Prof.dr. Slobodan
Lang na lijepom plavom Dunavu u Vukovaru,
odmah nakon mirne reintegracije Podunavlja u Republiku Hrvatsku
1997.-1998.
Fotografije dobivene ljubaznošću dr. Slobodana Langa.
Prof.dr. Slobodan Lang rođen je 1945.g. i stalno
nastanjen u Zagrebu. Osnovno i srednje
školsko obrazovanje te Medicinski fakultet
završio je u Zagrebu. Doktorirao je i položio
specijalizaciju socijalne medicine. Autor je više od 100
stručnih i znanstvenih članaka te autor i koautor više
knjiga.
Profesionalno
djelovanje i iskustva
Javno djelovanje profesora Langa započinje još u
gimnazijskim i studentskim danima i u svojoj, više od 40
godina dugoj karijeri, uspješno je obnašao brojne
visoke dužnosti i funkcije. Prof. dr. sc. Slobodan Lang bio je posebni
savjetnik Predsjednika RH za
humanitarna pitanja u razdoblju od 1993. do 2000. godine. Bio je
zastupnik u Županijskom domu Sabora RH, Veleposlanik u Ministarstvu
vanjskih poslova RH, voditelj hrvatske delegacije u Interparlamentarnoj
uniji te član Vijeća Europe. S osobitim uspjehom profesor Lang djelovao
je u vrijeme ratova na području bivše Jugoslavije kada je
svoj ugled, rad i iznad svega hrabrost nesebično stavljao u funkciju
spašavanja ljudskih života i pomaganja najugroženijima.
Prof.dr. Slobodan Lang u Bosni
i Hercegovini.
Fotografija dobivena ljubaznošću dr. Langa.
Temelj djelovanja profesora Langa bilo je prenošenje znanja,
povezivanje profesionalaca u praksi te trajno nastojanje da se stvara
«djelotvorno znanje». Prof. dr. sc. Slobodan Lang
naslovni je profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu na
Školi narodnog zdravlja „Andrija
Štampar“. Kao gost-profesor predaje i na
Medicinskom fakultetu u Mostaru. Bio je gost-profesor Škole
zdravlja u Bostonu u vremenskom razdoblju od 1985. do 1996.g. Od
1993.g. prvi je suradnik Centra za ljudska prava i javno zdravstvo na
Harvardu. Član je Kraljevskog udruženja liječnika javnog zdravstva
Velike Britanije. Član je Savjeta časopisa za ljudska prava i javno
zdravstvo, Harvard. Također je član Uredništva hrvatskog
časopisa Croatian Medical Journal. Predsjednik je Hrvatske mreže
zdravih gradova te predsjednik ljetne škole
“Zdravlje za sve” u Dubrovniku. Pokretač je Prvog
hrvatskog kongresa preventivne medicine te osnivač i glavni urednik
Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo.
Dr. Slobodan Lang i dr. Franjo Tuđman
Fotografije dobivene ljubaznošću dr. Slobodana Langa.
Programi i javnozdravstvene akcije unapređenja zdravlja Od 1986. do
1990. prof. Lang bio je član Izvršnog vijeća grada Zagreba i
sekretar Sekretarijata za zdravstvo. U tom periodu posebnu je pažnju
posvetio tada tek nadolazećim izazovima: organizaciji borbe protiv
epidemije nove bolesti – AIDS-a, rukovođenju u zdravstvu,
zbrinjavanju i ostvarivanju prava invalida, zaštiti okoline,
kvaliteti života oboljelih od raka te području ljudskih prava i
medicine. Svoju pionirsku ulogu ostvario je kao pokretač programa
prevencije AIDS-a, a svoje vizionarstvo učestvovanjem u pokretanju i
osnivanju svjetskog pokreta «Zdravih gradova», gdje
svojim djelovanjem Grad Zagreb svrstava među gradove lidere nove misli.
Dolaskom na mjesto vodeće osobe Sekretarijata za zdravstvo Grada
Zagreba 1986. godine profesor Lang pokrenuo je cijeli niz aktivnosti i
programa koji su i danas aktivni kao potvrđena praksa ili postignuća
koja označavaju temelje javnozdravstvenog djelovanja za građane
Zagreba. Pozicija prvog čovjeka za zdravstvo Grada Zagreba omogućila je
da se sagledaju brojni tada slabo prepoznati problemi u samom Gradu,
ali i da se Grad poveže s najaktualnijim i vodećim izazovima na
globalnoj sceni. Tako profesor Lang sa svojim suradnicima preuzima
ulogu glavnog nositelja skrbi za zdravlje svih sudionika Univerzijade u
Zagrebu, što više, u djelovanje po prvi put unosi
i elementa prevencije, tada gotovo nepoznate bolesti AIDS-a. Upravo
prepoznajući opasnost AIDSa
u samom njenom početku pokreće široku akciju i kampanje za
informiranje i podučavanje građana s ciljem što
sveobuhvatnije prevencije. Ovo potvrđuje organizacijom Prvog kongresa o
prevenciji AIDS-a u Zagrebu.
