Glagoljaški obilasci i izleti

Posvećeno uspomeni na Želimira Kanturu (1935.-1994.)

Darko Žubrinić, 2002.

Papa Benedikt XVI. u Hrvatskoj

S djecom, učenicima i studentima posjetite moguće je posjetiti mnoga mjesta povezana s glagoljaštvom u Hrvatskoj. Ovdje dajemo jedan popis takvih mjesta u obliku kratkih natuknica.

Izložba glagoljice u Rijeci (zgrada Sveučilišne knjižnice kod Korza u središtu grada, adresa: Dolac 1)

U prostoru Izložbe glagoljice svoju pjesmu The fairy gloom svira Damir Halilić Hal

Bašćanska ploča, u zgradi HAZU na Zrinjevcu, Zagreb; u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice nalazi se dvorana Glagoljica

Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, s replikom Bašćanske ploče. U Zagrebu postoji ulica Bašćanske ploče.

Bašćanska staza glagoljice sadrži 34 spomenika s pojedinim glagoljičkim slovima, od vidikovca Treskavac do grada Baške:

Spomenik u obliku glagoljičkog slova Az, visine 6m, težak 17 tona
postavljen 2006. na vidikovcu Treskavac iznad Bašćanskog zaljeva,
spomenik je izradio prof. Ljubo De Karina iz Brseča
(zahvaljujem Blandini Marković-Randić na fotografiji)

Bašćanska staza glagoljice: glagoljičko slovo Vidi (pokrovitelj je grad Varaždin)

Glagoljičko slovo Zelo uz bašćansku plažu, s Velebitom pod oblacima

Glagoljičko slovo Lljudi visoko 4,45 m i teško 20 tona, postavljeno u Jurandvoru 2008. Autor Ljubo de Karina, u sredini, do njega prof. Branka Polonijo, voditeljica udruge Sinjal iz Baške, župan Zlatko Komadina i dr. Milivoj Dujmović, idejni začetnik Glagoljaškog puta.

Druga međunarodna radionica 2007. za izgradnju Bašćanske glagoljske staze

Bašćanska staza glagoljice u Baški s glagoljičkim slovom BUKI na raskršću.

Vinko Premuda, pop glagoljaš iz Baške

Kvirin Bonefačić, veliki sin crkve, muž djela i molitve, svećenik Krčke biskupije, doktor teoloških znanosti, biskup splitski i makarski, rodoljub i glagoljaš, branitelj staroslavenske liturgije.

Iz restorana Franica u Baški

Dne 24. rujna 2003. je D. Ž. na poziv Hotela Baška iz grada Baške na otoku Krku održao jednosatno predavanje na temu hrvatske glagoljičke bašćine za Njegovu ekselenciju g. Knuta Toraasena, ambasadora Norveške u Republici Hrvatskoj. Na predavanju održanom u znamenitoj crkvici sv. Lucije u Jurandvoru bilo je nazočno i dvadesetak prijatelja g. ambasadora koji su doputovali iz Norveške. Osobit naglasak je stavljen na Norveške glagoljičke listove.

Na svečanoj večeri, tijekom koje je predavač sjedio uz g. ambasadora i njegovu suprugu na njihov osobni poziv, bio je menu zapisan glagoljicom na hrvatskom jeziku (pod nazivom "Vela večera opata Držihe") i latinicom na engleskom jeziku ("Abbot Držiha's great supper").

Domaćin je norveškim gostima uručio ukusno složen paketić s listićima na kojim su njihova imena zapisana glagoljicom i latinicom. Priređen je i kratki umjetnički program uz sopile i tradicionalni krčki tanac u lijepim narodnim nošnjama. Organizacija boravka uglednih gostiju bila je vrhunska. List Naša Baška objavio je o tom događaju članak Dane Dujmović pod naslovom "Oko kraljevske ploče" u broju 11/2003.

Ante1 i njegov brodić u Baški (zahvaljujem Blandini Marković Randić na fotografijama)

Izidor Čubranić Piro iz Baške je vlasnik ove jedrilice.

Pismo g. Tefvik Okyayuza, turskog ambasadora u Zagrebu u povodu zamolbe upućene od strane DPG-a godine 2004. (na inicijativu prof. Milana Pauna), da originalna knjiga Hrvojeva misala dođe na posudbu u Nacionalnu knjižnicu u Zagreb:

Novi oltarnjak u Baški nadahnut Bašćanskom pločom

Plominski natpis (11. st.; prema dr. Marici Čunčić iz 10. st.):

Roč i Hum u Istri, posjetite i druge gradiće sa sačuvanim glagoljičkim natpisima - Draguć, Beram, Boljun, Lovran itd.

Spomenik žaknu Jurju (Vita, vita, štampa naša gori gre...! 1482) u Roču.

Humski brevijar iz 1442. u NSK, Zagreb

Glagoljički natpis o gradnji zvonika u Humu iz 1470.

Lovran - glagoljički grafiti pored i iza oltara u crkvi sv. Jurja

Lovranska crkva sv. Ivana također ima glagoljičke grafite. Prema informaciji koju sam dobio ljubaznošću g. Frane Babića iz Lovrana, i crkva sv. Trojstva u Lovranu, blizu obale, ima glagoljičke natpise. Prema sjećanju stariji osoba, neke kamene ploče s uklesanim glagoljičkim natpisima rabile su se kao građevinski materijal.

G. Vjeko Martinko, Lovranske vile

Lovran - Čakavski sabor osnovan 2008.

Glagoljički natpis u Humu

Dva stara glagoljička natpisa na glavnom ulazu u Hum
koje su batom otukli talijanski iredentisti

Humska konoba

Kršikla, glagoljički epitaf iz 1582.

Aleja glagoljaša (osobito Fučićev glagoljaški lapidarij u Bernobićima) između Roča i Huma; ne propustite posjetiti fenomenalan izvor rijeke Mirne u selu Kotle (odvojak kod Bernobića).

