Parčićev
hrvatsko-talijanski rječnik iz 1901.
darko
žubrinić, 2018.
Dragutin Antun Parčić
Vrbnik, 26. svibnja 1832. - Rim, 25. prosinca
1902.
hrvatski glagoljaš, leksikograf, filolog i fotograf
dragutin
antun parčić
Dragutin A. Parčić, 1832.-1902.
Svjetlopis iz [Bolonić: O životu i radu Dragutina A. Parčića, PDF].
Parčićev
hrvatski-talijanski rječnik
Parčićev hrvatsko-talijanski
(ilirsko-talianski) rječnik objavljen u Zadru godine 1858.
Parčić tada ima 26 g.
Parčićev hrvatsko-talijanski (slovinsko-talianski) rječnik objavljen u
Zadru godine 1874.
Parčić tada ima 42 g.
Dragutin
A. Parčić: Rječnik
Slovinsko-Talijanski, Zadar 1874.;
primjerak koji se čuva u znamenitoj Knjižnici obitelji Vitezić u
Vrbniku.
Treće, prošireno izdanje Rječnika Dragutin Antuna Parčića iz godine
1901., tiskano je u Zadru pod nešto promijenjenim naslovom:
Vocabolario
croato-italiano / compilato per cura di Carlo A. Parčić.
Na sporednoj naslovnoj stranici stoji ovakav naslov:
Predgovor drugom izdanju Parčićeva Rječnika
Hrvatsko-Talijanskog (Slovinsko-Talijanskog) iz
godine 1874.:
Predgovor
k d r u g o m I z d a n j u
U suglasju sa Talijansko-Slovinskim Rječnikom, što je sviet ugledao god. 1868 u ovom
obliku i kod istih (sad preminuvših) Tiskara-Izdatelja, evo se napokon
pomalja i drugi Dio Slovinsko-Talijanski. Zato da bi uspješnije svoj cilj
postigao, bavio sam se ponajprvo oko toga, da ovdje razporedim sve što
se u Talijanskoj strani nalazi, da nadometnem i poizpravim što je
nepodpuno ili krivo shvaćeno u malom Rječniku od god. 1858, a nada sve
da obogatim ovaj Dio još sa riečmi i izrazi, koji se pisanjem i
obćenjem svagadno iz narodnoga blaga razvijaju, u koliko sam ih sâm
posakupiti ili uz prijateljsku podporu pribaviti mogao. Amo ide
znameniti broj od više tisuća rieči, što mi ustupio preč. kanonik M.
Pavlinović iz vlastite svoje sbirke, sve većinom prosto pučkoga
izvora,
a do sele još ne objelodanjenih, koje će se naći pismenom (P.) u
dotičnih mjestih pobilježene. Jošter sa zahvalnošću spominjem, da sam
prisvojio i uvrstio, gdje im je mjesto od pismena L. pak do svrhe, više
rieči i primjetaba, što mi je blagohotno priposlati izvolio preč.
kanonik. J. Mrkica.
Za sve to podufano se nadam, da će ova moja radnja
tim bolje olakotiti učećoj se mladeži put k obširnijem poznanju
hrvatskoga jezika.
Koju
da nahrcim i o tom, kako su ovdje rieči razpoređene, eda bi ih lasnije
bilo potražiti za one, koji još nijesu podosta vješti današnjemu
pravopisu. Nije mi od potrebe da kažem, kako sam ponajviše sliedio
etimologički način pisanja, ali se obazrio kadikad i na blagoglasni ili
eufonički, gdje god je ovaj pretežnije mah preuzeo; jer da bi se htjela
bila svaka rieč ponaosob dvojako napisati, preveć bi bilo naraslo
djelo, a bez očevidne koristi. Muklo e pred r, u školskih knjigah dosad naznačeno
naglaskom, kao čvèrst, kèrv,
sa svim je ovdje izpušteno, sbog toga, što dan danas najglavnija
jezikoslovna djela temeljito pripisuju pismeni r i samoglasni značaj; takove i slične ime
rieči naći će se dakle na prosto pisane, n. pr. čvrst, krv i t. d.
Pomučnije će biti početnikom, možda i šeremetno, potražiti nekoje
rieči, koje se izvorno pišu sa ie, a druge od istih proizvedene, što im
se naglaska mienja sa je ili
sa prostim e, kao n. pr. cviet,
cvjetast,
cvjetnica, grieh, grešnik i grješnik;
rieč, rječnik; vrieme, vremenit i
ovim slična. Koji u takovih slučajevih ne može da se dokopa rieči, neka
se potrudi zaviriti i tamo i amo, da nijesmo gdjegod ili ja ili on
krivo
shvatili one male razlike, kojih još ni svi današnji pisci potanko ne
razabiru, ili jih nijesu učenjaci još točno označili.
Svesrdna priznanja sam dužan gore spomenutoj gospodi, kao i ostalim
znancem, koji su me prijateljskom rieči i savjetom podpomogli i
obodrili, redovskim starješinama i braći, što su mi pri ruci bili, da
uz ovaj posao svojski prionem; a nada sve Bogu liepa hvala, koji mi je
podielio milost, da se po moći i saviesti družtvu i narodu odužim.
U Zadru na Cvjetnicu 1874.
D. P.
|
Treće izdanje iz 1901. sadrži čak 90,000
(devedeset tisuća) riječi. Pogledajmo Parčićev vrlo lijepi
predgovor tom posljednjem izdanju njegova Rječnika
Hrvatsko-Talijanskog:
Predgovor
k t r e ć e m u I z d a n j u
Malo šta imam nadodati onomu, što sam rekao u Predgovoru, napisanom
tamo pred 27 godina. Svatko će opaziti, ako i na brzu ruku prolista ovo
Izdanje, koliko je izpravnije i savršenije glede jezika, osobito u
talijanskom značenju rieči, a znatno podpunije, jer je priraslo do
preko petnaest tisuća novih rieči, crpljenih što iz pučkoga govora, što
iz školskih i poučnih knjiga.
