Misli Jurja Slovinca


Hrvatski glagoljaš Juraj Slovinac pisao je ove misli u gradu Toursu u Francuskoj godine 1411. na latinskom jeziku, u svojoj knjigi Dvorac djevičanstva.

latinicom

Budući da je Bog izvor nevinosti i čistoće, ne dolikuje na sinovima ili kćerima Božjim otkrivati bilo kakvu ljagu grijeha, jer plemenitoj djeci dolikuje činiti plemenita djela, a plemenitao je srce po prirodi naklonjeno svakoj čestitosti. Ako si dakle kći Božja, pazi da ne činiš nešto što nije časno i Boga Oca dostojno. [str. 43, redak 10 odozdol]



Glavno se dakle zrcalo za gledanje i spoznavanje Boga nalazi u razumnoj duši, koja je stvorena na sliku i priliku Božju. Nastoj dakle svoje zrcalo i svoj duh očistiti od svake zloće, ti koja želiš Boga gledati. Blago čistima srcem: oni će Boga gledati! Do te milosti kontemplacije ljudska misao ne može doći vlastitom voljom ili snagom, jer je to dar Božji. Da bi nam se ostvarila ta velika čežnja, treba za nju Boga usrdno moliti. [str. 54, redak 14 odozdol]



Mislim da postoji šest stupnjeva kontemplacije, koje treba postupno prijeći kako bismo stigli do savršenstva božanske ljubavi.

Prvi je stupanj slatkoća i blagost Božja, na kojemu čovjek uči kušati koliko je naš Gospodin ugodan i blag. To se postiže tako da čovjek, ničim opterećen, misli na Boga posvećujući se svetom meditacijom, kao što govori Psalmist: Preostale moje misli jednoga će te dana slaviti.
A to će se dogoditi kada se iz svete meditacije u nutrini srca rodi blagost ljubavi prema Bogu. [str. 55, redak 11]

Drugi je stupanj žarka želja, kada duša počinje češće promišljati tu blagost, i tada se u njoj rađa takva glad i takva žudnja koje se ne može zasititi sve dotle dok savršeno ne posjeduje onoga koga ljubi. A budući da ga u ovom životu ne može savršeno posjedovati, jer je on još daleko od nje, ona iz ljubavi prema njemu stalno izlazi van i viče s blaženim Jobom: Moja je duša izabrala silnu patnju tako da su mi se kosti osušile (usp. Job 19, 20). Jer, kao što jelen čezne za izvorom vode, tako duša moja čezne za tobom, moj Bože (Ps 42, 2).

Treći je stupanj zasićenost, koja se rađa iz  pošto smo utažili veliku glad. Za onoga, naime, tko žarkom željom čezne za Bogom i tko se uzdiže prema višoj stvarnosti, sve ono što ga vuče dolje okreće se protiv njegova srca i rastužuje ga. Takva osoba nalikuje gojaznu i zasićenu čovjeku koji ni u čemu drugom ne nalazi utjehe osim u vlastita prijatelja, jer, uzme li još više hrane,  ona će mu se ogaditi, a ne okrijepiti ga. Isto se tako na ovomu stupnju vlada ljubav u odnosu prema zemaljskim stvarima.

Četvrti je stupanj opijenost, koja se rađa iz zasićenosti. Opijenost je stanje kada Boga ljubimo tolikom ljubavlju da ne tražimo drugih radosti, nego se, naprotiv, naslađujemo, u traženju kušnja uživajući u njima. Iz ljubavi prema onomu koga ljubimo naslađujemo se u mukama i patnjama, kao što je to činio sveti Pavao. Kao što se pijan čovjek razodjene i hoda naokolo posve gol, bez srama, ne osjećajući udarce kojima je izložen, isto se tako osjeća i onaj koji Boga ljubi.

Peti je stupanj sigurnost, koja se rađa iz opijenosti. Budući da duša osjeća da toliko ljubi Boga i da zbog te ljubavi prema njemu želi podnositi sve muke i poniženja, ona od sebe odgoni svaki strah. I zato osjeća takvu nadu u božansku pomoć te joj se čini da se nikada neće moći rastaviti  od nje. Blaženi je Pavao bio na tome putu kad je govorio: Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba?  Glad? Golotinja? Progonstvo? Ni ikoji drugi stvor neće nas moći rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu Gospodinu našem (Rim 8, 35, 39).