Istria eadem patria Chrawati - (JPG) - Istra je i domovina Hrvata
(Juraj Slovinac, oko 1400. na Sorboni u Parizu)

Selo Pruhari u Istri ima stari glagoljički natpis na crkvi iz godine 1570. (zahvaljujem g. Nenadu Bachu na fotografijama):

U crkvi sv. Jakova u Kršanu pronadjen je 1991. glagoljički grafiti (Kršan je napusteni kaštel sjeverno od Labina, na cesti prema Pazinu; polovicom 19. st. u njemu je pronadjen i znameniti Istarski razvod):

Franjevački samostan na otočiću Košljunu kod Punta na otoku Krku

Natpis Mir i dobro hrvatskom glagoljicom na glavnom ulazu u Franjevački samostan na otočiću Košljunu pored Punta na otoku Krku,
s hrvatskim grbom

grad Vrbnik na otoku Krku: župni ured sa znamenitim Vrbničkim misalima, te spomenik glagoljašu Blažu Baromiću

Grad Krk s Trgom krčkih glagoljaša i Krčki glagoljički natpis; u gradu je i hotel Koralj u kojem se nalazi Dvorana glagoljaša (konferencijska dvorana)

Valunska ploča u Valunu na otoku Cresu, kao i Fučićev glagoljaški lapidarij

Fučićev glagoljaški lapidarij u mjestu Porat na Krku

Grob Branka Fučića u prekrasnom ambijentu u Dubašnici

Glagoljaški samostan sv. Marije u Glavotoku na otoku Krku

Put glagoljaša u selu Gabonjin kod Dobrinja na otoku Krku, a u samom mjestu i glagoljški spomenik, koje je osmislio i ostvario g. Svetko Ušalj, počasni član Društva prijatelja glagoljice:

U lijepom gradiću Brseču u Istri nalazi se glagoljički grafiti (Gašpar) u župnoj crkvi sv. Jurja:

Na kugli u jednoj brsečkoj ulici nalazi se natpis MIR, a pored toga ULIKA (= maslina). Kugla predstavlja plod masline.
Izradio g. Ljubo de Karina iz Brseča, koji u tom gradu ima i galeriju.
Vidi Kulturna dobra Primorsko-goranske županije.

Izložba glagoljice u Rijeci, Vand Ekl i Branko Fučić

Glagoljička bašćina u Zadru i zadarskome području:

iz monografije Branko Fučić: Glagoljski natpisi, 1982.

U Zadru se nalazila glagoljaška akademija u samome središtu grada, koju je osnovao biskup Vicko Zmajević godine 1749., odmah pored katedrale sv. Stošije:

Nabiskupsko sjemenište Zmajević

Znanstvena knjižnica, Zadar

Šimun Kožičić Zadranin, ili Benja, znameniti zadarski glagoljaški tiskar i biskup (autor kipar Ratko Perić)

Šimuna Kožičića Zadranina, biskupa Modruškoga, Knjižice od žitija rimskih arhiereov i cesarov, dio naslovnice njegove knjige tiskane 1531. u gradu Rijeci u njegovoj glagoljaškoj tiskari

Ulica u Zadru (Arbanasi) posvećena Vicku Zmajeviću, osnivaču Zmajevićevog glagoljaškog sjemeništa u Zadru

Spomenik Dragutinu Antunu Parčiću u Zadru, znamenitom glagoljašu i leksikografu (autor kipar Ratko Perić)

Poprsje Dragutina Antuna Parčića u Zadru; autor kipar Ratko Perić

Don Ivo Prodan, poznati zadarski borac za glagoljicu i političar

Otočić Galevac (Školjić) kod Preka na otoku Ugljanu, s Muzejem glagoljice pored samostana sv. Pavla

Glagoljaška tiskara u Samostanu trećoredaca glagoljaša
na otočiću Galevcu kod Preka na otoku Ugljanu

1643. fra Marko Markić mini...
Glagoljički natpis, Izložba glagoljice na otočiću Galevcu

Izložba glagoljice na otočiću Galevcu

Brzopisna glagoljička knjiga na Izložbi glagoljice, otočić Galevac

Gvardijan samostana na Galevcu dr. fra Božo Sučić u knjižnici samostana

Arhiv u Zadru i franjevački samostan sv. Mihovila u Zadru (uz najavu)

Grdovićev glagoljički zbornik s početka 18. st., težak 20 kg., najteža poznata glagoljička knjiga, kupio ju Ivan Kukuljević Skacinski u Zadru (sada u Arhivu HAZU u Zagrebu)

Grdovićev zbornik s početka 18. st., golema glagoljička knjiga teška 20 kg., (uz nju je prof. Grozdana Franov Živković iz Zadra), zahvaljujemo prof. Marti Jašo iz Arhiva HAZU, Zagreb, na susretljivosti.

U gradu Zadru na poluotoku je vrlo popularan kafić Kult u ulici Stormorica (blizu ostatkaka istoimene starohrvatske predromaničke crkvice) ukrašen glagoljičkim motivima (prvi u Hrvatskoj!):

Crkvica sv. Križa u Ninu, najmanja katedrala na svijetu.

Branimir (natpis u Ninu)

Nin, najstariji hrvatski kraljevski grad

Znak Ministarstva kulture RH koji se stavlja na objekte pod posebnom zaštitom, ima oblik glagoljičkog slova L.

Gradski muzej u Novom Vinodolskom; lijep glagoljički natpis nalazi se na rubu zdenca na gradskom trgu (Trg Vinodolskog zakona); zdenac je posvećen Vinodolskom zakonu iz 1288., a latinicom i lijepom glagoljicom uklesana su imena gradova Bakra, Bribira, Drivenika, Grižana, Grobnika, Hreljina, Ledenica i Novog, koji se spominju u tom zakonu; u župnoj crkvi čuva se znameniti Novljanski II. brevijar iz 1495., težak 10 kg. Više podataka naći ćete ovdje. Svakako pogledajte Vinodol pod "izleti".

