NSK
Tečaj
glagoljice, 12.-15. studenog
2018. Darko Žubrinić
Tablica hrvatske glagoljice koju je zapisao Juraj Slovinac oko 1400. na Sorboni u Parizu
Taj Jurjev tekst smatramo prvom poznatom hrvatskom početnicom za djecu.
|
1
 A, az |
2
 B, buki |
3
 V, vidi |
4
 G, glagole |
5
 D, dobro |
6
 E, (j)est |
7
 Ž, živite |
8
 - , zelo |
9
 Z, zemlja 9 |
|
10
 - , iže |
20
 I, i |
30
 J, Đ, je |
40
 K, kako |
50
 L, ljudi |
60
  M, mislite |
70
 N, naš |
80
 O, on |
90
 P, pokoj |
|
100
 R, reci |
200
 S, slovo |
300
 T, tvrdo 300 |
400
 U, uk |
500
 F, frt |
600
 H, hir |
700
 - , ot |
800
 Š, ŠĆ, šća |
900
 C, ci |
|
1000
 Č, črv |
2000
 Š, ša |
 - , jer |
4000
 JA, I(JE), jat |
5000
 JU, jus |
 - , jest-je |
Tablica, spojenice
Srok: sricanje glagoljičkih slova
Zdravo Marijo, Apostolsko vjerovanje
Nastavak Apostolskog vjerovanja, sricanje glagoljičkih slova, Nicejsko vjerovanje
Nastavak Nicejskog vjerovanja. Popis glagoljaških biskupija i opis privilegije hrvatskih glagoljaša.
U bilješci pisanoj latinskim jezikom ističe se da je hrvatski biskup bio prvi koji je poznavajući oba jezika, latinski i hrvatski, misnu žrtvu slavio čas na jednom a čas na drugom jeziku, kako je već smatrao uputnim.
Primus episcopus Chrawacie qui scit utrumque ydioma, tam latinum quam chrawaticum, et celebrat missam in altero istorum ydiomatum quocumque sibi placet.
Vjerojatno rukopis Ivana iz Krbave, u čast Jurja.
Znameniti zapis Jurja iz Roča iz 1482. u Novakovu misalu (pisanom godine 1368.):
Zapis najavljuje skoro objavljivanje Prvotiska 1483.
Novakov misal se čuva u Odjelu za rijetkosti Austrijske Nacionalne knjižnice u Beču.
Vita, vita, štampa naša gori gre!
Tako ja oću, da naša gori gre!
1482. miseca ijuna 20 i 6. dni
to bje pisano v grade Izule.
To pisa Juri, žakan iz Roča,
Bog mu pomagaj i vsem ki mu
dobro ote.
I bi
učinena ta
štampa u kući
meštra pelegrina
iz Bolone, a bih ja
fra Matij Zadran-
in on ki ju složih.
Ovdje
fra Matija Zadranin svojom rukom piše u Tkonskom zborniku da
je 1492. dao tiskati svoju glagoljički ISPOVID u Bolonji.
Radi se o izgubljenoj inkunabuli.
Fotografija ljubaznošću
Darija Tikulina iz Zadra.
