LUŽNICA

Duhovni centar Marijin Dvor

Stjepan Bahert i Darko Žubrinić

22. ožujka 2011.
ponavljanje tablice Jurja Slovinca, sricanje




az
1


buki
2


vidi
3


glagole
4


dobro
5


(j)est
6


živite
7


zelo
8


zemlja
9


iže
10


i
20


je
30


kako
40


ljudi
50


mislite
60


naš
70


on
80


pokoj
90


rci
100


slovo
200


trdo
300


uk
400


frt
500


hir
600


ot
700


šća
800


ci
900


črv
1000


ša
2000


jer


jat



jus
5000


jest-je
     

Redosljed poteza pri pisanju brzopisnom glagoljicom, prema Nenadu Hančiću





az
1



buki
2



vidi
3



glagole
4



dobro
5



(j)est
6



živite
7



zelo
8



zemlja
9



iže
10



i
20




je
30



kako
40



ljudi
50



mislite
60



naš
70



on
80



pokoj
90



rci
100



slovo
200



trdo
300



uk
400



frt
500



hir
600



ot
700



šća
800



ci
900



črv
1000



ša
2000




jer



jat




jus
5000


jest-je
     
Brzopisna glagoljica (Nenad Hančić) u usporedbi s uglastom glagoljicom Jurja Slovinca iz oko 1400.

Božićna čestitka g. Nenada Hančića, Düsseldorf, Njemačka, 2010.: Narodi nam se Kralj nebeski, pisana brzopisnom (ili kurzivnom) glagoljicom


Priredio Nenad Hančić

Istarski razvod 1275.-1395., općenito,

- čitanje s objašnjenjem manje poznatih riječi,

hrvatsko ime 24 puta

... I ondi gospodin Menart sluga naprid sta, i pokaza listi prave ... ke listi ondi pred nas trih nodari postaviše, keh ta gospoda izibra: jednoga latinskoga, a drugoga nimškoga, a tretoga hrvackoga, da imamo vsaki na svoj orijinal pisat, poimeno od mesta do mesta kako se niže udrži, po vsoj deželi.

hrva......ckoga

I tako mi niže imenovani nodari preda vsu tu gospodu pročtesmo kako se v njih udrži. I tako onde obe strane se sjediniše i kuntentaše i kordaše i razvodi svojimi zlamenji postaviše, i jednoj i drugoj strani pisaše listi jazikom latinskim i hrvackim, a gospoda sebi shraniše jazikom nemškim. ... itd. itd.

hrvackim



 imena oko 120, Sorbari, projicirati po Luki Kircu [PDF]

- Acta croatica i čitanje Istarskog razvoda na uglastoj glagoljici, 4 5, o Acta croatica

- brzopisna glagoljica, tablica brzopisne glagoljice, ispisati na ploči, s primjerima

Tablica kurzivne glagoljice



Riječ "preporodna", u kojoj se nalaze spojenice (ligature) p+r, p+o. U riječi "zora" imamo spojenicu z+o itd.

Iz pjesme "Glagoljica se budi" Slavka Kirina (Bjelovar)


Matko Katnić (12. g.) iz sela Gabonjin kod Dobrinja je sudjelovao je na tečaju glagoljice održanom godine 1995. pod vodstvom barbe Svetka. Prepisao je ove stihove iz Svetog Pisma, iz Pjesme nad pjesmama (Prvi susret): Gle kako si lijepa / prijateljice moja, / gle kako si lijepa. / Imaš oči golubice. // Gle kako si lijep / dragi moj / gle kako si mio. / Zelenilo je postelja naša. Pogledajte Matkov vrlo lijepi prijepis. Preuzeto iz župskog listića Hrusta, Gabonjin, br. 3, 1995., str. 8.

Prvi susret


Sljedeću nadahnutu pjesmu, objavljenu latinicom u župskom listu "Tikvica sv. Jakova" u selu Kornić kod Punta na otoku Krku, ostavljamo Vam za vježbu. Vjerujemo da Vam neće biti teško odgonetnuti značenje nekih manje poznatih riječi krčkoga govora, kao i dva glagoljičkih slova koja su dospjela izvan desne margine. David Kabalin (r. 1918), čakavski je pjesnik iz Novog Vinodolskog, a njegov Pozdrav glagoljici prenosimo iz zbirke pjesama "Moje strune" (Riječki nakladni zavod, 1995.).