Ipak
mi je nješto reći glede pravopisa. Još nisam na čistu s otim blaženim
pitanjem. Od nedavna se pojavila nova struja, i ta kao da sve to više
preotimlje mah sbog toga, što je s više mjesta propisano, da se školske
knjige imaju držati posve fonetičkoga pravopisa, da se ima uvesti
njekakvo nejasno i klimavo načelo: "piši kako govoriš." Ja u
rječničkom poredanju rieči niesam mogao prihvatiti toga načela, dapače
sam osvjedočen, da je bolje ovo drugo: "piši za oko, a govori za
uho." U tom me bodre i rieči sv. Avgustina: "sermo debetur
auribus," (za govor duguje se
ušima; op. a.) i primjer, kako se
služe
dan danas svi izobraženi narodi u pisanju svoga jezika. Ja se dakle
držim ponajveć etimoložkoga pravopisa, udešena prema umjerenoj
fonetici. Gdje gdje počela se još uvadjati i njekakova nova pismena,
kao prekriženo d, repato l, pak naglašeno g i n (što bi najbolje odgovaralo sadašnjemu
sustavu naše abecede); pak za volju njekakvu dvoličnu imenu popustilo
se i u padežnih dokončajih plurala, te naša hrvatska Slovnica, do malo
prije najbliža kćerka staroslovjenskoga jezika i sestrica sjevernih
slavenskih narječja, morala se lišiti lijepog bogatstva svojih padeža,
povela se za lahkoćom, pa se bojati, da ne spadne do skora na stepen
siromašnoga bugarskoga narječja. - Sliedeć svoje duboko osvjedočenje,
evo sam ovako uredio svoj Rječnik; a obazrio sam se ipak tu i tamo i na
najnoviji način pisanja, gdje je to bilo nuždno, da se po azbučnom redu
nadju rieči, što se imaju na drugom mjestu potražiti. Izradio sam
savjestno i svom pomnjom ovaj tegotni posao, upotrebio sam izkustvo,
što sam ga crpio iz preko četrdeset godišnjega zanimanja oko ove
struke, pa za to uvjeren sam, da će, kao prijašnja Izdanja, i ovo, što
se odavno izčekivalo, dobro doći to učećoj se mladeži, to odraslim,
koje dan danas to većma zanima potanje poznavanje ovih dvaju jezika.
Rim, na Ćirilovo 1901.
D. P.
|
Mali izbor nekih hrvatskih riječi (složila Mirna Lipovac) iz golemog
Parčićeva Rječnika
Hrvatsko-talijanskog, otisnutog na čak 1237 str.:
- ANGJEO – anđeo
- AZBUKVAR – abecedarij
- BEDROBOLJA – išijas, križobolja
- BESJEDNIK – govornik
- BESJEDA – riječ
- BESJEDNIŠTVO – govorništvo, retorika
- BESJEDOVNIK – govornik
- BESJEDOVNICA – škola govorništva
- BILINSTVO – biljno carstvo (regno vegetale)
- BILINARSTVO – botanika
- BILJARSTVO – botanika
- BILJARUŠA – herbarij
- BILJOJEDAC – vegetarijanac
- BILJOSLOVAC – botaničar
- BLAGOGLASJE – harmonija
- BOGONEVJERNIK – ateista
- BOLJOSLOVAC = BOLJOZNANAC – patolog
- BOLJOSLOVJE – patologija
- BRZOGLAS – telefon
- BRZOJAV – telegraf
- BRZOKRES – revolver
- BRZOPIS – stenografija
- BRZOPISAC – stenograf
- BRZOPLOVKA – vrsta brzog plovila, danas bi to možda
bio
gliser
- BRZOTEČA – kurir
- BUBOSLOVAC – entemolog
- BUBOSLOVJE – entemologija
- CVJETOVNJAK – tegla sa cvijećem
- ČAROLIEK – eliksir života
- ČETVRTLJEĆE – kvartal
- ČITAOSTVO – čitalačka publika
- ČOVJEKOSLOVAC – antropolog
- ČOVJEKOSLOVJE – antropologija
- ĆUDOREDBA – moral
- DATBA – doprinos
- DOBROKOB – optimista
- DOBROMISAONSTVO – optimizam
- DOBROPIS - kaligrafija
- DRŽATNOST – kapacitet
- DRŽAVOPIS – statistika
- DRŽAVOSLOVJE – diplomacija
- DUŠOSLOVAC – psiholog
- DUŠOSLOVJE – psihologija
- DVORNICA – guvernanta
- FANTA – osveta
- FANTITI SE – osvetiti se
- GIBOMJER – dinamometar
- GIBOSLOVJE – mehanika
- GLAGOLJ – četvrto slovo glagoljskog alfabeta
(quarta
lettera dell' alfabeto glagolitico)
- GLADOMORNICA – zatvor u kojem se mori glađu
- GLASBARNICA – glazbena škola
- GLASBAR – muzičar
- GLASBENIČTVO – nauka o glazbi
- GLASBENITOST – glazbeni talent
- GLASBILO - muzički instrument
- GLASBIŠTE – orkestar
- GLASBOTVOR – glazbeno djelo
- GLASBOTVORAC – kompozitor
- GLASBOVODJA – dirigent
- GLASKOSLOVJE = GLASOSLOVJE – fonologija
- GLASOVIRAŠ – pijanista
- GLEDNIK – izlog
- GNJILONOŽAC – osoba slabih nogu
- GOMBANJE – gimnastika
- GOROPAD – epilepsija
- GREHOSUMNJA – skrupul