U svojem djelovanju profesor Lang najvećom odgovornosti profesionalca
smatra povezivanje i djelovanje za građane. Tu svoju odlučnost
uspješno dokazuje djelujući prema svim skupinama u
društvu i uključujući sve društvene skupine kao
ključne aktere
života Grada Zagreba. Kako bi osigurao punu snagu „građanskog
glasa“ pokreće osnivanje „Skupštine
zdravlja“ koja i službeno zasjeda u Starogradskoj vijećnici.
Time otvara pitanja ravnopravnosti i jednakosti građana pred sustavom,
a kao odgovor
organizira Koordinaciju invalida (zasjeda jednom mjesečno), redovite
javne tribine, Ambulantu Zdravog grada (neposredan kontakt građana s
gradskom upravom),...
U radu profesionalaca profesor Lang promiče i odgovornost sustava prema
građanima, tako uvodi obavezu redovitog izvještavanja
građana o zdravstveno stanju koje podnosi glavni sanitarni inspektor
Grada Zagreba. Ovakav oblik izvještavanja pokazao je iznimnu
snagu kod dramatične epidemije trovanja gljivama 1988.
ekoloških incidenata na ranžirnom kolodvoru 1989, vodenim
bujicama i sljemenskim poplavama 1989 te osiguranju zdravstvene
ispravnosti i korištenju rekreacijskog kompleksa
„Jarun“. Potvrda uspješnosti ovakvog
načina izvještavanja jest i pokretanje posebnog
„Ekološkog biltena“ –
pionirskog pothvata o osvješćivanju ekoloških
prijetnji za zdravlje građana.
Fotografija dobivena ljubaznošću dr. Slobodana Langa.
Zasigurno jedan od najvećih uspjeha toga perioda jest dovođenje Grada
Zagreba na lidersku poziciju svjetskog pokreta „Zdravih
Gradova“. Značenje ovog postignuća potvrđuje i dodjela
domaćinstva organizacije Svjetske konferencije «Zdravih
gradova» Gradu Zagrebu, u 2008.godini, a u povodu 20 godina
uspješnog djelovanja. Tako je Grad Zagreb dobio značajnu
ulogu u ovom projektu od samog početka, jer je 1987. godine postao
njegovim projektnim gradom, a u jesen 1988. bio je domaćin Konferenciji
europskih zdravih gradova, koja je tijekom Atenske konferencije 1998. i
označena kao službeni početak Europskog projekta zdravih gradova.
Paralelno s djelovanjem na međunarodnoj sceni Grad Zagreb postaje
primjer i model drugim gradovima.
Fotografije dobivene ljubaznošću dr. Slobodana Langa.
Neposredno po osamostaljenju Republike Hrvatske formira se i Hrvatska
mreža zdravih gradova, registrirana 1992. godine, kao jedna je od
najstarijih europskih nacionalnih mreža Zdravih gradova i među prvim
registriranim nevladinim udrugama u Republici
Hrvatskoj. Predsjednik Hrvatske mreže zdravih gradova tada postaje
prof.dr.sc. Slobodan Lang. Mreža danas okuplja više od
50-tak gradova i županija koji aktivno razvijaju programe i praksu
unapređenja zdravlja za svoje građane.
Mirotvorstvo, djelovanje u Domovinskom ratu i humanitarni rad Već
sudjelovanjem u studenskim pokretima u SAD-u, Europi i naposljetku u
Hrvatskoj profesor Lang iskazao je svoju opredijeljenost borbi za
ljudska prava, jednakost i humanost. Osim kroz svoj profesionalni rad
prava potvrda ovog opredjeljenja dolazi pojavom ratnih prijetnji, a
kasnije i dramatičnih stradanja na području bivše
Jugoslavije. Kronologija mirotvornog djelovanja i humanitarnog rada
profesora Langa započinje pomaganjem rudarima u štrajku
glađu na Kosovu 1989.g., zatim nastojanjima u sprečavanju sukoba u
Hrvatskoj i Jugoslaviji 1988. – 1990.g., djelovanjem među
ugroženim grupama u Hrvatskoj 1990.g., protestom protiv ratnih sudova
JNA u Zagrebu
1991.g., skupom protiv antisemitizma u Zagrebu 1991.g. Opredijeljenost
za djelovanje pod svaku cijenu i u najtežim ratnim okolnostima profesor
Lang iskazao je suorganiziranjem Konvoja
“Libertas”
za Dubrovnik 1991.g.,
zaštitom zarobljenika 1991.