Prekrasan gradić Ozalj na Kupi, pavlinski samostan u selu Svetice blizu Ozlja (Ozaljski glagoljaški krug),

Selo Dabar kod Gospića u Lici, gdje je nastao Dabarski brevijar godine 1486. (u selu je fenomenalna izvorska voda), blizu tog sela nalazilo se i selo Tribihovići u kojem je jedan svećenik uz pomoć seljana od Turaka otkupio godine 1487. poznati hrvatski glagoljički brevijar Illirico 5 iz 14. st. koji se danas čuva u Vatikanu

Prema [Ludmili. Pacnerovoj, Staročeske literarni pamatki a charvatska hranata hlaholice, str. 417], dragocjen prinos najnovijim istraživanjima su dokazi o brojčanim vrijednostima grafema iz posljednje četvrtine hrvatko-glagoljičke azbuke: (š = 2000, jor (stari znak) = 3000, ju = 5000):

Cenným přínosem nejnovějších nálezů z naší doby jsou doklady na číselnou platnost grafémů z poslední čtvrtiny charvátskohlaholské abecedy (š = 2000, jor (starý znak) = 3000, ju= 5000).

Podsjetimo se da se glagoljički ša nalazi u značenju brojčane vrijednosti 2000 (tj. godine 2000.) u službenom biskupskom grbu dr. Mile Bogovića, biskupa Gospićko-senjskoga:

Dr. Mate Uzinić, biskup dubrovački od 2011., u svom grbu ima glagoljička slova az i ot. Mons. Uzinić je podrijetlom iz Poljica, znamenitog glagoljaškog kraja, poznatog i po hrvatskoj ćirilici - poljičici. Izvor fotografije dulist.hr.

Krasna crkvica sv. Petra i glagoljašku školu - sjemenište u Priku kod Omiša (odmah priko Cetine, na desnoj strani rijeke, osnovano 1750.),

Glagoljašku crkvicu sv. Jurja kod Gata s doista fantastičnim pogledom na kanjon Cetine i grad Omiš,

Glagoljašku katedralu sv. Marije i Gradski muzej u Senju (tu se čuvaju ostatci Senjske glagoljičke ploče iz 12. st.), kao i krasan spomenik pod nazivom Sunčanik na zapadnom ulazu u grad Senj (odmah pored magistrale, s južne strane) u obliku glagoljičkog slova S, kojim je označeno da je Senj na 45 stupnjeva geografske širine, tj. točno na pola puta od Ekvatora do Sjevernog pola (spomenik je izradio ugledni kipar Josip Cmrok iz Zagreba);

pogledajte i znamenti Nehaj kod Senja, iznenadit će vas...

Znamenita Senjska glagoljaška katedrala

Autor: Frane Paro, Zagreb

Motiv: crtež tiskare iz XV. st., rekonstrukcija. Dva pronalaska u XV. stoljeću promijenila su svijet: prvo, Kolumbovo otkriće Amerike, 1492., a drugo, Gutenbergov pronalazak tiskarstva, 1455. 1994. obilježena je 500-godišnjica Senjske tiskare koja je 1494. objavila prvu knjigu na starohrvatskom jeziku i glagoljičkom pismu, svoj Misal. Da se tu ne radi o anonimnom izdanju koje tek očekuje povijesne potvrde, koje bi mogle štošta izmijeniti u našoj spoznaji,kažimo da su nam poznati i oni što su izveli ovo djelo: Blaž Baromić, Silvestar Bedričić i Gašpar Turčić. Naravno, sve to ne bi bilo moguće da se više stoljeća prije toga nije u mjestima na moru i na kopnu razvijala bogata glagoljaška pismenost i književnost, kojoj je Misal Senjske tiskare iz 1494. kruna kojoj nikada neće potamnjeti sjaj. Oni europski narodi koji posjeduju inkunabule (knjige tiskane prije god. 1500) ponose se njima kao najvećim dometima vlastite kulturne baštine, no hrvatske glagoljičke inkunabule predstavljaju u tom krugu jedinstvenu, neusporedivu pojavu. Hrvatska pošta i telekomunikacije pustile su u prodaju prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) i prigodni list. Izvor: Hrvatska pošta

Motif: A drawing of a 15-th century printing press, a reconstruction. Two events in the 15th century changed the world: Columbus's discovery of America in 1492 and the other, Gutenberg's invention of the printing press. The 1994- marks the 500th anniversary of the press in Senj which in 1494 printed the first Old Croatian book in Glagolitic script, the Missal. It was not an anonymous venture: we know that the people who took part in the production of the book were Blaž Baromić, Silvestar Bedričić and Gašpar Turčić. The Senj Missal from 1494 is the crowning glory of several centuries of Glagolitic writing and literature on Croatian soil. The European nations that can boast the Incunabula (books printed before 1500) take particular pride in these books; they are considered great landmarks in their cultural heritage. In that circle, Croatian Glagolitic incunabula have a unique place. The Croatian Post and Telecommunications issued a First Day Cover and a commemorative sheet. Source: Croatian Post

 

Kovanica od 5 kuna izdana u povodu 500. obljetnice tiskanja Senjskoga glagoljičkog misala 1494. Izvor fotografija je Wikipedija.

Brončana ploča koju je Matica hrvatska Senj postavila na gradskome trgu godine 2002. u spomen Senjskoj glagoljičkoj tiskari iz 1494.-1508.