16. prosince 1565. U Gorama. Franjo knez Slunjski Frankapan daruje Blažu Prisiku u Letovaniću u nekoliko zemalja i kmetova. 330
Zahvaljujemo Državnom
arhivu u Sisku
(i ravnateljici gđi. Neli Kušanić) na dopuštenju za objavljivanje ovog
dokumenta iz godine 1565., pisanom u znamenitom Samostanu Gora pored
Siska. U dokumentu se dvaput spominje selo Letovanić:
Mi Ferenc knez slunski Frankopan, krčki, senjski, modruški i pročaja, dajemo na znanje po ovom listu vsem i v- sakomu komu se dostoji i pred kih poštovani obraz ili lice pride ta list naš otvoren, kada bi ga potriba na- pervo pokazati alise nim posvedočiti, da pride prid nas sluga naš verni Blaž Prisik i poče nas prositi da bismo mu dali novim danom potverjenije na ono jimanie, koje do sih dob deržal od našega pokoj- noga otca i gospodina i po nih milosti smrti od nas. I mi vidivši negovu vernu službu i podobnu proš- nu da smo za dvorno mesto u Letovanićih seli, ko je bilo knezikino, a na nas je seli s pravdom spalo za tadbi- ne, ke je činil rečeni knezika, i k tomu selu ča godir pristoji suha i surovoga, u poli, u gori i u vodi, i u šinokoši i poli, i u zemli težatnoj i netežatnoj, u malu i velikom, ča pristoji k onomu selu, i još mu k tomu pridasmo šinokoše polovicu, ka je bila Jandrija Kulmanića, ka je pri selu. I k tomu pridasmo delak sela, ča je držal Marko Marković; i k tom semu pridasmo mu dva kmeta v tom istom selu Letovanić, jedni je Jurko Kolovozić, a drugi je Mikula Kovačić, da mu slušiti jima za vsimi prihodići, malimi i velikimi, čim su dusni gradu Goram služiti, samo izlozismo da ti kmeti pomagaju grad tverditi z ostalimi svojimi susedi. Oto dasmo i zapisasmo ovim darom Blažu Prisiki i nakon negovomu ostanku, i nakon nego- voga ostanka ostanku vikovečnim zakonom; u našem gradu Gorah, miseca decembra šesnajsti dan le(t) tisuće petsto sesdeset peto. Ferenc Knez
F(ra)ngepan
ruku pisah  LETOVANIĆ, selo pokraj Kupe kod Siska. Primijetite vrlo zanimivu trostruku glagoljičku spojenicu TOV. U dokumentu se nalazi u petom vidljivom redku odozdol, predzadnja riječ.  ... U NAŠEM GRADU GORAH... Znameniti samostan Gora nalazi se blizu Siska, na cesti od Petrinje prema Glini. Srednjovjekovna utvrda u Gori (Grad Gora) spominje se već 1242, a ostaje u uporabi do 1578. godine.  Na dnu dokumenta skroz desno, pisano vjerojatno koloriranom tintom (možda plavom ili zelenom): FERENC KNEZ F(RA)NGEPAN RUKU PISAH Kao što je vidljivo, knez Frangepan je svojom rukom pisao cijeli dokument.  Gothic church of St.
Mary in Gora, built at the beginning of the thirteenth century in
the Sisak bishopric,
shown on the front cover of the DVD. Destroyed in 1991 during the Serbian aggression on Croatia, the church was built anew in 2015. Source Hrvojka Mihanovic Salopek: Croatian Mariological Heritage of the Sisak Bishopric |
U se vrime godišća
Hrvatski glagoljski molitvenik, 17.-18. st., Nacionalna knjižnica sv. Ćirila i Metoda, Sofija, Bugarska
U se vrime godišća
mir se svitu navišća
o rojenji Ditića
od svete Dive Marie.
Od prečiste Divice
ter nebeske Kralice
izaide zvezda Danica...
od svete Dive Marie.
Diva Sinka porodi
djavlu silu polomi
a krstjane oslobodi
sveta Diva Marija.
O pol noći se Bog rodi
nebo i zemlu prosvitli
Kako o poldne svitlo bi
od svete Dive Marie
Anjeli mu služahu...
Novu pisan pojahu
milost nega slavlahu
svetu Divu Mariju.
O anjeli tecite
Sina božja iščite
???
svetu Divu Mariju.
Anjel poide nebeski
tar pastirom navisti
prevelike radosti
od svete Dive Marie.
O pastiri tecite
stada vaša pustite
sina Božja išćite
svetu Divu Mariju.
Kad pastiri idoše
sina božija vidiše
kada knemu pridoše
veliko se čudiše
ter tako rekoše
sveta Divo Marije.
Čudo veliko
človjeka i krala vidismo
NASTAVAK
U sve vrime godišća - pučki napjev iz župe Podhum na Buškom Blatu (Livno).
Pogledajte pismo koje je kurzivnom glagoljicom pisao legendarni
Nikola Šubić Zrinski (1508. - 1566.)
u gradu Ozlju na Kupi godine 1544:
Mi
knez Miklouš Zrinski i
ban hrvatski Slovin i Dalmacije ...