Šesti je stupanj pravo i potpuno spokojstvo, zbog kojega se u duši rađa tako velik mir i spokoj te joj se čini da je u tišini i snu, kao da se nalazi u Noinoj arci i ništa je ne uznemiruje. Tko je taj koji bi mogao smutiti misao koju nijedan žalac pohote ne remeti niti uznemiruje i koju nikakv strah ne može raniti? U toj se duši nastanio mir, i to je posljednji stupanj. U njemu počiva pravi Salomon, jer njegovo je prebivalište sazdano u pokoju. O tim je stupnjevima napisano u Pjesmi nad pjesmama: S pomoću ljubavi sazdao je sjedište od grimiza (Pj 3, 10). Do tog spokojstva i mira nemoguće je stići drukčije nego po ljubavi. A kada se ta ljubav nađe i usvoji, čovjek vrlo lako izvršava sva djela savršenstva, bilo da djeluje, trpi, živi ili umire. [str. 56, redak 8]




Ti trebaš znati da se za svete mise obnavlja i oživljuje muka Isusa Krista, pa se kršćanin ne smije odati ničemu drugomu, niti maštarijama niti gledanju amo tamo da bi druge na smijeh navodio. Kad u crkvu ulaziš da bi se Bogu molila, zaboravi sve svoje brige i obveze glede stvari zemaljskih kako bi samo na Boga bila pozorna. Negmouće je, naime, istodobno razgovarati s Bogom i sa svijetom. Tvoja pozornost neka bude samo na Boga usmjerena jer je i on sam samo tobom zaokupljen. SLušaj onoga koji tebi govori kako bi te uslišao kad ti budeš njemu govorila. U molitvi svojoj ponašaj se onako kao da razgovaraš s našim Gospodinom. [str. 58, redak 2 odozdol]



Temelj je dobre misli ne živjeti u ispraznostima. [str. 70, zadnji redak drugog odjeljka]



Svirajući orgulje, sveta je Cecilija u svome srcu pjevala govoreći: Gospodine, molim te da moje srce i moje tijelo ostane čisto i bez ljage, da se ne smetem. [str. 71, redak 11 odozdol]




Ako si prezrela svijet, Bog, Stvoritelj i Gospodar svijeta, bit će tvoja istinska nagrada. Ako prezireš stvari isprazne i svjetovne, strah te neće shrvati, nada ti neće klonuti, tuga te neće slomiti, a niti će te radost uništiti. Dok nikomu ne služiš, slobodna si, nećeš se bojati napada nesreće i patnje, spokojno ćeš iščekivati dolazak smrti. Zbog čistoće savjesti smrt će ti biti blaga, a poslije smrti čeka te vječno blaženstvo, jer ovako govori Isus Krist: Tko god ostavio kuće, ili braću, ili sestre, ili oca, ili majku, ili ženu, ili djecu, ili polja poradi imena mojega, stostruko će primiti i život vječni baštiniti (Mt 19, 29). [str. 73, redak 5]



Đavao ne traži nevjernike, ni one koji su izvan vjere, jer njih već drži u svome posjedu kao zatvorenike. On se trudi da ščepa one koji su u Crkvi Isusa Krista, posebice one koji su se posve posvetili božanskoj službi. [str. 75, redak 5 odozdol]

---


On protiv nas ne ratuje otvoreno, ne zaskače nas javno, nego nas želi pobijediti varkom i prijevarom. Želi nas pobijediti služeći se protiv nas našom voljom, a snagu dobiva zbog pristanka svojih protivnika te nas, kako se kaže, uništava našim mačem. Naš neprijatelj je slab, nikoga ne može pobijediti, osim onoga koji želi biti pobijeđen. Neka je daleko od nas očajanje, neka strah nestane iz naših misli. Ne pomažimo neprijatelju, pa ćemo ga pobijediti. On nam daje savjet, ali je na nama da prihvatimo ili odbijemo što nam savjetuje. Ne škodi nam prisiljavanjem, nego savjetovanjem. Ne sili nas na pristanak, nego moli pristanak. [str. 76, redak 6]



