Ako bi pako novačana sredstva dozvolila, da se jedna vodena sila upotrebi, onda bi bio za to naprikladniji pad Plitvičkih jezera. Ali proti tomu obstoje opet nekakve zaprieke, koje nebi dakako u Americi smetale, ali ovdje. Prvo, jer bi to veliku svotu novaca koštalo i drugo, što bi se moralo nekoliko padova uništiti. Izkustva naime dokazala su, da se pad, onako, kako u naravi postoji, nedade lahko izcrpiti, da bi se sva sila vode skupljati mogla, zato se u Americi već od više godinah u sličnim slučajevima n. pr. kod slapa Niagare tako radi, da se izkopa okno (Schacht), kroz koje se sva voda slapa spusti, koja voda onda na dnu okna turbinu tjera. Ali to košta puno novca i uništilo bi mnogo slapova Korane. Po računima g. Tesle dali bi slapovi Korane kod Kaludjerovca 3500 efektivnih konjskih silah. I pošto se polag izkustva u vodovima 25 do 28% izgubi, došlo bi ipak još toliko sile u Zagreb, da bi dovoljna bila ne samo za 3000 nego i za 25000 žarnicah.

Iztaklo se je pitanje nije li uporaba električne sile opasna po ljudski život. Na to veli g. Tesla, da od svih energija dosada rabljenih, nijedna toliku sigurnost nepruža, koliko električna. Jer kod nje može samo jedna osoba zaglaviti, i to samo zbog neopreznosti. I tome se dade izbijeći time, da se vodovi podzemno namjeste. Kad je g. Tesla došao u New-York, pripovijeda on, bilo je u zraku mreža od hiljadah i hiljadah žicah, i danomice su na tim žicama radili 4-5000 ljudih, ali na godinu nebi bilo više nesreća nego 2 ili 3 i to najviše stoga, što su dotični radnici pijani došli na posao i tako neopreznošću zaglavili.

Što se tiče uvođenja električne razsvjete, to je gosp. Tesla toga mienja, da se sa 200.000 najviše 300.000 for. sasvim lahko izaći može. Gradu će biti zadaća da gradjanstvu pokaže koristi koli u razsvjetnom pravcu toli i glede poljepšanja grada samoga. Ali baš ta zadaća učiniti će nuždnim, da grad taj posao sa svim opreznostima izvede, da se promet neporemeti, što bi namah u pučanstvu nepouzdanje prama poduzeću prouzročilo. U tu svrhu preporuči on još jednom sistem naizmjenične struje, koja je u Americi tako napredovala, da je i Edison sam, taj prvak sistema istosmjerne struje, morao napustiti. I to je sigurno velika garancija za valjanost tog sistema, jer inače nebi praktični Amerikanci za nj prionuli. Namjeru, da se centrala kod vodovoda gradi, odobrava gosp. stručnjak sasma sbog blizine vode i lahkog dovažanja ugljena. Od tuda do grada bi se struja nadzemno vodila, u gradu pako podzemno.

Dalje preporuči gosp. Tesla živo, da se struja i za industrijalne motorne svrhe podaje, jer to pruža siguran dohodak bez dalnjih troškovah i jer je električni motor u industriji nešto izvanredno praktična, ne samo što treba manje manipulacije i manjih troškovah, nego treba i manje mjesta i neprouzroči štropot i drugih neugodnostih, kao parni motor.

Tom prilikom spominje gosp. gradonačelnik, da je za slučaj, da se munjara [hidrocentrala], gradi, ovdješnje tramway - družtvo voljno, tramway sa akumulatorima tjerati, te pita gosp. Teslu, bi li za to trebalo posebne uredbe, te je li to tjeranje akumulatorima već praktično rabljeno. Gosp. strukovnjak odvratio je na to, da je u Americi tjeranje tramwaya sa akumulatorima skoro sveobće i jako praktično. Posebnih troškovah neprouzroči navijanje akumulatorah nikakvih, jer se za razdraženje alteratora strojevah za izmjeničnu struju svakako mali strojevi za istosmjernu struju namjeste, koji onda ujedno akumulatore tramwaya družtva navijati mogu.

Nastavljajuć onda razpravu o sagradjenju centrale razlaže g. Tesla sada posao koji gradsku upravu čeka, da se ta misao oživotvori. Prvo će biti da grad razpiše natječaj u kojem na temelju nacrta i prilične veličine instalacija pojedine tvrdke pozove, da šalju proračune i planove. Ujedno preporuči opet, da grad jednog tehničara šalje na lice mjesta, da prouči pojedine sisteme i strojeve. On sam pako je pripravan ponunde, koje dospiju poglavarstvu, izpitati i svoje mnienje o njima dati, da može na taj način zapriečiti, da se grad neprevari. I u obće smatra on svojom dužnošću, upravi grada Zagreba, kao rođeni sin ove zemlje, u svakom pogledu, što se toga pitanja tiče, savjetom i činom biti na ruci, i moli da se grad u svakom slučaju gdje bi tehničke potežkoće nastale, na nj obraća, te će on bez ikakve odštete savjetovati, kako bude bolje znao. -

Tim svrši on svoje zanimivo razlaganje. U ime grada izrazio mu je grado-načelnik dr. Amruš najsradačniju hvalu na njegovom trudu i obećanju, te mu želi za buduće najljepši uspjeh u svojem radu kojim ne samo sebe nego i domovinu svoju pred drugim svjetom diči. U dalnjem razgovoru spomenuo je gosp. Tesla, da sad radi na izvršenju jedne hipoteze, koji sasvim izvršivom smatra koja je od ne pojmljive važnosti, naime na prenosu električne struje bez žicah pomočju naravno munjene naše zemlje. Mi želimo našem zemljaku iz svega srdca najbolji uspjeh u tom poslu.

G. Tesla kreće sutra put Varaždina, te će iz Varaždina u Budimpeštu. Ako mu vrieme dopusti, posjetit će i Biograd, kud su ga zvali, da i tamo svoje mnienje o uvođenju električne razsvjete kaže. Odtud će u Ameriku. Sretno pošao i sretno se vratio.



Podcrtao D.Ž.


Prijevod s hrvatskog na engleski. / Translation from Croatian into English.








Zahvaljujem Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na objavljenim Narodnim novinama
od 25. svibnja 1892., gdje je objavljen ovaj malo poznati, a vrlo značajan članak.

Ploča podignuta 1990tih u čast Nikole Tesle u Ćirilometodskoj ulici na Gornjem Gradu u Zagrebu, na zgradi Gradske vijećnice gdje je 1892. gostovao i izgovorio sljedeće riječi:


Nikola Tesla: Smatram svojom dužnošću da kao rođeni sin svoje zemlje
pomognem gradu Zagrebu u svakom pogledu savjetom i činom.
Riječi izgovorene u Gradskoj općini u Zagrebu 24. svibnja 1892.
Postavljanje ovog spomenika, koji je izradio ak. kipar Grga Antunac, potaknuo je prof.dr. Vladimir Muljević.

Spomenuta ploča u čast Teslina gostovanja u Zagrebu nalazi se u Ćirilometodskoj ulici,
u neposrednoj blizin Crkve sv. Marka na Gornjem gradu.


Predavanje koje je Nikola Tesla održao godine 1892. u Londonu, iste godine kada je boravio i u Zagrebu:
The Project Gutenberg eBook,
Experiments with Alternate Currents of High Potential and High Frequency, by Nikola Tesla



Svjetski sajam u Chicagu održan godine 1893.



Svjetski sajam u Chicagu održan 1893., najveći sajam u svijetu održan u 19. st., s rasvjetom ostvarenom Teslinom tehnologijom.
Do tada nikada u povijesti nije na jednom mjestu viđena takva količina svjetla na jednom mjestu.

Teslin višefazni sustav upotrijebljen godine 1893. je za potrebe Svjetske Kolumbove izložbe u Chicagu,
organizirane u povodu tadašnje 400 obljetnice otkrića Amerike (1492.-1892.)

Nikada do tada Chicago (niti bilo koji drugi grad u svijetu) nije vidio toliko svjetla na jednom mjestu.
Osvjetljenje je za potrebe izložbe obavljeno uporabom Tesline tehnologije izmjenične struje.
U kratko vrijeme se vizura gradova poput New Yorka, Pariza, Londona, Berlina, Zagreba,... sasvim promijenila.

