Prilog za biografiju Prof. Antona Dolenca

Autor priloga: prof.dr. Drago Ban, FER, Sveučilište u Zagrebu, 2014.

Dolenc, dr.h.c. Anton, redoviti profesor (Celovec, Austrija 15. 1. 1905., Zagreb 3. 7. 1984). Maturirao u humanističkoj gimnaziji u Ljubljani 1923.,diplomirao 1927.na Tehničkom fakultetu u Ljubljani. Od 1932. radi kao inženjer  u tvrtki " Siemens" d. d. Zagreb, a iste godine postaje i upravitelj navedene  tvrtke i na toj dužnosti ostaje sve do  završetka 2. Svjetskog rata, 1945.god. Za honorarnog nastavnika na Elektrotehničkom odjelu Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je postavljen 1939.

Za redovitog profesora izabran 1946. god. na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1959. za redovitog profesora u Ljubljani.

Djelatnost prof. Dolenca obuhvaća osim znanstvenog i nastavnog rada svestranu brigu o podizanju elektroindustrije u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Inicijator je i jedan od prvih nositelja izgradnje tvornice "Rade Končar" nakon drugog svjetskog rata. Tijekom rada u tvornici  Siemens" d.d. i u  "Rade Končar" (pravnog nasljednika tvornice Siemens u Zagrebu) razvio je niz svjetski poznatih noviteta u proizvodnji i razvitku elektičnih strojeva. Posebno se može istaknuti uvođenje lakirane žice umjesto žice izolirane pamukom u  tehnologiju izrade asinkronih motora već 1939. god., što je imalo veliki tehnološki odjek u Europi i povećalo proizvodnju motora u Zagrebu.

Izumio je trofazni sinkroni generator s kompaundiranom uzbudom (samouzbudni generator) kao i posebnu konstrukciju asinkronog motora s četverokutnim statorskim limom što je zaštitio patentom. Zajedno s prof. Tomom Bosancem koji je teoretski dotjerivao izum samouzbudnog sinkronog generatora i prof. Zlatkom Plenkovićem koji je napravio selenske diode za uzbudni krug generatora  stvoren je svjetski značajan novi proizvod, kojega je teoretski u potpunosti razradio prof. Božidar Frančić u svojoj disertaciji 1965.god.

Prof. Anton Dolenc je bio vodeći stručnjak i na području projektiranja i puštanja u pogon elektrana i velikih industrijskih postrojenja: naročito željezara na području cijele bivše Jugoslavije. Za to je dobio mnoga priznanja i nagrade.

U cijelo područje elektrostrojarstva unosio je snažan inženjerski, praktični smisao. Na svojim je predavanjima često ilustrirao zanimljivosti iz prakse i ono što se njemu događalo na elektranama i industrijskim postrojenjima. Takve su istinite i stručno vrlo zanimljive priče studenti stalno očekivali i s posebnom pažnjom slušali na predavanjima.

Zadavao je i bio voditelj/mentor velikog broja diplomskih radova, magistarskih radova i doktorskih disertacija na Sveučilištu u Zagrebu i Univerzitetu u Ljubljani. Osamostaljivanjem Elektrotehničkog fakulteta iz sustava Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1956. god. prof. Dolenc postaje njegovim prvim dekanom. Prodekan je istog Fakulteta u akad. god. 1957/58. S velikim žarom radi na donošenju novih nastavnih planova i izgradnji struktura Elektrotehničkog fakulteta. Od 1960.god. kao predsjednik komisije za izgradnju i opremanje kompleksa današnjih  zgrada Fakulteta radi neiscrpnom energijom obavljajući istovremeno znanstvene i nastavne obveze na Fakultetu u Zagrebu i onom Ljubljani.

Znanstvenu  nagradu Republike Hrvatske  za životno djelo dobio je 1967. god.

Za izvanredan doprinos razvitku gospodarstva, nastave i tehničkih znanosti s područja elektrotehnike,  Sveučilište u Zagrebu mu je 8. svibnja 1970. dodijelilo naslov doktor honoris causa, koji se prema Statutu smatrao ekvivalentnim doktoratu znanosti. Univerzitet  u Ljubljani mu je dodijelilo naslov zaslužnog učitelja.


