Glagoljica u Tkonu na otoku Pašmanu
Tkon je lijepo obalno mjesto na sjevero-istočnoj strani
otoka Pašmana, točno nasuprot Biograda, s kojim je povezan trajektnom
linijom.
Prema informacijama dostupnim u Župi Tkon, ta je župa od 15. st. do danas imala je 76 svećenika glagoljaša. Sačuvane su matične i druge knjige pisane brzopisnom glagoljicom:
- tri matice krštenih
- dvije matice vjenčanih
- tri matice umrlih
- dvije matice krizmanih
- glagoljske madrikule bratovština skule sv. Tome, sv. Ante i Gospe od sedam žalosti.
Radi se o trinaest kodeksa pisanih od 1613. do 1816. g. Župska crkva sv. Tom apostola u Tkonu smatra se najljepšom ruralnom crkvom Zadarske nadbiskupije. U njoj se njeguje glagoljaško pjevanje.
Grozdana Franov Živković u sažetku jednog svojeg rada daje sljedeće podatke o glagoljičkim maticama u Tkonu:
Župski arhiv u Tkonu posjeduje jedanaest misala i brevijara tiskanih glagoljicom.
Do danas su se očuvali domaći glagoljaški napjevi za stalne dijelove Mise i druga bogoslužna slavlja. Jedino se još u Tkonu uskrsna posljednica "Žrtvi vazmenoj" pjeva na starom napjevu u dijaloškom obliku.
U
Arhivu Zadarske nadbiskupije nalazi se Glagoljsko-latinična madrikula
Bratovštine Tila Isukrstova 1630.-1861., kao i Bratovštine Gospe od
Sedam Žalosti, 1772.-1816.
Izvori:
- Župa Tkon
- Tri glagoljske matice krštenih župe sv. Tome u Tkonu, 1613. - 1821., prir. Pavao Kero, Zadar, 2013. (Monumenta glagolitica Archidioecesis jadertinae, Vol. XIV.)
Tkonski fragmenti u Berčićevoj zbirci:
I. dio (brevijari)
- list 2, fragment brevijara iz 15. st. dobiven u Tkonu od Pletikose
- list 14, fragment brevijara iz 13. st., Tkon
- list 16, fragment iz istog brevijara kao prethodni
- list 17, fragment brevijara iz 15. st., Tkon
- list 19, fragment iz 15. st., Tkon
- list 60, fragment brevijara iz 15. st., Tkon
- list 61, fragment brevijara iz 15. st., Tkon
- list 62, fragment brevijara iz 15. st., Tkon
II dio (misali i zbornici)
- fragment misala iz 15. st., Tkon
Ivan Berčić je dolje desno zapisao "iz Tkona" (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu).
Upisana je i godina preuzimanja lista - 1850.
Ivan Berčić je gore desno zapisao "Tkon" (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu).
Upisan je i datum preuzimanja lista - 31. 18. 1869.
Tkonski zbornik, 16. st.
Zatamnjeni dio glagoljičkog teksta je u izvorniku ispisan crvenom tintom.
Pretisak Tkonskog zbornika je 2001. g. objavio Slavomir
Sambunjak, profesor na Sveučilištu u Zadru.
Tkonski zbornik je bio i tema doktorske disertacije [PDF],
koju je na Sveučilištu u Zadru obranio Ante Topčić 2016. g.
Prema Eduardu Hercigonji, Tkonski zbornik je najvjerojatnije nastao na lličko-krbavskom području. Već u 16. st. se nalazio u Tkonu i tu je bio skroz do 19. st., kada je dopremljen u Zagreb.
Pašmanski brevijar, 14. st.
Izgubljena inkunabula iz 1492. g.
(spominje se u Tkonskom zborniku)
To je treća po redu hrvatska glagoljička inkunabula, od ukupno
njih šest. Prva je Misal iz 1483.,
druga je Kosinjski brevijar iz
1491.
štampa u kući
meštra Pelegrina
iz Bolone, a bih ja
fra Matij Zadran-
in on ki ju složih.
Ovdje fra Matija Zadranin svojom rukom piše u Tkonskom zborniku da je
1492. dao tiskati svoju glagoljički ISPOVID u kući meštra Pelegrina iz
Bolonje. Radi se o
izgubljenoj inkunabuli. Fotografija je dobivena ljubaznošću g. Darija
Tikulina iz Zadra.