– 1995.g u Bosni
i Hercegovini, organizacijom
zaštite i brige za prognane i izbjegle u RH, organiziranjem
i vođenjem “Bijelog Puta” za Novu Bilu
i Bosnu
Srebrenu 1993.g. vođenjem akcije „Spasimo život“ i
povratka u Veliku Kladušu 1995. i
1996.g.
Djelovanje i vizionarstvo istinskog zdravstvenog radnika dokazao je
pokretanjem i organizacijom izgradnje bolnice „Dr. fra Mato
Nikolić“ u Novoj Biloj, te iniciranjem i osnivanjem
Medicinskog Fakulteta u Mostaru, kao temeljima zaštite
ugroženih grupa u
Bosni i Hercegovini.
Stvaranje
„Novog javnog zdravstva“
Završetkom rata i mirnom reintegracijom okupiranih područja
javlja se potreba za sveobuhvatnim sagledavanjem i osnaživanjem
javnozdravstvene djelatnosti i ukupne skrbi za zdravlje.
Prepoznavši tu potrebu profesor Lang bio je inicijator i
utemeljitelj prvog Hrvatskog kongresa za preventivnu medicinu i
unapređenje zdravlja. Hrvatski kongres preventivne medicine i
unapređenja zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem održan je od 26. do
29. 11. 2003. godine. Na Kongresu su tada po prvi put aktivno
učestvovali Predsjednik Republike, Ravnatelj Europskog ureda SZO,
Ministar zdravstva, Nadbiskup zagrebački i niz uglednih međunarodnih i
hrvatskih stručnjaka. Prikazano je više od 300 radova i
održano 12 ciljanih radionica. Rezultat Kongresa je knjiga sažetaka,
monografije «Hrvatski zavod za javno zdravstvo od osnutka do
danas, 1893 – 2003», i «Tko je tko u
hrvatskom javnom zdravstvu», knjiga «Pedeset
savjeta za zdravlje», i Povelja profesionalizma. Na istom
kongresu profesor Lang bio je inicijator pokretanja Hrvatskog časopisa
za javno zdravstvo (HČJZ), čiji je glavni i odgovorni urednik. HČJZ je
utemeljen 2003. godine s ciljem jačanja narodnog zdravlja znanjem te
radi obnavljanja tradicije „Zdravstvenih novina”
Škole narodnog zdravlja
„A.Štampar“, koje su izlazile u periodu
od 1947. do 1957. godine. HČJZ je prvi hrvatski medicinski časopis
u elektronskom izdanju, potpuno dostupan bez naplate, na
hrvatskom jeziku. Prvi broj HČJZ-a izašao je u online obliku
2005. godine na www.hcjz.hr
i od tada redovito godišnje izlaze četiri broja. HČJZ je kao
najvredniji resurs odredio profesionalce javnog zdravstva,
pristupio stvaranju mreže javnog zdravstva, odabrao oblike njihove
suradnje i postavio nove standarde u promišljanju i
djelovanju u javnom zdravstvu.
Za svoj rad i djela profesor Slobodan Lang primio je više
desetaka priznanja, nagrada i odlikovanja, među kojima navodimo
najznačajnije:
Medalja Ministarstva
pomorstva Republike Hrvatske - Priznanje za prinose slobodi vječnoga
Dubrovnika u teškim vremenima 1991 i 1992.
Pojedinosti
s lančića koje dr.
Slobodan Lang nosi oko vrata. U sredini je znak Bolnice Nova Bila, BiH.
Izgradnju bolnice potaknuo je dr. Lang, a predložio je i ovaj znak
bolnice.
Bolnica je izgrađena potporom Republike Hrvatske.
Fotografija dobivena ljubaznošću dr. Langa.
Dvije
legende Lašvanske doline: fra Mato
Grebenar i dr.
Slobodan Lang.
Fotografirao D.Ž.
Branko Čulo - Ante Lauc u emisiji Glagoljica u Osijeku dne 9. ožujka
2016.
Branko Čulo, Franjo Grebenar i Slobodan Lang
Branko Čulo, blizak suradnik profesora Langa tijekom humanitarnih
operacija Libertas (deblokada Dubrovnika I, II, 1991.), Bijeli put (srednja Bosna 1993.) i Spasimo život [PDF] (1995.).