Pozdrav glagoljici (David Kabalin)


Slijede stihovi posvećeni Bašćanskoj ploči.

Kraljeva ploča (Slavko Kirin)

Gore navedene kurzivne glagoljičke tekstove ispisao je Svetko Ušalj.

Pogledajte pismo koje je kurzivnom glagoljicom pisao legendarni

Nikola Šubić Zrinski (1508. - 1566.)

u gradu Ozlju na Kupi godine 1544:


Mi knez Miklouš Zrinski i ban hrvatski i Slovin u Dalmacije ...

Dramatično pismo koje je Nikola (Mikula, Miklouš) pisao glagoljicom 1554. u gradu Ozlju, o opasnosti od provale Turaka:

Preslovljenje (tzv. transliteracija) iz glagoljice u latinicu:

Zmožni i zveličeni g(ospo)d(i)ne i prijatelju poštovani, razu-
mismo list v(aše) m(ilosti) i kopiju lista onoga, u čem v(ašoj) m(ilosti) hva-
limo. A i mi smo zato bili i prvo čuli, da (= ali) nisam niko-
mur dal na znanje, zač smo prvo davali na zna-
nje, da (= ali) od nikogar ne bi ni jedne pomoći. A mi znamo da
gredu, i da je zginuti onoj zemlji, da (= ali) ja ne znam komu na
znanje davati, zač ni od nikogar ni jedne pomoći. I
Bog v(ašu) m(ilost) umnoži. Dan u gradu našem Ozlju utorak po s-
vetomu Matiju, 1554.

Miklouš knez Zrinski
i ban

(objavio Stjepan Ivšić, Sveslavenski zbornik Zagreb 1930., ovdje dano s minimalnim ispravcima)

Glagoljički potpis Nikole Zrinskog, kneza i bana:

Mikula knez Zrinski i ban

Pogledajte tekst Franje (Ferenca) Črnka, pisara Nikole Šubića Zrinskog, koji je preživio pad Sigeta 1566. Iz turskog sužanjstva otkupio ga je Nikolin sin Juraj. U tekstu je zapisana prisega Nikole Šubića Zrinskog, neposredno prije pada Sigeta. Prvobitno je pisana latinicom, a glagoljički prijepis nastao je u Pokuplju kraj Ozlja (pronađen u Austriji).

Prisega Nikole Šubića Zrinskog u Sigetu, prije pogibije u bitci protiv Turaka 1566.

Ja Miklouš Zrinski prisežem naiprvo
g(ospo)dinu Bogu, potom cesa(ru) svit(lom) vsih
nas g(ospo)dinu premilostivomu i vam
vitezom ki ste sada ovdi.
Tako meni pomozi Otac, Sin i Duh Sveti,
Sveto Trojstvo i jedinni Bog da vas
ja neću ostaviti nego da oću trpiti
s vami zlo i dobro i da oću ovdi s vami
živiti i umriti.

Tekst Ferenca Črnka o bitki na Sigetu 1566., sačuvan u glagoljičkom prijepisu, je dosta opsežan. Možete ga pročitati na str. 3-22 u knjigi

Ferenc Črnko: Podsjedanje i osvajanje Sigeta, i popratni tekstovi (ur. knjige Milan Ratković), Liber, Zagreb 1971.

Dio zapisa Ferenca Črnka prepisan brzopisnom glagoljicom u 16. st., pronađen u Austriji.

Dio zapisa Ferenca Črnka o obrani Sigeta, 16. st.

Poslije znaka [+] slijedi štivo s gornje fotografiji glagoljičkog prijepisa iz 16. st.

... Zato moja bratjo, potriba je najprvo da ovdi vsi sada prisežemo na virnost najprvo Gospodinu Bogu, potom našemu [+]

poglavniku karšćanskomu [tj. poglavaru kršćanskom, tj. Sv. Ocu Papi], cesarovoj svitlosti,

i tomu nevoljnomu [nesretnom] našemu orsagu [kraljevstvu]. A ja

oću vsim vam najprvo, potom vsi opet

oćete prisići, da vi nimate u meni dv-

oine [dvojnje, dvojbe, sumnje], ni ja u vas. Zato poslušajte

moju prisegu:

Ja Miklouš Zrinski [Nikola Zrinski] prisežem naiprvo

Gospodinu Bogu, potom cesarovoj svitlosti, vsih

nas gospodinu premilostivom, i vam

vitezom [vitezovima] ki ste sada ovdi.