U akademskoj godinin 1971. prešao je na "Fakultetu za elektrotehniko" u Ljubljani kao redoviti profesor i predstojnik katedre za električne strojeve u redovnom radnom odnosu i produžio nepromijenjeno sve prijašnje obaveze na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu kao honorarni redoviti profesor.

Nakon 35 akademskih godina provedenih na Sveučilištu povukao se u mirovinu 1974. god. i produžio raditi kao honorarni redoviti profesor u Zagrebu i u Ljubljani.

S predavanjima je prestao 1975. ostao i dalje na Zavodu za elektrostrojarstvo  radeći aktivno na rješavanju složenih problema iz velikih industrijskih postrojenja.

Pored veoma opsežne nastavne, stručne i znanstvene aktivnosti prof. Dolenc je bio vrlo aktivan i u radu stručnih, društvenih i upravnih struktura. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja između kojih se može izdvojiti:

  • Nagrada vlade FNRJ za izgradnju električnu centrale Mariborski otok: Beograd  19. 12. 1949.
  • Orden rada II reda 1949. za izgradnju najvećeg motora u Europi za željezaru Jesenice
  • Orden rada II. reda 1952. za nastavni rad na Fakultetu.
  • Orden rada s crvenom zastavom 27. 4. 1961.
  • Zlatna plaketa "Josip Lončar", Elektrotehnički fakultet Zagreb,1976.
  • Zlatna značka "Rade Končar" za istaknuti doprinos u rezultatima rada i razvoja organizacije udruženog rada "Rade Končar" 1976.
  • Diploma i zlatna značka "Rade Končar OOUR-Generatori" za uspješnu  1977. god.

 


Dekani ETF-a od 1956. do 1982. Stoje Vojislav Bego, Radenko Wolf, Ante Šantić, Uroš Peruško, Vladimir Matković, Vladimir Muljević, Hrvoje Požar, Zvonimir Sirotić. Sjede Vatroslav Lopašić, Danilo Blanuša, Berislav Jurković, Anton Dolenc (nedostaju Božidar Stefanini i Zlatko Smrkić).


S lijeva na desno: profesori Zvonimir Sirotić, Tomo Bosanac, Anton Dolenc,
Berislav Jurković i Božidar Frančić; izvor [Ban, str. 81].


Ulica se nalazi u gradu Zagrebu (naselje Knežija)

Objavljena skripta i druga nastavna literatura

  • Dolenc, A.: Transformatori, I dio, 1961, Sveučilište u Zagrebu, 118 str., II dio, 1962, 170 str.
  • Dolenc, A.: Transformatori, Univerzitetna založba Ljubljana, Ljubljana, I dio, 1962, 124 str., II dio,  195 str.
  • Dolenc, A., Jurković, B: Kolektorski strojevi, Sveučilište u Zagrebu, 1963, 163 str.
  • Dolenc, A.: Asinhroni strojevi, 2. izdanje, Sveučilište u Zagrebu, 1967, 104 str.
  • Dolenc, A.: Asinhroni stroji, Univerzitetna založba, Ljubljana,1969., 117 str.
  • Dolenc, A.: Sinkroni strojevi, Sveučilište u Zagrebu, 1976., 203. str.
  • Dolenc, A.: Sinhronski stroji, Fakulteta za elektrotehniko, Ljubljana, 1977. 227 str.

Posebno su  poznate još i danas njegove knjige iz transformtora koje se koriste kao sveučilišna literatura na mnogim Fakultetima i visokim školama. To je klasika za znanja iz područja transformatora, elektrotehničkog proizvoda  po kojemu je Hrvatska poznata širom svijeta, kvalitetom i udjelom u sveukupnoj svjetskoj proizvodnji.