- GREHOSUMNJIV – skrupulozan
- GROMOVOD = GROMOTEG – gromobran
- HARNOST - zahvalnost
- HLADIĆ – aparat za hlađenje
- HITROJAV = brzojav
- HRANBA – skladištenje
- INORODAC – stranac
- INORODNOST – pripadnost stranoj zemlji
- INOVJERAC – pripadnik druge vjere
- ISTONOĆJE – ekvinocij
- ISPRATIŠTE – mjesto do kojeg nekoga pratimo, tj. na
kojem
se rastajemo
- IZTOKA – izlaz
- IZVRŠBA – izvedba, provedba
- IŽICA – slovo starog slavenskog alfabeta (una lettera
dell'
antico alfabeto slavo)
- JEDINJAK – sin jedinac
- JEDINOBROJNIK – jednina
- JEDNAČBA – izvedenica od "jednakost"
- JEDNOBRAČJE – monogamija
- JEDNOSBOR – monolog
- JEDINOSUĆAN = JEDINOBIĆAN - istobitan
- JEVTINBA – nadmetanje, licitacija
- JEZIKONAUK – gramatika
- JEZIKOSLOVAC – filolog
- JEZIKOVNICA – gramatika
- JEZIKOVNIK - rječnik
- KAKOĆSTVO = KAKVOĆA – kvaliteta
- KAZNITBA – kazna
- KNJIGOHLEPNJA – bibliomanija
- KNJIGOLJUB – bibliofil
- KOLOVID – horizont
- KOPNOMJERAC – geometar
- KORABLJA – brod
- KOVOZNANAC – metalurg
- KRUGLJANIK – biljar
- KRUGLJIČANA – stol za biljar
- KRVOMJEŠNIK – incestuozna osoba
- LJUDOLJUBLJE – filantropija, čovjekoljublje
- LJUDOLJUB – filantrop
- LJUDOMRZAC – mizantrop
- LJUDOMORAC – ubojica
- LJUDOMORSTVO – ubojstvo
- LUČBA – kemija
- LUČBARNICA – kemijski laboratorij
- MAST – mast; boja
- MEDJUMETAK – veznik
- MIROSLOVJE – statika
- MJESTOPIS – topografija
- MJESTOVID – topografska karta
- MNOGOMUŽTVO – poliandrija
- MNOGOBRAČJE = MNOGOŽENSTVO – poligamija
- MRTVICA – voda stajaćica
- MUNJINA – elektricitet
- MUŽOLOŽTVO – pederastija
- NADOSTAVKA – pretjerivanje, hiperbola
- NARASLICA – izraslina
- NASTOTAK – %
- NEHARNOST – nezahvalnost
- NUZLJUB – rival u ljubavi
- NUZMJER – parametar
- OBAZNANICA – prostitutka
- OBJEŽNICA – komet
- OBLAGOVOLJITI – udobrovoljiti
- OBUKOSLOVJE – didaktika
- ODBITVA – oduzimanje (mat.)
- ODJEVALNICA – trgovina odjećom
- ODMETAC – najlon za pecanje
- ODMILAK – ljubimac, omiljeni sin u roditelja
- OSVJESTICA – lucidni trenutak
- OTAČANSTVO – domovina
- PAKRUG – elipsa
- PAKRUGAO – eliptičan
- PAROKRUG – atmosfera
- PAROKRET – parna mašina ili lokomotiva
- PAROMJER – manometar
- PAZVUK – rezonanca
- PETOPJEV – kvintet
- PISMAR – arhivar
- PISMARA = PISMOHRANA – arhiv
- PJEVIDRUG – compagno di canto
- PJEVOIGRA – opera
- PLEMOVLADJE – vladavina aristokracije
- PLESAONICA – plesna škola
- POBLUDA – pogreška
- POČEĆE – početak
- PODRUGAČITI – zamijeniti, promijeniti
- POGLAVNIK – predstojnik
- DOGLAVNIK – prvi savjetnik poglavnika
- POHODBA = POHODNJA – posjeta
- POHODNICA – WC
- POKOPJE – groblje
- POLUDNICA – meridijan
- POLUKRUGLJA – hemisfera
- PONEDIONIK = PONEDJELJNIK – ponedjeljak
- PONJIŠA – pola čaše (vina)
- POSLJEDSTVO – rezultat
- POSUMAN – sumnjičav
- POVRHA – vanjska površina
- POZEMLJUHA = POZEMLJUŠA – kuća prizemnica
- PRAVODUŠAN – pošten, iskren
- PRESLUŠAJ – ispitivanje (leg.)
- PRETIČAK – avanzo (nelle spese)
- PRETINAC – pretinac
- PRETINITI – razdvojiti
- PRIBIĆE – prisutnost
- PRILIČAK – model
- PRAVOSLOV – pravo
- PRAVOSLOVAC – pravnik
- PRAVOST – pravda
- PROSTORJEKA – proza
- PROTUNOŽAC – antipod
- RAZKRIŽJE = RAZKRIŽICA = RAZKRSTICA = RAZKRSTNICA =
RAZKRŠĆE
- RAZSRDITI – rasrditi
- RAZSTAVITI – rastaviti
- RJEČOSLOVJE - etimologija
- RODOPIS – genealoška tablica (stablo)
- RODOPISNI – genealoški
- RUKOTVORJE – manufaktura
- SAMOBRAN – samoobrana
- SAMOKRV – samoubojstvo
- SAMOKRVNIK – samoubojica
- SAMOPER – perilica
- SAMOPRODAVAC – monopolista
- SAMOSEG – uzurpacija
- SAMOSEŽNOST – despotizam
- SAMOSILJE – tiranija
- SAMOSILNIK – tiranin, despot
- SAMOSLOVJE – monolog
- SAMOSTAVNIK – imenica
- SAMOVOZ – automobil
- SATNIK – satnik, kapetan
- SAZVUK – akord
- SGODITAK – zgoditak
- SGRADA – zgrada
- SGRAŽATI SE – zgražati se
- SGRBITI SE – zgrbiti se
- SGRIEŠITI – zgriješiti
- SGUSNUTI – zgusnuti
- SGRTATI – zgrtati
- SIEVATI – sjevati
- SITNOZOR – mikroskop
- SKLADNOREDNOST – simetrija
- SLABODUHAST – astmatičan