 

Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu (glagoljički natpisi klesni u kamenu su iz 1517., 1523., 1531., i još nekoliko manjih natpisa - iz 1584., 16. st., 1612., 1618., i dva glagoljička grafitija)

Glagoljaški pustinjački samostan Blaca na otoku Braču (otvoren u srpnju i kolovozu od 10 do 17 sati, informacije na g. Vranjčić, 091 516 4671 ili 091 512 9312), te glagoljaški samostan u Dračevoj Luci (kod Murvice, bio aktivan od 1512. do 1946.), u blizini koje se nalazi znamenita Zmajeva pećina (ili Dragonja; za ključeve pitajte u Murvici), gdje su također boravili glagoljški pustinjaci još od godine 1512. U samostanu Blaca zadnji glagoljaš bio je don Nikola Miličević (1887.-1963.), međunarodno poznati astronom, koji je objavljivao svoje radove u znamenitom časopisu "Astronomische Nachrichten" u Beču. Jedan asteroid od godine 2005. nosi njegovo ime, a ime su dali astronomi u Višnjanu (još jedan asteroid nosi ime otoka Brača). O samostanu Blaca pogledajte izvrsnu knjigu [Batelja, Svećenička pustinja Blaca].

Oba samostana osnovali su u 16. st. glagoljaši iz Poljica izbjegli pred Turcima. U Muzeju dominikanskog samostana u Bolu na Braču čuva se nepotpuni primjerak prvotiska glagoljičkog Misala iz 1483. (ima 46 listova, a nađen je u glagoljaškoj pustinji u Dračevoj Luci), kao i škrinja za misno ruho iz Dračeve Luke s glagoljičkim tekstom.

Ormar za odjeću samostanaca glagoljaša iz Dračeve luke kod Zlatnog rata na Braču, sada u Dominikanskom samostanu u Bolu. Polica s natpisom: "Odića bruna i zelena."

Iz župnog ureda u Bolu je ukradena vrijedna slika El Greca (Poklon mudraca), koja se nekada nalazila u Dračevoj Luci. Golemi glagoljaški samostan u Dračevoj Luci, naslonjen na stijenu, je doista fascinantan, ali u žalosnom stanju. Zarastao je u korov, budite vrlo oprezni sa zmijama!

Brzopisna glagoljička knjiga koja je pronađena u jednom od glagoljaških samostana kod Murvice na otoku Braču , vidi [Batelja, Apokalipsa u Zmajevoj špilji]

Postoji još nekoliko redovničkih postaja poljičkih glagoljaša osnovanih u 15.-16. st.:

• jedna na otoku Čiovu: Prizidnice (na jugo-istočnoj strani otoka),
• jedna na Šolti: Gospa u Borima (istočni dio otoka, sjeverno od G. Sela),
• šest na Braču: osim spomenutih Blaca, Dračeve Luke i Zmajeve špilje, tu su još Dutić, Silvio i Stipančić (blizu Murvice).
• Glagoljaš Don Blaž Cvitanović (Veli, Iž 1844.- Veli Iž, 1932.) poznat je po svojoj vrijednoj zbirci 787 vrsta školjaka koja se nalazi u Prirodoslovnom muzeju u Splitu (manji dio u Institutu za oceanografiju).

Vrlo je značajan benediktinski glagoljaški samostan u Povljima na otoku Braču iz 11. i 12. st., gdje su nastali znamenita Povaljska listina i Povaljski prag.

Jeste li znali da na južnom dijelu otoka Brača postoji uvala koja se od davnina zove Hrvaska (tj. Hrvatska)? Vidi [Vrsalović].

Posjetite otok Hvar u korizmeno vrijeme, kada se na Veliki petak održavaju noćne procesije i pučke svečanosti s glagoljaškim pjevanjem (postoje tonski zapisi koje je priredio Ljubo Stipišić na 9 kazeta, kao i CD koji je 2001. g. izdao Nenad Bach u svojem studiju u New Yorku)

Riznica katedrale u Splitu čuva glagoljički list pergamene iz 12/13. st. (Splitski fragment misala), vjerojatno iz Bosne. U Splitu postoji i Glagoljaška ulica, tj. Ulica glagoljaša.

Glagoljaška crkvica sv. Nofara pored splitskog aerodroma, iznad Kaštel Štafilića (dobro se vidi prilikom uzlijetanja s tog aerodroma, ili slijetanja), ima suvremeni glagoljički natpis s početka 20. st.

U lijepom selu Dunave u Konavlima pronađen je glagoljički natpis (Konavoski natpis) iz godine 1060. (pogledajte svakako i Sokol kulu u Dunavama, te obližnje etno selo)

Prema informaciji koju sam dobio od g. Livija Marina iz Zadra, autentično glagoljaško pjevanje još se i danas čuva u crkvama na otoku Ižu.

Crkva sv. Petra kod Mošćenica u Istri, s glagoljaškom škropionicom iz godine 1573.

Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku i obratite pozornost na suvremeni vitraj lijevo od ulaza s glagoljičkim slovima.

Croata kravata u Zagrebu, kvaka na ulaznim vratima prodavaonice u Oktogonu:

Iz prodavaonice kravata poduzeća Croata u Oktogonu u Zagrebu

Kravata inspirirana Bašćanskom pločom, www.kravata.hr

Zagrebačka katedrala s glagoljičkim natpisom iz 1941. g., na spomen 1300. obljetnice pokrštavanja Hrvata:

Meštrovićev spomenik Povijest Hrvata ispred zgrade Pravnog fakulteta u Zagrebu;

Vrlo lijepi vitraji s glagoljicom upisanim imenima evanđelista Marka, Mateja, Luke i Ivana u Glagoljaškom samostanu sv. Franje Ksaverskog (Jandrićeva 21) u Zagrebu.

Samostan Franjevaca trećoredaca glagoljaša u Odri kod Zagreba

Arhiv HAZU u Zagrebu, Hrvatski državni arhiv, Metropolitansku knjižnicu, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu (NSK), Staroslavenski institut, koji posjeduju veliko bogatstvo hrvatskih glagoljičkih knjiga, rukopisa, i odgovarajuću stručnu literaturu (sve uz najavu)

Spojenica "SI" - znak Staroslavenskog instituta, 2008.