Uporabom Teslinog polifaznog sustava započela je nova era u povijesti tehnologije.
General Electric Company, pod vodstvom Edisona and J.P. Morgana, predložili su organizatorima izložbe svoj istosmjerni sustav električne struje za milijun dolara. S druge strane, Westinghouse je, opremljen Teslinim sustavom izmjenične struje, ponudio osvjetljavanje izložbe za samo pola tog iznosa, koje je na koncu bilo i prihvaćeno. Uskoro se Teslin sustav proširio po cijelom SAD-u, i po cijelom svijetu. Više podataka o toj izložbi: 1893 Worlds Columbian Exposition

Teslini aparati prikazani na Svjetskoj Kolumbovoj izložbi u Chicagu godine 1893. (1893 Worlds Columbian Exposition)
Spomenimo ovdje da je u Chicagu rođen jedan vrlo značajan američki znanstvenik hrvatskog podrijetla:
Jacob Jake Matijevic 1947-2012 NASA engineer of Croatian origin father of Curiosity rover on Mars
Također i jedan značajan gradonačelnik Chicaga ima hrvatske korijene:
Michael Bilandic mayor of Chicago 1977-1979 proud of his Croatian heritage

Godine 1896 (kad je Tesla imao četrdeset godina), Westinghause Tesli bio dužan deset milijuna dolara! Taj je iznos Tesli pripadao prema ugovoru s Westinghouseom, naime, da Tesla dobiva jedan dolar od svake konjske snage njegovih motora. Radi tadašnje gospodarske krize (od 1892. do 1896.), Westinghouse je došao u velike novčane poteškoće, a Tesla je, sjetivši kako mu je Westinghouse pomogao u trenutcima njegove vlastite oskudice, odlučio velikodušno pokidati sklopljeni ugovor.




Nikola Tesla godine 1895., u dobi od 39 godina


Izmjenične hidrocentrale u Šibeniku i na Nijagarama iz godine 1895.

Prvi kompletni izmjenični sustav u Hrvatskoj ostvaren je u Šibeniku 28. kolovoza 1895. Sastojao se od elektrane na rijeci Krki, prijenosnog voda od 3000 V, distribucije sa 6 TS 3000/110 V i rasvjete 346 svjetiljaka i tri kućne instalacije. Teslina izmjenična hidrocentrala Nijagara u SAD-u proradila 25. kolovoza 1895., kao prva u Americi.

Prva elektrificirana crkva (kao java zgrada) te prvo kazalište elektrificirano izmjeničnom strujom u svijetu bilo je u Šibeniku.



Prvo tehničko društvo u Hrvatskoj osnovano godine 1878.

Klub (Društvo) inžinirah i arhitekatah u Zagrebu osnovan je još godine 1878. Na osnivačkoj skupštini bilo 35 stručnjaka, a nakon četiri godine rada broj članova narastao je na čak 200. Godine 1884. mijenja ime u Društvo inžinira i arhitekata u Zagrebu.

Ugledno austrijsko društvo Elektrotechnischer Verein osnovano je u Beču godine 1886., a među 181 osnivača bilo ih je čak 40 iz Hrvatske. Među njima su bili

  • Bogoslav Šulek
  • Martin Sekulić (Lovrinac, 1833 – Zagreb, 1905)
  • Ferdinand Kovačević (Smiljan, 1838. – Zagreb, 1913.)
  • Nikola Tesla (Smiljan, 1856. – New York, 1943)
  • Vinko Dvoržak (Češka, 1848. – Zagreb, 1922.)
  • Stanko Plivelić (Karlovac, 1868. – Krapina, 1925.)
  • Oton Kučera (Petrinja, 1857 – Zagreb, 1931)
  • Ivan Šah (Češka, 1824 – Zagreb, 1904.).

(Izvor ovih podatka je dr. Josip Moser.)



Nikola Tesla je u SAD-u održavao veze s istaknutim hrvatskim umjetnicima

  • Milka Trnina (njezino se prezime često piše Ternina), znamenita hrvatska operna pjevačica
  • Zlatko Baloković, istaknuti hrvatski violinist svjetskoga glasa
  • Ivan Meštrović, istaknuti hrvatski kipar svjetskoga glasa

Ivan Meštrović se sa svojim sunarodnjakom Nikolom Teslom upoznao i sprijateljio tijekom svoje prve izložbe u SAD-u, održane u New Yorku godine 1925. Vidi [Prpić, str. 281].

Hrvatski slikar Ivan Benkovich, rođen u Rečici pored Karlovca godine 1886., zalaganjem Nikole Tesle dobio je posao izvjestitelja i ilustratora u jednim novinama u Chicagu; vidi [Prpić, str. 286]. Umro je u Chicagu, godine 1918. u svojoj 32. godini, od tzv. španjolske groznice.



Izvor teksta koji slijedi je

Ivan Meštrović: Uspomene na političke ljude i dogadjaje, Buenos Aires, 1961., Knjižnica Hrvatske revije. (str. 191-193)

NIKOLA TESLA

S Teslom sam se upoznao već prvog mjeseca svog boravka u New Yorku. Vidjali smo se nekoliko puta i izgledalo mi je, da smo i zavoljeli jedan drugoga. On je bio neobično simpatičan čovjek, skroman u saobraćaju, s nekim sustezljivim ponosom i pomalo tragičnim izražajem u licu, kao neki razočarani vitez. Nije bio mnogo govorljiv, ali, kad bi započeo jednu temu, tjerao bi je do kraja i nije skakao s jednog predmeta na drugi.

Kod prvog susreta mi je pripovijedao svoje uspomene iz svojih prijašnjih godina, o svojim studijama u Austriji, o svom odlasku i boravku u Parizu, te o dolasku u Ameriku, bez namjere i želje, da u Americi ostane. Iz Pariza je otišao nakon jedne tučnjave s nekim Francuzom, koji ga je igrom riječi nazvao "autre chien" (autirchien - Austrijanac: drugo pseto, prvo su Nijemci).

Opisivao je zatim svoje teško snalaženje u Americi, te svoje prve napore na polju izuma. Drugom prilikom govorio je o književnosti, njemačkoj, francuskoj i engleskoj. Naizust je zano mnoge Goethe-ove i Heine-ove pjesme, kao i pjesme Victor Hugo-a i Shakespearea. Iz naše književnosti znao je gotovo cijelog Gundulića napamet. S priznanjem je govorio o Mažuraniću i Njegošu. Iz narodne poezije je spominjao ženske pjesme. Vuka i njegovu reformu nije mario.

- Uveo je čobanski jezik, pa umjesto da smo u profinjenosti jezika i pojmova pošli naprijed, otišli smo natrag.

Kad se u tom nismo složili, on bi počeo opet štogod citirati iz dubrovačkog pjesništva. Na moju primjetbu, da je Vukovim pravopisom olakšana pismenost, odmahnuo je rukom:

- Ah! Molim Vas, to nije važno. Nije za svakoga pismenost. Zar je ono pismenost, kako naše novine pišu!?...

Iz njegovih pisama, koja mi je pisao, izbijao je jezik zagrebačkih "Narodnih novina".

Jednom, iza večere, na dugo mi je pripovijedao o svojim izumima, kako su ga okrali Edison i Marconi, te napokon Pupin. Tu je izgledao kao neki junak iz grčkih drama. Isticao je više put, kako nikada nije radio za pare, do kojih mu nije stalo, kako je siromah i želi da i umre kao siromah. Njegov ideal i svi njegovi napori bili su usmjereni na to, da koristi napretku čovječanstva. Iza toga je skrenuo u mistiku i pripovjedao mi, kako se još od mladosti prije spavanja, klečeći na golim koljenima, molio Bogu. Kad sam ga upitao, kakve molitve moli, odgovorio mi je:

- One, koje sam u djetinjstvu molio. Ali, da, tako sam se molio sve do svoje pedesete godine. Od toga se doba molim drugačije, nu to je svjedno, suština je ista, i ja se molim Bogu svakoga dana.

Poslije toga je poveo razgovor dokazujući, da su umjetnost, glazba i izumi, jedna te ista stvar. Njegov paralele i dokaze, da je umjetnost isto što i izum na polju fizike, nisam mogao slijediti, i to sam mu rekao.

- A kako ne shvaćate? Ideja je prva stvar, a ono, što mi zovemo otkrićem, ili praktičnom primjenom ideje, samo je posljedica, ili slučaj, baš kao i kod glazbenika, kad svoju glazbu napiše u note, ili Vi isklešete u kamenu.

Osim toga, što njegovo izlaganje nisam mogao pravo slijediti, činilo mi se je na momente, da to izlaganje prelazi u maštanje slično bulažnjenju. Prekinuo sam ga i upitao, na čemu sada radi, i da li se bavi kakvim novim izumom. Odgovorio je da, da, pa je onda opisao taj svoj izum i upitao me, jesam li razumio. Sam sam na to gotovo makinalno odgovorio:

- To znači, da bi se tim Vašim aparatom mogao na velikoj daljini zapaliti barut i zaustaviti stroj?

