prof.dr. Vatroslav Lopašić
hrvatski fizičar

Pakrac, 1911. - Zagreb, 2003.

prof.dr. Vatroslav Lopašić

Rođen je 9. prosinca 1911. u Pakracu kao potomak stare karlovačke obitelji. Osnovnu školu polazio je u Srijemskoj Mitrovici, a realnu gimnaziju u Zagrebu, gdje je maturirao 1930. godine. Zatim se upisao na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirao 1934. godine na grupi predmeta Teorijska matematika. Iste je godine imenovan asistentom dnevničarom u Fizikalnom zavodu Filozofskog fakulteta.

piknik...

Doktorirao je 1938. godine iz Eksperimentalne fizike na istraživanju ultrazvuka kod prof.dr. Stanka HONDLa (Zagreb, 1873. - Zagreb, 1971.). Nakon toga 1939. godine imenovan je pravim asistentom iz fizike. Od 1943. do 1945. godine predavao je Teorijsku fiziku na Filozofskom fakultetu, ali je maknut kao nepoćudan vjernik. Godine 1946. bio je postavljen za honorarnog nastavnika Fizike na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu, a 1947. godine postaje profesorom na toj školi. Godine 1950. izabran je za izvanrednog profesora Fizike na Tehničkom fakultetu u Zagrebu.

fizika...

Prije njega predavali su fiziku na Visokoj tehničkoj školi, a od 1926. godine na Tehničkom fakultetu, prof. Dr.Dr. Ivan PLOTNIKOV (Rusija, 1878. - Zagreb, 1955.), a zatim dipl.ing. Franjo Ivan HAVLIČEK.

V. Lopašić bio je 1950. godine, pored Ivana SUPEKa (1915.), Mladena PAIĆa (1905. - 1997.) i Krešimira BALENOVIĆa (1914. - 2003.), te Josipa LONČARa (1891. - 1973.), jedan od osnivača Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu. U tom je Institutu V. Lopašić bio do 1956. godine pročelnikom III. odjela (za elektroniku), ali je maknut zbog vjerskih razloga.

Za redovitog profesora Fizike na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu izabran je 1958. godine. Na tom je Fakultetu bio od 1950. do 1967. godine predstojnik Zavoda za fiziku. Posebnost njegove nastave bila je u pokusima i eksperimentima koji su bili sastavni dio svakog predavanja.

prof. Lopašić, pokusi

Na poslijediplomskom studiju ETF-a predavao je "Mjerenja u fizici i tehnici".

Na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu u Zagrebu predavao je honorarno neke specijalne kolegije iz područja fizike, kao npr. Fizikalnu elektroniku.

U Zavodu za fiziku na ETF-u, za njegova predstojništva izrađen je niz diplomskih radova i magisterija, te tri doktorske disertacije iz primijenjene fizike.

prof.dr. Vatroslav Lopašić, dekan ETF-a

Akademske godine 1959./60. V. Lopašić bio je dekan ETF-a.

prof. Lopašić, dekan ETF-a, uručuje diplomu dipl. ing. Tomislavu Đuriću, kasnijem dugogodišnjem suradniku profesora na Zavodu za primijenjenu fiziku prof. dr. Višnja Henč-Bartolić, kao mlada asistentica prof. Lopašića na ETF-u

Vatroslav Lopašić objavio je na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku niz znanstvenih radova, a Sveučilište u Zagrebu objavilo je sljedeće njegove udžbenike:

  • Predavanja iz Fizike, I. dio, Mehanika i hidromehanika (1956.), 158 str.
  • Predavanja iz Fizike, II. dio, Elektromagnetizam (1959.), 118 str.
  • Predavanja iz Fizike, III. dio, Valovi i atomistička struktura (1962.), 150 str.

prof. Lopašić, pokusi

"Školska knjiga" u Zagrebu objavila je knjigu

  • Predavanja iz Fizike. Elektromagnetsko polje (1979.), 246 str.

U petom poglavlju, na kraju knjige, nalaze se "Životopisne bilješke fizičara iz područja elektriciteta".

s prof. Ksenofontom Ilakovcem u Birminghamu, 1952.u Velikoj Britaniji, 1952.u Velikoj Britaniji, 1952.