Tako meni pomozi Otac, Sin i Duh Sveti

Sveto Trojstvo, jedini Bog, da vas

ja neću ostaviti nego da oću trpiti

s vami zlo i dobro, i da oću ovdi s vami

živiti i umriti.

 

Zato potribno je da i vi vsi sada prisežete

ovdi pred manom [predamnom] vsaki dva prsta

gori podvignuvši [podignuvšbi]. Opet oće vsaki

svomu vojvodi i handaju [kapetanu] priseći.

 

U boj, u boj!, znamenita arija iz opere Nikola Šubić Zrinski, Ivana pl. Zajca

Senjski kaptol

Od Librarije (O Knjižnici)
napisati: librarija, škrinja trih ključi

- čitanje originalnog dokumenta iz 16 st. - brzopisna glagoljica

Domaća zadaća: napisati svoje ime, prepisati neku rečenicu iz Istarskog razvoda, prepisati neku omiljenu pjesmu ili misao iz Biblije



29. ožujka

Vinodolski zakon 1288. općenito

- čitanje (Lujo Margetić), objašnjenje manje poznatih riječi (knjiga PRAPUTNJAK)
- Acta croatica
- čitanje iz izvornika

... hrvatski malik ... (malik = klerik koji biskupu nosi štap; u članku 1.)

Jošće niedan posal ni verovan koliko na pravdi, ne buduć roćen, shraneno ako est poslan od dvora, komu poslu se govori hervatski arsal (u članku 72.).

Domaća zadaća: prepisati neku rečenicu iz Vinodolskog zakona glagoljicom


PETRISOV ZBORNIK iz 1486.
Ozaljski književni krug



Preslovljenje desnog teksta s glagoljice na latinicu:

A sada draga moja bratje primite te knige
i držite je kako zrcalo pred očima vašima,
i va vsako vrime kako zrcalo gladajte va nje,
zač zapovidi Božje jesu kako zrcala v ka
zrcala vazda duše naše gledaju...


Prepisati to štivo.

Petrisov zbornik



Vrbnički plač

svjetlopis (= fotografija; naziv spominje Dragutin Antun Paričić u svojem golemom Hrvatsko-talijanskom riječniku iz 1902.)

O utiši ti Gospoe,
nek t prolju suzi moe.
Mandalena ja nevolna
tvomu sinu bih ugodna
zato rači pomučati
neka t mani tugovati.
Ovi duše verne za ni
plačte tugom verne za ni
Pomisleći sami k sebi
ere pravde nigdar ne bi.
Brez krivine osudiste
ter mu vi smart sad zadiste.
Oi me tugo, oi me žalost
oi me zgubih vsu moju radost
Sarce t kolu meći luti
zač te veće neću čuti.
Slatko tvoe zgovorene
i pitomo naučenje.
A ti Gospe naša mila
e da bi se utišila
prvo roka ne umorse
molim tebe utiši se.
Mandalena Gospoju tišeći
i tako joi govoreći
...




5. travnja

Acta croatica

1. studenog 1490. Na Gradčini. Draškovići utemeljuju samostan remetama sv. Pavla na Gradčini. 140 144





Glagoljička isprava "plemenitih ljudi Draškovica" pisana godine 1490. u Donjem Zažičnu (danas Donje Pazarište u Lici).
Ti su plemići dali na svojem zemljištu sagraditi pavlinsku crkvu i samostan, te ih u Zažičnom, Zaselju i Svinici darovali s nepokretnom imovinom: livadama, šumama, izvorima, potocima, mlinovima itd.