Glagoljičke natpise u Tkonu popisao je ak. Branko Fučić u svojem djelu Glagoljski natpisi [PDF] objavljenom 1982. g., na str. 342-348, pod rednim brojevima od 424 do 440, tj. ima ih ukupno sedamnaest. Najstariji je iz oko 1450. g.
Benediktinci na
Ćokovcu kod Tkona
Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na bradu Ćokovac kod Tkona,
s pogledom prema Biogradu i Sv. Filipu i Jakovu.
Snimljeno 2023. s južne strane samostana, s pogledom na kopno (u
pozadini se nazire istočni dio Velebita).
Snimak istog samostana 1925. sa
sjeverne strane.
Zapušten samostan 1920ih, prazan i opljačkan još od ukinuća samostana za vrijeme fatalne francuske uprave početkom 19. st.
Zahvaljujem g. Draženu Pribiloviću (Tkon) i gđi. Ljiljani Troskot (Zagreb) na posredovanju.
Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu (glagoljički natpisi klesni u kamenu su iz 1517., 1523., 1531., i još nekoliko manjih natpisa - iz 1584., 16. st., 1612., 1618., i dva glagoljička grafitija)
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Regula sv. Benedikta pisana glagoljicom (konac
14. st.):
Poslije anglosaksonskog prijevoda u 10. st. i armenskog u 12. st. (vidi [Hannick, str. 187]), ova Regula pisana hrvatskom glagoljicom je najstariji sačuvani prijevod Pravila sv. Benedikta s latinskog na neki drugi jezik.
Drugim riječima, Rogovska Regula sv. Benedikta pisana hrvatskom glagoljicom u 14. st. je jedna od najstarijih regula benediktinaca u svijetu koja nije bila pisana na latinskom jeziku. Ujedno je i jedna od najstarijih koja nije pisana latinicom.
Nadpis na nadvratniku samostanske blagovaonice na Ćokovcu iz 1517.
Ovaj je nadpis već opisan u monografiji Branka Fučića Glagoljski natpisi (str. 344),
s popratnim precrtom. Ovdje dajemo fotografiju nadvratnika.
1517. aprila nad(a)n
29. priur dom Anto Bogd(a)nn-
ić učini to
Taj nadpis spominje i Rudolf Strohal u svojoj knjigi Hrvatska glagolska knjiga u svojoj Skrižaljki na str. 61.
Lit. samostan-cokovac.hr
Glagoljaško
pjevanje u Tkonu
Pučko glagoljaško crkveno pjevanje u izvođenju udruge Crkveni pučki
pivači
Zdravo tilo Isusovo - Tkon, otok Pašman (glagoljaško pjevanje)
Bratovštine u Tkonu
S
područja Tkona je evidentirano pet bratovština. Vidi [Franov-Živković,
O Kaljskim bratovštinama od 14. stoljeća do početka 20. stoljeća, str.
180].
Sačuvane matične knjige iz Tkona:
- Matica vjenčanih, Tkon, 1651.-1838. (Zadarski državni arhiv)
- Matica mrtvih, Tkon, 1655.-1826. (Zadarski državni arhiv)
- Matica vjenčanih, Tkon, 1656.-1838. (Zadarski državni arhiv)
- Matica rođenih, Tkon, 1666-1813. (Zadarski državni arhiv)
- Matica mrtvih, Tkon, 1699.-1813. (Zadarski državni arhiv)
- Matica mrtvih, Tkon, 1812.-1844. (Zadarski državni arhiv)
- Matica mrtvih, Tkon, 1840.-1847. (Zadarski državni arhiv)
- Matica mrtvih, Tkon, 1848.-1861. (Zadarski državni arhiv)
- Matica vjenčanih, Tkon, 1856.-1859. (Zadarski državni arhiv)
Mato Bobanović, dio prikaza o knjigi
Vol. XIV TRI GLAGOLJSKE MATICE KRŠTENIH ŽUPE SV. TOME U TKONU
1613. – 1821., priredio Pavao Kero, Stalna izložba crkvene umjetnosti
Zadar, Zadar, 2013., XXXVIII, 154 str. (244 str.)
