Razgovori s poviješću - prilozi za povijestVelikani hrvatske znanostiKako ćemo izaći iz krize, ako nemamo povjerenja u sebe? Kroz medije javnost se uvjerava da nemamo nikakvu poduzetničku, niti industrijsku tradiciju, kao da smo „došli s drveta“ i da nam je jedina šansa da nas Europa nauči raditi. Mladi više ne znaju da je koncem 80-tih sa Žitnjaka iz Prvomajske krenuo u izvoz cijeli vlak pun najsuvremenijih, kompjutoriziranih alatnih strojeva, da je KONČAR svoje proizvode isporučivao po cijelom svijetu, da smo imali vrhunske stručnjake i znanstvenike koji su imali ugled u cijelom svijetu i gradili strojeve koji su bili u rangu strojeva najvećih svjetskih kompanija Mr.Sc. Marijan Ožanić, Zagreb, svibnja 2012. Gospodarska
i svekolika kriza koja je zahvatila naše društvo
ne vidi se
samo u broju nezaposlenih, padu BDP-a i porastu cijena, već u velikoj
mjeri u depresivnoj atmosferi koja je zavladala i potpunom gubitku
samopoštovanja i samopouzdanja. Mislim da je sada već
mnogima jasno da
ćemo iz krize izaći jedino, ako budemo sposobni ponovno pokrenuti
proizvodnju i prodavati svoje proizvode na svjetskom
tržištu. Ali, kako
ćemo to činiti kada u javnosti vlada uvjerenje da mi više
ništa ne
znamo napraviti, da mi ništa ne znamo, da
nemamo nikakvu
tradiciju, da
nismo sposobni ništa proizvoditi. Kako ćemo izaći
iz krize, ako nemamo
povjerenja u sebe? Javnost se putem medija uvjerava da mi nemamo
nikakvu poduzetničku, niti industrijsku tradiciju, nešto kao
da smo
„došli s drveta“ i da nam je
jedina šansa da nas Europa nauči raditi.
Mladi više ne znaju da je koncem 80-tih sa Žitnjaka iz
Prvomajske
krenuo u izvoz cijeli vlak pun najsuvremenijih,
kompjutoriziranih
alatnih strojeva, da je KONČAR
svoje proizvode isporučivao po
cijelom
svijetu, da smo imali vrhunske stručnjake i znanstvenike koji su imali
ugled u cijelom svijetu i gradili strojeve koji su bili u rangu
strojeva najvećih svjetskih kompanija. Da bismo javnost, a posebno
naše
mlade upoznali s našom gospodarskom i industrijskom
tradicijom objavit
ćemo razgovore s nekim od naših čuvenih profesora i
stručnjaka
(nažalost sada već pokojnih) koji su stvarali našu
industriju. Ti
razgovori daju sliku nevjerojatno burnog vremena koje je imalo svoje
krvave i mračne strane, ali u kojem je bilo nevjerojatnih primjera
entuzijazma, inovativnosti, kreativnosti i stvaranja. Iz
današnje
perspektive uništene industrije, uništenog
samopouzdanja i uništenog
znanja to sve izgleda potpuno nevjerojatno. O tom se vremenu, iako nije
previše godina prošlo, slabo zna ili su saznanja
vrlo površna, pojednostavljena
i jednostrana. Današnji
„antifašisti“, odnosno bivši
komunisti to vrijeme glorificiraju, a današnji ga
antikomunisti često
gledaju samo kroz Udbu, Goli Otok i Titovu diktaturu. Mi stariji smo u
tom vremenu živjeli i moramo doprinijeti svojim sjećanjima u stvaranju
realne slike tog dijela naše povijesti, kakva god ta slika
bila. Samo
da bude istinita.
Drama oko razvoja Tehničke visoke škole (1919.-1926.) i Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (počevši od 1926) i tragična sudbina prof. dr. Đure Stipetića, rektora Sveučilišta u Zagrebu 1933.-1935., strijeljanog 1946.
Najljepše zahvaljujem Mr.Sc. Marijanu Ožaniću na poslanom prilogu. D.Ž. Zagreb Technopolis - Silicon Valley on the Sava River in Croatia Maestro Franjo Dugan st., znameniti hrvatski orguljaš, iza svoje smrti 1948. je u rukopisu ostavio knjigu koja je, pregnućima prof.dr. Zvonka Benčića, objavljena tek 2014.: Franjo
Dugan st., Glazbena
akustika,
Kiklos - Krug knjige, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-56937-6-5 (302 str.)
(Podrobnije informacije možete dobiti putem adrese kiklos.hr@hotmail.com ) U njoj možete pronaći sljedeću malo poznatu i važnu činjenicu (str. 279-295, u dodatku koji je napisao Veljko Lipovšćak, Franjo Dugan st. - prvo javno snimanje za gramofonske ploče u Europi): Prvo
javno snimanje na daljinu za gramofonsku ploču u kontinentalnoj Europi
obavljeno je u
Zagrebu godine 1927.,
a to je
ujedno bilo i treće takvo snimanje u svijetu (SAD, New York, 1925.
i Velika Britanija, London, 1926.). Radi se o snimci dviju hrvatskih božićnih pjesama
("Narodil
nam se Kralj Nebeski" i "Tebe Boga hvalimo") koje je u Zagrebačkoj
katedrali na
orguljama izveo Franjo Dugan (u Katedrali je bilo oko 2000 vjernika
koji su pjevali), a koncert je elektroničkim putem bio direktno
prenošen u studio koji je kasnije postao poznat kao Dvorana Istra,
te tamo
snimljen na gramofonskoj
ploči Edison - Bell
- Penkala
Co. u Zagrebu.
Narodil nam se Kralj Nebeski Tebe Boga hvalimo Radijske emisije Marijana Ožanića: Svi intervjui
Intervju s dr. Ivicom Siladićem (Mireo) i dipl.ing. Zdravkom Ivančićem (Numicon), Hrvatski katolički radio, Argumenti, 6. listopada 2015.: |