Dramatično pismo koje je Nikola (Mikula, Miklouš) pisao glagoljicom 1554. u gradu Ozlju, o opasnosti od provale Turaka:
Preslovljenje (tzv. transliteracija) iz glagoljice u latinicu:
Zmožni
i zveličeni g(ospo)d(i)ne i prijatelju poštovani, razu-
mismo list v(aše) m(ilosti) i kopiju lista onoga, u čem
v(ašoj) m(ilosti) hva-
limo. A i mi smo zato bili i prvo čuli, da (= ali) nisam niko-
mur dal na znanje, zač smo prvo davali na zna-
nje, da (= ali) od nikogar ne bi ni jedne pomoći. A mi znamo da
gredu, i da je zginuti onoj zemlji, da (= ali) ja ne znam komu na
znanje davati, zač ni od nikogar ni jedne pomoći. I
Bog v(ašu) m(ilost) umnoži. Dan u gradu našem
Ozlju utorak po s-
vetomu Matiju, 1544.
Miklouš
knez Zrinski
i ban
(objavio Stjepan Ivšić, Sveslavenski zbornik Zagreb 1930., ovdje dano s minimalnim ispravcima)
Glagoljički potpis Nikole Zrinskog, kneza i bana:
Ja
Miklouš Zrinski prisežem naiprvo
g(ospo)dinu Bogu, potom cesa(ru) svit(lom) vsih
nas g(ospo)dinu premilostivomu i vam
vitezom ki ste sada ovdi.
Tako meni pomozi Otac, Sin i Duh Sveti,
Sveto Trojstvo i jedinni Bog da vas
ja neću ostaviti nego da oću trpiti
s vami zlo i dobro i da oću ovdi s vami
živiti i umriti.
Tekst Ferenca Črnka o bitki na Sigetu 1566., sačuvan u glagoljičkom prijepisu, je dosta opsežan. Možete ga pročitati na str. 3-22 u knjigi
Ferenc Črnko: Podsjedanje i osvajanje Sigeta, i popratni tekstovi (ur. knjige Milan Ratković), Liber, Zagreb 1971.
Dio zapisa Ferenca Črnka prepisan brzopisnom glagoljicom u 16. st., pronađen u Austriji.
|
Dio zapisa Ferenca Črnka o obrani Sigeta, 16. st. Poslije znaka [+] slijedi štivo s gornje fotografiji glagoljičkog prijepisa iz 16. st. ... Zato moja bratjo, potriba je najprvo da ovdi vsi sada prisežemo na virnost najprvo Gospodinu Bogu, potom našemu [+] poglavniku karšćanskomu [tj. poglavaru kršćanskom, tj. Sv. Ocu Papi], cesarovoj svitlosti, i tomu nevoljnomu [nesretnom] našemu orsagu [kraljevstvu]. A ja oću vsim vam najprvo, potom vsi opet oćete prisići, da vi nimate u meni dv- oine [dvojnje, dvojbe, sumnje], ni ja u vas. Zato poslušajte moju prisegu:
Zato potribno je da i vi vsi sada prisežete ovdi pred manom [predamnom] vsaki dva prsta gori podvignuvši [podignuvšbi]. Opet oće vsaki svomu vojvodi i handaju [kapetanu] priseći.
|
U boj, u boj!, znamenita arija iz opere Nikola Šubić Zrinski, Ivana pl. Zajca
Senjski kaptolOd Librarije (O Knjižnici)
napisati: librarija, škrinja trih ključi
- čitanje originalnog dokumenta iz 16 st. - brzopisna glagoljica
Domaća zadaća: napisati svoje ime, prepisati neku rečenicu iz Istarskog razvoda, prepisati neku omiljenu pjesmu ili misao iz Biblije
Vinodolski zakon 1288. općenito
- čitanje (Lujo Margetić), objašnjenje manje poznatih riječi (knjiga PRAPUTNJAK)
- Acta croatica
- čitanje iz izvornika
Domaća zadaća: prepisati neku rečenicu iz Vinodolskog zakona glagoljicom... hrvatski malik ... (malik = klerik koji biskupu nosi štap; u članku 1.), hrvatski - na hrvatskom jeziku (time je čini se hrvatski jezik prvi puta izrijekom spomenut)
Jošće niedan posal ni verovan koliko na pravdi, ne buduć roćen, shraneno ako est poslan od dvora, komu poslu se govori hervatski arsal (u članku 72.).