Branko Čulo je sa svojim kolegama organizirao je 2006. hodočašće
"Lanac istine o generalu Anti Gotovini i Domovinskom ratu" od Hrvatske
do Haga.
Godine 2008., s istom je svrhom organizirano hodočašće od Vukovara do Dubrovnika.
Otvaranje izložbe Ranjeni Krist dr.
Slobodana Langa i g. Ivana Matkovića - Laste dne 10. veljače 2002. u
Vinkovcima.
Ana Borovečki,
Slobodan Lang: A Guide to the
History of
Medicine in Old
Dubrovnik [PDF],
48 pp, Andrija Štampar School of
Public Health, Zagreb 2007, bilingual Croatian-English edition
Dr. Slobodan Lang u Dubrovniku 1991., četvrti s desna. Drugi s desna
prof. Alojzije
Prosoli, drugi s lijeva pjevač
Đelo Jusić.
Fotografija dobivena ljubaznošću dr. Slobodana Langa.
Branko Čulo, Osijek: Lanac istine
(pogledajte u desnom stupcu pod DOKUMENTI)
dr. Slobodan Lang i
dr. Vesna Ivanović: Pisma
predsjedniku
Dr Franji
Tuđmanu od savjetnika Dr Slobodana Langa,
12. listopada 2009., [PDF],
291 str.
Slobodan Lang on the ruins of the Catholic church in Kupres,
destroyed during the
Serbian aggression on Bosnia and Herzegovina.
Photos by the courtesy of dr.
Slobodan Lang.
Neke od posljedica srpskog razaranja Sarajeva.
Fotografije dobivene ljubaznošću dr. Slobodana Langa.
Naša,
Vaša i
Njihova Hrvatska, članci
objavljeni
u
tjedniku Hrvatski list, Zadar, [PDF],
35
str SADRŽAJ:
1. Pismo
generalu Mirku Norcu i Marku
Perkoviću Thompsonu: Svi zajedno suprotstavimo se ovom neviđenom valu
antihrvatstva! 5.
lipnja 2008.
Na
Dan branitelja sud je izrekao
duboko nepravednu presudu generalu Mirku Norcu koja predstavlja uvredu
i provokaciju. Moja bol i osjećaj nepravde preduboki su Gospodine
Perkoviću, vas ne ţalim zbog napada koje doţivljavate, nego vam ovim
tekstom iskazujem poštovanje. Vrijeđa me što vas
napadaju
zbog navodnoga antisemitizma. Podrijetlom sam iz obitelji stradalih u
holokaustu, al i nači n na koj i vas se napada oživljava sjećanja na
optužbe totalitarnih društava
2. Molitva
hrvatskih branitelja Gospi
u Lourdesu, 19. lipnja 2008.
Potpuno
smo svjesni da uloga
povijesti nije u okretanju prošlosti već u stvaranju danas i
sutra, a da će ishod bitke za istinu o hrvatskoj povijesti značajno
utjecati na hrvatsku drţavu, narod i ljude u vremenu koje je pred
svima. Zašto ove, 2008. godine, na trg nisu došli
predstavnici Hrvatske akademije, Sveučilišta, Matice
hrvatske;
gdje je bio ministar znanosti i edukacije i svi drugi koji su danas
potrebni i odgovorni u bitci za istinu o obrani i stvaranju hrvatske
države?
3. Hrvatsku
treba braniti, 3.
srpnja 2008.
Thompsona
najviše napadaju
Slavko Goldstein, Ivo Banac i Vesna Pusić. Ove kritičare povezuje i
činjenica da nitko od njih nije sudjelovao u obrani Hrvatske i da su
dvoje od njih značajan dio tog vremena proveli u inozemstvu. Nisu bili
na mjestu stradanja, nisu se bojali, pomagali stradalima,
smještali prognane, pokapali ubijene - nisu se molili, ni
dajući
vlastiti, ni spašavajući tuđe živote; nisu mislili
što
činiti, kako spasiti, gdje pokopati; nisu slušali ni pjevali
glazbu i pjesme vjere i nade. Nakon rata nisu otišli ni
prognanicima, ni udovicama, ni djeci poginulih; nisu obišli
mjesta stradanja i nisu pitali branitelje. Zatvorili su oči,
uši
i srce za Hrvatsku. Pjevali smo 1991. godine Juru i Bobana. Ta je
pjesma bila izvor snage i hrabrosti, i to će ostati. Nitko ju danas ne
mora pjevati ni voljeti, ali nikada ne ću ni prihvatiti da ju se
zabranjuje ili kleveće.