- Eto, vidite, da ste razumjeli. Mogao bi dignuti u zrak ladju na većoj daljini no što njeni topovi mogu doseći. Baš na tomu i radim - rekao je uzdigunutim glasom.

Zatim je ispripovijedao, kako je tu skoro išao u Washington s tim svojim izumom i ponudio ga državi. Kazao mi je, da su tamo rekli, nakon što su ga saslušali:

Dobro gospodin Tesla. Ostavite te Vaše planove i tumač ovdje, a mi ćemo to dati našim stručnjacima na ispitivanje.

- Ja sam na to - govorio mi je Tesla - svoje planove savio, metnuo pod pazuh, i otišao.

Pitao sam ga, kako je on, kao uvjereni pacifista, i kao gradjanin cijeloga svijeta, mogao doći na ideju, da taj svoj izum ponudi za ratne svrhe. Tesla se je malo sažeo u ramenima, pa rekao:

- Ja izum tražim zbog izuma, kao umjetnik "l'art pour l'art".

Vidio sam se s njime opet prije povratka u domovinu. Razgovarali smo o prilikama u zajedničkoj nam domovini. On je režim u Jugoslaviji oštro kritizirao. U daljnjem razgovoru dotakli smo se i našeg mora, naše dugačke obale bez obrane, kao i nemogućnosti, da naša mala i siromašna zemlja tu obalu snabdije jakom obrambenim sredstvima. Pitao sam ga, ne bi li on mogao i htio svojim izumima poslužiti obrani naše obale.

- Bih - reče - jer je obrana pravedna.

U daljnjem razgovoru reče mi, da bi mu trebalo staviti na raspolaganje sredstva za potreban mu laboratorij, a osim toga dozvoliti, da medju našim inžinjerima sam i slobodno izabere svoje suradnike, koje on nadje za sposobne. Upitao sam ga, bih li mogao tu njegovu pripravnost saopćiti Kralju, a on mi je odgovorio da mogu.

Ja sam to po povratku saopćio Kralju, a on sa zadovoljstvom slušao i obećao, da će sve učiniiti, da se naša zemlja koristi svojim velikim sinom. Iz toga obećanja, medjutim, nije bilo nikada ništa. Valjda beogradski "stručnjaci" nisu držali, da im je Tesla potreban.



Zahvaljujem g. Luki Kriliću na poslanim kopijama  stranica iz Meštrovićeve knjige.





Poznati engleski fizičar Lord Kelvin (William Thompson, 1824.-1927.) izjavio je da je Nikola Tesla pridonio znanosti o elektricitetu više nego itko prije njega. Spomenimo da je Lord Kelvin jednom prigodom izvjavio da je njegova atomska teorija - čisti "Boškovićianizam".


Čestitka Alberta Einsteina (1879.-1955.) poslana Nikoli Tesli godine 1931. u povodu njegova 75. rođendana:
S veseljem sam saznao da slavite svoj 75. rođendan i da ste kao pionir u području struja visoke frekvencije
doživjeli izvanredan razvoj tehnike. Čestitam na velikom uspjehu Vašeg životnog djela.
Izvor fotografije je Tehnički muzej Nikole Tesle u Zagrebu.

Čestitku je Nikoli Tesli, u povodu 75. rođendana, uputio i njegov bivši suradnik Lee de Forest (1873.-1961.), konstruktor diode.


Nikola Tesla o svojem otkriću u Budimpešti

Negdje u dubinama svijesti postojalo je rješenje, ali ga još nisam mogao izraziti. Jednoga popodneva, koje je stalno prisutno u mom sjećanju, šetao sam s prijateljem Gradskim parkom i recitirao stihove. U tim godinama znao sam čitave knjige napamet, od riječi do riječi. Jedna od njih bio je Goetheov "Faust". Sunce je upravo zapadalo i podsjetilo me na jedan čuveni odlomak:

Već tone sunce, zamire već dan,
Al' ono drugdje novi život stvara.
O, imat krila - moj je davni san,
O, letjet za ljepotom toga žara!
Da, divna sna! Al' sunce zapada,
Ali, čovjek ima krila duhovna,
Al'tjelesna ne. Bozi nisu dali!

Kad sam izrekao ove inspirirajuće riječi, ideja me ozarila kao bljesak munje i u trenutku otkrio sam istinu. Nacrtao sam štapom u pijesku dijagrame koje sam šest godina kasnije iznio Američkom institutu elektroinžernjera, a moj drug ih je odmah posve razumio. Slike koje sam vidio bile su savršeno oštre i jasne te čvrste poput metala ili kamena. Zato sam mu reako: "Vidiš li ovdje moj motor, pogledaj kako radi u drugom smjeru". Ne mogu početi opisivati svoje osjećaje. Da je i Pigmalion vidio kako oživljava njegov kip, ne bi bio više potresen. Tisuću tajni prirode na koje sam se slučajno spoticao dao bih za ovu koju sam iščupao iz prirode...

...

Neko vrijeme beskrajno sam uživao zamišljajući strojeve i skicirajući nove oblike. Bio sam duhovno sretan tako potpuno kao nikad u životu. Ideje su neprestano navirale i jedina teškoća bila je čvrsto ih zadržati. Dijelovi aparata koje sam zamislio bili su mi posve stvarni i opipljivi čak u svakom najmanjem detalju njihova izgleda i rada. Oduševljavao sam se predočavajući sebi kako motori rade pa su se tako činli u mojoj svijesti još fascinantnijima. Kad se prirodna sklonost razvije u strasnu želju, čovjek napreduje svom cilju kao u čarobnim čizmama. Za manje od dva mjeseca razradio sam sve tipove motora i modifikacije sistema koji su danas vezani za moje ime.

Izvor [Petešić, str. 44]



Nikola Tesla s bezžično upaljenom žaruljom


Časopis Dom i sviet, Zagreb, od 15. lipnja 1896. objavio je ovu vijest.
Izvor: Iz starih hrvatskih novina o Nikoli Tesli.

Godine 1890. počeli su Amerikanci raditi na iskorštavanju energije slapova Niagare. Nikola Tesla je već posve dovršenu
 hidrocentralu na Niagarama, koja je rabila njegove patente, posjetio tek godine 1896. [Pejnović, Uz osamdesetgodišnjicu..., str. 202].

Pločica u postrojenjima hidrocentrale na Niagari postavljena godine 1897., koja nosi oznake čak 9 ključnih patenata Nikole Tesle.

Govor Nikole Tesle tijekom svečanog otvaranja hidrocentrale Niagara, 12. siječnja 1897.:


Posjedujemo mnoge spomenike minulih vremena; imamo palače i piramide, grčke hramove i kršćanske katedrale. U njima se očituje moć čovjeka, veličina nacija, ljubav prema umjetnosti i vjerska odanost. Međutim, spomenik na Niagari ima nešto posebno, više u skladu s našim današnjim mislima i stremljenjima. On je spomenik dostajan našeg znanstvenog doba, istinski spomenik prosvjećenosti i mira. On označava pokoravanje prirodnih sila u službi čovjeka, prekid s barbarskim metodama, oslobađanje milijuna ljudi od bijede i patnje.

We have many a monument of past ages; we have the palaces and pyramids, the temples of the Greek and the cathedrals of Christendom.  In them is exemplified the power of men, the greatness of nations, the love of art and religious devotion.  But the monument at Niagara has something of its own, more in accord with our present thoughts and tendencies.  It is a monument worthy of our scientific age, a true monument of enlightenment and of peace.  It signifies the subjugation of natural forces to the service of man, the discontinuance of barbarous methods, the relieving of millions from want and suffering.
 



Nikola Tesla u Francuskoj i Njemačkoj


Predavanje Nikole Tesle održano u Francuskom fizikalnom društvu u Parizu godine 1892.


Ime Nikole Tesle stavljeno je na pročelje zgrade Electricté France u Strasbourgu,
uz imena još nekih velikana znanosti: Laplacea, Plancka, Bohra, Einsteina i Rutherforda.
Izvor [Muljević]. U Strasbourgu je godine 1893. Nikola Tesla napravio prvi indukcijski elektromotor (dvofazni).
U to je vrijeme Strasbourg bio grad u Njemačkoj, a danas je u Francuskoj.

Fasada pročelja zgrade Electricté France s vremenom se mijenjala. Danas više ne izgleda tako, a tih natpisa više nema.
Zahvaljujem dr. Maji Resman na toj informaciji, koja je 2013. g. posjetila zgradu Electiricté France u Strasbourgu.
Uklanjanje ovih ploča ne služi na čast poduzeću Electiricté France.


Teslin laboratorij na Long Islandu u New Yorku, izgradnja kojeg je započela godine 1901.,
s tornjem visokim 56 m. Tesla Wardencliffe Project.
Pored mjesta gdje je na Long Islandu stajao Teslin laboratorij, danas se nalazi Teslina ulica - Tesla st.