- SLAVOPIS – pismo pohvale
- SLIČNOGLASJE – asonanca
- SLUHOSLOVJE – akustika
- SPAVNUTI – ''ubiti oko''
- SPOLNIK – gram. član
- SPOMENUĆE – komemoracija
- SRAMOSLOVJE - psovanje
- SREDOBJEŽNOST – centrifugalna sila
- SREDOKRAĆA – središnja točka, centar
- STECIKUĆA – štediša
- STIHOTVORAC – pjesnik
- STIHOTVORSTVO – pjesništvo
- STOPALJKA – pedala
- SUGLASBA – koncert
- SUNCOPAS – zodijak
- SUNCOSTAJA – solsticij
- SUNČANIK – sunčani sat
- SUPILAC – ''vinski brat''
- SVJETLOPIS – fotografija
- SVJETLOPISAC – fotograf
- ŠKLJENOBOL – artritis
- ŠKLJENOBOL – artritis
- SLUHOSLOVJE – akustika
- TAJNOPISAC – kriptografija
- TAJNOSLOVAC – kabalista
- TAJANSTVENIK – mistik
- TAČNOTEZ – ekvilibrij
- TAJNOUKA – okultna nauka
- TLORIS – tlocrt
- TMICA – tama, "kmica"
- TOBOŽNOST – fikcija
- TOPLINKA – kalorija
- TOPLOMJER – termometar
- TOPLOST = TOPLINA – temperatura
- TRAJAVOST – inercija
- TESLA –
sjekirica za tesanje drva
- UHVATNICA – uhitbeni nalog
- UCJEPNIK – cjepitelj
- UMOSLOVJE – logika
- UMRLIK – mrtvac
- UPRAVAC – ravna linija
- UTRENIK – utabani put, utabana staza
- UZDUH – atmosferski zrak
- UZDUHOMJER – manometar
- UŽDILO – upaljač
- UŽINARA – torba u kojoj se nosi užina
- VAROMJER – manoskop
- VELEDUŠNOST – velikodušnost
- VIDOSLOVJE – ideologija
- VIJUGAVICA – krivulja
- VINOSLOVAC – enolog
- VINOSLOVJE – enologija
- VIŠEBROJ – množina (gram.)
- VREMENOSLOVJE - meteorologija
- VRHUBROJAN – prekobrojan
- ZAJUŠAK – predjelo
- ZAMUŽNA DJEVOJKA – zaručena djevojka
- ZEMLJOMJERJE – geodezija
- ZLOGLEDJA – ljubomora
- ZORBA – teorija
- ZORBENI – teoretski
- ZRAKOKIP – fatamorgana
- ZVJEZDOČNIK – teleskop
- ZVJEZDOGATALAC – astrolog
- ZVJEZDOGATNJA = ZVJEZDOSLOVJE – astrologija
- ZVJEZDOZNANAC – astronom
- ZVJEZDOZOR – teleskop
- ŽAKAN – đakon
- ŽIVCOSLOVAC – neurolog
- ŽIVCOSLOVJE – neurologija
|
|
Treće
izdanje Parčićeva rječnika iz 1901. pretisnuto je godine 1995. u
Zagrebu. Potvrdu riječi SATNIK imamo puno prije Parčića, t. j. već u
Vinodolskom zakoniku iz godine 1288., a nalazi se i u hrvatskom prvotisku iz godine
1483.
Riječ POGLAVNIK je također vrlo stara, a može se naći na pr. u
komornika
Nikole Šubića Zrinskog (1508.-1566.), Franje Črnka, u izrazu "poglavnik
karšćanski", t. j.
papa.
Treće
izdanje Parčićeva rječnika je u cjelosti digatalizirano na
Sveučilištu u Osijeku i dostupno
putem mreže.
Parčićev Rječnik
talijansko-slovinski ( hrvatski)
tiskan u Zadru godine 1868.
Iz Zbirke Kezele, ljubaznošću g. Mladena Kezele. Parčić tada ima 36 g.
Parčićev Rječnik talijansko -
slovinski ( hrvatski),
tiskan u Senju godine 1887.
Parčić tada ima 57 g.
U članku [Derossi] navodi se
sljedeće:
... Već u svojoj gramatici iz
godine 1873. Parčić objavljuje 36 hrvatskih složenica – novo -
tvorenica koje naziva "složenice iz nekih znanosti i suvremenih
izuma". Tu su riječi
- brzojav,
dalekozor, glasovir, kišobran, kolodvor, parobrod, perovođa,
prirodopis, sitnozor (mikroskop), svjetlopis (fotografija), toplomjer, zemljopis, zemljovid
i dr.,
dakle uglavnom riječi koje su se u dobrom dijelu zadržale do
danas.
August Šenoa
(1838.-1882.) se u jednoj polemici objavljenoj u časopisu Vienac
(1875., br. 15, str. 294), poziva na 2. izdanje Parčićeva rječnika
(vidi [Vince, Putovima..., str. 545).
Zanimljivo je da je Šenoa poznavao hrvatsku glagoljicu, a sačuvani su i
njegovi rukopisi ispisani glagoljicom, što se može vidjeti putem ove poveznice: August Šenoa.
Zahvaljujemo dr. Vladimiru Lučevu, dječjem kirurgu iz Šibenika u miru,
na poslanim svjetlopisima. Dr. Lučev je vrlo zaslužan za osmišljavanje
i izvođenje
projekta Spomen parka " Faust
Vrančić" u Prvić Luci.
Druga knjiga s lijeva je drugo izdanje Parčićeva Talijansko-slovinskog (hrvatskog) rječnika
objavljenog u gradu Senju godine 1908. Pogledajte fotografiju malo niže.
Drugo izdanje Parčićeva Talijansko-slovinskog
(hrvatskog) rječnika objavljeno je u gradu Senju godine 1908.,
objavljeno posthumno, 6 godina nakon njegove smrti.