Prof. V. Lopašić potpuno se posvetio nastavnom zvanju iz Fizike, a njegovi objavljeni radovi vezani su uz nastavu Fizike na Tehničkom fakultetu, a zatim i na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu.

prof. Lopašić s kolegama na ETF-u, dekanski susret

Bio je na studijskim posjetima u srodnim ustanovama u Engleskoj, Francuskoj, Švedskoj i Njemačkoj.

Bio je član nekoliko kulturnih i stručnih društava, te počasni član Društva inženjera i tehničara (DIT) i Hrvatske akademije tehničkih znanosti.

prof. Lopašić s kolegama s FER-a, dekanska večera

Primio je nagradu i priznanje grada Splita.

prof. Lopašić s kolegama u Splitu

Institut Ruđera Boškovića imenovao ga je počasnim savjetnikom. Dodijeljena mu je zlatna plaketa "Josip Lončar", te Povelja Sveučilišta u Zagrebu za izniman doprinos razvitku tehničkih znanosti.

Prof. V. Lopašić odlikovan je 1965. godine Ordenom rada sa zlatnim vijencem.

prof. Lopašić s prof. Zijadom Haznadarom (foto. prof. Vladimir Muljević) dva simpatična devedeset-godišnjaka: prof. Lopašić i prof. Muljević

Preminuo je 17. prosinca 2003., tjedan dana nakon svojeg 92. rođendana.

Počasna straža šest bivših dekana FER-a: profesori Zvonimir Sirotić, Stanko Tonković, Slavko Krajcar, Vladimir Naglić, Vladimir Muljević, Ivan Ilić.

Počasna straža kolega s FER-a: profesori Branko Somek, Tomislav Petković, Kristijan Gergeta, Vladimir Knapp, Mišo Baće, Zoran Narančić.Pogrebni obred vodio je mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački, sa asistencijom.

U ovu obiteljsku grobnicu položeno je tijelo našeg dragog prof.dr. Vatroslava Lopašića. Sklopljene ruke ovijene su lijepom krunicom koju mu je darovao Blaženi Kardinal Alojzije Stepinac. Na prsima je krsna košuljica koju je njegova majka željela da se stavi, a i on sam. Gospodine, primi ga u radost vječnoga života! (udovica Terezija Lopašić)

Na sprovodu su o znanstvenom i pedagoškom djelu i dugom životnom putu prof. Lopašića govorili dekan FER-a prof.dr. Mladen Kos i fra Bonaventura Duda, jedan od najvećih bibličara i teologa. Pokopan je na Mirogoju u Zagrebu u obiteljskoj grobnici.

Prof. Dr. Vladimir Muljević
Zagreb, svibnja 2004.


Profesor Lopašić bio je suradnik Hrvatske enciklopedije.




Počasna straža šest bivših dekana FER-a: profesori Zvonimir Sirotić, Stanko Tonković, Slavko Krajcar, Vladimir Naglić, Vladimir Muljević, Ivan Ilić.

Počasna straža kolega s FER-a: profesori Branko Somek, Tomislav Petković, Kristijan Gergeta, Vladimir Knapp, Mišo Baće, Zoran Narančić.

Pogrebni obred vodio je mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački, sa asistencijom. U obiteljsku grobnicu položeno je tijelo našeg dragog prof.dr. Vatroslava Lopašića. Na prsima je krsna košuljica koju je njegova majka željela da se stavi, a i on sam. Gospodine, primi ga u radost vječnoga života! (udovica Terzija Lopašić)




U vrijeme kada je prof. Vatroslav Lopašić bio pročelnikom Odjela za elektroniku na Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu (do 1956.), među inim je vodio i grupu za izradbu prvog elektronskog mikroskopa u Hrvatskoj. Taj je elektronski mikroskop dovršen 1954., a bio je prvi u ovom dijelu Europe.

Elektronski mikroskop iz 1954., prvi sagrađen u Hrvatskoj.


Prvi elektronski mikroskop u Hrvatskoj sagrađen 1954. čuva se na Zavodu za primijenjenu fiziku FER-a u Zagrebu. Prvi u ovom dijelu Europe.