PETRISOV ZBORNIK iz 1468., ima točno 700 stranica!
Ozaljski književni krug
Petrisov zbornik iz 1468., vrhunski je spomenik hrvatske pisane kulture. Naziv je dobio prema jednom od vlasnika iz 19. st., Petrisu s otoka Krka.
Čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.
Preslovljenje teksta s glagoljice na latinicu:
A
sada
draga moja bratje primite te knige
i držite je kako zrcalo pred očima vašima,
i va vsako vrime kako zrcalo gladajte va nje,
zač zapovidi Božje jesu kako zrcala v ka
zrcala vazda duše naše gledaju...
Prepisati to štivo.i držite je kako zrcalo pred očima vašima,
i va vsako vrime kako zrcalo gladajte va nje,
zač zapovidi Božje jesu kako zrcala v ka
zrcala vazda duše naše gledaju...
Petrisov zbornik
Petrisov zbornik, 1468., U se vrime godišća:
U se vrime godišća
Slika 465, str. 235b (pri dnu)
Rič je draga stvorena ot svete Dive Marije. U se vrim-
e godišća mir se svitu navišća skroz roenie di-
tića ot svete Divi Marije. Ot prečiste Divice
ter nebeske kralice, vzide zvezda Dannica ot svete Di[ve Marie].
Diva sina porodi djavlu silu podlomi, a krstjane
slobodi sveta Diva [Marija]. O pol noći se on rodi, nebo i zem-
Slika 465, str. 235b (pri dnu)
Rič je draga stvorena ot svete Dive Marije. U se vrim-
e godišća mir se svitu navišća skroz roenie di-
tića ot svete Divi Marije. Ot prečiste Divice
ter nebeske kralice, vzide zvezda Dannica ot svete Di[ve Marie].
Diva sina porodi djavlu silu podlomi, a krstjane
slobodi sveta Diva [Marija]. O pol noći se on rodi, nebo i zem-
U se vrime godišća (nastavak)
Slika 466, str. 236
-lju prosvitli, kako o poldne svetlo bi sveta Diva Marija.
U jasli ga stavlaše, mati mu se klanjaše, ter ga sl-
atko ljubljaše sveta Diva Marija. Anjeli mu služahu novu
pisan pojahu. Vlast nega slavlahu, sveta Diva Marija.
Anjeli tacite, Sina božja slavite, ter p-
astirom recite, sveta Divo Marie. Anjel poide nebeski, ter p-
astirom navisti prevelike radosti, sveta Diva Marija.
O pastiri tacite, stada vaša pustite, Sina bož-
ija išćite, i svetu Divu Mariju. Gda pastiri idoše, Sina
božija vidješe, ter mu slavu vzdaše sa svetu Divu Mariju.
Kada k nemu pridoše tada se vele čudaše, ter tako rikoše
sveta Divo Marie.
tacite - pohitajte
Acta croatica
16. lipnja 1430. U Brinju. Knez Mikula Frankapan dopušta samostanu sv. Marije u Crikvenici da načini pilu u crikveničkoj drazi, dajuć mu ujedno i druga s tim spojena prava. 56
Povelja
kneza i bana Nikole (Mikule) IV. Frankapana iz 1430. za pavlinski
samostan sv. Marije u Crikvenici,
sa
žigom i krasnim inicijalom glagoljičkog slova M (mislite). Čuva se u
Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu (HR-HDA-644, Pavlinski samostan
Crikvenica). Zahvaljujem g. Ladislavu Dobrici iz HDA na dopuštenju za
objavljivanjem ova fotografije.
Primijetite pomoćne vodoravne linije (vidljive preko glagoljičkog
inicijala MISLITE), na kojima slova vise kao rublje na užetu.