Visoka rezolucija:



1. redak
VA IME G(OSPO)D(I)NA B(og)a vsemogućega. Od koga i po koga milosti vsaka dobra ishode
i koga danjem pomoć i život naš e. I va ime b(la)ž(e)ne i pričiste dive Marie kralice nebeske
i anj(e)lske ma-

2. redak
tere. Is(u)h(rst)a g(ospo)d(i)na našega sina božja ka (j)e pomoćnica i odvitnica h(rst)yanska duš hrstyanskih. Ko je milosti istočnik
veliki i nepomankani milosrdija neje velikoga svrhu tolika i takova podanja, da za nas vsih i vsih više imenovanih pomoćnikov i dobrotvorac
moliteli da budu pred božanstvenim  veličastvom i blaženom Gospoju divu prečistu...







Notarska isprava notara Mateja Barberića iz Bakra 1550.

svjetlopis

V ime Božie i devi Marie amen. Let gdnih 1550.
indikcione osmo to leto v Bakri va vreme vz-
možnoga i vzveličenoga gdna našega kneza Mi-
klauša Zrinskoga i bana slovinskoga i hrvackoga
i Dlmacie i pročaja gda i va to vreme budući ka-
pitan bakarski i zibrani knez Petar Denti
i va vreme sudca frka Štiglića i satnika
Jerlima Frančiskovića i inih počtovanih
muži starijih bakarskih va to vrime kupi
Grgur Ivićević od Katarini bivšega poko-
inoga Matka Milina hćeri a ženi biv-
všega pokoinoga Mikuli Fagnelića jedn
vinograd v dragi v kunfini bakarskomu z onu
stran svetoga Krštofora. A kupi ga rečni Grgu-
r po zakonu bakarskom za libr 80
...


... hrvackoga ...

Notarska isprava notara Mateja Barbarića iz Bakra 1550.

Šimun Greblo iz Roča, 15./16. st.

Gordon Mc Daniel

Kali, Nin, Matija Zadranin

Glagoljička zbirka iz Dobrinja, Rara u Gradskoj knjižnici u Zagrebu.
Tri kralja jahahu, Ivan Sablić: Zbornik molitava i crkvenih pjesama 1743.

Kupčina, Pokuplje kod Pisarovine

Sutomišćica na otoku Ugljanu

Bašćanska ploča



12. travnja
Hrvatska srednjovjekovna književnost,
Crkvena prikazanja

Tkonski zbornik 1520.


Muka iz Tkonskog zbornika

svjetlopis

Riči moe poslušaite
ter se naputiti daite,
zač vam nauk oću dati
kim oćete Boga znati.
Boga i još vaše puti
i kako vas djaval muti.
Koga šege nisu ine
ner da vsaka duša zgine.
Zato se je vam čuvati
a ne nemu ugajati.
Ako nemu ugodite,
vaše duše pogubite.
Plaču pravda potribue
da vsak grišnik muke čue.


Rimski misal iz 1740. koji se čuva u crkvi sv. Stošije u Biogradu, usputni zapisi

svjetlopis naslovnica

svjetlopis

Na 1782. bi teška zima, pade snig na 11. velače
i na 12. velače, i dura je snig devet dana. Vse polećeno
ne mogaše se iz kuće izaiti. Pozebe (h)rana, pozeboše
masline da nie nikad tako čovik upazijo po svoj Dalm-
maciji. Do levanta pokrepa blago i velo i malo.
Ovo isto godišće bi veliki glad zašto ne bi (h)ra-
ne nigdi, samo Sutumišćica i Preko. Bijaše rodilo
ništo žita. A kotar vas gladan bijaše šeni-
ca. O Božiću po 30 li(ba)r vina, pomalo ulja, ni-
šta nijaki kapi. Zeleni pomalo ija se isti dan
kad na 11 veče razbolih i drža me ognica.
Jedanjest miseci a to se razbolih u Sutkošanu
u parokiji isti dan kad poče snig padati. Zime ne
čuh i bolest me progna iz paroe kući i tri puta me e
1783. činijo arci biskup povraćati se u Sutkošan u parokiu
u Sutkošanu arćava parokija ma žene dobre već mi dava-
hu nego parokija izmitaše. A kada pirpovidah sve u cri-
kvu trčahu i mnogo me i svaka mi milosti dava-
še. A s manom biše milost Božja radi straha, radi mno-
štva puku vazda živlah u milosti Božjoj i zato mi svi
otijahu dobro. I svaki me lublaše a popovi nenavidjahu i tako
i ovdi u mojoi otažbini naiveće me popovi nenavide. Kralestvo
nebesko i Božje neće se dati dangubećim, nego u službi Bož-
joi nastojećim. Kralestvo Božije neće se dati skitaocem
nego za službu Božju trudećim.