Važniji publicirani znanstveno-stručni radovi:

  • Dolenc, A.: Gradnja velikih hidrogeneratora, Elektrotehnički vjesnik 3, 1949.
  • Dolenc, A.: Nikola Tesla i razvoj elektrotehnike jake struje, Elektrotehnički vjesnik, 1956, str. 239-247.
  • Dolenc, A.: Zagrijavanje, životna dob i termička zaštita, Elektrotehnika 1 (1958), 7 str.
  • Dolenc, A., Wolf R., Sirotić, Z., Jurković, B., Frančić, B. : Električni strojevi, Tehnička enciklopedija, Leksikografski zavod, Zagreb.

 

Napisao je preko 50 stručnih radova, izradio veliki broj projekata, studija i elaborata za potrebe elektrogospodarstva.  Posebno se može izdvojiti:

  • Dolenc, A.: Razvoj serijske fabrikacije asinhronih motora u tvornici "Siemens" u Zagrebu od 1932. do 1948.
  • Dolenc, A.: Projekt tehnološkog procesa i stroja za fabrikaciju lakirane žice, Pokusi i primjena. 1933.
  • Dolenc, A.: Gradnja generatora 24000 kVA i transformatora 50000 kVA za elektranu Mariborski Otok i vođenje radova oko stavljanja u pogon te elektrane, 1948.
  • Dolenc, A.: Kompaundirani sinhroni generator, Elaborat za stručno savjetovanje Društva inženjera i tehničara u Novom Sadu, 1950, 32 str.
  • Dolenc, A.: Dinamika razvoja tvornice "Rade Končar" obzirom na potrebe elektrifikacije zemlje, Savjetovanje elektroenergetičara CIGRE, 1953, 12 str.
  • Dolenc, A.: Razvoj elektrotehnike jake struje i Nikola Tesla, predavanje na Sveučilištu u Zagrebu prilikom 100-godišnjice Nikole Tesle, 1956, 16 str. sa 29 slika.
  • Dolenc, A.: Stavljanje velikih elektrana u pogon, Zbornik Zavoda za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1957, str. 8
  • Dolenc, A., Černelč, J., Gazapi,V.: Studija o automatizaciji elektromotornog pogona za zračni tunel, 1958, 164 str. + 53 slike.
  • Dolenc, A.: Stavljanje u pogon i ispitivanje elektrike opreme u elektranama, termoelektrana tvornice "Jugovini", termoelektrana tvornice sode Lukavac, hidroelektrana "Nikola Tesla" u Crikvenici, hidroelektrana Jablanica, hidroelektrana Zvornik, terrnoelektrana Trbovlje, terrnoelektrana Šoštanj, hidroelektrana Vuhred, hidroelektrana Moste, hidroelektrana Dubrovnik, od 1950. do 1965.
  • Dolenc, A., Marić, A., Földi, J., Njegovan, M., Sabolić, D., Milić, M.: Studija o elektrifikaciji "Conti" lijeva, Željezara Sisak, 1965., 272 str. + 27 nacrta.
  • Dolenc, A., Földi. J., Sente, Đ: Studija o elektrifikaciji Kombinata Bor u konačnoj izgradnji, Zavod za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1968., 545 str.
  • Dolenc, A.: Studija o elektrifikaciiji Željezare Zenica kod konačne izgradnje, Zavod za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1965-1968, 348 str.
  • Dolenc, A.: Prijenosni omjer napona i opseg regulacije transformatora u mrežama visokog napona, Eksper­tiza,14-to zasjedanje Tehničkog Savjeta elektroprivrede, 1949, 17 str.
  • Dolenc, A.: Uzemljenje neutralne točke, Ekpertiza za 14-to zasjedanje Tehničkog Savjeta Komiteta elektroprivrede, 1949, 6 str.
  • Dolenc, A.: Kompaundirani sinhroni generator, Elaborat za stručno savjetovanje Društva inženjera i tehničara u Novom Sadu, 1950, 32 str.
  • Dolenc, A.: Dinamika razvoja tvornice "Rade Končar" obzirom na potrebe elektrifikacije zemlje, Savjetovanje elektroenergetičara CIGRE, 1953, 12 str.
  • Dolenc, A.: Razvoj elektrotehnike jake struje i Nikola Tesla, predavanje na Sveučilištu u Zagrebu prilikom 100-godišnjice Nikole Tesle, 1956, 16 str. sa 29 slika.