Pozivnica Staroslavenskog instituta na Božićni domjenak, s glagoljičnim slovima s Bašćanske ploče.

Odjel rijetkosti (Rara) u Gradskoj knjižnici, Zagreb, koji ima lijepu zbirku pretisaka glagoljičkih knjiga i rukopisa.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima kao svoj zaštitni znak glagoljičko slovo iže (= 10):

Lanac dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u kojem se ponavlja granato glagoljičko slovo Mislite.

Glagoljaški kutak u knjižnici "Bogdan Ogrizović" u Zagrebu (Preradovićev trg 5, poznatiji kao Cvjetni trg), s oko 300 knjiga i časopisa koje je prikupilo Društvo prijatelja glagoljice. Na poziv učitelja održavaju se i predavanja za grupe učenika.

Gliptoteka u Zagrebu, Medvedgradska 2, u odjelu za predromaniku ima izložene gipsane odljeve desetak glagoljičkih spomenika.

Lijepi unikatni glagoljaški tepih u prostoru Matice hrvatske u Zagrebu dizajnirao je arhitekt Željko Kovačić, a izradilo poduzeće Regeneracija iz Zaboka:

Gliptoteka HAZU, koju je 1950tih osmislio Antun Bauer, zmaj Vukovarski, čuva replike desetak najpoznatijih glagoljičkih natpisa (Bašćanska ploča, Valunska ploča, Plominski natpis, Krčki natpis, itd.). Evo jedan manje poznati natpis iz grada Bakra klesan godine 1530. (govori o dogradnji bastiona u Bakru i spominje Jerolima iz Zadra, kapitana armade kraljeve svitlosti i bakarskog kapetana):

Hrvatski komorni orkestar a vrlo lijep zaštitni znak s glagoljičkim slovima HKO ispisanim u notnom crtovlju:

Monumentalni kameni spomenik hrvatskim braniteljima u obliku križa, visokog 9 m, na obali Dunava u gradu Vukovaru, dar Istrana, s natpisom "Navik on živi ki zgine pošteno" (Uvijek živi onaj tko umre posteno; knez i pjesnik Fran Krsto Frankapan) klesanim glagoljicom .

Svetište Majke Božje u Aljmašu

U Kninskoj tvrđavi postavljen je spomenik Pad pod križem akademskog kipara Tomislava Ostoje, posvećen svim žrtvama za Hrvatsku. Sastoji se od 25 kamenih ploča koje predstavljaju hrvatski grb, s popratnim tekstom Svim žrtvama za hrvatsku državu uklesanim latinicom i glagoljicom. Spomenik se nalazi pored crkvice sv. Bernarda koja iznad ulaza s vanjske strane ima suvremeni natpis glagoljicom iz godine 1911.

Župna crkvu sv. Ćirila i Metoda u Vinkovcima (prema selu Marinci), sa prekrasnim suvremenim glagoljičkim tekstom Očenaša po cijelom zidu iza oltara.

Predavanje u crkvi sv. Ćirila i Metoda u Vinkovcima

Lijepi mozaik s glagoljičkih slovima u Vinkovcima izradio je Ivan Meglić

Glagoljaška ulica u Vinkovcima, ispod natpisa je g. Stjepan Bahert

U selu Komletinci kod Vinkovaca postoji pojam gagulani za glagoljaše i gagulati za glagoljati, jer se nekada tamo rabila glagoljička misa. Donio ju je prvi župnik don Luka Sučić koncem 18. st. iz Dalmacije. O njemu je vrlo lijep prikaz napisao don Emerik Gašić, ubijen u Komletnicima 1945. Informacija ljubaznošću prof. Mirjane Burazin iz Komletinaca. U Komletincima postoji i udruga žena Gagulanke (glagoljašice!) .

Ravnateljica OŠ. V. Nazor iz Komletinaca prof. Snježana Dupljak s tri mlade gagulanke	Gđa. Katica Novoselac, desno, predsjednica udruge žena Gagulanke iz Komletinaca, s ravnateljicom i dva gagulana iz Zagreba
Zlatovezom tkana glagoljička slova i natpis Gagulanke izradila je gđa. Anica Novoselac Gagulani iz Komletinaca i Zagreba	Mladi gagulani iz Komletinaca na predavanju dvojice gagulana pristiglih iz Zagreba

U lijepom mjestu Stojdraga, Žumberak, u grkokatoličkoj crkvi sv. Jurja, nalaze se dva suvremena natpisa glagoljicom: Bože blagoslovi Hrvatsku i Čuvaj naš Žumberak.

Zvonik Grkokatoličkog pastoralnog centra Praoca naše vjere Abrahama u Samoboru (Uskočka 7) ima na vrhu glagoljičko slovo A:

Vrlo lijepe natpis glagoljicom naći ćemo u grkokatoličkoj crkvi sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu na Gornjem gradu (Ćirilometdska 2). Na zidovima ispred ikonostasa, u krasnim likovnim djelima Ivana Tišova (osobito s lijeve strane), vide se ovakvi detalji (zahvaljujem g. Robertu Rapljenoviću na susretljivosti):

Ikonostas grkokatoličke crkve u Zagrebu
Grkokatolici i rimokatolici - jedna vjera
www.eparhija.info

Bivši pravni fakultet u Zagrebu, u Ćirilometodskoj ul. u Zagrebu, Bašćanska ploča

Frankopanski kašteli (vidi [Ingrid Žic]):

Gradec (između Dobrinja i Vrbnika)

Vrbnik

Vrbnički I. misal iz godine 1456.

Vrbnički glagoljički brevijar iz 13. st., najstariji poznati glagoljički brevijar

Uspomena s blagoslova kuća u Baški za Božić 2006. Zahvaljujem Bibijani Marković na poslanoj fotografija s motivom iz Vrbničkog II. misala iz 1462.