Zahvaljujem prof.dr. Višnji Henč-Bartolić sa Zavoda za primijenjenu fiziku FER-a na ovoj informaciji. D.Ž.


Profesor Vatroslav Lopašić [IMG] godine 1958. slavi osmu obljetnicu svoje profesure, okružen demonstratorima, asistentima i suradnicima tadašnjeg Zavoda za fiziku.

Vinku Dvořáku (1848.-1922.) iz Praga, studentu Ernsta Macha, koji je udario temelje studija fizike na Sveučilištu u Zagrebu. Njegovo ime je dobro poznato u području akustike, osobito u području akustičkih sila. On je prvi konstruirao akustički radiometar. To je otkriće nepravedno pridijeljenjo Rayleighu. Ovu sam informaciju dobio 1992. od prof. Vatroslava Lopašića.

Dijelovi akustičkog radiometra koji je konstruirao Vinko Dvořák, a čuvaju se u Zavodu za primijenjenu fiziku FER-a u Zagrebu. Svrha uređaje je mjerenje mehaničkih učinaka zvuka.




Na Dan FER-a 19. studenoga 2010. svečano je otkrivena spomen-ploča posvećena prof.dr. Vatroslavu Lopašiću. Do postavljanja ploče je došlo na prijedlog prof.dr. Zvonka Benčića, a uprava fakulteta pod vodstvom prijašnjeg dekana prof.dr. Vedrana Mornara je prijedlog svesrdno podržala, a novi dekan prof.dr. Nedjeljko Perić je tu ideju ostvario.

prof.dr. Višnja Henč-Bartolić, prof.dr. Zvonko Benčić i gđa. Terezija Lopašić

Ploču je tijekom kratke svečanosti otkrila gđa. Terezija (Rezika) Lopašić (1931.-2016.), supruga prof. Vatroslava Lopašića. Lijevo od nje su prof.dr. Višnja Henč-Bartolić i prof. dr. Zvonko Benčić, koji su se skupu obratili prigodnim govorima. Reljefnu plaketu i samu spomen-ploču prof. Lopašića izradio je akademski kipar Mladen Mikulin, docent na ALU (Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu).

spomen-ploča ispred dvorane B1 FER-a

prof.dr. Vatroslav Lopašić

prof.dr. Zvonko Benčić, prof.dr. Višnja Henč-Bartolić i gđa. Terezija Lopašić

U pozadini s desna na lijevo: prof.dr. Nedjeljko Perić, dekan FER-a, prof.dr. Lahorija Bistričić, predstojnica Zavoda za primijenjenu fiziku, prof.dr. Davor Petrinović, prodekan za nastavu, prof.dr. Mislav Grgić, prodekan za znanost, prof.dr. Hrvoje Domitrović, prodekan za organizaciju i poslovanje FER-a.

Dio sudionika svečanog otkrivanja spomen-ploče u čast profesora Lopašića.




Prof.dr. Miroslav Sedlaček sa suprugom Nadom 2012.

Intervju prof.dr. Miroslava Sedlačeka 4. siječnja 2012. u Domu umirovljenika pri Glagoljaškomo samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Odri kod Zagreba, o profesoru Vatroslavu Lopašiću:

1. dio:

2. dio:

3. dio:



Profesor Miroslav Sedlaček govori 8. prosinca 2011. na FER-u na konferenciji posvećenoj prof. Vatroslavu Lopašiću


Profesor Sedlaček pokazuje zakon o sačuvanju količine gibanja, jedan od znamenitih Lopašićevih pokusa


Profesor Miroslav Sedlaček pokazuje dio znamenite "Tošoteke". Radi se o podrobnim opisima ukupno 277 Lopašićevih pokusa.
Naziv "Tošoteka" iskovan je prema nadimku Tošo koji je nosio Tomislav Lisac.




Linkovi




Profesor Vatroslav Lopašić 2001., u dobi od 90 godina.

