Parčićev hrvatsko-talijanski rječnik iz 1901.

darko žubrinić, 2018.


Dragutin Antun Parčić
Vrbnik, 26. svibnja 1832. - Rim, 25. prosinca 1902.
hrvatski glagoljaš, leksikograf, filolog i fotograf


dragutin antun parčić


Dragutin A. Parčić, 1832.-1902.
Svjetlopis iz [Bolonić: O životu i radu Dragutina A. Parčića, PDF].



Parčićev hrvatski-talijanski rječnik



Parčićev hrvatsko-talijanski (ilirsko-talianski) rječnik objavljen u Zadru godine 1858.
Parčić tada ima 26 g.

Parčićev hrvatsko-talijanski (slovinsko-talianski) rječnik objavljen u Zadru godine 1874.
Parčić tada ima 42 g.

Dragutin A. Parčić: Rječnik Slovinsko-Talijanski, Zadar 1874.;
primjerak koji se čuva u znamenitoj Knjižnici obitelji Vitezić u Vrbniku.


Treće, prošireno izdanje Rječnika Dragutin Antuna Parčića iz godine 1901., tiskano je u Zadru pod nešto promijenjenim naslovom:

Vocabolario croato-italiano / compilato per cura di Carlo A. Parčić.

Na sporednoj naslovnoj stranici stoji ovakav naslov:

Rječnik Hrvatsko-Talijanski, 3a ed. corretta ed aumentata, Tipografia editrice Narodni list, Zadar, 1901., tiskan na ukupno 1237 str.



Predgovor drugom izdanju Parčićeva Rječnika Hrvatsko-Talijanskog (Slovinsko-Talijanskog) iz godine 1874.:


Predgovor
k   d r u g o m    I z d a n j u

     U suglasju sa Talijansko-Slovinskim Rječnikom, što je sviet ugledao god. 1868 u ovom obliku i kod istih (sad preminuvših) Tiskara-Izdatelja, evo se napokon pomalja i drugi Dio Slovinsko-Talijanski. Zato da bi uspješnije svoj cilj postigao, bavio sam se ponajprvo oko toga, da ovdje razporedim sve što se u Talijanskoj strani nalazi, da nadometnem i poizpravim što je nepodpuno ili krivo shvaćeno u malom Rječniku od god. 1858, a nada sve da obogatim ovaj Dio još sa riečmi i izrazi, koji se pisanjem i obćenjem svagadno iz narodnoga blaga razvijaju, u koliko sam ih sm posakupiti ili uz prijateljsku podporu pribaviti mogao. Amo ide znameniti broj od više tisuća rieči, što mi ustupio preč. kanonik M. Pavlinović iz vlastite svoje sbirke, sve većinom prosto pučkoga izvora, a do sele još ne objelodanjenih, koje će se naći pismenom (P.) u dotičnih mjestih pobilježene. Jošter sa zahvalnošću spominjem, da sam prisvojio i uvrstio, gdje im je mjesto od pismena L. pak do svrhe, više rieči i primjetaba, što mi je blagohotno priposlati izvolio preč. kanonik. J. Mrkica. Za sve to podufano se nadam, da će ova moja radnja tim bolje olakotiti učećoj se mladeži put k obširnijem poznanju hrvatskoga jezika.

    Koju da nahrcim i o tom, kako su ovdje rieči razpoređene, eda bi ih lasnije bilo potražiti za one, koji još nijesu podosta vješti današnjemu pravopisu. Nije mi od potrebe da kažem, kako sam ponajviše sliedio etimologički način pisanja, ali se obazrio kadikad i na blagoglasni ili eufonički, gdje god je ovaj pretežnije mah preuzeo; jer da bi se htjela bila svaka rieč ponaosob dvojako napisati, preveć bi bilo naraslo djelo, a bez očevidne koristi. Muklo e pred r, u školskih knjigah dosad naznačeno naglaskom, kao čvrst, krv, sa svim je ovdje izpušteno, sbog toga, što dan danas najglavnija jezikoslovna djela temeljito pripisuju pismeni r i samoglasni značaj; takove i slične ime rieči naći će se dakle na prosto pisane, n. pr. čvrst, krv i t. d. Pomučnije će biti početnikom, možda i šeremetno, potražiti nekoje rieči, koje se izvorno pišu sa ie, a druge od istih proizvedene, što im se naglaska mienja sa je ili sa prostim e, kao n. pr. cviet, cvjetast, cvjetnica, grieh, grešnik i grješnik; rieč, rječnik; vrieme, vremenit i ovim slična. Koji u takovih slučajevih ne može da se dokopa rieči, neka se potrudi zaviriti i tamo i amo, da nijesmo gdjegod ili ja ili on krivo shvatili one male razlike, kojih još ni svi današnji pisci potanko ne razabiru, ili jih nijesu učenjaci još točno označili.

    Svesrdna priznanja sam dužan gore spomenutoj gospodi, kao i ostalim znancem, koji su me prijateljskom rieči i savjetom podpomogli i obodrili, redovskim starješinama i braći, što su mi pri ruci bili, da uz ovaj posao svojski prionem; a nada sve Bogu liepa hvala, koji mi je podielio milost, da se po moći i saviesti družtvu i narodu odužim.

U Zadru na Cvjetnicu 1874.

D. P.



Treće izdanje iz 1901. sadrži čak 90,000 (devedeset tisuća) riječi. Pogledajmo Parčićev vrlo lijepi predgovor tom posljednjem izdanju njegova Rječnika Hrvatsko-Talijanskog:


Predgovor
k   t r e ć e m u   I z d a n j u

     Malo šta imam nadodati onomu, što sam rekao u Predgovoru, napisanom tamo pred 27 godina. Svatko će opaziti, ako i na brzu ruku prolista ovo Izdanje, koliko je izpravnije i savršenije glede jezika, osobito u talijanskom značenju rieči, a znatno podpunije, jer je priraslo do preko petnaest tisuća novih rieči, crpljenih što iz pučkoga govora, što iz školskih i poučnih knjiga.