Baška

Košljun

Trg Krčkih glagoljaša u gradu Krku, otok Krk (foto dr. Željko Hanjš)

Hotel Koralj u gradu Krku na otoku Krku (foto dr. Željko Hanjš)

K, Dvorana glagoljaša (glagolitic hall) u hotelu Koralj, Krk (foto dr. Željko Hanjš)

Krk

Dobrinj

Omišalj

Spomenik podignut u Omišaljskoj luci u povodu III. pastoralnog posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj 2003. (fotografije ljubaznošću dr. Marijana Kerekovića):

Jeste li znali da u Omišlju postoji veslački klub GLAGOLJAŠ?
Zahvaljujem g. Seni Markulinu iz Australije na ovom podatku (2006.).

Beli, Dragozetići (otok Cres)

Dragozetići: 1708 dv, vidi [Deković, Glagoljični nadpis iz Dragozetića na Cresu]

Grobnik:

Trsat, detalj iz Kapele zavjetnih darova:

Bakar, vidi i Povijest kaštela u Bakru

Kraljevica

Crikvenica (frankapanski kaštel je danas vrlo lijep hotel "Kaštel"; svakako probajte izvrsnu Frankopansku tortu u restoranu Internacional)

Novi

Senj

Ledenice

Bribir, Grižane, Belgrad, Drivenik

Hreljin

Brinje

Bosiljevo

Glagoljički natpis iz 1632. ispod preslice na crkvi sv. Lovre
na groblju u Lukoranu

Crkva sv. Lovre na lukoranskom groblju, otok Ugljan, u pozadini je selo Turkija

Glagoljički natpis u mjestu Ugljan na otoku Ugljanu

Grob Šimuna Kožičića Benje, biskupa modruškog,
Franjevački samostan sv. Jeronima u Ugljanu, na istoimenom otoku

Crvkica sv. Hipolita kod Ugljana na istoimenom otoku, s glagoljičkim natpisom iz 1732.
(zahvaljujem g. Tomislavu Mihatovu na fotografijama i g. Seni Markulinu na informaciji)

Brodić Kalumito u gradskoj luci u Velom Ižu na otoku Ižu.
Na slici dolje pored brodića stoji g. Mladen Bačić iz Lukorana na otoku Ugljanu,
gdje je rođen fra Šimun Klimantović

Lijepi suvremeni glagoljički natpis iz 1997. u crikvi sv. Lovrijenca u Kali na otoku Ugljanu, postavljen povodom 700 godišć parvoga spomina Kali i crikve. Službu je pridvodi presvitli gospodin Ivan Prenđa, arcibiskup zadarski. Natpis je izradio Dario Tikulin iz Zadra.

Godine 1901, u povodu 1900. obljetnice rođenja Isusova, unutar naših crkava postavljene su male okrugle pločice, ali s popratnim tekstom posebno za katoličke crkve latinskog obreda, a posebno za katoliče crkve glagoljaškog obreda:

Isus Hrist, Bog, Človek (u križu), oko križa: Živet, cesarstvuet, vladaet, leta 1901. (glagoljaška crikva sv. Lovrinca, Kali, otok Ugljan)

Glagoljaške liturgijske knjige i matični crkveni zapisi u prostorijama Zadarske nadbiskupije, koje don Pave Kero pokazuje grupi posjetitelja iz Društva prijatelja glagoljice i Glagoljaške mladeži iz Zagreba.

Mr.sc. Grozdana Franov-Živković, ekspert za brzopisnu glagoljičku bašćinu zadarskoga područja,
pokazuje jednu od mnogobrojnih glagoljičkih knjiga pisanih kurzivnom glagoljicom.

Rimski Misal - Missale Romanum, Dragutina Antuna Parčića iz 1893

Nadvratnik župne crkve sv. Marije u mjestu Sali na Dugom otoku, s glagoljičkim natpisom
(zahvaljujem g. Davoru Klarinu na fotografijama)

Nadgrobna ploča uzidana u župnu crkve sv. Marije u mjestu Sali na Dugom otoku,
s glagoljičkim natpisom (foto Davor Klarin)

Glagoljički natpis uzidan u župnu crkve sv. Marije u mjestu Sali na Dugom otoku
(foto Davor Klarin)

Glagoljički natpis na crkvenom zvonu, Pakoštane: Sv. Antone, moli za ni (=za vas), v ljeto 1905. Pakoštane je rodno mjesto hrvatskoga generala Ante Gotovine. Foto Ivica Glavan.

Osnovna škola Petra Krešimira IV. u Šibeniku. Foto dr. Željko Hanjš.

Knjižara Zvonimir u Šibeniku. Foto dr. Željko Hanjš.

Crkva sv. Jakova u Donjem Segetu, zapadno od grada Trogira, ima iznad portala križ s glagoljičkim natpisom s početka 20. st. Uz obalu pored crkvice nalazi se prekrasan spomenik Majke Božje s Djetetom.

Gospe od Rožarija, zahvalan Ti puk župe Segeta, G.G. 1997.

Stari Grad, otok Hvar: crkvica sv. Jerolima desno, lijevo picokara - ženski glagoljaški samostan tijekom 16.-17. st.

Crkvica sv. Jerolima u Starom Gradu na otoku Hvaru iz oko 15. st.

Jelsa, otok Hvar, restoran Busola

The Passion procession on Croatian islands (like on Hvar for instance) has centuries old tradition with its roots in the Middle Ages. Passion processions are not organized by the Church or priests, but by laity, i.e. by confraternities of villagers. Musicologists consider passion songs in Croatia among the oldest in Europe. Each spring a festival of Croatian passion heritage (Pasionska bastina) is held in Zagreb. Its symbol is glagolitic letter A. In 1985 Maestro Ljubo Stipisic issued 8 cassettes representing Old Church (Glagolitic) folk songs from 15 places on the island of Hvar. These are records of very old tradition.