  • Dolenc, A.: Upravljanje i reguliranje elektromotornih pogona u valjaonicama, Zbornik sa savjetovanja indus­trijskih elektroničara, 1956, 32 str.
  • Dolenc, A.: Automatizacije elektromotornih pogona, Zbomik radova JUREMA, 1957, 30 str.
  • Dolenc, A.: Kolektor, Zbornik Zavoda za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1957, str. 4-6, 1-13.
  • Dolenc, A.: Ležajne struje, Zbornik Zavoda za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1957, str. 8.
  • Dolenc, A.: Stavljanje velikih elektrana u pogon, Zbornik Zavoda za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1957, str. 8
  • Dolenc, A.: Šturlan, Z. : Studija 0 10-godišnjoj perspektivi izvoza elektroindustrije do 1967. god, Institut za spoljnu trgovinu, 1957, 342 str.
  • Dolenc, A., Černelč, J., Gazapi,V.: Studija o automatizaciji elektromotornog pogona za zračni tunel, 1958, 164 str. + 53 slike.
  • Dolenc, A.: Stavljanje u pogon i ispitivanje elektrike opreme u elektranama, termoelektrana tvornice "Jugovini", termoelektrana tvornice sode Lukavac, hidroelektrana "Nikola Tesla" u Crikvenici, hidroelektrana Jablanica, hidroelektrana Zvornik, terrnoelektrana Trbovlje, terrnoelektrana Šoštanj, hidroelektrana Vuhred, hidroelektrana Moste, hidroelektrana Dubrovnik, od 1950. do 1965.
  • Dolenc, A.: Suradnja kod projektiranja, ispitivanja i stavljanja u pogon elektroopreme srednje pruge za lim u Željezari Jesenice, 1949.
  • Dolenc, A.: Ispitivanja ležajnih struja vlastitim originalnim metodama u raznim elektranama.
  • Dolenc, A.: Rješavanje problematike teških elektromotornih pogona u termoelektrani Lukavac.
  • Dolenc, A.: Rješavanje problematike komutacije na budilicama hidroelektrane Moste.
  • Dolenc, A.: Rješavanje problema zagrijavanja, defekta i komutacije na agregatima za elektrolizu u tvornici "Jugovinil".
  • Dolenc, A., Jurković, B., Smolčić, Z., Šturlan, Z. : Studija o primjeni kolektorskih strojeva u svijetu i analiza potreba u našoj zemlji, Zavod za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1960, 191 str. + 17 slika.
  • Dolenc, A., Sirotić, Z., Berček, I., Bučić, M.: Izvedeni projekt kombiniranog vodnog pokretača za 4 asinhrona motora od ukupno 10000 kW, 1960., 48 str. + 27 nacrta.
  • Dolenc, A.: Studija o problematici turbogeneratora velikih snaga, Zavod za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1963., 16 str.
  • Dolenc, A.: Studija o ekonomskom uspoređivanju raznih proizvoda, Zavod za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1963, 12 str.
  • Dolenc, A.: Zaštita elektromotornih pogona od kratkotrajnih sniženja ili nestanka napona, Studija u Zavodu za elektrostrojoarstvo za Željezaru Zenica, 1964, 59 str.
  • Dolenc, A.: Studija o elektrifikaciij Željezare Zenica kod konačne izgradnje, Zavod za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1965-1968, 348 str.
  • Dolenc, A., Wolf. R., Jurković, B.: Report on Failure of the Rotor of Generator B intended HPS Sholayar Kerala, Zavod za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1965., 44 str, 46 sl. + 4 tablice.
  • Dolenc, A., Marić, A., Földi, J., Njegovan, M., Sabolić, D., Milić, M.: Studija o elektrifikaciji "Conti" lijeva, Željezara Sisak, 1965., 272 str. + 27 nacrta.
  • Dolenc, A., Földi. J., Sente, Đ: Studija o elektrifikaciji Kombinata Bor u konačnoj izgradnji, Zavod za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1968., 545 str.