Kao što svemogući Bog čovjeka poziva na život samo putem kreposti i napora, tako đavao u smrt poziva preko zabava i naslada. Kao što se do pravoga dobra dolazi preko pravoga dobra, tako se do pravoga zla dolazi preko lukavih zala.
Treba se dakle čuvati tih naslada kao stupica i mreža, da ne bismo, zbog ugode i mekoputnosti, pali pod vlast smrti i sa samim tijelom završili u ropstvu. Zato razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu (Tit 2, 12). [str. 78, rdak 18 odozdol]



Čuvaj uši svoje da slušaju samo svete i časne razgovore, a ne ružne i svjetovne, jer je napisano: Načini oko svojih ušiju živicu od trnja i ne slušaj jezik pakostan. [str, 79, redak 14]



Ništa ne koristi neporočnost tijela ako je duh oskvrnjen. [str. 80, redak 14]



Sve što pothranjuje užitke, vjeruj mi, otrov je. Bolja je oskudna hrana i poluprazan želudac nego trodnevni post, jer je bolje svaki dan jesti malo, nego rjeđe i obilnije. Korisnija je ona kiša koja lagano pada na zemlju nego nagla i obilna kiša koja njivu pretvara u provaliju. [str. 80, redak 13 odozdol]



Tko je god ukrašen vrlinama, on je jedini lijep i Bogu drag, zato sveti Petar u poslanici kaže: Vaš nakit neka ne bude izvanjski - pletenje kose, kićenje zlatom ili oblačenje haljina (1 Pt 3, 3), nego duša iznutra, koju Bog poznaje, neka jedina bude ukrašena, jer one koje se odijevaju u svilu i grimiz ne mogu se odjenuti u Isusa Krista, a koje se ukrašuju zlatom i dragim kamenjem čine to radi slave i časti ovoga svijeta te gube ukras i odjeću srca. [str. 84, redak 1]



Oni koji su krepošću obdareni, jedini su bogati, i oni su jedini zadovoljni svojim bogatstvom, što prvotno vrijedi za pravo bogatstvo. Sva su ostala dobra nesigurna, nestalna i propadljiva. Jedina je krepost najdublje ukorijenjena i nikakva je sila ne može ni iščupati ni s mjesta pomaknuti.



Nije velika stvar započeti što je dobro, nego je savršeno samo ono što se obdržava i dovršava. Mnogi su ljudi započeli velike stvari, ali su na putu posustali. [str. 96, redak 1]



MOLITVA KAKO SE MOJA DUHOVNA KĆI
TREBA PREPORUČIVATI BOGU


... Gospodine, preporučujem se danas tvojoj milosti. Očuvaj me od opakih napasti i svojom milošću učvrsti moju volju, da ni na što ne pristanem što se tebi ne mili. Udijeli mi Gospodine, ustrajnost u dobrim djelima kako bih do kraja svoga života mogla pobožno služiti i napokon doći u društvo tvojih slavnih svetaca u radost raja, da te vječno gledam i ljubim, blagoslivljam i slavim. Amen. [str. 97, redak 6 odozdol]



MOLITVA UZ JUTARNJE STAVLJANJE 
VELA NA GLAVU

Gospodine, Bože i Stvoritelju moj, vjerni obećavatelju vječnih dobara i dovršitelju svih obećanja, ti si svojim vjernim službenicima i službenicama obećao odijelo radosti i spasenja. Najponiznije te molimo da ovaj veo, koji sam na  blagoslovu primila da sačuvam poniznost srca i prezirem ispraznosti svijeta, uzmognem danas i čitav život nositi tako dostojno da ne padnem ni u koji grijeh oholosti i da ne uživam u ispraznosti ovoga svijeta, nego da sve moje misli i sva moja djela budu na čast i slavu imena tvoga, koje neka je vječno blagoslovljeno. Amen. [str. 98]


Izvor:

Juraj Slovinac: Dvorac djevičanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2005.

Djelo je nastalo godine 1411., tj. 2011. godine je šestota obljetnica.
Sa srednjofrancuskoga preveo vlč. g. Stanko Tenšek 


Priredio Darko Žubrinić 2011. Zahvaljujem mons.dr. Jurju Batelji na poticaju da bude priređena ova internetska stranica. Hvala Nikoli Biškupu na pomoći. 

Glagoljički font izradio je Nenad Hančić. Zahvaljujem prof.dr. Krešimiru Veseliću na ispravcima.


Juraj Slovinac

Odabrano štivo pisano hrvatskom glagoljicom

Mali leksikon hrvatske glagoljice