    Ipak mi je nješto reći glede pravopisa. Još nisam na čistu s otim blaženim pitanjem. Od nedavna se pojavila nova struja, i ta kao da sve to više preotimlje mah sbog toga, što je s više mjesta propisano, da se školske knjige imaju držati posve fonetičkoga pravopisa, da se ima uvesti njekakvo nejasno i klimavo načelo: "piši kako govoriš." Ja u rječničkom poredanju rieči niesam mogao prihvatiti toga načela, dapače sam osvjedočen, da je bolje ovo drugo: "piši za oko, a govori za uho." U tom me bodre i rieči sv. Avgustina: "sermo debetur auribus," (za govor duguje se ušima; op. a.) i primjer, kako se služe dan danas svi izobraženi narodi u pisanju svoga jezika. Ja se dakle držim ponajveć etimoložkoga pravopisa, udešena prema umjerenoj fonetici. Gdje gdje počela se još uvadjati i njekakova nova pismena, kao prekriženo d, repato l, pak naglašeno g i n (što bi najbolje odgovaralo sadašnjemu sustavu naše abecede); pak za volju njekakvu dvoličnu imenu popustilo se i u padežnih dokončajih plurala, te naša hrvatska Slovnica, do malo prije najbliža kćerka staroslovjenskoga jezika i sestrica sjevernih slavenskih narječja, morala se lišiti lijepog bogatstva svojih padeža, povela se za lahkoćom, pa se bojati, da ne spadne do skora na stepen siromašnoga bugarskoga narječja. - Sliedeć svoje duboko osvjedočenje, evo sam ovako uredio svoj Rječnik; a obazrio sam se ipak tu i tamo i na najnoviji način pisanja, gdje je to bilo nuždno, da se po azbučnom redu nadju rieči, što se imaju na drugom mjestu potražiti. Izradio sam savjestno i svom pomnjom ovaj tegotni posao, upotrebio sam izkustvo, što sam ga crpio iz preko četrdeset godišnjega zanimanja oko ove struke, pa za to uvjeren sam, da će, kao prijašnja Izdanja, i ovo, što se odavno izčekivalo, dobro doći to učećoj se mladeži, to odraslim, koje dan danas to većma zanima potanje poznavanje ovih dvaju jezika.

Rim, na Ćirilovo 1901.

D. P.


Mali izbor nekih hrvatskih riječi (složila Mirna Lipovac) iz golemog Parčićeva Rječnika Hrvatsko-talijanskog, otisnutog na čak 1237 str.:


  • ANGJEO – anđeo
  • AZBUKVAR – abecedarij
  • BEDROBOLJA – išijas, križobolja
  • BESJEDNIK – govornik
  • BESJEDA – riječ
  • BESJEDNIŠTVO – govorništvo, retorika
  • BESJEDOVNIK – govornik
  • BESJEDOVNICA – škola govorništva
  • BILINSTVO – biljno carstvo (regno vegetale)
  • BILINARSTVO – botanika
  • BILJARSTVO – botanika
  • BILJARUŠA – herbarij
  • BILJOJEDAC – vegetarijanac
  • BILJOSLOVAC – botaničar
  • BLAGOGLASJE – harmonija
  • BOGONEVJERNIK – ateista
  • BOLJOSLOVAC = BOLJOZNANAC – patolog
  • BOLJOSLOVJE – patologija
  • BRZOGLAS  – telefon
  • BRZOJAV – telegraf
  • BRZOKRES – revolver
  • BRZOPIS – stenografija
  • BRZOPISAC – stenograf
  • BRZOPLOVKA – vrsta brzog plovila, danas bi to možda bio gliser
  • BRZOTEČA – kurir
  • BUBOSLOVAC – entemolog
  • BUBOSLOVJE – entemologija
  • CVJETOVNJAK – tegla sa cvijećem
  • ČAROLIEK – eliksir života
  • ČETVRTLJEĆE – kvartal
  • ČITAOSTVO – čitalačka publika
  • ČOVJEKOSLOVAC  – antropolog
  • ČOVJEKOSLOVJE – antropologija
  • ĆUDOREDBA – moral
  • DATBA – doprinos
  • DOBROKOB – optimista
  • DOBROMISAONSTVO – optimizam
  • DOBROPIS - kaligrafija
  • DRŽATNOST – kapacitet
  • DRŽAVOPIS – statistika
  • DRŽAVOSLOVJE – diplomacija
  • DUŠOSLOVAC – psiholog
  • DUŠOSLOVJE – psihologija
  • DVORNICA – guvernanta
  • FANTA – osveta
  • FANTITI SE – osvetiti se
  • GIBOMJER – dinamometar
  • GIBOSLOVJE – mehanika
  • GLAGOLJ  – četvrto slovo glagoljskog alfabeta (quarta lettera dell' alfabeto glagolitico)
  • GLADOMORNICA – zatvor u kojem se mori glađu
  • GLASBARNICA – glazbena škola
  • GLASBAR – muzičar
  • GLASBENIČTVO – nauka o glazbi
  • GLASBENITOST – glazbeni talent
  • GLASBILO  - muzički instrument
  • GLASBIŠTE – orkestar
  • GLASBOTVOR – glazbeno djelo
  • GLASBOTVORAC – kompozitor
  • GLASBOVODJA – dirigent
  • GLASKOSLOVJE = GLASOSLOVJE – fonologija
  • GLASOVIRAŠ – pijanista
  • GLEDNIK – izlog
  • GNJILONOŽAC – osoba slabih nogu
  • GOMBANJE – gimnastika
  • GOROPAD – epilepsija
  • GREHOSUMNJA – skrupul
  • GREHOSUMNJIV – skrupulozan
  • GROMOVOD = GROMOTEG – gromobran
  • HARNOST - zahvalnost
  • HLADIĆ – aparat za hlađenje
  • HITROJAV = brzojav
  • HRANBA – skladištenje
  • INORODAC – stranac
  • INORODNOST – pripadnost stranoj zemlji
  • INOVJERAC – pripadnik druge vjere
  • ISTONOĆJE – ekvinocij
  • ISPRATIŠTE – mjesto do kojeg nekoga pratimo, tj. na kojem se rastajemo
  • IZTOKA – izlaz
  • IZVRŠBA – izvedba, provedba
  • IŽICA – slovo starog slavenskog alfabeta (una lettera dell' antico alfabeto slavo)
  • JEDINJAK – sin jedinac
  • JEDINOBROJNIK – jednina
  • JEDNAČBA – izvedenica od "jednakost"
  • JEDNOBRAČJE – monogamija
  • JEDNOSBOR – monolog
  • JEDINOSUĆAN = JEDINOBIĆAN - istobitan
  • JEVTINBA – nadmetanje, licitacija
  • JEZIKONAUK – gramatika
  • JEZIKOSLOVAC – filolog
  • JEZIKOVNICA – gramatika
  • JEZIKOVNIK - rječnik
  • KAKOĆSTVO = KAKVOĆA – kvaliteta
  • KAZNITBA – kazna
  • KNJIGOHLEPNJA – bibliomanija
  • KNJIGOLJUB – bibliofil
  • KOLOVID – horizont
  • KOPNOMJERAC – geometar
  • KORABLJA – brod
  • KOVOZNANAC – metalurg
  • KRUGLJANIK  – biljar
  • KRUGLJIČANA – stol za biljar
  • KRVOMJEŠNIK – incestuozna osoba
  • LJUDOLJUBLJE – filantropija, čovjekoljublje
  • LJUDOLJUB – filantrop
  • LJUDOMRZAC – mizantrop
  • LJUDOMORAC  – ubojica
  • LJUDOMORSTVO – ubojstvo
  • LUČBA – kemija
  • LUČBARNICA – kemijski laboratorij
  • MAST – mast; boja
  • MEDJUMETAK – veznik
  • MIROSLOVJE – statika
  • MJESTOPIS – topografija
  • MJESTOVID – topografska karta
  • MNOGOMUŽTVO – poliandrija
  • MNOGOBRAČJE = MNOGOŽENSTVO – poligamija
  • MRTVICA – voda stajaćica
  • MUNJINA – elektricitet
  • MUŽOLOŽTVO – pederastija
  • NADOSTAVKA – pretjerivanje, hiperbola
  • NARASLICA – izraslina
  • NASTOTAK – %
  • NEHARNOST – nezahvalnost
  • NUZLJUB – rival u ljubavi
  • NUZMJER – parametar
  • OBAZNANICA – prostitutka
  • OBJEŽNICA – komet
  • OBLAGOVOLJITI – udobrovoljiti
  • OBUKOSLOVJE – didaktika
  • ODBITVA – oduzimanje (mat.)
  • ODJEVALNICA – trgovina odjećom
  • ODMETAC – najlon za pecanje
  • ODMILAK – ljubimac, omiljeni sin u roditelja
  • OSVJESTICA – lucidni trenutak
  • OTAČANSTVO – domovina
  • PAKRUG – elipsa
  • PAKRUGAO – eliptičan
  • PAROKRUG – atmosfera
  • PAROKRET – parna mašina ili lokomotiva
  • PAROMJER – manometar
  • PAZVUK – rezonanca
  • PETOPJEV – kvintet
  • PISMAR – arhivar
  • PISMARA = PISMOHRANA – arhiv
  • PJEVIDRUG – compagno di canto
  • PJEVOIGRA – opera
  • PLEMOVLADJE – vladavina aristokracije
  • PLESAONICA – plesna škola
  • POBLUDA – pogreška
  • POČEĆE – početak
  • PODRUGAČITI – zamijeniti, promijeniti
  • POGLAVNIK – predstojnik
  • DOGLAVNIK – prvi savjetnik poglavnika
  • POHODBA = POHODNJA – posjeta
  • POHODNICA – WC
  • POKOPJE – groblje
  • POLUDNICA – meridijan
  • POLUKRUGLJA – hemisfera
  • PONEDIONIK = PONEDJELJNIK – ponedjeljak
  • PONJIŠA – pola čaše (vina)
  • POSLJEDSTVO – rezultat
  • POSUMAN – sumnjičav
  • POVRHA – vanjska površina
  • POZEMLJUHA = POZEMLJUŠA – kuća prizemnica
  • PRAVODUŠAN – pošten, iskren
  • PRESLUŠAJ – ispitivanje (leg.)
  • PRETIČAK – avanzo (nelle spese)
  • PRETINAC – pretinac
  • PRETINITI – razdvojiti
  • PRIBIĆE – prisutnost
  • PRILIČAK – model
  • PRAVOSLOV – pravo
  • PRAVOSLOVAC – pravnik
  • PRAVOST – pravda
  • PROSTORJEKA – proza
  • PROTUNOŽAC – antipod
  • RAZKRIŽJE = RAZKRIŽICA = RAZKRSTICA = RAZKRSTNICA = RAZKRŠĆE
  • RAZSRDITI – rasrditi
  • RAZSTAVITI – rastaviti
  • RJEČOSLOVJE - etimologija
  • RODOPIS – genealoška tablica (stablo)
  • RODOPISNI – genealoški
  • RUKOTVORJE – manufaktura
  • SAMOBRAN – samoobrana
  • SAMOKRV – samoubojstvo
  • SAMOKRVNIK – samoubojica
  • SAMOPER – perilica
  • SAMOPRODAVAC – monopolista
  • SAMOSEG – uzurpacija
  • SAMOSEŽNOST – despotizam
  • SAMOSILJE – tiranija
  • SAMOSILNIK – tiranin, despot
  • SAMOSLOVJE – monolog
  • SAMOSTAVNIK – imenica
  • SAMOVOZ – automobil
  • SATNIK – satnik, kapetan
  • SAZVUK – akord
  • SGODITAK – zgoditak
  • SGRADA – zgrada
  • SGRAŽATI SE – zgražati se
  • SGRBITI SE – zgrbiti se
  • SGRIEŠITI – zgriješiti
  • SGUSNUTI – zgusnuti
  • SGRTATI – zgrtati
  • SIEVATI – sjevati
  • SITNOZOR – mikroskop
  • SKLADNOREDNOST – simetrija
  • SLABODUHAST – astmatičan
  • SLAVOPIS – pismo pohvale
  • SLIČNOGLASJE – asonanca
  • SLUHOSLOVJE – akustika
  • SPAVNUTI – ''ubiti oko''
  • SPOLNIK – gram. član
  • SPOMENUĆE – komemoracija
  • SRAMOSLOVJE - psovanje
  • SREDOBJEŽNOST – centrifugalna sila
  • SREDOKRAĆA – središnja točka, centar
  • STECIKUĆA – štediša
  • STIHOTVORAC – pjesnik
  • STIHOTVORSTVO – pjesništvo
  • STOPALJKA – pedala
  • SUGLASBA – koncert
  • SUNCOPAS – zodijak
  • SUNCOSTAJA – solsticij
  • SUNČANIK – sunčani sat
  • SUPILAC – ''vinski brat''
  • SVJETLOPIS – fotografija
  • SVJETLOPISAC – fotograf
  • ŠKLJENOBOL – artritis
  • ŠKLJENOBOL – artritis
  • SLUHOSLOVJE – akustika
  • TAJNOPISAC – kriptografija
  • TAJNOSLOVAC – kabalista
  • TAJANSTVENIK – mistik
  • TAČNOTEZ – ekvilibrij
  • TAJNOUKA – okultna nauka
  • TLORIS – tlocrt
  • TMICA – tama, "kmica"
  • TOBOŽNOST – fikcija
  • TOPLINKA – kalorija
  • TOPLOMJER – termometar
  • TOPLOST = TOPLINA – temperatura
  • TRAJAVOST – inercija
  • TESLA – sjekirica za tesanje drva
  • UHVATNICA – uhitbeni nalog
  • UCJEPNIK – cjepitelj
  • UMOSLOVJE – logika
  • UMRLIK – mrtvac
  • UPRAVAC – ravna linija
  • UTRENIK – utabani put, utabana staza
  • UZDUH – atmosferski zrak
  • UZDUHOMJER – manometar
  • UŽDILO – upaljač
  • UŽINARA – torba u kojoj se nosi užina
  • VAROMJER – manoskop
  • VELEDUŠNOST – velikodušnost
  • VIDOSLOVJE – ideologija
  • VIJUGAVICA – krivulja
  • VINOSLOVAC – enolog
  • VINOSLOVJE – enologija
  • VIŠEBROJ – množina (gram.)
  • VREMENOSLOVJE - meteorologija
  • VRHUBROJAN – prekobrojan
  • ZAJUŠAK – predjelo
  • ZAMUŽNA DJEVOJKA – zaručena djevojka
  • ZEMLJOMJERJE – geodezija
  • ZLOGLEDJA – ljubomora
  • ZORBA – teorija
  • ZORBENI – teoretski
  • ZRAKOKIP – fatamorgana
  • ZVJEZDOČNIK – teleskop
  • ZVJEZDOGATALAC – astrolog
  • ZVJEZDOGATNJA = ZVJEZDOSLOVJE – astrologija
  • ZVJEZDOZNANAC – astronom
  • ZVJEZDOZOR – teleskop
  • ŽAKAN – đakon
  • ŽIVCOSLOVAC – neurolog
  • ŽIVCOSLOVJE – neurologija