4. Thompson
i Woodstock, 17.
srpnja 2008.
Moćni
nikad nisu shvaćali
dobrotu, mir i mlade. Thompsonovim se koncertom ponovno bavim iz dvaju
razloga. Prvo, jer se o svjetskim odjecima tih koncerata zna premalo i
fragmentarno i jer se u prvi plan ne stavljaju ocjene Thompsona i
njihova razložitost, nego imena i funkcije pojedinaca koji te ocjene
izriču.
Pred
Božić 1998. pisao sam
Bušiću u zatvor: "Vaša je obveza da se vratite u
Hrvatsku
i širite mir među ljudima, bez obzira na vjeru i
nacionalnost."
6. Moj
doček Zvonka Bušića
(2), 11. rujna 2008.
Prije
odgovora na pitanje je li
Bušić terorist, oni koji ga takvim bespogovorno smatraju,
neka
odgovore na pitanje je li se Jugoslavija koristila drţavnim terorizmom
unutar i izvan zemlje protiv Hrvata.
7. Nove
antisemitske i antihrvatske
laži o dijamantima, 2.
listopada 2008.
Što
se tiče dijamanata,
bio bih ponosan da se doista radi o ţidovskom blagu. U onim
teškim danima Ovčare, Dubrovnika, razaranja i ubijanja
cijele
Hrvatske, uz međunarodno nerazumijevanje i blokadu nabavke oruţja,
prognanici, bolesnici, žene, djeca, starci i branitelji dramatično su
trebali da nam se omogući obranu ţivota svakog čovjeka i cijelog
naroda. Ako je židovskim dijamantima to omogućeno, onda je to najbolje
ikada upotrijebljen novac, bilo čiji, a ne samo židovski.
8. Dr. Juraj Njavro,
čovjek koji je
izrastao iz velike škole patnje hrvatskog naroda! 25.
rujna 2008
Napad
na Vukovar bio je i izravna
bitka između JNA i četnika s jedne, i dr. Njavre s druge strane. Oni su
sa svih strana i svim oružjima napali ljude i grad, ubijajući,
ranjavajući i razarajući - čineći zlo, a on se zatvorio u svoju
bolnicu, u kiruršku salu i činio dobro. Što je
bilo
više napada i stradanja, to je on duže operirao i pomagao.
9. Nove
antisemitske i antihrvatske
laži o dijamantima, 2.
listopada 2008.
Što
se tiče dijamanata,
bio bih ponosan da se doista radi o ţidovskom blagu. U onim
teškim danima Ovčare, Dubrovnika, razaranja i ubijanja
cijele
Hrvatske, uz međunarodno ne-razumijevanje i blokadu nabavke oruţja,
prognanici, bolesnici, žene, djeca, starci i branitelji dramatično su
trebali da nam se omogući obranu života svakog čovjeka i cijelog
naroda. Ako je židovskim dijamantima to omogućeno, onda je to najbolje
ikada upotrijebljen novac, bilo čiji, a ne samo židovski.
10. Prodajom
Inina udjela MOL-u
prevareni su branitelji i mali dioničari!
9. listopada 2008
Braniteljima
je Vlada uskratila
pravo na raspolaganje imovinom uvlačeći ih u novu rasprodaju nacionalne
imovine za nekoliko kuna na računu
11. Ministar
pravosuđa –
stručnjak ili političar? 16.
listopada 2008
12. Zdravi
grad, 23. listopada
2008
Zdravi
gradovi u ratu,
pojedinačno i kao mreža (Dubrovnik, Vinkovci, Osijek, Split, Metković,
Rijeka, Pula, Sisak) ispisali su veličanstvene stranice hrvatske
povijesti, hrabrosti, čovječnosti i vjere, istinski pozivajući na novi
a Europi i svijetu toliko potrebni humanizam. Nakon rata pridružili smo
se stvaranju države i ponovno krenuli među ovaj predivni i napaćeni
narod da mu iskažemo ljubav i divljenje, pružimo ruku i okupimo ga,
pozovemo da ima nade i da možemo graditi bolju i Hrvatsku i svijet.
Sada je u Zagrebu ponovno održan Kongres zdravih gradova, vjerojatno
najvećeg pokreta zdravlja današnje Europe i svijeta. Zagreb
je
bio domaćin, a cijela Hrvatska na prvoj crti zalaganja za bolji svijet.
13. Nemojmo
se boriti protiv zla,
nego povedimo bitku za dobro! 30.
listopada 2008
Gospodine
premijeru, odabrali ste
tri suradnika (Šimonović, Karamarko i Faber) u borbi protiv
mafije, organiziranog kriminala, terorizma ... Upozoravam Vas da se od
Abrahama na ovamo zna da treba okupiti najmanje deset dobrih ljudi.