Nakon Parčićeva talijansko-hrvatskog rječnika,
prvi rječnik sličnog opsega objavljen je tek godine 1942. Autor je
hrvatski leksikograf, publicist i prevoditelj Ivan Andrović
(1876.-1954.), rodom iz Skradina: Talijansko-hrvatski
rječnik (Dizionario
italiano-croato, 1938.; Dizionario
delle lingue italiana e croata, 1943.) koji je doživio i
nekoliko kasnijih izdanja. Andrović u uvodu spominje Parčićev rječnik.
Parčićev hrvatsko-talijanski rječnik sadrži oko 90000 (devedeset
tisuća) riječi. Do te se brojke dolazi uz pretpostavku da svaka
stranica sadrži barem 50 riječi, znajući da knjiga ima više od 1200 str.
Neke
pojedinosti iz Parčićeva Hrvatsko-Talijanskog rječnika
Parčić u svojem Rječniku Hrvatsko-talijanskom (3. izdanje iz
1901.,
Zadar) ima ovakve natuknice, kojima daje do znanja svoje pravopisne
zasade (V. znači "vidi"):
- Otp..., V. Odp..
- Isp..., V. Izp...
- Isk..., V. Izk...
- Raš..., V. Razš...
Na pr.:
- Odpjevati, Odplivati, Odpočivati, Odpor, Odpornik,
Odpozdraviti, Odpremnina, Odpuhati, Odpustiti
- Izpričati, Izprika, Izprljati, Izprva, Izpružiti, Izpustiti,
- Izkaliti, Izkamčiti, Izkaz, Izkaznica, Izkeljiti, Izkesiti,
Izkidati, Izkititi, Izključiti, Izključiv, Izkobeljati se, Izkopina,
Izkrcavati, Izkupitelj, Izkusiti, Izkvariti ali i Izskočiti, Izslužen,
Izsmijati, Izstupiti, Izstrugati,
Izštrcati, Iztaknuti, Iztaliti, Iztok, Iztopiti, Iztražiti,
Iztući, Izzazvati, Izžmikati, Izžviždati (izvedeno od "žviždati")
- Razširiti, Razštrkati.
Parčić umjesto "...džb..." rabi "...čb...", na pr.:
- Učbenik, Učba (način učenja), Jednačba, Otačbina, Lučba
(kemija, separacija)
Umjesto "...tb..." rabi "...db...", ako je riječ o složenici koja
započinje s "pod...". Na pr.:
- Podpis, Podpomagati, Podpora, Podporanj, Podpun
Umjesto "...db..." rabi "tb", ako to nalaže korijen prve riječi. Na pr.
- Primjetba, Svatba, Zamjetba
Umjesto "...tk..." rabi "...dk...", i štoviše, daje natuknicu
Na pr.:
- Podkova, Podkovica, Podkožiti se, Podkriepiti, Podkresati,
Podkupiti
Neke riječi sa Izs...:
- Izseljenik, Izseliti, Izsijati, Izsijavati, Izsječak,
Izsjeći, Izskočiti, Izsluženi, Izsmijati, Izspavati se, Izstrugati,
Izsukati,
Neke riječi sa Izt...:
- Iztaknuti, Izteći, Iztjecati, Iztjerati, Iztočiti,
Iztražiti, Iztući, Iztrunuti, Iztumačiti, Iztupiti
Još nekoliko primjera sa Bezz... i Bezž...:
- Bezzakonje, Bezznačajan, Bezzub
- Bezžen, Bezžični, Bezživotan
Parčić za "Suncobran" kaže da je neologizam (novokovanica). Danas je ta
riječ u hrvatskom jeziku sasvim uobičajeni izraz.
Za riječ "Zadužbina" Parčić daje naputak "vidi Zadušbina" (korijen te riječi je za dušu, a ne zadužiti)
Parčić uz pojam "Vježbati" daje i riječ Vještba (ali upućuje na Vješba), iz koje je vidljivo da je
korijen suvremenog pojma Vježba zapravo Vještina.
Prilažemo i popis od preko šezdeset pojmova iz Parčićeva Rječnika
Hrvatsko-talijanskog, oblika "...prd...":
- Laprdati
- Naprdivati, Naprdjeti
- Podprd, Podprdač, Podprdica, Podprdivati se, Podprdnuti se
komu
- Poprd, Poprdic, Poprdivati, Poprdjeti, Poprdljiv,
Poprdnuti, Poprduša
- Prda, Prdac, Prdačina, Prdačiti se, Prdaljica, Prdaljka,
Prdalo,
Prdavac, Prdec, Prdecati, Prdeknuti, Prdelj, Prdeljuska,
Prdeljuskati, Prdeljusnuti, Prdeljuška, Prdenjak, Prdež, Prdjeti,
Prdlati, Prdnjava, Prdnuti, Prdoležina, Prdonja, Prdosija, Prdov,
Prdušja
- Izprdak, Izprdeljuskati, Izprdjeti, Izprdnuti
- Razprditi, Razprdnuti
- Sprdalo, Sprdanca, Sprdaš, Sprdati, Sprdnja, Sprducati
- Uprdjeti (koga), Usprdežio
- Priprdjeti, Priprdivati
- Uzprdecati se, Uzprdežiti se
- Zaprdavati, Zaprdica, Zaprdivati, Zaprdjeti, Zaprdnut.
- Oprdica (sitnica), Oprdine, Oprduj! (gubi se!)
Ivan Andrović: Rječnik hrvatsko -
talijanski, Zagreb 1942., spominje Parčića i njegove rječnike
Parčićev rječnik iz 1901. nema đ, nego dj, ali ne u abecedi. U
abecednom popisu nema niti lj, nj.
Hrvatska abeceda po Parčiću:
A, B, C, Č, Ć, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, R, S, Š, T, U, V,
Z, Ž.
Dakle, nema DŽ, Đ, Lj, Nj
Ovdje koristimo strelicu -> na mjestima gdje Paričić čitatelja
upućuje na prikladniju riječ
Riječi koje počinju s "lj" su u rječniku unutar L, tj. shvaćaju se kao
da počunju s l+j. Slično su riječi koji počinju s "nj" u rječniku
stavljene unutar N.