Treće izdanje Parčićeva rječnika iz 1901. pretisnuto je godine 1995. u Zagrebu. Potvrdu riječi SATNIK imamo puno prije Parčića, t. j. već u Vinodolskom zakoniku iz godine 1288., a nalazi se  i u hrvatskom prvotisku iz  godine 1483. Riječ POGLAVNIK je također vrlo stara, a može se naći na pr. u komornika Nikole Šubića Zrinskog (1508.-1566.), Franje Črnka, u izrazu "poglavnik karšćanski", t. j. papa.

Treće izdanje Parčićeva rječnika je u cjelosti digatalizirano na Sveučilištu u Osijeku i dostupno putem mreže.


Parčićev Rječnik talijansko-slovinski (hrvatski) tiskan u Zadru godine 1868.
Iz Zbirke Kezele, ljubaznošću g. Mladena Kezele. Parčić tada ima 36 g.



Parčićev Rječnik talijansko - slovinski (hrvatski),
tiskan u Senju godine 1887. Parčić tada ima 57 g.

U članku [Derossi] navodi se sljedeće:

... Već u svojoj gramatici iz godine 1873. Parčić objavljuje 36 hrvatskih složenica – novo - tvorenica koje naziva "složenice iz nekih znanosti i suvremenih izuma". Tu su riječi
  • brzojav, dalekozor, glasovir, kišobran, kolodvor, parobrod, perovođa, prirodopis, sitnozor (mikroskop), svjetlopis (fotografija), toplomjer, zemljopis, zemljovid i dr.,
dakle uglavnom riječi koje su se u dobrom dijelu zadržale do danas.

August Šenoa (1838.-1882.) se u jednoj polemici objavljenoj u časopisu Vienac (1875., br. 15, str. 294), poziva na 2. izdanje Parčićeva rječnika (vidi [Vince, Putovima..., str. 545). Zanimljivo je da je Šenoa poznavao hrvatsku glagoljicu, a sačuvani su i njegovi rukopisi ispisani glagoljicom, što se može vidjeti putem ove poveznice: August Šenoa.


Zahvaljujemo dr. Vladimiru Lučevu, dječjem kirurgu iz Šibenika u miru,
na poslanim svjetlopisima. Dr. Lučev je vrlo zaslužan za osmišljavanje i izvođenje
projekta Spomen parka "Faust Vrančić" u Prvić Luci.
Druga knjiga s lijeva je drugo izdanje Parčićeva Talijansko-slovinskog (hrvatskog) rječnika
objavljenog u gradu Senju godine 1908. Pogledajte fotografiju malo niže.