Okupite dobre ljude, vjerujte prije svega u vlastiti narod. U Hrvatskoj
ima puno dobrih ljudi
14. Završeni
predsjednički
izbori u SAD-u i započeti Predsjednički izbori u RH, 13.
studeni 2008.
Nije
izabran zato što je
crnac, nego zato što ima bolje ideje. I u Hrvatskoj je
vrijeme
za promjene.
15. Istina
o Hrvatskoj državi,
27. studeni 2008.
Dvadeseto
stoljeće u Europi bilo
je vrijeme kolonijalizma, totalitarizma i rata, uz potpuno oslanjanje
na oruţje, mrţnju, nasilje, suđenje i osvetu. Samo se Hrvatska
uspješna obranila. Teško je ovakvu istinu i
saslušati i razumjeti, a kamoli prihvatiti. Još
ju je
teţe obrazložiti, opisati i dokazati. Ipak, upravo je to istina koju
vam nastojim iskazati.
16. Neka
im Bog oprosti sve laži o
Tuđmanu, 11. prosinca 2008.
Dr.
Tuđman kojemu sam bio
savjetnik, volio je vlastiti narod, ali nije imao predrasuda ni prema
komu. Otkad sam mu postao savjetnik pa do smrti nikad ga nisam čuo da
negativno govori o drugim narodima i vjerama. Bio je svjestan politike
granica u današnjoj Europi i nije tražio promjene za
Hrvatsku.
17. Goldsteinova
knjiga 'Hrvatska
1918. – 2008.' pamflet je koji vrijeđa žive i mrtve,
25.
prosinca 2008
Tražim
od Haaškog suda da
ne rabi ovu knjigu, od akademske zajednice i medija da se ne koriste
njome jer je u suprotnosti s istinom. Od javnih knjižnica traţim da ju
ne naručuju, a od ministra prosvjete da ju ne koristi u edukaciji. Od
autora i recenzenata traţim da se ispričaju javnosti, a od Mesića i
Sanadera da se ograde od ulizivačkih pohvala. Opširnije.
18. Hrvatska
Hanuka 2008., 1.
siječnja 2009.
Sjedimo
sa zagrebačkim rabinom na
Trgu bana Josipa Jelačića i gledamo ukrašene božićne borove
i
ogromnu Menoru. Poštujem svih, ali moj Božić je s' "Ranjenim
Kristom" u svim hrvatskim domovima koje smo branili, a Hanuka u
domovima Židova kojima smo pružili pomoć
19. Hrvatsko
bi iskustvo moglo
doprinijeti prekidu sukoba u Gazi!,
8. siječnja 2009.
Svijet
koji ne vidi, ne čuje i ne
rabi hrvatska iskustva sprječavanja genocida i zaustavljanja rata, već
tome čak sudi, nema šanse izbjeći buduće ratove, genocide i
nuklearnu katastrofu. A mi smo prvi na svijetu pokrenuli sprječavanje
genocida i etničkih progona. Hrvatska obrana je prva u kojoj se nije na
nasilje odgovorilo nasiljem. Silu smo rabili samo u slučaju neuspjeha
nenasilne obrane, i to što manje i što kraće.
20. Zašto
mislim da je
Goldsteinova „Povijest“ neprihvatljiva,
19. veljače
2009.
Povijest
obrane moralno je
nasljeđe koje predajemo svojoj djeci i narodu kako bi bili bolji ljudi
i stvarali bolju Hrvatsku. Svijetu prenosimo svoje iskustvo, za pomoć
ljudima bilo gdje kada i m je potrebno. Odgovornost prema budućnosti
obvezuje nas na istinu, ne zbog mrţnje, progona, razaranja ili
kaţnjavanja, već kako bismo činili i ostvarivali dobro.
21. Komu
je stalo do demonizacije
Hrvatske, 26. oţujka 2009.
Zločini
1945. uvreda su za sve
ţrtve prije 1945. Današnja intelektualna,
sveučilišna,
medijska, politička i akademska Hrvatska drastično je podijeljena
stavom o prihvaćanju demonizacije Hrvata ili ne. Ovo se nastavlja
napadima na obranu Hrvatske, branitelje, predsjednika Tuđmana,
Katoličku crkvu ... Hrvatsku treba osloboditi demonizacije u zemlji,
svijetu i prije svega pred mladima Hrvatske.
22. Dajmo
žrtvama lijepu riječ i
pravo na grob!, 16. travnja
2009.