Veća
fotografija | Još veća fotografija
Mi knez
Mikula
de Frankapan, krčki, senjski, modruški, i pročaja knez, i
ban
da-
lmacie i hrvacki, damo viditi po tom listu, da smo dali i dopus-
tili fratrom kloštra svete Marije v Ckrikvenici učiniti 1 pilu
v crikveničkoi drazi, za pobolšanje one svete crikve, i za boli žitak
onih fratrov i za spasenje naše duše i našega ostanka. I da oni fr-
atri, ali on ili oni, kim bi ju oni dali v najam držati, moz-
ite k toi pile les voziti, ki k nei pristoi, i takoi gori, pašu,
vode, put ča je godi zakon pile, da mozite imit prez vsakoga banto-
vanja. Zato vsim potknežinom, sudcem, satnikom, dvornikom i inim našim ofi-
cijalom, z dannim i tim, ki naprid postavleni budu, po Vinodoli, tvrdo zapo-
vidamo, da one rečene fratre, ili onoga ili one, kem bi oni te pile v najam d-
ali držati, v tom, kako se zgora udrži, imijte držati; i mimo toga
da ih nebantuju, ni dadu bantovati nijednim zakonom, ljubeći našu mi-
lost. I prizvavši ime Isukrstovo, ki svoju svetu milostiju vas s-
vit prosvetli, za vekše vorovane i tvrdinju toga našega danja i daro-
vanja, na to im dasmo ta naš list otvoren pod našim pečatom. Dan v Brin-
ah, v letih Gospodnjih 1430. miseca ijuna 16. dan.
lmacie i hrvacki, damo viditi po tom listu, da smo dali i dopus-
tili fratrom kloštra svete Marije v Ckrikvenici učiniti 1 pilu
v crikveničkoi drazi, za pobolšanje one svete crikve, i za boli žitak
onih fratrov i za spasenje naše duše i našega ostanka. I da oni fr-
atri, ali on ili oni, kim bi ju oni dali v najam držati, moz-
ite k toi pile les voziti, ki k nei pristoi, i takoi gori, pašu,
vode, put ča je godi zakon pile, da mozite imit prez vsakoga banto-
vanja. Zato vsim potknežinom, sudcem, satnikom, dvornikom i inim našim ofi-
cijalom, z dannim i tim, ki naprid postavleni budu, po Vinodoli, tvrdo zapo-
vidamo, da one rečene fratre, ili onoga ili one, kem bi oni te pile v najam d-
ali držati, v tom, kako se zgora udrži, imijte držati; i mimo toga
da ih nebantuju, ni dadu bantovati nijednim zakonom, ljubeći našu mi-
lost. I prizvavši ime Isukrstovo, ki svoju svetu milostiju vas s-
vit prosvetli, za vekše vorovane i tvrdinju toga našega danja i daro-
vanja, na to im dasmo ta naš list otvoren pod našim pečatom. Dan v Brin-
ah, v letih Gospodnjih 1430. miseca ijuna 16. dan.
...i hrvacki... (u drugom redku listine).
Primijetite elegantnu spojenicu HRV.
Mavrov brevijar iz 1460., zapis popa Mavra u Konavlima
Greblov kvarezimal (kvarezimal = korizmenjak, zbirka korizmenih propovjedi Šimuna Grebla iz 1493.-1498.):
List 14:
Kada vnide Isus v Jerusolim, smete se vas grad je Matjei na.
Ove svete i posvećene besjede (20 i 2. Kapitul)
jesu rečene po evnađelistu svetom Matjeju pisane v ne-
ga evanđelju na 20 i 2 Kaptiule. Govori sveti Matjei:
Da budući Isus prišal v grad Erusolim, vas plk izide
protivu nemu vajuće i rekuće blažen on ki pride va ime Godpod-
nje. I govrahu spasi nas molimo te. I takoe govorahu vsa d-
jetca: I to slišeći parisjei karahu Isuhrsta govoreći: N-
eslišiš li ča govore ovi ljudi i ova djetca, učini d-
a mlče. A Isuhrst im odgovori: neću da mlče, zač vi nje-
ste li kada čtali v pisme. Kadje govori: izust mla-
djenac sa sučih svršil jesi hvalu. Govoru da mu dje-
tca hvalu izdajahu. Idje li se Isus otnud i ide vtem pa-
l i naide vnutre onjeh ki prodajahu i kupovahu ovce i go-
lubi zač činiti žrtvu. I bjehu takoe ondje ki zajema-
hu i menjevahu pjenezi i činihu uzuvru (OVRHU). Videći to Isuhrst
i važgan ljubviju i častiju očevinu izagna van is t-
empla vsjeh onjeh ki prodavahu i kupovahu i zaemahu
na ozuvru (OVRHU). Govoru da ovdje se razumije: da su karani už-
užurnici i vsi oni ki prodaju stvari posvećene, a na-
vlastito oni ki prodavaju beneficije zapejnezi
kto im vćee dast. Ili oni ki prodavaju posvećenje
ili sakramenti svete matere crikve.