Unutrašnjost Teslina laboratorija na Long Islandu u New Yorku oko godine 1912.
Tesla Wardencliffe Project

Charles F. Scott (1864.-1944.) bio je Teslin asistent na razvoju izmjeničnih motora, kasnije profesor elektrotehnike na Yale Univrsity (New Heaven Connecticut) u SAD-u. Malo poznati članak koji slijedi, objavljen je na str. 975-980 u zborniku Tehnički fakultet Sveučilišta / kraljevine Jugoslavije u Zagrebu, 1919-1929, Spomenica fakultetskog savjeta, Preštampano iz godišnjaka Sveučilišta u Zagrebu 1924/1925 - 1928/29, Zagreb 1929, Tisak nadbiskupijske tiskare. U tom zborniku su o Nikoli Tesli objavljena još tri članka (autori su M. Plohl, H. Görges, F. Kiebitz i M. Vidmar)., a na str. 63 je objavljena Teslina fotografija, preko cijele stranice formata A4.


The Contribution of Tesla to Electrical Power Development

Charles F. Scott*

*Mr. Scott entered the Westinghouse Company in the summer of 1888 and was assigned as assistant to Mr. Tesla in the early experimental work upon his motor. Mr. Scott continued with the Westinghouse Company for something over twenty years and participated actively in the development of the polyphase system and was intimately connected with the pioneer work at Niagara Falls.

If one seeks the all important factor underlying the civilization of the nineteenth century in which the locomotive and the steamship made the world a compact unit and in which the industrial revolution enormously increased productive power and transformed our modes of life, he will find back of it all the steam engine. Steam power supplementing animal power was the motive power underlying the transformations in the civilization of the last century.

And with the new century is coming a new acceleration or even a new industrial revolution. And again it is power, more power, a new kind of power, mobile, flexible, universal power - electric power, which is again transforming our civilization.

To our present method of using electric power Nikola Tesla made an outstanding contribution. The induction motor which is in universal use and the polyphase system by which practically all electric power is now generated and transmitted were revealed in the United States patents granted to Tesla on May 1, 1888. To appreciate the significance of this invention it is essential to consider the state of the art at the time and also to tract its subsequent development. Prior to the introduction of the Tesla methods electric service was on a small scale. Arc lighting required a separate generator and circuit for each group of 50 or 100 lamps. Incandescent lighting was at first supplied by the direct current, three wire system which was so limited in its radius that many independent stations were required for lighting a large city. Electric railways required a different type of generating machinery. Motors were few in number operated sometimes from lighting circuits and sometimes from their own special generators and circuits.

The introduction of the alternating current was a notable step in advance. The use of high voltage for transmission with transformers for reducing the voltage greatly extended the radius of economical distribution and led to a great increase in the use of electricity. But practically the whole use of the current was for incandescent lighting. There was no adequate motor. The alternating current which overcame the limitations of distance could not supply power.

Tesla produced the induction motor adapted for use on alternating current and of marvelous simplicity in its construction and operation. His patents were immediately acquired by George Westinghouse, the outstanding advocate of alternating current. At first there was hope that the new motor could in some way be adapted for satisfactory operation on the existing single phase lighting circuits. But the motor called for polyphase circuits and for a lower frequency. Electric lighting companies hesitated about completely reequiping their generating stations to enable them to furnish auxiliary motor service and the motor, as a matter of fact, did not achieve its large distinction as a mere supplement to lighting service but in a new field of its own creation.

In the early '90s the outstanding electrical development of the world was at Niagara Falls. In the development of an enterprise which contemplated the production of far more power than was produced at any single locality it was found essential that the power be produced by large water wheels of unprecedented size and then distributed over a considerable area. An international Niagara Commission of experts from various countries sought proposals on methods for the distribution of this power. The projects received advocated hydraulic transmission and transmission by compressed air and by electricity, some advocating direct current and one proposal, phase, alternating current. Lord Kelvin, Chairman of the Commission, and Edison, renowned inventor, strongly urged direct current. Westinghouse did not participate in the competition but later strongly recommended the polyphase alternating current which his company had been perfecting. The Niagara enterprise, after its world wide quest for an adequate power system chose polyphase alternating current, the Tesla system. The Niagara plant of 1895 inaugurated the great step in the transition from the mechanical power industry of the nineteenth century to the universal electric power of the present. A new method in power was inaugurated. Formerly power was produced locally at each factory by its own water wheel or engine. Now power sufficient for 100 mills or more was to be produced in a central station and distributed. It was to be transmitted and distributed electrically and to great distances. The electric generators of 5000 H. P. were several times larger than had ever been built.

Furthermore, the new polyphase system enabled electric service of all kinds to be supplied from one source instead of requiring the multiplicity of small machines of different types as was then the common practice. These heterogeneous systems and circuits were replaced by one comprehensive system for universal service. This pioneer plan inaugurated at Niagara has been followed; the power systems of the world today and those planning for the future empoly the polyphase alternating current - the system proposed by Tesla in 1888. The induction motor, so beautiful in its basic principle and so simple in its mechanical construction, was at first regarded as Tesla's great achievement and the polyphase system was thought of as simply a means of supplying current to the motor. But in the development of electric power the polyphase system as a universal system for generating, transmitting, distributing and utilizing electricity in all forms has made possible the great power development of today. No other method is known for accomplishing what is now being accomplished by this method.

But the real significance lies not in the invention itself nor in the marvelous growth of electric light and power service but in their industrial, economic and social significance. In the last few decades in the United States the horse power used in industry has increased several times as fast as the number of wage earners. Production has enormously increased as workers have used the power which the motor provides. Wages increase, working hours decrease and there is new opportunity for the development of the intellectual, the aesthetic and spiritual phases of life. Electricity in the factory, in the home and on the farm has produced significant changes in a few decades and in the coming centuries will have influences which are futile to predict.

On May 18, 1917, exactly twenty-nine years after Tesla presented his first paper announcing his invention before the American Institute of Electrical Engineers, he was awarded the Edison Medal. The Electrical World editorially commented upon the event as follows:

The award of the Edison Medal to Nikola Tesla is most appropriate, in view of the early contribution that he made to alternating-current motors. In order to recognize that contribution, one must go back to the period, thirty years ago, when alternating-current engineering was greatly handicapped by the absence of motors capable of being installed on alternating-current circuits.

It was at this point that Tesla invented the polyphase alternating-current system and polyphase motors, which, whether of the synchronous or of the asynchronous type, had the advantage of definite starting torque. It is generally understood that he was not the only inventor of the polyphase motor. The same idea seems to have occurred to one or two other independent inventors in Europe. But not only was Tesla the sole American independent inventor of the polyphase motor, but he was also the only inventor of it in the whole world who had faith in it. He believed in it enthusiastically and urged its claims both publicly and privately. He built the first small polyphase motor, which behaved very satisfactorily, and he urged the building of larger ones. Much experimenting, desiring and discarding had to be  done before large polyphase motors could be built successfully, and the progress was slow; but Tesla's faith was unshakable and his claims were prophetic. A less enthusiastic mature might have quailed before the discouragements and have allowed success to escape.

The polyphase motor was not Tesla's only pioneer contribution to electrical progress. He was a tireless experimenter, and his experiments carried him very early into the field of high-frequency alternators, or alternators which, in 1890, were considered to give high frequency. Later he developed the well known Tesla induction coil, or high-frequencey oscillator. With this new source he was able to demonstrate, during 1891 and 1892, in England, France and America, a number of entirely new electrical phenomena which at lower frequencies had been unobtainable. His lectures were given at the Royal Institution in London, the Franklin Institute in Philadelphia, and in various other places. The experimental phenomena  he produced were dazzling and classical. They deservedly brought him great renown.

The high-frequency phenomena that Tesla first developed and displayed had scientific rather than practical interest; but Tesla called attention to the fact that by taking his electric oscillator, grounding one side of it and connecting the other to an insulated body of large surface, it should be possible to transmit electrical oscillation to a great distance, and to communicate intelligence in this way to other oscillators in sympathetic resonance therewith. This was going far toward the invention of radio-telegraphy as we know it today.

For the above reasons we welcome and acclaim the award to Nikola Tesla which the American Institute of Electrical Engineers has made of its Edison medal. We of this generation are prone to forget great efforts and the unwearying patience which have been necessary in the past to produce those results which are now the every-day electrical common-places of life, and it is well to signalize them, lest the next generation in its turn should forget the result of the pains and labor of this.


When Nikola Tesla died in 1943, the scientific magazine Electrical Engineering from the American Institute of Electrical Engineers (AIEE) published two commemorative articles:
  • Charles F. Scott: Tesla’s Contribution to Electric Power,
  • L. P. Wheeler: Tesla's Contribution to High Frequency,
both issued in Vol. 62, No. 8, in August 1943.