Drugo izdanje Parčićeva Talijansko-slovinskog (hrvatskog) rječnika objavljeno je u gradu Senju godine 1908.,
objavljeno posthumno, 6 godina nakon njegove smrti.


Nakon Parčićeva talijansko-hrvatskog rječnika, prvi rječnik sličnog opsega objavljen je tek godine 1942. Autor je hrvatski leksikograf, publicist i prevoditelj Ivan Andrović (1876.-1954.), rodom iz Skradina: Talijansko-hrvatski rječnik (Dizionario italiano-croato, 1938.; Dizionario delle lingue italiana e croata, 1943.) koji je doživio i nekoliko kasnijih izdanja. Andrović u uvodu spominje Parčićev rječnik.

Parčićev hrvatsko-talijanski rječnik sadrži oko 90000 (devedeset tisuća) riječi. Do te se brojke dolazi uz pretpostavku da svaka stranica sadrži barem 50 riječi, znajući da knjiga ima više od 1200 str.



Neke pojedinosti iz Parčićeva Hrvatsko-Talijanskog rječnika

Parčić u svojem Rječniku Hrvatsko-talijanskom (3. izdanje iz 1901., Zadar) ima ovakve natuknice, kojima daje do znanja svoje pravopisne zasade (V. znači "vidi"):
  • Otp..., V. Odp..
  • Isp..., V. Izp...
  • Isk..., V. Izk...
  • Raš..., V. Razš...
Na pr.:
  • Odpjevati, Odplivati, Odpočivati, Odpor, Odpornik, Odpozdraviti, Odpremnina, Odpuhati, Odpustiti
  • Izpričati, Izprika, Izprljati, Izprva, Izpružiti, Izpustiti,
  • Izkaliti, Izkamčiti, Izkaz, Izkaznica, Izkeljiti, Izkesiti, Izkidati, Izkititi, Izključiti, Izključiv, Izkobeljati se, Izkopina, Izkrcavati, Izkupitelj, Izkusiti, Izkvariti ali i Izskočiti, Izslužen, Izsmijati, Izstupiti, Izstrugati, Izštrcati, Iztaknuti, Iztaliti, Iztok, Iztopiti, Iztražiti, Iztući,  Izzazvati, Izžmikati, Izžviždati (izvedeno od "žviždati")
  • Razširiti, Razštrkati.
Parčić umjesto "...džb..." rabi "...čb...", na pr.:
  • Učbenik, Učba (način učenja), Jednačba, Otačbina, Lučba (kemija, separacija)
Umjesto "...tb..." rabi "...db...", ako je riječ o složenici koja započinje s "pod...". Na pr.:
  • Podpis, Podpomagati, Podpora, Podporanj, Podpun
Umjesto "...db..." rabi "tb", ako to nalaže korijen prve riječi. Na pr.
  • Primjetba, Svatba, Zamjetba
Umjesto "...tk..." rabi "...dk...", i štoviše, daje natuknicu
  • Potk... V. Podk...
Na pr.:
  • Podkova, Podkovica, Podkožiti se, Podkriepiti, Podkresati, Podkupiti
Neke riječi sa Izs...:
  • Izseljenik, Izseliti, Izsijati, Izsijavati, Izsječak, Izsjeći, Izskočiti, Izsluženi, Izsmijati, Izspavati se, Izstrugati, Izsukati,
Neke riječi sa Izt...:
  • Iztaknuti, Izteći, Iztjecati, Iztjerati, Iztočiti, Iztražiti, Iztući, Iztrunuti, Iztumačiti, Iztupiti
Još nekoliko primjera sa Bezz... i Bezž...:
  • Bezzakonje, Bezznačajan, Bezzub
  • Bezžen, Bezžični, Bezživotan

Parčić za "Suncobran" kaže da je neologizam (novokovanica). Danas je ta riječ u hrvatskom jeziku sasvim uobičajeni izraz.

Za riječ "Zadužbina" Parčić daje naputak "vidi Zadušbina" (korijen te riječi je za dušu, a ne zadužiti)

Parčić uz pojam "Vježbati" daje i riječ Vještba (ali upućuje na Vješba), iz koje je vidljivo da je korijen suvremenog pojma Vježba zapravo Vještina.

Prilažemo i popis od preko šezdeset pojmova iz Parčićeva Rječnika Hrvatsko-talijanskog, oblika "...prd...":
  • Laprdati
  • Naprdivati, Naprdjeti
  • Podprd, Podprdač, Podprdica, Podprdivati se, Podprdnuti se komu
  • Poprd, Poprdic, Poprdivati, Poprdjeti, Poprdljiv, Poprdnuti, Poprduša
  • Prda, Prdac, Prdačina, Prdačiti se, Prdaljica, Prdaljka, Prdalo, Prdavac, Prdec, Prdecati, Prdeknuti, Prdelj, Prdeljuska, Prdeljuskati, Prdeljusnuti, Prdeljuška, Prdenjak, Prdež, Prdjeti, Prdlati, Prdnjava, Prdnuti, Prdoležina, Prdonja, Prdosija, Prdov, Prdušja
  • Izprdak, Izprdeljuskati, Izprdjeti, Izprdnuti
  • Razprditi, Razprdnuti
  • Sprdalo, Sprdanca, Sprdaš, Sprdati, Sprdnja, Sprducati
  • Uprdjeti (koga), Usprdežio
  • Priprdjeti, Priprdivati
  • Uzprdecati se, Uzprdežiti se
  • Zaprdavati, Zaprdica, Zaprdivati, Zaprdjeti, Zaprdnut.
  • Oprdica (sitnica), Oprdine, Oprduj! (gubi se!)