Budući pošal sveti Avugstin na školu pravdi
božastvene, sliša da plk sega sveta je os-
vaen pred Bogom. Zajedno vele pretežak je grijeh ki s-
e zove nepoćtenje proti svetim sakramentom i proti
crkve v koi se svršuju crkvena narejenja. I ot toga grijeha...
Završna bilješka u Greblovu
kvarezimalu:
Svršeno bje sie tlmačenie od Muki Gospoda
našego Isuhrsta miseca marča na dni 5
a od negova roistva tekućih ljet
1493. Az Šimun žakan okoli
i ispisah sie tlmačeni v Roče i ja r-
odom iz Roča. Bog s nami.
Isus Nazaranin cesar judjeski. (pisano s desna na lijevo!)
Svršeno bje sie tlmačenie od Muki Gospoda
našego Isuhrsta miseca marča na dni 5
a od negova roistva tekućih ljet
1493. Az Šimun žakan okoli
i ispisah sie tlmačeni v Roče i ja r-
odom iz Roča. Bog s nami.
Isus Nazaranin cesar judjeski. (pisano s desna na lijevo!)
Greblov kvarezimal (kvarezimal = korizmenjak, zbirka korizmenih propovjedi Šimuna Grebla iz 1493.-1498.), usputni zapis iz 1517. na praznim stranicama na kraju knjige, o potresu, kugi i ratu, koji su u Roču odnijeli 484 žrtava:
1511. bješe potres veli i rat i kuga velika.
Umre ljudi v Roče 400 ter 80
i 4.
Vrbnički plač
svjetlopis (= fotografija; naziv spominje Dragutin Antun Paričić u svojem golemom Hrvatsko-talijanskom riječniku iz 1902.)
O utiši ti Gospoe,
nek t prolju suzi moe.
Mandalena ja nevolna
tvomu sinu bih ugodna
zato rači pomučati
neka t mani tugovati.
Ovi duše verne za ni
plačte tugom verne za ni
Pomisleći sami k sebi
ere pravde nigdar ne bi.
Brez krivine osudiste
ter mu vi smart sad zadiste.
Oi me tugo, oi me žalost
oi me zgubih vsu moju radost
Sarce t kolu meći luti
zač te veće neću čuti.
Slatko tvoe zgovorene
i pitomo naučenje.
A ti Gospe naša mila
e da bi se utišila
prvo roka ne umorse
molim tebe utiši se.
Mandalena Gospoju tišeći
i tako joi govoreći
...
Acta croatica
1. studenog 1490. Na Gradčini. Draškovići utemeljuju samostan remetama sv. Pavla na Gradčini. 140 144
Ti su plemići dali na svojem zemljištu sagraditi pavlinsku crkvu i samostan, te ih u Zažičnom, Zaselju i Svinici darovali s nepokretnom imovinom: livadama, šumama, izvorima, potocima, mlinovima itd.
Visoka rezolucija:
1. redak
VA IME G(OSPO)D(I)NA B(og)a vsemogućega. Od koga i po koga milosti vsaka dobra ishode
i koga danjem pomoć i život naš e. I va ime b(la)ž(e)ne i pričiste dive Marie kralice nebeske
i anj(e)lske ma-
2. redak
tere. Is(u)h(rst)a g(ospo)d(i)na našega sina božja ka (j)e pomoćnica i odvitnica h(rst)yanska duš hrstyanskih. Ko je milosti istočnik
veliki i nepomankani milosrdija neje velikoga svrhu tolika i takova podanja, da za nas vsih i vsih više imenovanih pomoćnikov i dobrotvorac
moliteli da budu pred božanstvenim veličastvom i blaženom Gospoju divu prečistu...