*Uapsiti (zvjezdica označuje
turcizam)
Ustmeno - usmeno (nema Usmeno)
Vanjkuš, Uzglavje
Vakup (= vakuf),
Zadužbina -> Zadušbina
(milostinja)
Zadušbovina (zaklada)
Udadba -> Udatba -> Udaja
Udba (nocumento) - šteta, nesreća
(korijen riječi udba je - udes)
Udes
Uručbeni, Uztrajati, Uztrčavati
se, Uzporedba, Uzput, Uzporedno, Uzporediti, Uzpostaviti, Uztrajati
Vidoslovac - ideolog
Viek, Viest
Vjekopis
Vježba ima korijen u rječi vježba, koju Parčić piše kao vještba:
Vještba -> Vješba
Vježbati -> Vješbati
Vlasnik -> Vlastnik
Vlastništvo
Vršitba
Poreklo -> Podrietlo
Groktalice su treperavo pjevane pjesme, gotovo zaboravljene u Hrvatskoj.
Zagroktati -> zagraktati
(groktalice nema, ali ima groktati)
Groktati - treperavo pjevati (kao
vrana ili gavran)
Truhlež
Uklad - intarzija
Riječ "zanimljiv" se nekada pisala bez lj (kao zanimiv ju piše na pr.
Dragutin Hirc):
Zanimiv
Zanimljiv
Zanim(lj)ivost
Zanovietati
Zloporaba -> Zloraba
Pogledajmo nekoliko naziva iz područja matematike:
Oloslovje - matematika (nema
naziv matematika), od Olina - količina
Olina - količina (ima i Šulek)
Ječan - pozitivan
Ječna olina - pozitivan broj (i Šulek)
Niečan - negativan (nema Niječan), i kod Šuleka
Oloslovac - matematičar
Četvorina - kvadrat (ali Kvadrat nema)
Pačetvorina (pravokutnik ima)
Podpona - hipotenuza (kod Šuleka - podpon, žensog roda)
Ovjesnica - kateta
Krug
Pakrug - elipsa
Pakružnica - rub elipse
Kruglja - kugla
Pakruglja - elipsoid
Kugla
Kuglja
Polumjer
Polukruglja - hemisfera
Hitnica - parabola
Sbroj
Sbrojitba, Sbrajanje
Omjerobroj - logaritam
Slomak - razlomak
Odlomak - razlomak
Ulomak - razlomak
Razlomak - fragment
Šestdeset
Šestilo, Šestar
Četverokutnik - tetraedar
Četverokut
Četverougao - tetraedar
Četvorac - tetraedar; kvadrat
Kvadrat - nema!
Četvorba - kvadratura
Četvornjak - numero quadrato (kvadratni broj)
Četvrtac - kvadrant
Činbenik - faktor
Bezkonačan
Množitba - množenje
Množitelj - multiplikator
Množtvo
Lihi - neparni
Taki - parni
Samoistina - aksiom
Pojam "pajdaš" dolazi kod Parčića u ovom obliku:
Pajtaš (mađ.)
Nekoliko pojmova iz područja astronomije i srodnih područja:
Zvjezdar - astronom
Zvjezdogatalac - astrolog
Zvjezdogatnja - astrologija
Zvjezdoslovje - astrologija
Zvjezdoznanstvo - astronomija
Zvjezdozor - teleskop
Žderanija (danas bismo rekli
dernek)
Želudčani
Ženidba -> Ženitba
Žep
*Džep (zvjezdica * predstavlja
oznaku turcizma)
Živcoslovje - neurologija
Živcobolja - neuroza
Tmica (tama, kmica)
*Pekmez (turcizam)
Tvrtka -> Tvrdka
Šalabazati (nemarno hodati; ima
li s time veze riječ šalabahter?)
Kaj (imenica, penimento -
kajanje)
Kajanje
Neke riječi koje danas započinju sa "zb", Parčić piše sa "sb":
Sbirka
Sbilja
Zbog -> Sbog
Zbor -> Sbor
Sboriti, Sbornica, Sbjeg, Sbrajanje, Sbrka, Sdrobiti, Sdvojiti, Sbrka
Ima ih još sličnih:
Sdrobiti
Sdružiti
Sgarište
Zglob -> Sglob
Zgaziti -> Sgaziti
Zgoda -> Sgoda
Zgužvati -> Sgužvati
Zgnječiti -> Sgnječiti
Zgrada -> Sgrada
Danas pišemo sklonidba i slatkiš, a Parčić ovako:
Sklonitba (deklinacija)
Sladkiš
Služkinja
Snieg
Riječ "srce" Parčić piše sa d:
Sr(d)ce
Srdčan
Srdcolik
Svaštaznanac - enciklopedist
Sveučilištni
Riječi koje počinju sa "gj" ili "dj" su unutar početnih slova "g" i "d"
(tj. "gj" i "dj" Parčić ne smatra posebnim slovima)
Također i "lj" za Parčića nije posebno slovo. Riječi koje počinju s
"lj" su riječniku s početnim slovom l.
Slied - trag, stopa
Gjipati - skakati
Gjonjati - drjemuckati
Gjumbir (mađ.)
*Gjubar -> *Djubar
*Gjumbus - vesela buka
*Gjon - đon, potplat cipele
*Gjipati - skakati
*Gjezva (za kavu)
*Gjerdan - biserna ogrlica
*Gjeram
*Gjuture - jeftino, na pogodbu
Gjul - ruža
Gjurgjevac - vrsta biljke
*Gjuvegija - zaručnik
Gjuro (u popisu imena)
*Sat - ura
Sat (meda) - favo di miele (saće za med)
Saće
Piždriti - piljiti (prof. Rumiha
Tia r. Radić, iz Dubrovnika: "Šta piždriš kroz sfere" / Što piljiš kroz
naočale)
Piždrika - opojno vino
Piždra - kurva
Zb -> Sb
Sbaciti, Sbijen, Sbilja, Sbirka,
Sbiti se, Sbivati se, Sbjeg, Sbog, Sbornica, Sbornik, Sbirka, Sbilja,
Sdrav, Sgrada, Sgodan, Sgranuti se, Sgražati, Sgrbiti, Sgroziti se,
Sgrtati, Sgrušati
Zgodan -> Sgodan (itd.)
ie
Siečanj
Sievnuti
Smieh
Stklo -> Staklo (u Češkom sklo)
čb
Svjedočba (od svjedok; ali Parčić
piše Uredništvo, umjesto uredničtvo - od urednik)
Jednačba
Učbenik
Uručbeni
Svojstvo, Vlastitost
Raz...