Ivan Andrović: Rječnik hrvatsko - talijanski, Zagreb 1942., spominje Parčića i njegove rječnike

Parčićev rječnik iz 1901. nema đ, nego dj, ali ne u abecedi. U abecednom popisu nema niti lj, nj.
Hrvatska abeceda po Parčiću:

A, B, C, Č, Ć, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, R, S, Š, T, U, V, Z, Ž.
Dakle, nema DŽ, Đ, Lj, Nj

Ovdje koristimo strelicu -> na mjestima gdje Paričić čitatelja upućuje na prikladniju riječ

Riječi koje počinju s "lj" su u rječniku unutar L, tj. shvaćaju se kao da počunju s l+j. Slično su riječi koji počinju s "nj" u rječniku stavljene unutar N.

*Uapsiti (zvjezdica označuje turcizam)

Ustmeno - usmeno (nema Usmeno)

Vanjkuš, Uzglavje

Vakup (= vakuf),

Zadužbina -> Zadušbina (milostinja)

Zadušbovina (zaklada)

Udadba -> Udatba -> Udaja

Udba (nocumento) - šteta, nesreća (korijen riječi udba je - udes)

Udes

Uručbeni, Uztrajati, Uztrčavati se, Uzporedba, Uzput, Uzporedno, Uzporediti, Uzpostaviti, Uztrajati

Vidoslovac - ideolog

Viek, Viest

Vjekopis

Vježba ima korijen u rječi vježba, koju Parčić piše kao vještba:

Vještba -> Vješba

Vježbati -> Vješbati

Vlasnik -> Vlastnik

Vlastništvo

Vršitba

Poreklo -> Podrietlo

Groktalice su treperavo pjevane pjesme, gotovo zaboravljene u Hrvatskoj.

Zagroktati -> zagraktati (groktalice nema, ali ima groktati)

Groktati - treperavo pjevati (kao vrana ili gavran)

Truhlež

Uklad - intarzija

Riječ "zanimljiv" se nekada pisala bez lj (kao zanimiv ju piše na pr. Dragutin Hirc):

Zanimiv

Zanimljiv

Zanim(lj)ivost

Zanovietati

Zloporaba -> Zloraba



Pogledajmo nekoliko naziva iz područja matematike:

Oloslovje - matematika (nema naziv matematika), od Olina - količina

Olina - količina (ima i Šulek)

Ječan - pozitivan
Ječna olina - pozitivan broj (i Šulek)

Niečan - negativan (nema Niječan), i kod Šuleka

Oloslovac - matematičar

Četvorina - kvadrat (ali Kvadrat nema)

Pačetvorina (pravokutnik ima)

Podpona - hipotenuza (kod Šuleka - podpon, žensog roda)
Ovjesnica - kateta

Krug

Pakrug - elipsa

Pakružnica - rub elipse

Kruglja - kugla

Pakruglja - elipsoid

Kugla

Kuglja

Polumjer

Polukruglja - hemisfera

Hitnica - parabola

Sbroj

Sbrojitba, Sbrajanje

Omjerobroj - logaritam

Slomak - razlomak
Odlomak - razlomak
Ulomak - razlomak

Razlomak - fragment

Šestdeset

Šestilo, Šestar

Četverokutnik - tetraedar

Četverokut

Četverougao - tetraedar

Četvorac - tetraedar; kvadrat

Kvadrat - nema!

Četvorba - kvadratura

Četvornjak - numero quadrato (kvadratni broj)

Četvrtac - kvadrant

Činbenik - faktor

Bezkonačan

Množitba - množenje
Množitelj - multiplikator
Množtvo

Lihi - neparni
Taki - parni

Samoistina - aksiom



Pojam "pajdaš" dolazi kod Parčića u ovom obliku:

Pajtaš (mađ.)

Nekoliko pojmova iz područja astronomije i srodnih područja:

Zvjezdar - astronom

Zvjezdogatalac - astrolog

Zvjezdogatnja - astrologija

Zvjezdoslovje - astrologija

Zvjezdoznanstvo - astronomija

Zvjezdozor - teleskop

Žderanija (danas bismo rekli dernek)

Želudčani

Ženidba -> Ženitba

Žep

*Džep (zvjezdica * predstavlja oznaku turcizma)

Živcoslovje - neurologija

Živcobolja - neuroza

Tmica (tama, kmica)

*Pekmez (turcizam)

Tvrtka -> Tvrdka

Šalabazati (nemarno hodati; ima li s time veze riječ šalabahter?)

Kaj (imenica,  penimento - kajanje)

Kajanje

Neke riječi koje danas započinju sa "zb", Parčić piše sa "sb":

Sbirka

Sbilja

Zbog -> Sbog

Zbor -> Sbor

Sboriti, Sbornica, Sbjeg, Sbrajanje, Sbrka, Sdrobiti, Sdvojiti, Sbrka

Ima ih još sličnih:

Sdrobiti

Sdružiti

Sgarište

Zglob -> Sglob

Zgaziti -> Sgaziti

Zgoda -> Sgoda

Zgužvati -> Sgužvati

Zgnječiti -> Sgnječiti

Zgrada -> Sgrada

Danas pišemo sklonidba i slatkiš, a Parčić ovako:

Sklonitba (deklinacija)

Sladkiš

Služkinja

Snieg

Riječ "srce" Parčić piše sa d:

Sr(d)ce

Srdčan

Srdcolik

Svaštaznanac - enciklopedist

Sveučilištni

Riječi koje počinju sa "gj" ili "dj" su unutar početnih slova "g" i "d" (tj. "gj" i "dj" Parčić ne smatra posebnim slovima)

Također i "lj" za Parčića nije posebno slovo. Riječi koje počinju s "lj" su riječniku s početnim slovom l.

Slied - trag, stopa

Gjipati - skakati

Gjonjati - drjemuckati

Gjumbir (mađ.)