Les chantres de Pharos: Chants glagolitiques pour la Semaine Sainte
Ile de Hvar, Croatie
ZA KRIZEM: Glagolitic chant for Holy Week from Hvar, Croatia
The Pharos Cantors, recorded in June 1999 in Stari Grad, Hvar, Croatia
produced by Nenad Bach

These Croatian glagolitic Lenten chants retrace a venerable and direct link to our ancestors, our roots, and our religious belief. Born out of Middle Ages, they continue to extend an unbroken tradition of Croatian history. They still resonate as part of our being, so let them be our pride, our support, and our hope. (Dr. Vedran Deletis, New York)

The Pharos Cantors (Hvarski kantaduri) sang their very old Lenten chants in Czechia, Great Britain, Bosnia and Herzegovina, Hungary, Germany, Spain, the USA, the Netherlands, Austria, etc.

Examples:

• Gospin plac - Madonna's weeping (Stabat mater dolorosa) [mp3]
• Tebe Boga hvalimo (Te Deum) [wma]

See Pasionska bastina page (in Croatian), and listen to Madonna's weeping (Stabat mater dolorosa), a glagolitic chant from the island of Hvar (village of Vrbanja). Truly amazing way of singing (be patient while listening).

Don Vinko Rasol, posljednji svećenik glagoljaš na otoku Silbi, pokopan1965. 
Ispod godina života piše glagoljicom P M V, tj. Pamjat mu vičnaja (Vječni mu spomen). 
Zahvaljujem gđi. Ivi Ujević Birtić na darovanoj fotografiji, te g. Damiru Kremeniću na objašnjenju.

Pogledajmo ostatak jako oštećenog, ali vrlo zanimljivog glagoljičkog rukopisa iz 15. st., koji se nalazi u Sveučilišnoj knjižnici u Puli:

Dr. Marica Čunčić: Pulski odlomak glagoljičkoga misala iz 15. st.

Zastor Istarskog narodnog kazališta u Puli, s tekstom iz Lucidara, hrvatsko-glagoljičkog leksikona iz 14. st., prevednog s Češkog izvornika: Vaspet je jedna vlast jaže zovet se Istrija. I v toi zemlji e jedna gora jaže zovet se latinski Olifnos jaže je Učka. I te gori visokost ide daže pod oblaki. Izvor: Glagoljaške pouke i poruke

Detalj sa zastora Hrvatskog narodnog kazališta u Rijeci, postavljenog 2008, koji je izradio Marko Trebotić iz Splita. Vidi se riječ PROSLOV pisana glagoljicom.

Glagoljički natpisi u crkvi sv. Antuna Pustinjaka u Zadobarju kod Karlovca, otkriveni godine 2005.

Godina 1539. (ČFJZ), upisana u apsidi, vjerojatno godina crtanja fresaka (desno slijedi N???)

... s(ve)tu ...

Glagoljički tekstovi su upisani u dva niza, na najdoljnoj ravnoj liniji, i na valovitoj (sasvim pri dnu fotografije)

Crkva sv. Antuna Pustinjaka, Zadobraje kod Karlovca
Zahvaljujem prof. Zlatanu Kovaču i prof. Damiru Facanu na pozivu (snimljeno rujna 2006.)

I u Akvileji u Italiji (između Trsta i Venecije), na jednoj freski u zgradi nasuprot glavnom ulazu u katedralu, jedan se glagoljaš Cvitković nepoznatog datuma ovjekovječio svojim potpisom:

Se pisah ja pop
(ž?)a? Cvitković

Natpis se nalazi s desna, na zidnim freskama u hodniku koji vodi do krstionice. Fotografiju mi je 2007. poslao g. Alberto Černac iz Slovenije,
kojemu srdačno zahvaljujem. Postoje i drugi kraći glagoljički natpisi na zidovima kripte.

Zahvalni sin svome otcu (Ivan Kukuljević Sakcinski svome otcu Antunu), na križu pored groba Antuna Kukuljevića u Varaždinskim toplicama

Kapela sv. Duha u Varaždinskim toplicama

Marija Bistrica, otvoreno svetište na desnom stupiću ima natpis glagoljicom okomito:

Budi mnje po glagolu Tvoem - po riječi Tvojoj (glagoljički natpis u Mariji Bistrici)

Majko Božja bistrička, zaštitnice hrvatska,
Kapelica posvećena hrvatskim mučenicima,
istočna Medvednica (kod pl. doma Lipa Rog) pored Zagreba

Ako vas put dovede u Prag, prijestolnicu Češke, vrijedi znati da u tom gradu postoje čak tri mjesta povezana s hrvatskom glagoljicom. To su:

• Samostan Emaus (ili Na Slovaneh), u središnjem dijelu Praga koji se zove Nove mjesto (Višehradska ulica).
• Nacionalna knjižnica u Pragu (Klementinum, odjel za dragocjenosti), odmah blizu znamenitog Karlova mosta, u kojoj se čuva Kirinov psaltir (nepravedno nazvan Lobkowitzov psaltir) iz 1359. g., i golema Češka glagoljička Biblija koju su 1416. pisali češki učenici hrvatskih glagoljaša.
• Narodni muzeum, u čijoj knjižnici se čuva petnaestak glagoljičkih listova iz 14. st., kao i jedna bilježnica iz 18. st. pisana kurzivnom glagoljicom, donesena iz Hrvatskog primorja.