Najstariji poznati hrvatski priručnici iz fizike u kojima se obrađuju neka od Teslinih otkrića


Knjiga Otona Kučere objavljena godine 1902. u Zagrebu,
sadrži poglavlje o Teslinu otkriću izmjenične struje.

Djelo čiji su autori K. Fuss i G. Hensold, preveli su s njemačkog na hrvatski
Ivan Krčmar i Stevo Marković 1908.

Stanko Hondl smatra Nikolu Teslu ne samo inženjerom i izumiteljem, nego i fizičarem.




Znamenito autobiografsko djelo Nikole Tesle:

Nikola Tesla: My Inventions, The Electrical Experimenter magazine, USA, 1919.
Tesla je s knjigom "The Scientific Papers of James Clerk Maxwell".

Često se pogrešno navodi da je riječ o knjizi "Teorija prirodne filozofije" Ruđera Boškovića. (Vidi na primjer [Nikola Tesla, str. 84].)

Teslini patenti na YouTube-u


Nakon smrti Nikole Tesle, iste je godine (1943.) njemu u čast u SAD-u izgrađen jedan brod (tipa Liberty).
Porinut je u more u Baltimoreu, a svečanosti su nazočili dr. Ivan Šubašić i Sava Kosanović.
Fotografija ljubaznošću g. Vladimira Novaka.
Vlasnik broda bio je hrvatski emigrant Frano Petrinović.

Franjo Hanaman

Franjo Hanaman i njegova žarulja s wolframovom niti.



Pred 1. Svjetski rat, Nikolu Teslu je u SAD-u posjetio ugledni hrvatski kemičar i metalurg Franjo Hanaman (1878.-1941.), profesor Tehničkog fakulteta u Zagrebu (vidi [Njegovan, str. 64]). Hanaman je zajedno s Aleksandrom Justom (Austrijancem) konstruirao poznatu žarulju s volframovim nitima. Tijekom Hanamanova boravka u SAD-u godine 1910., taj je patent od njega otkupio General Electric Co.


Nikola Tesla je Röntgenske zrake otkrio prije samog Röntgena.




Nikola Tesla o matematici
(izvor: My Inventions, autobiografsko djelo koje je Tesla napisao u svojoj 63. godini)

... There is scarcely a subject that cannot be mathematically treated and the effects calculated or the results determined beforehand from the available theoretical and practical data.  The carrying out into practise of a crude idea as is being generally done is, I hold, nothing but a waste of energy, money and time. ...

***

At the age of ten I entered the Real Gymnasium which was a new and fairly well equipt institution.  In the department of physics were various models of classical scientific apparatus, electrical and mechanical.  The demonstrations and experiments performed from time to time by the instructors fascinated me and were undoubtedly a powerful incentive to invention.  I was also passionately fond of mathematical studies and often won the professor's praise for rapid calculation.  This was due to my acquired facility of visualizing the figures and performing the operations, not in the usual intuitive manner, but as in actual life.  Up to a certain degree of complexity it was absolutely the same to me whether I wrote the symbols on the board or conjured them before my mental vision. ...

***

I had made up my mind to give my parents a surprise, and during the whole first year I regularly started my work at three o'clock in the morning and continued until eleven at night, no Sundays or holidays excepted.  As most of my fellow-students took thinks easily, naturally enough I eclipsed all records.  In the course of that year I past thru nine exams and the professors thought I deserved more than the highest qualifications.  Armed with their flattering certificates, I went home for a short rest, expecting a triumph, and was mortified when my father made light of these hard won honors.  That almost killed my ambition; but later, after he had died, I was pained to find a package of letters which the professors had written him to the effect that unless he took me away from the Institution I would be killed thru overwork.

Thereafter I devoted myself chiefly to physics, mechanics and mathematical studies, spending the hours of leisure in the libraries. ...

***

... I could recall the smallest details and the least significant observations in my experiments and even recite pages of text and complex mathematical formulae

***

My first year's showing had won me the appreciation and friendship of several professors.  Among these were Prof. Rogner, who was teaching arithmetical subjects and geometry; Prof.  Poeschl, who held the chair of theoretical and experimental physics, and Dr. Alle, who taught integral calculus and specialized in differential equations.  This scientist was the most brilliant lecturer to whom I ever listened.  He took a special interest in my progress and would frequently remain for an hour or two in the lecture room, giving me problems to solve, in which I delighted.  To him I explained a flying machine I had conceived, not an illusionary invention, but one based on sound, scientific principles, which has become realizable thru my turbine and will soon be given to the world. ...





Nikola Tesla godine 1933., u dobi od 77 godina.


Proslava osamdesetog rođendana Nikole Tesle održana godine 1936. u Zagrebu

U Zagrebu je godine 1936., u povodu Teslina 80. rođendana, održana višednevna proslava. Glavna je proslava održana 30. svibnja 1936. u Sabornici na trgu Stjepana Radića (sadašnji Markov trg). Na svečanosti je u Sabornici Nikolu Teslu zastupala njegova sestra Marica Kosanović (koja je živjela na Sušaku u istočnom dijelu Rijeke), u pratnji sinova Save i Dragiše.


Stanko Hondl (1873.-1971.), profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu, bio je dekan Mudroslovnog fakulteta (1919./1920., 1932./1933.), rektor Sveučilišta u Zagrebu (1935.-1937.)  i dopredsjednik JAZU-a (1933.-1942., Hrvatska Akademija za Znanost i Umjetnost); izvor: Centralna knjižnica za fiziku, Zagreb. Jedan od njegovih studenata bio je Vilim Feller, najznamenitiji hrvatski matematičar u povijesti, a njegov nasljednik u nastavi fizike u Zagrebu bio je prof.dr. Vatroslav Lopašić.

Navodimo vrlo lijepi govor prof.dr. Stanka Hondla, rektora Sveučilšta u Zagrebu, u povodu proslave 80. rođendana Nikole Tesle godine 1936., održan u Zagrebu u zgradi Hrvatskoga Sabora, gdje je istaknuo da je Tesla ne sam tehničar, nego i fizičar:

Poštovane gospođe i gospodo,

Čast mi je da kao rektor u ime Zagrebačkog sveučilišta pozdravim ovu svečanu akademiju i da odam poštu velikom našem zemljaku čiji rođendan danas slavimo. Hrvatsko sveučilište želi, da se i ovaj puta pokloni Nikoli Tesli, kojemu je pred dva lustra [20 godina] u sličnoj zgodi podijelilo doktorat honoris causa, i da mu od srca čestita.

Ako smo ga imenovali doktorom tehničkih znanosti, nismo htjeli da ga ocijenimo jednostrano: Tesla nije samo zastupnik tehnike, radnik na polju primijenjene znanosti, nego je poput tolikih znamenitih tehničara još i fizičar. Po njemu je priroda, kako je izjavio pred amerikanskim elektrotehničarima g. 1891., predmet od kojeg nema zamamljivijeg i vrijednijeg da se proučava. A najljepši je za njega "izum" - kako reče pred Englezima g. 1892. - oktriće t. zv. radiantne tvari. Rekao je to u doba kada još nije mogao slutiti golemu važnost što će ga taj pojav steći u tehnici 20. stoljeća. Govorio je tom zgodom iz njega fizičar, kojemu upoznavanje prirode samo po sebi ide nad sve one koristi, kojima to upoznavanje može uroditi za čovječji materijalni život.

A mogli bismo reći da je Tesla i filozof. Što se čuje o njegovu životu, mislim da na to upućuje. Koliko zanj znamo, gledamo u njemu čovjeka, koji je daleko od dnevne vreve, od članstva akademija i od počasnih doktorata živi samo svojoj znanosti, a ne zaboravlja rodnoga kraja, već s dubokim osjećajem i bez strasti prati njegovu sudbinu.

Tomu i takvom Tesli, tomu velikom tehničaru i fizičaru, tomu našem Tesli hrvatsko sveučilište od srca čestita 80-godišnjicu želeći mu, da još mnogo godina provede u dobrom zdravlju, a na korist znanostti i na diku stare mu domovine.

Kao što vidimo, tim je govorom profesor Stanko Hondl svrstao Nikolu Teslu i među istaknute fizičare. Te iste godine 1936. u Zagrebu je osnovano i Društvo Nikola Tesla. Proslava je obavljena u vrlo teško vrijeme za Hrvatsku, nakon brutalnih ubojstava Stjepana Radića u beogradskom parlamentu 1928. i dr. Milana Šufflaja u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu 1931., uz nebrojno mnogo drugih zločina počinjenih za vrijeme t. zv. "prve" Jugoslavije.