<latinicom>
na 1783. bisse strassan glad po svoj zemli i Dalmaciji.
Ulja ni kapi, vina ni poko [tal. malo], žito [ž ćirilicom!] po dvadeset i dvi
libre, prosso po dvadeset i sesst libar.
Zeleni nikakove, mnogo puka pomrisse
po svoj Dalmaciji. Samo u Sutomisschici
malo jih pomri od glada, a to samo jedan
bisse ženeral trgovac. Bulda jeneral opak i prez
dusse zassto mnogo ji pomri od glada. Pod nim najvisse
u sracu i Splitska deržava i niove deržave od koza-
ra i Ssibenika i negove deržave od kozara.
Posli toga Bog svemoguchi posla toliko obilje vina
dosti kruha, dosti zeleni, nika tako visse, i ulja.
Stokodi prem dassu masline prezeble, ma dobro je billo.

svjetlopis

<latinicom>
na 1783. bisse strassan glad po svoj zemli i Dalmaciji.
Ulja ni kapi, vina ni poko [tal. malo], žito [ž ćirilicom!] po dvadeset i dvi
libre, prosso po dvadeset i sesst libar.
Zeleni nikakove, mnogo puka pomrisse
po svoj Dalmaciji. Samo u Sutomisschici
malo jih pomri od glada, a to samo jedan
bisse ženeral trgovac. Bulda jeneral opak i prez
dusse zassto mnogo ji pomri od glada. Pod nim najvisse
u sracu i Splitska deržava i niove deržave od koza-
ra i Ssibenika i negove deržave od kozara.
Posli toga Bog svemoguchi posla toliko obilje vina
dosti kruha, dosti zeleni, nika tako visse, i ulja.
Stokodi prem dassu masline prezeble, ma dobro je billo.

<glagoljicom>
1784. Zatim poče kuga za dobrim litom. Ma to dobro lito.
Lito bi samo u zadarskoi državi. I poče kuga u Sinskoi državi. Mnogi puk
pomri i veće od glada nego i od kuge. Zatim okuži se Split umri
ji mnogo više od dvi tisuće i osan deset.

1785. Posli toga za dvi godine posla Bog svemogući toliku
obilnost (h)rane vina, ulja, navlastito ulja mnogo i to
vino biše od Uglana do Bana [Banj na Pašmanu].

svjetlopis

[O]vvo je misal mene d(o)n Jerlima Šimića. Kupih ga
v Rimu kad bismo na svetomu litu 1774.
1781. kada bih u Sutkošana za paroka. Isto tekuć
godišće biše vino eptino [tj. jeftino] po sve godišće i lito početi
ga zete vrč do Velike Gospe do petnaest
agusta. Sutra dan na svetoga Roka poče vino po
pet jaski kvartuč. Zatim po svu esen i zi-
mu po četiri ga zete kv(a)rtuč do prolića. Na proliće
po libru vrč.

ivi Ovo godišće bi toliko obilono. Godišče kruha
i vina i ulja obilno da nie nika(d) tako obilnost u Su-
tomišći(ci) i Preko i Lukoran bilo.





Broj 14 upisan je na glagoljaški način, ne kao XIV nego kao IVX.

Gradski muzej u Biogradu

Dokument iz Biograda iz 1743.

svjetlopis1 (glagoljčki brzopis)

svjetlopis2 (glagoljčki brzopis)

svjetlopis1 (preslovljenje latinicom)

svjetlopis2 (preslovljenje latinicom)


Dokument iz Sv. Filipa i Jakova iz 1740.

svjetlopis (glagoljički brzopis)

svjetlopis (preslovljenje latinic



19. travnja

Bašćanska ploča 1100.

Krčki statut 1380., Štefić

Svetko Ušalj
- piprema za izleti



Brzopisna glagoljica

Mali leksikon hrvatske glagoljice

Croatia - Overview of History, Culture, and Science