 

Projekti:

  • Dolenc, A.: Projekti i izgradnja elektrana odnosno transformatorskih stanica, mreža, kućnih instalacija u Baški, Bosanskoj Krupi, Čakovcu, Starigradu, Komiži, Klisu kod Splita, Ižu Velikom i Varaždinskim Toplicama od 1928. do 1932.
  • Dolenc, A.: Razvoj serijske fabrikacije asinhronih motora u tvornici "Siemens" u Zagrebu od 1932. do 1948.
  • Dolenc, A.: Projekt tehnološkog procesa i stroja za fabrikaciju lakirane žice, Pokusi i primjena. 1933.
  • Dolenc, A.: Projekt i razvoj fabrikacije pokretača, rastavljača, uljnih sklopki i generatora za kolsko osvjetljenje u tvornici "Siemens" u Zagrebu, 1932-1945.
  • Dolenc, A.: Projekti i fabrikacija kompaundiranih sinhronih generatora u tvornici "Siemens" u Zagrebu od 1942. do 1945.
  • Dolenc, A.: Tehnološki proces industrijskog načina premotavanja defektnih asinhronih motora u tvornici "Siemens" u Zagrebu, 1939.
  • Dolenc, A.: Gradnja generatora 24000 kVA i transformatora 50000 kVA za elektranu Mariborski Otok i vođenje radova oko stavljanja u pogon te elektrane, 1948.
  • Dolenc, A.: Nadgledanje gradnje najvećeg asinhronog motora u Evropi u Željezari Jesenice, 1949.
  • Dolenc, A.: Stavljanje u pogon i ispitivanje teške pruge u Zenici od 1947. do 1949.
  • Dolenc, A.: Stavljanje u pogon i ispitivanje automatiziranog elektromotornog pogona "Blooming" u Zenici, 1953.
  • Dolenc, A.: Projekt elektrifikacije nove Željezare u Zenici. 1952.
  • Dolenc, A.: Idejni projekt elektrifikacije za novu Željezaru Skopje, 1954.
  • Dolenc, A.: Projekt i nadgledanje oko izgradnje te ispitivanje elektrofiltera za 125 t kotao u elektrani Trbovlje.
  • Dolenc, A.: Černelč, J. : Projekt elektromotornog pogona za aerodinamični tunel, 1960., 103 str. + 12 s1.
  • Dolenc, A.: Projekt i nadgled oko izgradnje te ispitivanje elektrofiltera za tvornicu cementa u Trbovlju. 1964.
  • Dolenc, A.: Idejni projekt elektrifikacije konti-ljeva u Željezari Sisak, 1965.
  • Dolenc, A.: Originalne konstrukcije i projekti za male i srednje asinhrone motore, na kojima se temelji nova serijska fabrikacija u tvornici "Rade Končar", obje konstrukcije patentirane u zemlji i inozemstvu.
  • Dolenc, A.: Projekti za cijelu seriju malih asinhronih motora za tvornicu "Elektrokovina" u Mariboru.
  • Dolenc, A., i R. Wolf: Rješavanje problematike razvijanja ozona u turbogeneratoru u Borovu.
  • Dolenc, A. : Suradnja kod prijelaza od 42 na 50 Hz u Istri, 1950-1952.
  • Dolenc, A. : Rješavanje problema proboja na velikom transformatoru 110 kV i problem defekta na generatoru i regulacijskom transformatoru u elektrani "Nikola Tesla" u Crikvenici.
  • Dolenc: A.: Idejni i izvedbeni projekt elektrifikacije za Željezaru Skopje,1953.


Zahvaljujem prof.dr. Dragi Banu na ovom prilogu o profesoru Antonu Dolencu. D.Ž.


Više podatak o profesoru Dolencu može se naći u ovoj publikaciji:

  • Drago Ban: 90 godina Zavoda za elektrostrojarstvo i automatizaciju, 1925.–2015., Sveučilište u Zagrebu, FER, 2015., ISBN 978-953-184-211-2

Iz navedenog djela prenosimo, s dopuštenjem autora, neka sjećanja na Antuna Dolenca, objavljena na str. 32-34.