Razkomadati, Razkokodakati se,
Razkorak, Razkršće, Razpad, Razpaliti
se, Razpelo, Razpirati se, Razplakati se, Razplesti, Razpored,
Razprava, Razsad, Razsap, Razseliti, Razsijan, Razsipnik, Razsjeklina,
Razsrditi
se, Razstanak, Razstava, Razsuti, Razsvjeta, Razširiti, Raztezati,
Raztjerati, Raztopiti, Razumiv
Razžalostiti koga, Razžariti,
Razžestiti se,
Rodoljubje
Rudolučba - metalurgija
Računarstvo - računovodstvo
Računar - računovođa
Računaljka - stroj za računanje
Računalo - tablica izjednačenja
Raspra -> Razpra
Rasipati -> Razsipati
Raskol (a ne razkol)
Razdobje, Razdraživ (ne Razdražljiv), Razkalašen, Razkinuti
Parokrug - atmosfera
Patvorba - falsifikat
Piknja - točka (rus.) - nije rusizam
Pjeneznica - kasa
Podticati -> Poticati
Posljedak, Posljedica
Nuždan, Nuž(d)nik
Oloslovje - matematika (uveo Bogoslav Šulek)
Olka (P.) - tessitrice (tkalja), gdje P. znači Pavlinović
Plitva - pinna (peraja)
Podkova, Podkriepiti, Podpora
Boljoslovje - patologija
Razstaviti
Obćinstvo, Obćina, Obćenit
Obesp.. -> Obezp...
Otk... -> Odk...
Odkaz, Odkinut, Odkopčati, Odključati, Odkupiti, Odploviti, Odpor
Opč... -> Obč...
Opć... -> Obć...
Otac, O(t)ca, Otci (oci pl.)
Otačbina, O(t)čevina
Orgulj - organ
Nadkriliti, Nadpis
Naravoslovje - fizika, Naravoslovac - fizičar
Nebog (pridjev) a o , siromašan, neveseo,
Nebog - idol
Nozdrva -> Nosdrva
Nosdrva
Nuždan, Nuž(d)nik
Marama -> Mahrama
*Mahramica
Muški -> Mužki
Mužkarac
Ljaguška - vrsta žabe
Lječboslovac - terapeut
Liečnik, Liečnica, Liečiti, Liečništvo
Lučba - kemija
Lučbar - kemičar
Slova s dvostrukim d: dd
Oddvojiti, Oddieliti, Oddavna,
Oddužiti, Oddvojiti
Doista -> Doisto
Poviest
Naseobina -> Naselba
Naselbina
Opazka (-ska)
Mnienje, Mišljenje
Uručba, Uručbeni
Ako prem (iako)
Mlogi -> Mnogi
Vijoriti se -> Vihoriti se
Šmukljar, Šmukljariti
Žmukljariti -> Šmukljariti
Istok -> Iztok
Iztok (istok)
Iztočiti
Razsol
Razstanak, Razsvjeta
Umnožak - produkt
Listnica
Djonjati (a ne đonjati)
Ljetoslovje - kronologija
Kaludrica -> Koludrica
*Kašika (turcizam)
Kiklja - haljina
Koka -> Kokoš (rumunjski kokošul)
Krijumčariti -> Kriomčariti (od kriomice)
Krunitba
Kvečati, Kveknuti (na pr. kvekajučie čeda - kod popa Martinca u
Novljanskom II. brevijaru iz 1495.)
Isc... -> Izc...
Ist... -> Izt...
Velika grupa riječi sa "iz...", umjesto sa "is..." kao danas:
Izsisati, Izciediti, Izcuriti,
Izčašiti, Izčeprkati, Izčupati, Izćuškati, Izfućakti, Izkaliti, popiti
naizkap, Izkašljati, Izkaz, Izkaznica, Izkočiti, Izkidati, Izkititi,
Izkočiti, Izkrati se, Izkrcati se, Izkusiti, Izpariti, Izpisati,
Izplakati, Izplata, Izplesti, Izporučiti, Izpovied, Izpratiti,
Izprazniti, Izpredavati, Izprekidan, Izpripovijedati, Izpravljati,
Izprsiti se, Izpuhati se, Izpuniti, Izsmijati, Izsjeći, Izseliti,
Izsmjehivati, Izpavati se, Izstrugati, Izšarati, Iztisnuti,
iztjecati, Iztraživati, Iztriebiti, Iztrošiti, Iztući, Izžmikati
Izkon -> Iskon
Izprika -> Izpriča
Harnost - Zahvalnost
*Dž... -> *Gj...
*Gjonjati
*Gjuvegija - zaručnik
Padeži:
Imeniteljni - nominativ
Dateljni - dativ
Gla(d)čalo
Glasba
Glasbotvorac - kompozitor
Glista -> Gljista
Gnjezdo -> gniezdo
Gozba -> Gostba
Gostba - gozba
Grizti (umjesto gristi)
Groždje (umjesto grožđe)
Guzara - vrsta kruške
Davorija - vojna glasba; turska
glasba
Davor - bog rata (Marte)
Društvo -> družtvo
Dušoslovje - psihologija
Dušoslovac - psiholog
Dvojci -> dvojak (blizanci)
Dvopiknja - dvotočka (od piknja - točka)
Dvotočka
Ćudoslovje - etika (ćud - ljudska narav)
Čeljuga - čeljust
Četak - atom (!, valjda od početak ili počelo - kemijski element)
Čovječtvo (a ne čovještvo)
Čovjekoljubje - filantropija
čreda - red, poredak (rus. čered, očered)
Črmalj - crvena zemlja (Črmna Gora - Vjekoslav Klaić, alb. naziv za
planinu Kuči = crven, Crvena Hrvatska)
Čuvstvo -> Čustvo (osjećaj)
Čvrčak - cvrčak
Ciena
Cifrati (mag.)