U organizaciji Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Zavoda za primijenjenu fiziku,Hrvatske sekcije IEEE i nakladnika Kiklos u dvorani B1 FER-a u Zagrebu, Unska 3, Zagreb u četvrtak 8. prosinca 2011. godine od 10 do 14 sati održat će se Znanstveni skup o stotoj godišnjici rođenja Vatroslava Lopašića (1911.−2003.) klasika hrvatske fizike. Profesor Vatroslav Lopašić bio je ugledan profesor fizike na Filozofskom fakultetu, Visokoj pedagoškoj školi, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Tehničkom fakultetu te Elektrotehničkom fakultetu. Akademske godine 1959/60. V. Lopašić bio je dekan ETF-a. a 1950., uz Ivana Supeka, Mladena Pajića, Josipa Lončara, Dragu Grdenića i Željka Markovića, jedan od osnivača Instituta Ruđer Bošković, te pročelnik III. odjela (za elektroniku) tog Instituta. 

Program skupa

Otvaranje skupa (Voditelj: Zvonko Benčić)

10:00 – 10:15 Aleksa Bjeliš – rektor Sveučilišta u Zagrebu, Nedjeljko Perić – dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Lahorija Bistričić – predstojnica Zavoda za primijenjenu fiziku

Predavanja (Voditeljica: Lahorija Bistričić)

10:15 – 10:35   Metronom (Višnja Henč-Bartolić), Monokord (Tomislav Gjurić)

10:35 – 10:55   Zbirka – Tošoteka – Pokusi (Miroslav Sedlaček)

10:55 – 11:10   Pionirska uloga profesora Vatroslava Lopašića u razvoju Zavoda za primijenjenu fiziku (Vladimir Knapp)

11:10 – 11:25   Sustvaratelj − znanstvenik i nastavnik (Branko Hanžek)

11:25 – 11:40   Profesor Vatroslav Lopašić i glagoljica (Darko Žubrinić)

11:40 – 12:10   Stanka uz kavu i sokove

Predstavljanje monografije Vatroslav Lopašić – klasik hrvatske fizike [PDF] (Voditelj: Zvonko Benčić)

12:10 – 13:10    Žarko Dadić, recenzent, Višnja Henč-Bartolić, recenzent, Branko Hanžek, autor, Zvonko Benčić, autor

Glazbeni program (Voditelj: Branko Somek)

13:10 – 13:25     Josipa Bainac, sopran, Davor Ljubić, klavir (A. Cesti: Intorno al idol mio, F. Schubert: Serenada, D. Pejačević: Pjesma

13:25  Druženje uz kavu, sokove i kolače u klubu AMAC FER-a

Monografija (430 str.) s CD-om Vatroslav Lopašić – klasik hrvatske fizike 

Organizacijski odbor: Aleksa Bijeliš, Lahorija Bistričić, Žarko Dadić, Branko Hanžek, Višnja Henč-Bartolić, Nedjeljko Perić, Tomislav Petković, Branko Somek, Aleksander Szabo.

Predstavljanje monografije s CD-om: „Vatroslav Lopašić – klasik hrvatske fizike“ autora Branka Hanžeka i Zvonka Benčića

U povodu stote obljetnice rođenja prof. dr.sc. Vatroslava Lopašića priređena je monografija o tom istaknutom profesoru i fizičaru.

Monografija najprije sadrži opsežan tekst o životopisu, nastavnoj, stručnoj i znanstvenoj djelatnosti Vatroslava Lopašića. U tom tekstu se posebno iscrpno prikazuje njegova nastavnička djelatnost te djelovanje u mnogim ustanovama i društvima. U idućem dijelu monografije opširno se prikazuje njegova doktorska disertacija, a onda su u posebnom odsječku knjige opisani njegovi radovi iz fizike. Nadalje, u svezi s Lopašićevim tekstovima koji nisu fizikalni, posebno se ističu opisi njegovih matematičkih zagonetki, a onda reakcije na Anićev rječenik hrvatskog jezika te bilješke uz pjesme Branka Benzie.