*Gjubar -> *Djubar

*Gjumbus - vesela buka

*Gjon - đon, potplat cipele

*Gjipati - skakati

*Gjezva (za kavu)

*Gjerdan - biserna ogrlica

*Gjeram

*Gjuture - jeftino, na pogodbu

Gjul - ruža

Gjurgjevac - vrsta biljke

*Gjuvegija - zaručnik

Gjuro (u popisu imena)


*Sat - ura
Sat (meda) - favo di miele (saće za med)
Saće


Piždriti - piljiti (prof. Rumiha Tia r. Radić, iz Dubrovnika: "Šta piždriš kroz sfere" / Što piljiš kroz naočale)
Piždrika - opojno vino
Piždra - kurva

Zb -> Sb

Sbaciti, Sbijen, Sbilja, Sbirka, Sbiti se, Sbivati se, Sbjeg, Sbog, Sbornica, Sbornik, Sbirka, Sbilja, Sdrav, Sgrada, Sgodan, Sgranuti se, Sgražati, Sgrbiti, Sgroziti se, Sgrtati, Sgrušati

Zgodan -> Sgodan (itd.)

ie

Siečanj
Sievnuti
Smieh


Stklo -> Staklo (u Češkom sklo)

čb

Svjedočba (od svjedok; ali Parčić piše Uredništvo, umjesto uredničtvo - od urednik)
Jednačba
Učbenik
Uručbeni


Svojstvo, Vlastitost

Raz...

Razkomadati, Razkokodakati se, Razkorak, Razkršće, Razpad, Razpaliti se, Razpelo, Razpirati se, Razplakati se, Razplesti, Razpored, Razprava, Razsad, Razsap, Razseliti, Razsijan, Razsipnik, Razsjeklina, Razsrditi se, Razstanak, Razstava, Razsuti, Razsvjeta, Razširiti, Raztezati, Raztjerati, Raztopiti, Razumiv

Razžalostiti koga, Razžariti, Razžestiti se,

Rodoljubje

Rudolučba - metalurgija

Računarstvo - računovodstvo
Računar - računovođa
Računaljka - stroj za računanje
Računalo - tablica izjednačenja

Raspra -> Razpra

Rasipati -> Razsipati

Raskol (a ne razkol)

Razdobje, Razdraživ (ne Razdražljiv), Razkalašen, Razkinuti

Parokrug - atmosfera

Patvorba - falsifikat

Piknja - točka (rus.) - nije rusizam

Pjeneznica - kasa

Podticati -> Poticati

Posljedak, Posljedica

Nuždan, Nuž(d)nik

Oloslovje - matematika (uveo Bogoslav Šulek)

Olka (P.) - tessitrice (tkalja), gdje P. znači Pavlinović

Plitva - pinna (peraja)

Podkova, Podkriepiti, Podpora

Boljoslovje - patologija

Razstaviti

Obćinstvo, Obćina, Obćenit

Obesp.. -> Obezp...

Otk... -> Odk...

Odkaz, Odkinut, Odkopčati, Odključati, Odkupiti, Odploviti, Odpor

Opč... -> Obč...
Opć...  -> Obć...

Otac, O(t)ca, Otci (oci pl.)
Otačbina, O(t)čevina

Orgulj - organ

Nadkriliti, Nadpis

Naravoslovje - fizika, Naravoslovac - fizičar

Nebog (pridjev) a o , siromašan, neveseo,
Nebog - idol

Nozdrva -> Nosdrva
Nosdrva

Nuždan, Nuž(d)nik

Marama -> Mahrama
*Mahramica

Muški -> Mužki
Mužkarac

Ljaguška - vrsta žabe

Lječboslovac - terapeut
Liečnik, Liečnica, Liečiti, Liečništvo

Lučba - kemija
Lučbar - kemičar

Slova s dvostrukim d: dd

Oddvojiti, Oddieliti, Oddavna, Oddužiti, Oddvojiti



Doista -> Doisto

Poviest

Naseobina -> Naselba

Naselbina

Opazka (-ska)

Mnienje, Mišljenje

Uručba, Uručbeni

Ako prem (iako)

Mlogi -> Mnogi

Vijoriti se -> Vihoriti se

Šmukljar, Šmukljariti

Žmukljariti -> Šmukljariti

Istok -> Iztok

Iztok (istok)

Iztočiti

Razsol

Razstanak, Razsvjeta

Umnožak - produkt

Listnica

Djonjati (a ne đonjati)

Ljetoslovje - kronologija

Kaludrica -> Koludrica

*Kašika (turcizam)

Kiklja - haljina

Koka -> Kokoš (rumunjski kokošul)

Krijumčariti -> Kriomčariti (od kriomice)

Krunitba

Kvečati, Kveknuti (na pr. kvekajučie čeda - kod popa Martinca u Novljanskom II. brevijaru iz 1495.)

Isc... ->  Izc...

Ist... ->  Izt...

Velika grupa riječi sa "iz...", umjesto sa "is..." kao danas:

Izsisati, Izciediti, Izcuriti, Izčašiti, Izčeprkati, Izčupati, Izćuškati, Izfućakti, Izkaliti, popiti naizkap, Izkašljati, Izkaz, Izkaznica, Izkočiti, Izkidati, Izkititi, Izkočiti, Izkrati se, Izkrcati se, Izkusiti, Izpariti, Izpisati, Izplakati, Izplata, Izplesti, Izporučiti, Izpovied, Izpratiti, Izprazniti, Izpredavati, Izprekidan, Izpripovijedati, Izpravljati, Izprsiti se, Izpuhati se, Izpuniti, Izsmijati, Izsjeći, Izseliti, Izsmjehivati, Izpavati se, Izstrugati, Izšarati, Iztisnuti, iztjecati, Iztraživati, Iztriebiti, Iztrošiti, Iztući, Izžmikati

Izkon ->  Iskon
Izprika -> Izpriča

Harnost - Zahvalnost

*Dž... -> *Gj...