Dne 12. travnja 1921., Nikola Tesla je u New Yorku sreo svog zemljaka iz Like Marijana Matijevića,
znamenitog hrvatskog hrvača, tada najsnažnijeg čovjeka na svijetu. 
Tom je prigodom Marijan Matijević Nikoli Tesli darovao novac kao potporu za njegove daljnje eksperimente.
Izvor tog podatka je Wikipedija. Bilo bi od velikog interesa pronaći njihovu zajedničku fotografiju.


Nikola Tesla je godine 1941. u New Yorku pozvao na ručak znamenitog hrvatsko-američkog boksača Fritzie Zivica,
poznatog pod nadimkom The Croat Comet (s njegovom braćom, također boksačima), nakon jedne njegove
uspješne obrane titule svjetskog prvaka u welter-kategoriji. Izvor fotografije newsinteractive.post-gazette.com,
iz foto arhiva Pittsuburgh Post-Gazette.
S lijeva na desno: Joe Zivic, Fritzie Zivic, Nikola Tesla, Jack Zivic, Pete Zivic i Eddie Zivic.
Njihov otac, Josip Živčić, rodom je iz Bosiljeva u Hrvatskoj.

The Croat Comet Fritzie Zivic (izvorno Živčić) i razdragani Nikola Tesla u dobi od 85 g.
Fritzie Zivic je uvršten u International Boxing Hall of Fame godine 1993.



Nikola Tesla (2nd from the left) with three of the Zivic brothers: Eddie, Pete and Fritzi (on the right). Source.



Skulpture i spomenici Nikole Tesle koje su izradili hrvatski umjetnici


Spomenik Nikole Tesle koji je napravio Ivan Meštrović, najveći hrvatski kipar u povijesti.
Postavljen je u Zagrebu. (izvor fotografije Flickr)
Sasvim blizu tog spomenika nalazi se ulica Nikole Tesle u Zagrebu.


Ivan Meštrović zamislio je svoje spomenike Nikoli Tesli i Ruđeru Boškoviću u Zagrebu kao spomenički par.
Teslin spomenik je izrađen godine 1956., u povodu stote obljetnice njegova rođenja.


Veliki hrvatski kipar Frano Kršinić izradio je skulpturu Nikole Tesle u Državnom parku Niagara Falls u SAD-u (izvor).
To je vjerojatno najljepši Teslin spomenik koji postoji u svijetu.
Prigodom postavljanja spomenika godine 1976., a u čast 120. obljetnice rođenja Nikole Tesle,
pročitana je poruka tadašnjeg američkog predsjednika Geralda Forda.





Bista Nikole Tesle koju je godine 1932. u Zagrebu izradio Emil Bohutinski (1907.-1996.), hrvatski kipar i medaljar.
Sada je u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Originalni glineni spomenik je velikih dimenzija, visok 220 cm.
Izradbu biste naručio je prof.dr. Vladimir Njegovan, tadašnji dekan Tehničkog fakulteta u Zagrebu,
i spomenik se nalazio u sobi dekana na Roseveltovom trgu od 1932. do 1939.
(danas Kačićeva br. 6, Odsjek za biologiju PMF-a).

Tehnički muzej u Zagrebu, zajedno s Odjelom Nikole Tesle, otvoren je godine 1963.
Godine 2015. preimenovan je u Tehnički muzej Nikole Tesle.

Bista Nikole Tesle na FER-u Sveučilišta u Zagrebu,
izrađena kao brončani odljev izvornog djela Emila Bohutinskog iz 1932., uz male modifikacije.

Emil Bohatinski (Križevci, 31. listopada 1907. - Zagreb, 12. rujna 1996.), završio je Obrtničku školu i Likovnu akademiju u Zagrebu, usavšavao se na Academia di belle arti u Rimu. Bio je nastavnik na školi do 1950. Njegov otac Gustav Bohatinski, agronom i fitopatolog, bio je prvi oplemenjivač bilja u Hrvatskoj, a po njemu nosi naziv "Park Gustava Bohutinskog" u Križevcima. Emil Bohutinski je napravio i lijepi spomenik Augusta Šenoe na Popovom tornju u Zagrebu.


Novi Rektorski lanac Sveučilišta u Zagrebu izradio je godine 1969. Kosta Angeli Radovani,
u povodu proslave tristote obljetnice Sveučilišta (osnovanog 1669.). Lanac sadrži likove
najznačajnijih osoba iz povijesti  hrvatske znanosti i humanizma, a među njima je i Nikola Tesla,
na lancu prvi gore desno.

Spomenik Nikole Tesle, koji je izradio je hrvatski kipar Pero Jelišić, nalazi se pored
Tehničke škole Nikole Tesle u Vukovaru.

Spomenik Nikole Tesle u Smiljanu, njegovu rodnom mjestu,
izradio je hrvatski kipar Mile Blažević.

Dvije vrlo lijepe Tesline biste koje su izradili Ivan Meštrović i Fran Kršinić nalaze u Muzeju Nikole Tesle u Smiljanu.

U Zagrebu jedna od središnjih ulica nosi ime Nikole Tesle. Državna nagrada za znanost Republike Hrvatske nosi ime Nikole Tesle.



Potpis Nikole Tesle



Nikola Tesla je pisao lijevom rukom, a bio je visok oko 2 m (vidi [Njegovan]).



Tesla - jedinica za magnetsku indukciju

Definicija T (tesla): 1 T  = 1 Weber / m2 . To je jedna od osnovnih fizikalnih jedinica, gdje se u vrlo biranom društvu našao i naš Nikola Tesla:

coulomb (C), farad (F), henry (H), hertz (Hz), joule (J), newton (N), ohm (Ω),
pascal (P), siemens (S), tesla (T), volt (V), watt (W), weber (Wb).

Kao što je poznato, farad je skrećenica od Faraday, a volt je skraćenica od Volta. Iznenađujuće je primijetiti da, na pr., niti jednom od vrlo znemenitih znanstvenika iz Rusije nije pridijeljena neka mjerna jedinica!


Jedinica T (tesla) za magnetsku indukciju uvedena u Parizu 1960. Zamisao se rodila se četiri godine ranije (tj. 1956.), u povodu stote obljetnice rođenja Nikole Tesle. U kratko vrijeme ta je nova jedinica bila prihvaćena u jednom broju zemalja (kako u industriji tako i u školskim i sveučilišnim knjigama), uključujući i bivši SSSR. Očekivalo se da će godine 1960., kada je bila organizirana Generalna konferencija za mjere i utege, prijedlog nove jedinice biti prihvaćen bez neke velike rasprave, s obzirom na mišljenja stručnih tijela i već raširenu praksu u mnogim zemljama svijeta. Međutim, nije bilo tako, a rasprava je bila vrlo burna, iako su se prijašnjiha godina sllični prijedlozi prihvaćali bez problema. Ishod glasovanja je na koncu bio za izbor nove jedinice, s osamnaest glasova za, jednim protiv i jedanaest uzdržanih. Poništavanje prijedloga, tj. da se iz prijedloga briše ime tesla, potaknula je grupa talijanskih stručnjaka, naravno, radi Marconija i njegovog prisvajanja Teslinih patenata. Podrobnije pogledajte u [Petešić, str. 67-69].




Tehničko nazivlje imenovano po Nikoli Tesli

Teslin elektromotor - elektromotor izmjeniččne struje, asinkroni motor, indukcijski motor, patentirao 1888.

Teslin transformator - rezonantni transformator za stvaranje visokih napona uz visoke frekvencije.

Teslina struja - izmjenična struja visoke frekvencije (oko 1 MHz) s visokim naponom (stotine tisuća volta)

Teslametar - instrument za mjerenje gustoće magnetskog toka

Izvor: Tehnički leksikon, Leksikografski zavod, Zagreb, 2007.

Teslina turbina

Teslina zaklopka



Neke Tesline misli

  • There is scarcely a subject that cannot be mathematically treated and the effects calculated or the results determined beforehand from the available theoretical and practical data. [My Inventions]
  • I was also passionately fond of mathematical studies and often won the professor's praise for rapid calculation.  [My Inventions]
  • Archimedes running naked thru the streets of Syracuse and shouting Eureka at the top of his voice did not make a greater impression than myself.  I was carried on the shoulders and was the hero of the day. (Kada je kao dijete riješio problem s vatrogasnom pumpom u Gospiću.) [My Inventions]



Teslin sprovod 1943. u New Yorku

Nikola Tesla umro je dne 7. siječnja 1943., a tim je povodom 10 siječnja 1943. Fiorello La Guardia, gradonačelnik New Yorka, pročitao na sprovodu u katedrali St. John the Divine, pred oko 2000 ljudi, svečani govor koji je prenosio njujorški radio. (Taj je govor napisao Louis Adamič, američki pisac i novinar rođen u Sloveniji.) Među sudionicima bio je i  Zlatko Baloković, istaknuti hrvatski violinist svjetskoga glasa. Spomenuti Fiorello La Guardia (1882.-1947.) znameniti gradonačelnik New Yorka (1933.-1945.), živio je jedno vrijeme i u Hrvatskoj, u gradu Rijeci, radeći kao američki konzul u Rijeci od 1904. od 1906. (u tadašnjoj Austro-Ugarskoj), te je izvrsno govorio među inim i hrvatski jezik, a znao je pjevati i hrvatske pjesme (informacija g. Vladimira Novaka; vidi također Wikipediju). Glavni aerorodrom u New Yorku nosi njegovo ime: La Guardia Airport. U Rijeci jedna ulica nosi njegovo ime i postavljena je ploča s njegovim likom i popratnim tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku.