Evo kako se Dolenčevih predavanja sjeća Marijan Kalea, dipl. ing. jake struje (diplomirao na ETF-u akademske godine 1966./67.):

Za vrijeme predavanja hodao bi tamo-amo pred pločom, meni je ličio na lava, neznatno pogrbljen (zbog koncentracije i spremnosti lava za skok, rekao bih), naglašeno krupan, s onim sijedim brkovima pod nosom. Na svakom predavanju znao bi se zaustaviti i obratiti dvorani pitanjem „I kaj...“. Onda bi se zadovoljno nasmijao, sveje- dno da li je naš odgovor bi točan ili netočan, češći je bio ovaj drugi. Slijedilo bi pažljivo objašnjenje o tome kako i zašto je tako trebalo gledati na to pitanje. često bi mu se dogodilo da neku frazu izrekne na slovenskom, onda zastane i pita: „Kaj nisam v Lublani?“; to mu je bio zapravo štos (ja barem vjerujem). Uglavnom nastojao je smišljenim upadicama privlačiti pažnju studenata (da ne zaspu, odlutaju u drugim mislima s pred.). Sjećam se kada je otpočeo novi odjeljak predavanja o njihajućoj frekvenciji. Počeo je riječima: „Njihajoćesa frekvencii...“ i onda osjetio da smo začuđeni, pa pita: „Kaj ne znate kaj je to njihajoćesa frekvecii?“. Onda netko vikne naziv tog pojma na hrvatskom, a on se nasmije. Ili priča iz njegove vlastite prakse. Kao mladi inžinir došao je na Trg bana Jelačića s ampermetrom da izmjeri struju nekog tamošnjeg trošila. Nije gledao na namješteno mjerno područje ampermetra, a ono je bilo znatno niže od očekivane struje tog trošila. Kazaljka ampermetra se vrtjela oko svoje osovine (karikirano) u krug, što je Dolenc zorno pokazao vrteći kažiprst pred dvoranom. Mnogi su zauvijek zapamtili tu njegovu vizualnu poruku: prije mjerenja moraš znati – po prilici – koliku struju, napon ili ... očekuješ.


Jedan od njegovih budućih bliskih suradnika I. I. sjeća se, iz vlastitog isku- stva, načina „testiranja mladih asistenata po prof. Dolencu“. Evo sjećanja:

Željezara Zenica poziva prof. Dolenca da prihvati neugodnu zadaću rješavanja komutacijskih teškoća dvaju velikih valjaoničkih motora valjaonice Bloom- ing, jer je električno postrojenje ove valjaonice upravo on, prije desetak godina, puštao u pogon.

Profesor trenutno nema vremena, pa za rješavanje te zadaće poziva na suradnju iskusnog Končarevca, dugogodišnjeg inženjera iz jedne od Končarevih ispitnih stanica, poznatog po velikom iskustvu u ispitivanju i istraživanju istosmjernih strojeva. Zadužen sam, kao njegov pomoćnik, pratiti starijeg i mnogo iskusni- jeg kolegu P. Z. Veselim se zadatku! Imat ću priliku učiti, graditi svoje vlastito iskustvo, a nemam, zapravo, nikakve odgovornosti s obzirom na sam problem rješavanja nepoznatih uzroka bitno pogoršane komutacije valjačkih motora, pravih 100 tonskih grdosija.

Inženjer P. Z. me prihvaća vrlo kolegijalno, gotovo da se on o meni više brine nego ja o njemu. Na licu mjesta obavljamo mjerenja po njegovim zamislima, ali mi postaje jasno da nismo na tragu rješenja problema. Posjet željezari i njezinoj najvažnijoj kariki u tehnološkom procesu valjanja čelika, Bloomingu, u prvom koraku je neuspješan. Istini za volju, ja sam bio zadovoljan viđenim, obavlje- nim i doživljenim. Postalo mi je jasno da su pogonske prilike u valjaonici koja godišnje 'izvalja' oko milijun tona čelika, vrlo zahtjevne. Prilikom obavljanja mjerenja sam se, vrlo često, gotovo svaki put kad je nešto puklo, zaškripalo, velikom bukom udaralo jedno o drugo, a da nisam ni znao što se zapravo događa, stresao, ponekad uplašen od buke kojoj nisam uvijek znao uzroka. Užas, pomišljao sam. Tko je lud da, ako ne mora, mjeri, ispituje i istražuje uzroke pogon- skih teškoća električnih strojeva u pogonu takve vrste.