*Gjonjati

*Gjuvegija - zaručnik


Padeži:

Imeniteljni - nominativ
Dateljni - dativ


Gla(d)čalo
Glasba
Glasbotvorac - kompozitor

Glista -> Gljista

Gnjezdo -> gniezdo

Gozba -> Gostba

Gostba - gozba

Grizti (umjesto gristi)

Groždje (umjesto grožđe)

Guzara - vrsta kruške


Davorija - vojna glasba; turska glasba
Davor - bog rata (Marte)

Društvo -> družtvo

Dušoslovje - psihologija
Dušoslovac - psiholog

Dvojci -> dvojak (blizanci)

Dvopiknja - dvotočka (od piknja - točka)
Dvotočka

Ćudoslovje - etika (ćud - ljudska narav)

Čeljuga - čeljust

Četak - atom (!, valjda od početak ili počelo - kemijski element)


Čovječtvo (a ne čovještvo)

Čovjekoljubje - filantropija

čreda - red, poredak (rus. čered, očered)

Črmalj - crvena zemlja (Črmna Gora - Vjekoslav Klaić, alb. naziv za planinu Kuči = crven, Crvena Hrvatska)

Čuvstvo -> Čustvo (osjećaj)

Čvrčak - cvrčak

Ciena

Cifrati (mag.)

Cmrk - sisaljka (pumpa)
Cmrkač - vatrogasac

Cviet (ali Cvjetić)


Jedna grupa riječi koje počinju s bez...

Bezcjenje, Bezsmrtan, Bezsraman, Bezzakonje, Bezzub, Bezžen (vjerojatno odatle i prezime Bežen), Bezživotan, Bezznačajan

s Bogom

Zbogom -> Sbogom (pozdrav,)

Bolestnik

Ajme - ahim (tal., i na Korzici)

Parčićev rječnik ima primjere sa Izč... i izć..., kao što su

Izčitati, Izčekivati, Izćuškati,

ali začudo nema natuknice Išč... -> Izč..., Išć... -> Izć...




Pretisak trećeg izdanja Parčićeva hrvatsko-talijanskog rječnika objavljenog 1901. u Zadru,
otisnut godine 1995. u Zagrebu u izdanju ArTresora, sa studijom o životu i leksikografskome radu
Dragutina Parčića koju je napisao prof. dr. Zlatko Vince.

Na omotu gore spomenutog pretiska nalaze se sljedeće riječi Radoslava Katičića:

... Veliko Parčićevo leksikografsko djelo potisnula je filološka škola hrvatskih sljedbenika Vuka Karadžića posve u stranu. Tako je bilo i s drugim stupovima izgradnje hrvatskoga književnoga jezika u prošlome stoljeću. No, dok se Šulekovo ime u nekim prilikama ipak redovito spominjalo, Parčić je sasvim neopravdano potisnut u gotovo potpun zaborav. Pretisak rječnika kojim je on okrunio svoje leksikografsko djelo, predstavlja stoga i ponovno stjecanje zametnutog jezičnog blaga i bjelodanu potkrepu prešućivane i iskrivljavane povijesti hrvatskoga jezika u ne tako davnu i za našu sadašnjost relevantnom razdoblju [pisano 1995., D.Ž.]. To je bitno obogaćenje, otvara temeljna pitanja koja su se kroz sada već blizu sto godina stalnim pritiskom htjela skinuti s dnevnoga reda jezične rasprave i potisnuti iz obzorja jezične kulture, dokumentira zanemarenu puninu hrvatske jezične izražajnosti, potvrđuje zanemarenu povijest. ...
Radoslav Katičić

U pogovoru pretiska, koji je pisao Zlatko Vince, citirajmo sljedeća dva odlomka:

Parčićev prinos hrvatskoj leksikografiji tek će valjati vrednovati. Nesumnjivo, on je znatan i opsegom i kakvoćom. Bez obzira na prethodnike i uzore, njegovo je djelo rezultat vlastitog strpljivog i samozatajnog zidanja kuće riječi hrvatskoga jezika. ... (str. [-1274-])

[Mirku] Tomasoviću Parčić "otključava riznicu hrvatskoga leksika, bilježi riječi kojih u drugim rječnicima nema, dovitljivo uz talijanske izraze otvara sinonimska polja, uočuje stilske razlikovnosti, štuje svekoliko hrvatsko jezično blago, knjiško i pučko, ne podvrgava se krugo novouspostavljenomu štokavskomu standardu. Užitak je pratiti njegovu leksikčku razvedenost." (str. [-1275-])

Na str. 165 i 166 svoje monografije pod naslovom Dragutin Antun Parčić (Matica hrvatska, Zagreb 1988), istaknuti hrvatski leksikograf Igor Gostl (1938.-1999.) navodi ovo:

... Kraj svega svoga leksičkoga obilja i stilske raznolikosti Parčićevo leksikografsko djelo ne bijaše dovoljno proučeno, stog i nedovoljno poznato u slavističkim, a navlastito kroatističkim krugovima. Uzroci zanemarivanja toga hrvatskoga lekikografskoga naslijeđa izvanjezične su, tj. političke naravi, te stoje u najužoj vezi s preferiranjem i protežiranjem hrvatske vukovske jezikoslovne tradicije,  a za volju objedinjavajuće ideologije jugoslavenstva. I kraj svega svoga opusa i važnosti, Parčićev prinos ostaje, na žalost, i dandanas nedovoljno proučen i vrednovan. ...

Rječnici Dragutina Antuna Parčića posljedak su strpljiva i samozatajna rada na njivi hrvatskoga jezikoslovlja. Temeljeći se na pet stoljeća dugoj i bogatoj hrvatskoj lekikografskoj tradiciji, oni su neiscrpno vrelo starijega hrvatskoga leksičkoga fonda: rječničko blago nedovoljno poznatih riječi i tezaurus dobro sročenih kovanica. Kao edukativna građa, ali i dokument vremena i prostora, Parčićevi rječnici snažan su odgojno-obrazovni i civilizacijski prodor i utjecaj. ...

Dragutin Antun Parčić




Font uglaste glagoljice koji je rabljen na ovoj mrežnoj stranici izradio je g. Filip Cvitić iz Zagreba, voditelj projekta Fabula Croatica. Font brzopisne glagoljice izradio je g. Eugen Divjak, a dotjerao g. Nenad Hančić.



Hrvatski prvotisak iz godine 1483.

Šimun Klimantović

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice

Glagoljaška tradicija franjevaca trećoredaca

Croatia, its History, Culture and Science