Sigurno je postojalo više matičnih knjiga krštenih tkonske
župe, no do danas su sačuvane samo tri. Matice su oštećene, u drugom
svesku nedostaju stranice dok je treća matica većim dijelom pisana
latinicom. Iz matica se mogu iščitati privatni i poslovni odnosni
žitelja tkonske župe te prezimena kumova i roditelja. Prvi svezak
obuhvaća razdoblje od 3. 5. 1613. do 15. 5. 1650 godine, drugi svezak
odnosi se na razdoblje od 10. 1. 1666 do 2. 2. 1813., a treći na
razdoblje od 21. 6. 1812. do 22. 4. 1844. U maticama se spominje 52
svećenika koji su se brinuli duhovnom životu svećenika (treba biti
župljana; DŽ.). Predgovor tkonskim maticama napisao je dr. sc. Pavao
Galić, analizu matica uradila je dr. sc. Grozdana Franov Živković, a
biografije svećenika priredio je mons. dr. sc. Pavao Kero.
Transliteraciju matica, kazalo imena, kazalo mjesta i popis manje
poznatih riječi donosi Marija Kero. Originali matica čuvaju se u
Državnom arhivu u Zadru.
Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/219283
Glagoljicom upisana godina 1700. na nadvratniku ulaza u ulici Šimuna Galića 11
Dražen Pribilović (Tkon) i Mirna Lipovac (Zagreb, tajnica Društva prijatelja glagoljice)
Mirna Lipovac i Dražen Pribilović na Pustogradu
kod Tkona
O glagoljčkim nadpisima na području Zadarske nadbiskupije je
opširan rad objavio Vedran Žužak. U tom radu ima mnogo podataka o
nadpisima iz Tkona.
Skroz gore desno nazire se glagoljičko slovo T, malo niže slovo D i do njega možda L.
Još niže, nazire se glagoljičko slovo U (s udvojenim polukružnim dijelom, ispred izduženog vertikalnog križa), a još lijevije od njega možda slovo Č, što bi zajedno s U moglo predstavljati godinu 1400. Glagoljičko slovo L se nazire i skroz desno dolje.
Ovaj je nalaz uvršten u Pokušaj nastavka Glagoljskih natpisa akademika Branka Fučića.
Zahvaljujem g. Branimiru Sabljaru i gđi. Martini Rudić iz Tkona na odkriću nadpisa i poslanoj fotografiji.
Crkva sv. Tome u Tkonu poznata je po glagoljaškom pjevanju.
Literatura:
- Tkonski zbornik: hrvatskoglagoljski tekstovi iz 16. stoljeća, priredio Slavomir Sambunjak, Tkon 2001.
- Benediktinci Sv. Kuzme i Damjana
- Franov-Živković, Grozdana; Kero, Pavao; Kero, Marija: Tri glagoljske matice krštenih župe sv. Tome u Tkonu, 1613. - 1821., Zadar, 2013. (Monumenta glagolitica Archidioecesis jadertinae, Vol. XIV.)
- Franov-Živković, Grozdana:
- Tkon: glagoljaško pučko crkveno pjevanje u Zadarskoj nadbiskupiji / Dragan Nimac, Jozo Milanović, Mirko Jankov ; [prijevod Krešimir Vunić; transkripcija notnih zapisa Joško Ćaleta] (monografija, CD, DVD), 2016.
- Grozdana Franov-Živković, O Kaljskim bratovštinama od 14. stoljeća do početka 20. stoljeća, str. 179-239., u Josip Faričić (ur.): Kali, Zadar 2017., ISBN 978-953-331-149-4
- Ante Topčić: Apokrifi Tkonskoga zbornika u strukturi svjetonazora hrvatskih Glagoljaša [PDF], doktorska disertacija, Zadar 2016.
- „Tri glagoljske matice krštenih tkonske župe 1613. – 1821.“ u knjizi „Tri glagoljske matice krštenih župe sv. Tome u Tkonu 1613.-1821.“, Stalna izložba crkvene umjetnosti Zadar, 2013.; str. VII – XXIII.
- Biogradska glagoljska
madrikula Bratovštine od Uznesenja Blažene Djevice Marije: 1720.
- 1841
Vol. 7 od Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae, Pavao Kero (ur.), Stalna Izložba Crkvene Umjetnosti, Zadar 2012.
- Kažimir Pribilović: Tkon kroz povijest, Tkon 2021.
- Ljiljana Troskot: Pjevanje pučkih pjevača i glagoljaša iz Tkona na otoku Pašmanu u ljetu 2018., Bašćina broj 20 [PDF] (studeni 2019.), str. 89–91
- Ljiljana Troskot: Bratovštine u Tkonu na otoku Pašmanu, Bašćina broj 21 (studeni 2020.),
str. 92–97
Croatia - its History, Culture and Science