23. Moje
predstavljanje knjige o
Thompsonu, 7. svibnja 2009.
U
demokraciji je samo jedan
odgovor na članak, predavanje, knjigu ili pjesme koje vam se ne
sviĎaju. Napravite drugi članak, drugo predavanje, drugu knjigu i druge
pjesme. Klima progona Thompsona nespojiva je s načelima demokracije.
24. Presuda
Glavašu i
našem pravu na sječanje!, 14.
svibnja 2009.
Sramota
je što se u
obranjenom Osijeku prije počelo suditi Glavašu koji je vodio
obranu, nego onima koji su je planirali i zapovijedali.
25. Što
je prava hrvatska
kriza? 21. svibnja 2009.
Hrvatska
nije bila u krizi dok se
branila od agresije, stvarala državu, međunarodno uključivala,
razvijala demokraciju. Znala je što hoće i povezivala ljude.
Hrvatska je trebala zatim stvoriti svoj ih deset zapovij edi, međutim
krenula je putem «zlatnog teleta». To je prava
hrvatska
kriza.
26. Na
ovim izborima nitko nije
pobijedio, 11.
lipnja 2009.
Birači
su svojim glasovima samo
pozvali izabrane da se dokažu rezultatima. Pobjednike ćemo znati za
četiri godine kada vidimo što je postignuto.
27. Sanaderova
ostavka državnički je
čin, 9. srpnja 2009.
Sanader
je svojom ostavkom pozvao
Hrvatsku da sagleda svoje stanje i donese što prije odluke
nužne
za rješavanje sadašnjih teškoća i
budućeg razvoja.
Upoznati se s postojećim stanjem i pokretanjem što većeg
broja
ljudi trebalo bi što brže. Da bi on to postigao', odlučio se
za
metodu 'Crnog labuda', koju je ostvario svojom ostavkom. Mislio je i
želio dobro
28. Langova
analiza predsjedničkih
kandidata, 13.
kolovoza 2009.
Birajmo
na temelju doprinos
obrani zemlje, karaktera i sposobnosti kandidata!
29. Križ
naš svagdašnji, 27.
kolovoza 2009.
Križ
je poziv na moralne
vrijednosti u ovoj moralnoj krizi. Na kraju mandata današnji
predsjednik RH svojim najvećim uspjehom smatra umirovljenje hrvatskih
generala jer je tako navodno spriječio drţavni udar. Drţavni udar je
kazneno djelo i za njega se provodi istraga, suđenje i kaţnjava se, a
ne šalje se u mirovinu. Istina je da nikakvog plana drţavnog
udara nije ni bilo
30. Ne
nasjedajmo na Radmanov traktat
protiv demokracije! 10.
rujna 2009.
Tuđman
je vjerovao da samo
ponosan narod može biti slobodan, a samo ponosan čovjek sretan. Nekad
se to činilo 'nediplomatski' , ali kada nakon Tuđmanove smrti stranci
nisu došli na pogreb, a narod se u nepreglednoj koloni
tišine, korak po korak, penjao uz Pantovčak, bilo je
više
dostojanstva, nego u današnjim manifestacijama
naših i
stranih političara na koje narod ne dolazi.
31. Hrvatska
se prestala brinuti za
mir i humanizam! 24.
rujna 2009.
Skrivanje,
laganje i razaranje
prošlosti spada među najveće zločine sprječavanja
ostvarivanja
sadašnjosti i pripremanja za budućnost. Ne dajte se zavarati
pričama da sila ne moţe razoriti sjećanje i ubiti ideale. Na ţalost,
njih se moţe razoriti, a kada su mrtvi, ne može ih se oživjeti
32. I
danas politika manipulira
Jasenovcem kao i 50 jugoslavenskih godina, 22.
listopada
2009.
'Pravo
na grob' zbog
nerazumijevanja i zlonamjernosti izokrenuto je u navodno
miješanje kostiju pa je tako spriječen pokop ţrtava. Tuđman
nikad nije traţio pomirenje, već je smatrao da je s hrvatskom slobodom,
. vrijeme i ustaša i partizana postalo prošlost,
a da se
danas koristi samo da dijeli mlade.
33. Bio
je heroj svima, 5.
studenog 2009.
In
Memoriam. Umro je dr. Marek
Edelman, liječnik, zapovjednik ustanka u varšavskom getu.
Bio je
učitelj čovječnosti, domoljublja, lječništva i –
židovstva.
34. Dokle
sežu granice hrvatskog
sluganstva, 3.
prosinca 2009.