Cmrk - sisaljka (pumpa)
Cmrkač - vatrogasac
Cviet (ali Cvjetić)
Jedna grupa riječi koje počinju s bez...
Bezcjenje, Bezsmrtan, Bezsraman, Bezzakonje, Bezzub, Bezžen (vjerojatno odatle i prezime Bežen), Bezživotan, Bezznačajan
s Bogom
Zbogom -> Sbogom (pozdrav,)
Bolestnik
Ajme - ahimè (tal., i na Korzici)
Parčićev rječnik ima primjere sa Izč... i izć..., kao što su
Izčitati, Izčekivati, Izćuškati,
ali začudo nema natuknice Išč... -> Izč..., Išć... -> Izć...
Pretisak trećeg izdanja Parčićeva hrvatsko-talijanskog rječnika
objavljenog 1901. u Zadru,
otisnut godine 1995. u Zagrebu u izdanju ArTresora, sa studijom o životu i leksikografskome
radu
Dragutina Parčića koju je napisao prof. dr. Zlatko Vince.
Na omotu gore spomenutog pretiska nalaze se sljedeće riječi Radoslava Katičića:
... Veliko Parčićevo
leksikografsko djelo potisnula je filološka škola hrvatskih sljedbenika
Vuka Karadžića posve u stranu. Tako je bilo i s drugim stupovima
izgradnje hrvatskoga književnoga jezika u prošlome stoljeću. No, dok se
Šulekovo ime u nekim prilikama ipak redovito spominjalo, Parčić je
sasvim neopravdano potisnut u gotovo potpun zaborav. Pretisak rječnika
kojim je on okrunio svoje leksikografsko djelo, predstavlja stoga i
ponovno stjecanje zametnutog jezičnog blaga i bjelodanu potkrepu
prešućivane i iskrivljavane povijesti hrvatskoga jezika u ne tako davnu
i za našu sadašnjost relevantnom razdoblju [pisano 1995., D.Ž.]. To je
bitno obogaćenje, otvara temeljna pitanja koja su se kroz sada već
blizu sto godina stalnim pritiskom htjela skinuti s dnevnoga reda
jezične rasprave i potisnuti iz obzorja jezične kulture, dokumentira
zanemarenu puninu hrvatske jezične izražajnosti, potvrđuje zanemarenu
povijest. ...
Radoslav Katičić
U pogovoru pretiska, koji je pisao Zlatko Vince, citirajmo sljedeća dva odlomka:
Parčićev prinos hrvatskoj
leksikografiji tek će valjati vrednovati. Nesumnjivo, on je znatan i
opsegom i kakvoćom. Bez obzira na prethodnike i uzore, njegovo je djelo
rezultat vlastitog strpljivog i samozatajnog zidanja kuće riječi
hrvatskoga jezika. ... (str. [-1274-])
[Mirku] Tomasoviću
Parčić "otključava riznicu hrvatskoga leksika, bilježi riječi kojih u
drugim rječnicima nema, dovitljivo uz talijanske izraze otvara
sinonimska polja, uočuje stilske razlikovnosti, štuje svekoliko
hrvatsko jezično blago, knjiško i pučko, ne podvrgava se krugo
novouspostavljenomu štokavskomu standardu. Užitak je pratiti njegovu
leksikčku razvedenost." (str. [-1275-])
Na str. 165 i 166 svoje monografije pod naslovom Dragutin Antun Parčić (Matica hrvatska, Zagreb 1988), istaknuti hrvatski leksikograf Igor Gostl (1938.-1999.) navodi ovo:
... Kraj svega svoga leksičkoga
obilja i stilske raznolikosti Parčićevo leksikografsko djelo ne bijaše
dovoljno proučeno, stog i nedovoljno poznato u slavističkim, a
navlastito kroatističkim krugovima. Uzroci zanemarivanja toga
hrvatskoga lekikografskoga naslijeđa izvanjezične su, tj. političke
naravi, te stoje u najužoj vezi s preferiranjem i protežiranjem
hrvatske vukovske jezikoslovne tradicije, a za volju
objedinjavajuće ideologije jugoslavenstva. I kraj svega svoga opusa i
važnosti, Parčićev prinos ostaje, na žalost, i dandanas nedovoljno
proučen i vrednovan. ...
Rječnici Dragutina Antuna Parčića posljedak su strpljiva i samozatajna
rada na njivi hrvatskoga jezikoslovlja. Temeljeći se na pet stoljeća
dugoj i bogatoj hrvatskoj lekikografskoj tradiciji, oni su neiscrpno
vrelo starijega hrvatskoga leksičkoga fonda: rječničko blago nedovoljno
poznatih riječi i tezaurus dobro sročenih kovanica. Kao edukativna
građa, ali i dokument vremena i prostora, Parčićevi rječnici snažan su
odgojno-obrazovni i civilizacijski prodor i utjecaj. ...
Dragutin Antun Parčić
Font uglaste glagoljice koji je rabljen na ovoj mrežnoj stranici
izradio je g. Filip Cvitić
iz Zagreba, voditelj projekta Fabula
Croatica. Font brzopisne glagoljice izradio je g. Eugen Divjak, a
dotjerao g. Nenad Hančić.
Hrvatski prvotisak iz godine 1483.
Šimun Klimantović
Mala enciklopedija hrvatske glagoljice
Glagoljaška tradicija franjevaca trećoredaca
Croatia, its History, Culture and Science
|