Notarska isprava notara Mateja Barberića iz Bakra 1550.
svjetlopis
V ime Božie i devi Marie amen. Let gdnih 1550.
indikcione osmo to leto v Bakri va vreme vz-
možnoga i vzveličenoga gdna našega kneza Mi-
klauša Zrinskoga i bana slovinskoga i hrvackoga
i Dlmacie i pročaja gda i va to vreme budući ka-
pitan bakarski i zibrani knez Petar Denti
i va vreme sudca frka Štiglića i satnika
Jerlima Frančiskovića i inih počtovanih
muži starijih bakarskih va to vrime kupi
Grgur Ivićević od Katarini bivšega poko-
inoga Matka Milina hćeri a ženi biv-
všega pokoinoga Mikuli Fagnelića jedn
vinograd v dragi v kunfini bakarskomu z onu
stran svetoga Krštofora. A kupi ga rečni Grgu-
r po zakonu bakarskom za libr 80
...
... hrvackoga ...
Notarska isprava notara Mateja Barbarića iz Bakra 1550.
Šimun Greblo iz Roča, 15./16. st.
Gordon Mc Daniel
Kali, Nin, Matija Zadranin
Glagoljička zbirka iz Dobrinja, Rara u Gradskoj knjižnici u Zagrebu.
Tri kralja jahahu, Ivan Sablić: Zbornik molitava i crkvenih pjesama 1743.
Kupčina, Pokuplje kod Pisarovine
Sutomišćica na otoku Ugljanu
Bašćanska ploča
Hrvatska srednjovjekovna književnost,
Crkvena prikazanja
Tkonski zbornik 1520.
Muka iz Tkonskog zbornika
svjetlopis
Riči moe poslušaite
ter se naputiti daite,
zač vam nauk oću dati
kim oćete Boga znati.
Boga i još vaše puti
i kako vas djaval muti.
Koga šege nisu ine
ner da vsaka duša zgine.
Zato se je vam čuvati
a ne nemu ugajati.
Ako nemu ugodite,
vaše duše pogubite.
Plaču pravda potribue
da vsak grišnik muke čue.
Rimski misal iz 1740. koji se čuva u crkvi sv. Stošije u Biogradu, usputni zapisi
svjetlopis naslovnica
svjetlopis
Na 1782. bi teška zima, pade snig na 11. velače
i na 12. velače, i dura je snig devet dana. Vse polećeno
ne mogaše se iz kuće izaiti. Pozebe (h)rana, pozeboše
masline da nie nikad tako čovik upazijo po svoj Dalm-
maciji. Do levanta pokrepa blago i velo i malo.
Ovo isto godišće bi veliki glad zašto ne bi (h)ra-
ne nigdi, samo Sutumišćica i Preko. Bijaše rodilo
ništo žita. A kotar vas gladan bijaše šeni-
ca. O Božiću po 30 li(ba)r vina, pomalo ulja, ni-
šta nijaki kapi. Zeleni pomalo ija se isti dan
kad na 11 veče razbolih i drža me ognica.
Jedanjest miseci a to se razbolih u Sutkošanu
u parokiji isti dan kad poče snig padati. Zime ne
čuh i bolest me progna iz paroe kući i tri puta me e
1783. činijo arci biskup povraćati se u Sutkošan u parokiu
u Sutkošanu arćava parokija ma žene dobre već mi dava-
hu nego parokija izmitaše. A kada pirpovidah sve u cri-
kvu trčahu i mnogo me i svaka mi milosti dava-
še. A s manom biše milost Božja radi straha, radi mno-
štva puku vazda živlah u milosti Božjoj i zato mi svi
otijahu dobro. I svaki me lublaše a popovi nenavidjahu i tako
i ovdi u mojoi otažbini naiveće me popovi nenavide. Kralestvo
nebesko i Božje neće se dati dangubećim, nego u službi Bož-
joi nastojećim. Kralestvo Božije neće se dati skitaocem
nego za službu Božju trudećim.
<latinicom>
na 1783. bisse strassan glad po svoj zemli i Dalmaciji.
Ulja ni kapi, vina ni poko [tal. malo], žito [ž ćirilicom!] po dvadeset i dvi
libre, prosso po dvadeset i sesst libar.