Posebnu skupinu čine tekstovi koji se odnose na predavanja iz fizike i pokuse koje je za njih brižljivo pripremao, a onda slijedi skupina o udžbenicima iz fizike koje je napisao Vatroslav Lopašić što zapravo nadopunjuje skupinu tekstova o predavanjima. Lopašić je bio i suradnik Ujevićeve Hrvatske enciklopedije i to petog sveska u kojem je napisao dio opširnog makročlanka Elektrika, pa se to opširno prikazujje u posebnom tekstu. Kako je taj svezak izuzetno rijedak jer su ga komunističke vlasti uništavale dobro je da se u ovoj Spomenici donosi pretisak Lopašićevih članaka iz tog sveska.

Posebnu skupinu članaka čine teksovi koji su objavljeni o Vatroslavu Lopašiću u raznim prilikama, a onda slijedi vrlo opširna skupina uspomena i sjećanja na profesora Lopašića što su sve uglavnom kratki ali vrijedni tekstovi.Te su tekstove pisali njegovi studenti, suradnici i kolege, pa se iz njih vidi dobro pojedine pojedinosti iz života i djelovanja Vatroslava Lopašića a posebno opisi raznih zgoda s njegovih predavanja.

Na kraju je donesena potpuna bibliografija radova Vatroslava Lopašića. Urednik je dobro koncipirao strukturu ove monografije da bi se profesora Vatroslava Lopašića sagledalo sa svih aspekata. Zato je Lopašić u ovoj knjizi osvjetljen sa svih strana, pa se dobiva cjelovit uvid u njegovu znanstvenu i stručnu djelatnost kao i u njegovu osobnost. Tekstovi koji se odnose na životopis, znanstvenu, stručnu i nastavničku djelatnost, te opisi njegovih radova su pisani temeljito i dokumentirano, dok su sjećanja pisana na temelju osobnog uvida u Lopašićevu djelatnost, posebno predavačku i u njima se iznose mnoge nepoznate pojedinosti iz života i rada Vatroslava Lopašića. Iz svih tih uspomena se vidi koliko se Lopašić trudio da mu predavanja budu kvalitetno praćena s pokusima. Ovom monografijom je po prvi put na dostojan način prikazan cjelokupni lik Vatroslava Lopašića.

Akademik Žarko Dadić

Jedno sjećanje na Profesora Lopašića

Rano je jutro. Studenti lijepo odjeveni ulaze u veliku predavaonu u većem broju nego što je uobičajeno i željno očekuju dolazak prof. Lopašić.
Komunističko je doba, pa ipak je danas dan rođenja Djetešca. Prof. Lopašić svečano odjeven ulazi u predavaonicu i stane pred ploču. "Danas je blagdan Božića i ne će biti predavanja. Želim vama svima sretan Božić!" I uz kratki naklon polazi prema izlazu iz predavaone, dok cijela dvorana odgovara: "Također i Vama, Profesore, sretan Božić!"

Izvor www.hkv.hr


Prof.dr. Višnja Henč Bartolić opisuje kako je izgledao prvi nastavni sat za brucoše kod prof. Vatroslava Lopašića.

Tomislav Gjurić Đus, nekada asistent profesora Lopašića, pokazuje jedan od njegovih pokusa.



Literatura


  • Branko Hanžek, Zvonko Benčić: Vatroslav Lopašić, klasik hrvatske fizike, Kiklos, 2011. Zagreb, 420 str., ISBN 976-953-56937-0-3. Knjigu možete naručiti na e-mail zvonko.bencic@fer.hr .


Priredio D. Žubrinić svibnja 2004. Zahvaljujem prof. dr. Vladimiru Muljeviću (1913.-2007. [PDF]) na životopisu prof. Lopašića, te gospođi Reziki Lopašić, dr. Mile Baćeu i dr. Miljenku Lapaineu na fotografijama.

Dnevnik Hrvatske televizije nije objavio vijest o smrti prof. Vatroslava Lopašića.


Ugodno iznenađenje! Pogledajte

https://www.youtube.com/watch?v=qDq_vDiZyAc

od 13:34, 1:56:36, 1:57:33, 1:58:33.

Šteta je što kamera nije zabilježila ovacije upućene prof. Lopašiću, kada su svi u dvorani ustali i skandirali u njegovu čast.


History of Croatian science

Croatia - overview of History, Culture and Science

Acknowledgements