Do
kada će nam hrvatske granice
određivati stranci. Hrvatska politika i javnost o tome znaju
nedopustivo nedovoljno, hrvatske granice i njihove promjene otvorene su
rane koje se hrvatska politika gotovo ne usudi liječiti.
35. Ocijenimo
politiku prije i
poslije Tuđmana,10. prosinca
2009.
Pa
ćemo spoznati koliko je bio
velik. Deseta obljetnica smrti prvoga hrvatskoga predsjednika.
36. Kardinalova
misa nade, 17.
prosinca 2009.
Kakav
je ovo svijet - istoga dana
Barracku Obami Nobelova nagrada za mir, hrvatskim generalima suđenje u
Haagu, a prodane hrvatske duše zapovjedile pretres stanova
hrvatskih časnika.
37. Je
li Josipovićeva pravda za
Hrvatsku ili je to pravda nad Hrvatskom, 7.
siječnja 2010
Pravda
je osloboditi Hrvatsku i
sve optuţene u Haagu od sramotne optuţbe za zločinački pothvat, ali o
tomu SDP-ov kandidat ne govori. Zločin je agresija, obrana je
junaštvo. Dok se ova pravda ne ostvari, sve drugo je manje
vazno. Ova pravda je glavna obveza pred-sjednika RH.
38. Moje
pismo predsjedniku Josipoviću, 21.
siječnja 2010
Hrvatska
već deset godvdaina nema
ni viziju ni strategiju, u svijetu je ponižena i ne shvaćena, u zemlji
je došlo do rascijepa politike i društva, ljudi
su podij
eljeni i sukobljeni, opljačkani i odbačeni. Zaustavljen je razvoj
demokracije, besramno smo zaduženi, ograničene su mogućnosti javnog
govora, proširena je korupcija, prodaje se vlastita zemlja,
nemamo međunarodne politike, mnogi su u siromaštvu, a mladi
neza-posleni. Hrvatska je deset godina bez misli, nade i dostojanstva.
39. Pošta:
Moje pismo dr. Ivi
Josipoviću - otvorite Hrvatsku mišljenju! 4.
veljače
2010
Gospodine
Lang niste sami ni
jedini u svojim molitvama za Hrvatsku!
40. Povlačenje
tužbe nije stvar
srpsko-hrvatske nagodbe nego spoznaje i očuvanja istine! 11.
veljače 2010
Ni
predsjednik Josipović,
ni,Vlada, ni Sabor nemaju moralno pravo zataškati svijetu
istinu
o stradanjima koja su se dogodila, a povlačenjem tužbe protiv Srbije za
genocid, to bi se dogodilo.
41. Bog
me spasio, 4.
ožujka 2010.
i
ostavio da branim hrvatski
narod od svih laži (razgovarao: Ivica Marijačić)
42. Moje
otvoreno pismo predsjedniku
Srbije Borisu Tadiću, 11.
oţujka 2010
Da
su se Hrvati mogli vratiti u
svoje domove, Oluja ne bi bila potrebna i Srbi ne bi otišli!
43. Ovo
je zločin riječima prema
hrvatskom narodu, 18.
oţujka 2010
44. Hrvatski
bijeg od slobode, 25.
oţujka 2010
Na
Nadinom ću grobu moliti za
nju! Hodočašće u Krašić na misu povodom 50
godišnjice smrti bl. Kardinala Alojzija Stepinca i sve nakon
toga.
45. Dr.
Esther Gitman: Stepinac je
spasio najmanje 400 Židova, 1.
travnja 2010
Kao
i mnogi Hrvati, i Stepinac
je želio nezavisnu Hrvatsku, ali se već
u svibnju 1941. odbio pridružiti Paveli ću u dvjema diplomatskim
misijama - posjetima vojvodi od Spoleta i traženju od Vatikana da
službeno prizna NDH. Nacistički general u Zagrebu izjavio je: "Da ma
koj i biskup u Njemačkoj ovako javno govori, ne bi se živ spustio s
propovjedaonice."
Zahvaljujem
dr. Slobodanu Langu na dopuštenju za objavljivanjem ovog
priloga.
D. Žubrinić
Branko Čulo (Osijek) i D.Ž. u Zagrebu s najnovijim dvojezičnim
izdanjem knjige
SAVING LIFE / SPASIMO ŽIVOT
objavljene godine 2016.
Profesor Slobodan Lang nije doživio novo, hrvatsko-englesko izdanje ove
knjige,
na pripremi koje je radio zajedno s kolegama Čulom i Domazetom.
Preminuo je 23. veljače 2016. godine.
Lang, Čulo, Domazet: SAVING LIFE / SPASIMO ŽIVOT
[PDF]