Natpis u gradu Rijeci.

Fran Supilo, hrvatski političar, u svojem dnevniku piše:

"Dosadašnji amerikanski konsularni agent u Rieci gosp. Cvjetko (sic!) La Guardia zahvalio se na svojoj časti, te se povratio u Ameriku. Za vrieme svog boravka u Rieci, naučio je dobro hrvatski jezik, te - koliko čujemo - u Americi kani raditi oko razvitka hrvatskih kolonista."

I doista, nakon povratka u New York bivši riječki konzularni agent zarađivat će za kruh zaposlivši se na Ellis Islandu, pored ostalog, kao tumač za hrvatski jezik. (Vidi Fiorello La Guardia.)

Fiorello La Guardia (točnije, Louis Adamič): Nikola Tesla was a great humanist, a distinguished scientific genius and a poet of science... (Nikola Tesla bio je veliki humanist, istaknuti znanstveni genij i pjesnik znanosti...), iz govora koji je emitirao njujorški radio dne 10. siječnja 1943., nakon Tesline smrti tri dana ranije, 7. siječnja 1943.






Mišljenja o Nikoli Tesli

Lord Kelvin: Tesla has contributed more to electrical science than any man up to his time.

Niels Bohr: With deepest admiration we think of how Tesla could accomplish such great achievements.

Ernest Rutherford: ... all scientific men will be delighted to extend their warmest congratulations to Tesla and to express their appreciation of his great contributions to science.

Albert Einstein: [Tesla is] an eminent pioneer in the realm of high frequency currents... I congratulate [him] on the great successes of [his] life's work.

Arthur Holly Compton: Tesla is entitled to the enduring gratitude of mankind.

Robert A. Millikan: I am sending [Dr. Tesla]... my gratitude and my respect in overflowing measure

Lee de Forest: If I could be any other man I would be Nikola Tesla.





Renato Filipin: Demonstracijski kabinet Nikole Tesle
Tehnički muzej Nikole Tesle u Zagrebu









Poštanske marke i novčanice posvećene Nikoli Tesli

Marka je objavljena u Brazilu godine 2014. na poticaj dr. Drage Štambuka, veleposlanika Republike Hrvatske u toj zemlji.


Serie Relacoes Diplomaticas: Brasil - Croacia
Serija Diplomatski odnosi: Brazil - Hrvatska



Dr. Drago Štambuk, veleposlanik Republike Hrvatske u Brazilu, sa svojim brazilskim kolegom,
pokazuje novu seriju poštanskih maraka puštenu u opticaj godine 2014. u 600 000 primjeraka.
Iza njih je vidljiva karikatura Nikole Tesle.


Hrvatska pošta objavila je marku u čast Nikole Tesle, koja ga prikazuje  s knjigom
"The Scientific Papers of James Clerk Maxwell".

Često se pogrešno smatra da je riječ o "Teoriji prirodne filozofije" Ruđera Boškovića. (Vidi na primjer [Nikola Tesla, str. 84].)


Srebrna novčanica od 150 kn iz godine 2006. povećena Nikoli Tesli.



Poštanska marka u čast Nikole Tesle objavljena u SAD-u.
Zahavljujem g. Mate Marasu, istaknutom hrvatskom pjesniku i prevoditelju, na darovanom primjerku marke.
G. Maras je bio je ataše za kulturu u Parizu i New Yorku


Marka koju je u čast Nikole Tesle objavila Hrvatska pošta godine 1993.
u povodu pedeset obljetnice smrti.



Hrvatska državna odličja posvećena Nikoli Tesli



Red Danice Hrvatske s likom Nikole Tesle dodjeljuje se za izumiteljstvo.


Red Danice Hrvatske s likom Nikole Tesle

Red Danice hrvatske ima oblik ispupčene osmerokrake zvijezde sa srebrnim zrakama, promjera 55 mm. U sredinu zvijezde pričvršćen je pozlaćeni medaljon promjera 25 mm.

Medaljon s likom Nikole Tesle je okrugao i prikazuje znamenitog izumitelja i znanstvenika na polju elektrotehnike.

Mala oznaka Reda Danice hrvatske je vrpca dimenzija 14 x 35 mm, izrađena od moariranog svilenog ripsa u bojama državne zastave, s pričvršćenom umanjenicom Reda, promjera 13 mm. Umanjenica Reda Danice hrvatske je umanjeni otkov Reda, promjera 17 mm, ovješen na vrpcu u bojama državne zastave, široku 12 mm.

Na osnovi članka 6. Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske, Red Danice hrvatske zauzima po važnosnom slijedu 13. mjesto, iza Reda Stjepana Radića.

Izvor: Hrvatska odlikovanja, Narodne novine, Zagreb, 1997.



Druga strana Reda Danice hrvatske, s hrvatskim pleterom i natpisom Republika Hrvatska.

Red Danice Hrvatske s likom Nikole Tesle na lenti.


Red Danice Hrvatske s likom Nikole Tesle.



www.hrvatskanumizmatika.net




Nikola Tesla na Mjesecu


Teslinim imenom nazvana je jedna planina na Mjesecu. (Izvor fotografije je Tehnički muzej Nikole Tesle u Zagrebu.)
U njegovoj blizini nalaze imena nekoliko vrlo znamenitih matematičara:  Riemann, Cantor, Wiener i von Neumann.
Jugoistočno od Tesline planine nalazi se i planina u čast Andrije Mohorovičića, poznatom u svijetu po MOHO sloju.



Muzej Nikole Tesle u Smiljanu

Memorijalni centar Nikola Tesla u Smiljanu




Neka od poduzeća s Teslinim imenom

Poduzeća u Hrvatskoj

  • Nikola Tesla, Zagreb
  • "Ericsson - Nikola Tesla" (bilo bi primjerenije Nikola Tesla - Ericsson), Zagreb
Poduzeća u svijetu




Škole u Hrvatskoj s imenom Nikole Tesle

Osnovne škole:
  • Osnovna škola Nikole Tesle Prečko, Zagreb
  • Osnovna škola Nikole Tesle, Rijeka
  • Osnovna škola Nikole Tesle, Mirkovci
  • Osnovna škola Nikole Tesle, Gračac
Srednje škole:
  • Gimnazija Nikole Tesle, Gospić
  • Prva tehnička škola Nikole Tesle, Zagreb
  • Tehnička škola Nikole Tesle, Vukovar
Visokoškolske ustanove:
  • Veleučilište Nikola Tesla, Gospić




U Tehničkom muzeju Nikole Tesle u Zagrebu postoji Demonstracijski kabinet Nikole Tesle.
Tu se prikazuju impresivni eksperimenti svakim radni danom s početkom u 15:30 sati.


Teslini patenti na YouTube-u



AZ 2 Nikola Tesla, Fabula Croatica by Filip Cvitić



The Alternate: A Musical Tale of Nikola Tesla



Literatura

Nikola Tesla: My Inventions, the Electrical Experimenter magazine, USA, 1919

Ćirili Petešić: Genij s našeg kamenjara / Život i djelo Nikole Tesle, Školske novine, Zagreb, 1977. (knjižica je imala 7 izdanja, a prvo izdanje tiskano je u 10,000 primjeraka; informacija ljubaznošću prof.dr. Ante Bežena)

Vladimir Muljević, Nikola Tesla, slavni izumitelj, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zagreb, 2000.

Vladimir Muljević: Martin Sekulić (1833-1905), Elektrotehnika br. 5, 1973, str. 331-338.

Vladimir Muljević: Život i djelo Nikole Tesle / The life and work of Nikola Tesla, Energija, 55 br. 2 (2006), str. 218-235.

Vatroslav Lopašić: Predavanja iz fizike / Elektromagnetsko polje, ETF, Zagreb, 1979.

Tatjana Holjevac (ur.): Tesla u Zagrebu 24. svibnja 1892., Gradska skupština grada Zagreba, 2006., ISBN 953-9604-6-4

Vladimir Njegovan: Nikola Tesla 1856.-1956., Prosvjeta, Zagreb, 1956.