Zeleni nikakove, mnogo puka pomrisse
po svoj Dalmaciji. Samo u Sutomisschici
malo jih pomri od glada, a to samo jedan
bisse ženeral trgovac. Bulda jeneral opak i prez
dusse zassto mnogo ji pomri od glada. Pod nim najvisse
u sracu i Splitska deržava i niove deržave od koza-
ra i Ssibenika i negove deržave od kozara.
Posli toga Bog svemoguchi posla toliko obilje vina
dosti kruha, dosti zeleni, nika tako visse, i ulja.
Stokodi prem dassu masline prezeble, ma dobro je billo.
svjetlopis
<latinicom>
na 1783. bisse strassan glad po svoj zemli i Dalmaciji.
Ulja ni kapi, vina ni poko [tal. malo], žito [ž ćirilicom!] po dvadeset i dvi
libre, prosso po dvadeset i sesst libar.
Zeleni nikakove, mnogo puka pomrisse
po svoj Dalmaciji. Samo u Sutomisschici
malo jih pomri od glada, a to samo jedan
bisse ženeral trgovac. Bulda jeneral opak i prez
dusse zassto mnogo ji pomri od glada. Pod nim najvisse
u sracu i Splitska deržava i niove deržave od koza-
ra i Ssibenika i negove deržave od kozara.
Posli toga Bog svemoguchi posla toliko obilje vina
dosti kruha, dosti zeleni, nika tako visse, i ulja.
Stokodi prem dassu masline prezeble, ma dobro je billo.
<glagoljicom>
1784. Zatim poče kuga za dobrim litom. Ma to dobro lito.
Lito bi samo u zadarskoi državi. I poče kuga u Sinskoi državi. Mnogi puk
pomri i veće od glada nego i od kuge. Zatim okuži se Split umri
ji mnogo više od dvi tisuće i osan deset.
1785. Posli toga za dvi godine posla Bog svemogući toliku
obilnost (h)rane vina, ulja, navlastito ulja mnogo i to
vino biše od Uglana do Bana [Banj na Pašmanu].
svjetlopis
[O]vvo je misal mene d(o)n Jerlima Šimića. Kupih ga
v Rimu kad bismo na svetomu litu 1774.
1781. kada bih u Sutkošana za paroka. Isto tekuć
godišće biše vino eptino [tj. jeftino] po sve godišće i lito početi
ga zete vrč do Velike Gospe do petnaest
agusta. Sutra dan na svetoga Roka poče vino po
pet jaski kvartuč. Zatim po svu esen i zi-
mu po četiri ga zete kv(a)rtuč do prolića. Na proliće
po libru vrč.
ivi Ovo godišće bi toliko obilono. Godišče kruha
i vina i ulja obilno da nie nika(d) tako obilnost u Su-
tomišći(ci) i Preko i Lukoran bilo.
Broj 14 upisan je na glagoljaški način, ne kao XIV nego kao IVX.
Gradski muzej u Biogradu
Dokument iz Biograda iz 1743.
svjetlopis1 (glagoljčki brzopis)
svjetlopis2 (glagoljčki brzopis)
svjetlopis1 (preslovljenje latinicom)
svjetlopis2 (preslovljenje latinicom)
Dokument iz Sv. Filipa i Jakova iz 1740.
svjetlopis (glagoljički brzopis)
svjetlopis (preslovljenje latinicom)
Donja Lastva u Boki kotorskoj
1755.
Ovdi doli ote biti upisani svi
karsti koji budu učinjeni od mene
don Jurja Pinezića iz Veje (tj. iz otoka Krka), sagdaš-
njega parokijana u Lastvi.
Jimihu posidovanje na 6. agušta u le-
to od našega zravja i spasenja kako
gore upisano (j)e.
don Jurja Pinezića
u Lastvi
1755.
Ovdi zdola ote biti upisani svi Matrimoniji ili
ženidbe ko(j)e učnjene budu pod kuru od Lastve počinjen-
ju d. Jurja Pinezića sagdašnjega parokijana.
od Lastve
Bašćanska ploča 1100.
Krčki statut 1380., Štefić
Brzopisna glagoljica
Mali leksikon hrvatske glagoljice
Croatia - Overview of History, Culture, and Science