Kolega P. Z. me zadužuje da prof. Dolenca obavijestim o negativnom rezultatu posjeta, a u isti mah da ga izvijestim i o nemogućnosti njegove suradnje na istraživanju konkretnog problema zbog obveza svojeg radnog mjesta u Končaru. Gotovo bezbrižno izvješćujem profesora o rezultatima posjeta željezari, posebno o nemogućnosti kolege P.Z.-a da nastavi istraživanje. Očekujem da ću dobiti uputu o daljnjem postupanju vezanom za probleme komutacije motora Bloominga, odnosno da će mi profesor naznačiti novo ime slijedećeg stručnjaka koji bi zamijenio kolegu P.Z.-a.

Prof. Dolenc me matira u četiri poteza!

Najprije pita, je li kolega P.Z. preporučio i dao ime svoga zamjenika koji bi na- stavio njegov posao na Bloomingu.

Odgovaram: ne, nije. Očekujem od vas, profesore, odgovor na to pitanje.

Profesor odgovara i odmah pita: Nemam nikoga u vidu. Imate li prijedlog za zamjenu?

Spremno odgovaram: Ne, nemam, profesore. Nikoga ne poznam tko se bavi ovom problematikom.

Tako, dakle, nastavlja profesor. Ako nemate prijedloga novog kandidata, tada posao preuzimate sami.

Nemoćno protestiram uzvikom: Ali, profesore, ja sam početnik u ovome poslu. Osim toga, bojim se pogona. U kratkom posjetu željezari upoznao sam pogonske prilike i uplašio se pogonske stvarnosti!

Slijedi mat!

To je dobro, jako dobro! Ako se vi bojite sami za sebe, tada se ja ne moram bojati za vas. Dakle, preuzimate problematiku komutacije valjaoničkih motora Bloominga! U svakoj poteškoći sam vam na raspolaganju. Počnite odmah! Vidjeli ste da je hitno.

Ubrzo mi je postalo jasno, da je moj učitelj ne samo izvrstan poznavalac elek- trotehnike, nego i iskusan redatelj u timskom rješavanju i najsloženijih tehničkih, a posebno elektrotehničkih zadaća, koje su, u pravilu, uvijek nabijene nepoznanicama struke za čije raspetljavanje i djelotvorno rješavanje treba imati, osim opsežnih stručnih znanja, tehničku intuiciju i veliko iskustvo. Imao sam priliku, u dugogodišnjoj suradnji s njime, uočiti njegovu želju i napor da svakom svom suradniku omogući ne samo stjecanje iskustva, nego i preuzimanje složenih timskih zadaća u ulozi voditelja cjelovitog projekta. Bio je uvijek spreman priskočiti u pomoć, ako bi problemi nadišli mogućnosti djelotvornog rješavanja bilo kojeg tima ili bilo kojeg njegovog suradnika. Ta ljudska sastavnica njegovog karaktera činila ga je, ne samo velikim i uspješnim stručnjakom, nego i čovjekom kojeg smo punim pravom i njegovom zaslugom, zvali tatek.

Epilog: Tijekom sljedećih tridesetak godina razvila se vrlo intenzivna suradnja Zavoda s Rudarsko–metalurškim kombinatom Zenica (RMK-Zenica). Osim opisanog problema, timski je uspješno rješavano 50-ak konkretnih zadaća (projekata) iz područja elektrostrojarstva i elektroenergetike, pri čemu su školu usavršavanja u struci prolazili, kako podmladak Zavoda, tako i stručni kadrovi RMK – Zenica. Na sličan način se organizirala suradnja i s 'Metalurškim kombinatom Smederevo' (MK Smederevo), 'Istarskim ugljenokopima Raša', 'Slovenskim železarnama', itd.



Marijan Ožanić:

Croatian Science




Croatia, An Overview of Its History, Culture and Science