Znanost u Hrvata, Klovićevi dvori, Zagreb 1996.

Tanja Rudež, Vladimir Muljević, Tomislav Petković, Vladimir Paar, Darko Androić: Nikola Tesla: istraživač, izumitelj, genij, Školska knjiga, Zagreb, 2006., ISBN 953-0-61467-5

Stjepan Pavičić: Seobe i naselja u Lici, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Knj. 41., Zagreb 1962.

Stanislav Južnič: Nikola Tesla študira kemijo (ob 70-letnici smrti), Acta chimica slovenica, vol 60 no 2 (2003), 46-55.

Hrvatska Wikipedia: Nikola Tesla

Ana Tomljenović: Smiljan i okolica, Državni arhiv Gospić, 2011.

Antun Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas VI., [PDF] Zagreb, 1911., rakovačka Velika realka je opisana na str. 212-218.

Antun Milinković: Botanika u srednjim školama grada Karlovca od drugee polovice XVII. st. do početka XX. st., Karlovac ISBN 978-953-56626-0-0 (knjiga sadrži mnoge podatke od interesa za poznavanje rada Gimnazije Karlovac u vrijeme kada je tamo boravio mladi Nikola Tesla)

Dušan Pejnović:
  • Iz života i rada Nikole Tesle, Nastavni vjesnik, Zagreb 1927, str. 192-202
  • Iz života i rada Nikole Tesle, II. Tesline struje, Nastavni vjesnik, Zagreb 1927, str. 299-306
  • Iz života i rada Nikole Tesle (svršetak), Nastavni vjesnik, Zagreb 1927, str. 345-354
  • Teslina istraživanja u vezi s razvojem brzojava bez žice, Nastavni vjesnik, Zagreb 1930, str. 46-56
  • Uz osamdesetgodišnjicu Nikole Tesle, Nastvani vjesnik, Zagreb 1935/36, str. 200-205
  • Iz djetinjstva Nikole Tesle, Matematičko-fizički list, Zagreb, br. 2, 1954-55, str. 65-66
  • O školovanju Nikole Tesle u Rakovcu, Matematičko-fizički list, Zagreb, br. 3, 1956-57, str. 112
Jure Prpić: Hrvati u Americi, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb 1997. ISBN 953  6525-09-7 (engl. original: George J. Prpich: The Croatian Immigrants in America, Philosophical Library, New York)

Grant Konstantinovič Cverava: Nikola Tesla, Nauka, Lenjingrad 1974. (Цверава Г.К. Никола Тесла. Ленинград: Наука. - 1974. - 212с.)

Mario Filipi: Nikola Tesla ispod paučine, Samobor 2006. (drugo izdanje), ISBN: 978-953-98809-1-8
Mario Filipi: Nikola Tesla ispod paučine, Zminjak Samobor 2022. (treće prošireno izdanje), ISBN: 978-953-49949-0-0

Ivica Vuković i Anđa Valent: Autori matematičkih rasprava u izvješćima rakovačke realke [PDF], Prirodoslovlje 16 (2016), str. 89-110 (osobito str. 103-109 posvećene Martinu Sekuliću).

Maja Häusler: Zur Geschichte des Deutschunterrichts in Kroatien (= Schriften zur deutschen Sprache in Österreich, Bd. 23, ur. P. Wiesinger) Peter Lang, Frankfurt/Main itd. 1998.

Vladimir Paar: Fizičar Nikola Tesla, 1. dio, 2. dio, 3. dio

Natalija Jadrić i Tanja Mihaljević: Nikola Tesla, Gimnazija Karlovac

Darko Žubrinić:
  • Školovanje Nikole Tesle u Hrvatskoj i njegov profesor Martin Sekulić [PDF] (sažetak), u Povijest i filozofija tehnike / radovi EDZ sekcije 2017. godine / Benčić, Zvonko ; Moser, Josip (ur.). Zagreb : Kiklos, 2017. Str. 81-117.
  • Nastava hrvatskog jezika, matematike i fizike tijekom školovanja Nikole Tesle u Hrvatskoj [PDF], u Povijest i filozofija tehnike / radovi EDZ sekcije 2018 godine / Benčić, Zvonko (ur.). Zagreb : Kiklos, 2018. Str. 293-317
Darko Žubrinić: Školovanje Nikole Tesle u Hrvatskoj i njegov učitelj Martin Sekulić




Natpis na pročelju Gimnazije Karlovac postavljen godine 1968.
Iznad njega je natpis hrvatskom političaru, književniku i mučeniku Stjepanu Radiću,
koji je na toj gimnaziji maturirao godine 1891.:




Linkovi


Nikola Tesla: My inventions, 1919, Part I

Teslin indukcijski motor. Izvor fotografije Nikola Tesla: My inventions, 1919, Part I

Nikola Tesla: My inventions, Part I, Part II, Part III, Part IV

Croatians in the USA

Nikola Tesla

Teslini patenti [PDF]

The Project Gutenberg eBook, Experiments with Alternate Currents of High Potential and High Frequency, by Nikola Tesla (Teslino predavanje održano u Londonu godine 1892.)

Tesla Wardencliffe Project

Tehnički muzej Nikole Tesle, Zagreb - Kabinet Nikole Tesle

YOUTUBE 1-7

Tesla Karlovac Croatia

Gimnazija Karlovac - Nikola Tesla

Carska i kraljevska velika realka u Rakovcu

Zdravko Borić, Ogulin: Nikola Tesla

Marin Soljačić Croatian physicist and inventor founder of WiTricity Corp. announces "GOODBY WIRES..."


Osnivač poduzeća WiTricity je prof.dr. Marin Soljačić, MIT, istaknuti hvrvatsko-američki znanstvenik.
Ime WiTricity izvedeno je od Wireless Electricity - bežični elektricitet.




Nikola Tesla i suvremeni hrvatski dizajn

Filip Cvitić: Životopis Nikole Tesle, Fabula Croatica AZ2



Budući da je Nikola Tesla rođen u Lici, vjerujem da će čitatelja zanimati Hrvatska glagoljaška kultura u Lici.



U svijetu je već davno prihvaćena činjenica da je Nikola Tesla (1856.-1943.) otac moderne elektroindustrije. Međutim manje je poznata, iako također već davno prihvaćena činjenica, da je Antun Lučić (1855.-1921.) otac moderne naftne industrije. Pogledajte zašto:

Antun Lučić - Anthony F. Lucas - the father of petroleum engineering



Još par bisera:

Jacob Jake Matijevic 1947-2012 NASA engineer of Croatian origin father of Curiosity rover on Mars

Erazmo Ben Ticac Croatian leading planner of Savannah nuclear ship 1959



Zahvale

Zahvaljujem g. Nikoli Piasevoliju na darovanoj knjižici o Nikoli Tesli koju je napisao njegov ujak Ćiril Petešić. Zahvaljujem gđi. Mariji Kovačević (FER) na ljubeznoj pomoći oko pronalaženja dodatnih podataka o Teslinom spomeniku koji je izradio hrvatski kipar i medaljar Emil Bohutinski. Zahvaljujem i prof.dr. Zvonku Benčiću (FER) i mr.sc. Marijanu Ožaniću na korisnim savjetima i poticajima. Dr. Dragi Štambuku zahvaljujem na fotografijama poštanske marke objavljene u Brazilu. Zahvaljujem pok. profesorima Vladimiru Muljeviću i Vatroslavu Lopašiću s FER-a na razgovorima o Nikoli Tesli. Zahvaljujem prof. Damiru Mandiću, ravnatelju Gimnazije Karlovac, na susretljivosti, kao i njegovim vrijednim kolegama prof. Sandi Furjanić (voditeljici Knjižnice Gimnazije), te Antunu Milinkoviću, profesoru biologije i kemije na istoj Gimnaziji.


Prof. Sanda Furjanić, prof. Antun Milinković i D.Ž. u Knjižnici Gimnazije Karlovac,
koju je od 1870. do 1873. pohađao mladi Nikola Tesla.

Zahvaljujem Hrvatskom školskom muzeju na velikodušnoj pomoći u prikupljanju relevantnih podataka o školovanju Nikole Tesle u njegovoj domovini Hrvatskoj, kao i Knjižnici FER-a Sveučilišta u Zagrebu. G. Miranu Perhavecu zahvaljujem na korisnim podatcima i sugestijama. Zahvaljujem dr. Željku Hanjšu i dr. Branku Hanžeku na pomoći oko literature.


Zdravko Basarić (bivši student FER-a), Nikola Tesla, D.Ž.Zvonko Benčić; 2015.
Bistu je godine 1932. izradio akademski kipar i medaljar Emil Bohutinski.