Društvo prijatelja glagoljice

U crkvi sv. Jeronima (St. Jerome) u Johannesburgu u Južnoj Africi nalazi se na vrlo svečanom mjestu lijepo upisan glagoljaški očenaš (s nekim očevidnim pogreškama). Zahvaljujem g. Ivi Lušiću iz Johannesburga na poslanim fotografijama. To je vjerojatno jedini (suvremeni) hrvatski glagoljički natpis u Africi. Kameni glagoljički natpis s tekstom "Otče nas iže jesi na nebeseh" nalazi se i s vanjske strane iznad samog ulaza u Hrvatsku katoličku misiju u Johannesburgu, zajedno s hrvatskim grbom.

Glagoljaški očenaš postoji i u jednoj crkvi u New Yorku.

Julija Vojković: Biti pismen - biti svoj (galerija fotografija starih glagoljičkih knjiga)

Julija Vojković: Glagoljica u 21. stoljeću (s glagoljaških radionica)

Radio Labin

Crkva u Otočcu, dar Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke, čiji znak je slovo  Glagole na slici dolje lijevo.

Hrvatski pokret za život i obitelj. 
Ovaj lijepi znak izradio je g. Josip Milić (zahvaljujem dr. Rućici Čavar na tom podatku).

Pero i Franjka Bandov (1929.-1991.), Beli Manastir;
nadgrobna ploča s lijepim glagoljičkim natpisom.

 
Zlatko Sudac u Izraelu

Glagoljička slova Zemlja - Slovo na ruci Zlatka Sudca

U katoličkoj crkvi u Krašiću se lijevo od oltara nalazi freska s glagoljičkim ucrtanim slovima az, buki, vidi, glagole i dobro. To je crkva u kojoj je kršten blaženi dr. Alojzije Stepinac.

Don Bartul Ganza (Kaštel Sućurac 1880. - Opatija 1968.), pokopan na Opatijskom groblju. Ispod njegova imena piše župnik i kanonik, BORAC ZA GLAGOLICU. Na samoj ploči je navedeno da je zaređen u Zadru 1905., a ispod toga na hrvatskom staroslavenskom jeziku piše:
"rabe dobri i verni... vnidi v radost Gospodina svojego" 
(robe dobri i vjerni... uđi u radost Gospodina svojega).
Ništa ne znamo o Bartolu Ganzi. Možda netko u Opatiji nešto zna o tom glagoljašu.

Grob don Mihovila Pavlinovića u Podgori kod Makarske, s natpisom glagoljicom.
Izradio ga je istaknuti hrvatski kipar Ivan Rendić. Zahvaljujem dr. Ani Laštre na poslanim fotografijama.

Sde počivajut moći (Ovdje leže ostatci)
p. Mihovila Pavlinovića
Rožd. 28. 1. 1831. Umr. 11. 5. 1887.
Narodnu Vskrsenju Probrizgšu (Uzoru narodnog preporoda)
Hrvatski Misli Vzubditelju (Uskrisitelju hrvatske misli)
...

Kostajnica, crkva sv. Nikole, glagoljicom SLOVO s lijeve strane

Naj selo - priznanje u obliku glagoljičkog slova H koje dodjeljuje Hrvatska matica iseljenika u Zagrebu

Dom umirovljenika sv. Ana, N. Zagreb, rad keramičkog kluba Pčelica

Julija Vojković bavi se glagoljaškom kaligrafijom, piše i glagoljičke tekstove na svili. Izradila je haljine od kineske svile na kojem spiralno teče Cesarićev Slap pisan glagoljicom!

Radovi Frana Vidmara, Njemačka. Julija ga podučava glagoljici putem Interneta!

Budi svoj, Hrabri ljudi, Etnobutik Mara, Zagreb, Ilica 49

Robert Garafolić (e-mail), Varaždin, izrađuje glagoljička slova u kamenu vinicitu.

Svječnjaci Roberta Garafolića od vinicita s glagoljičkim slovima, a planiraju se i satovi s glagoljičnim brojčanikom (fotografija s izložbe u Galeriji Laurus u Lovranu 2008.).

Poduzeće Luna iz Samobora na Špancirfestu u Varaždinu 2008. (Ksenija Šnajder, M. Reizera 18, Samobor, kontakt 091 562-1402)

Kaligraf na Špancirfestu u Varaždinu, a pored njega glagoljička tablica:

Blandina Marković-Randić iz udruge Sinjal iz Baške, s tablicom koja stoji pored spomenika glagoljičkog slova ci (sponzor je grad Crikvenica) u sklopu Bašćanske staze glagoljice, i s glagoljičkim slovom B oko vrata.

Um caruje, OŠ Andrije Mohorovičića, Matulji, fotografirao dr. Žaljko Hanjš

Poliklinika Apolonija, Varšavska 10, Zagreb, ima zaštitni znak glagoljičko slovo Az

Izdavačka kuća Biakova ima kao zaštitni znak glagoljičko slovo Buki (ZG Velesajam)

Drvene posude iz Ravne Gore - RAVNA

Poduzeće UBLI, Zagreb, Jurišićeva ulica, s glagoljičnom spojenicom BL

Izdavačka kuća Veda iz Križevaca ima kao zaštitni znak glagoljičko slovo Vidi (ZG Velesajam)

Izložba u Etnografskom muzeju u Zagrebu, veliki plakat iznad ulaznih vrata.

Biciklistički klub Buzet

Klapa Scardona

Zastor restorana Kluba Književnika u Zagrebu, Jelačićev trg 7

Ulica Valunske ploče u Zagrebu. Valunska glagoljička ploča iz 11. st. čuva se u gradiću Valunu na otoku Cresu.

Bašćanska ploča na novčanici od 100 KN, i Ivan Mažuranić (1814.-1890.).

Chinese and Croatian postage stamps

Two very nice postage stamps have been issued by Croatian Post on the occasion of 15 years since establishing diplomatic relations between the China and Croatia (1992-2007). Both stamps have been designed by Boris Ljubicic, one of the best Croatian designers.

Source: Croatian Post
Here the name of Croatia is written in Chinese characters.

Source: Croatian Post
Here the name of China (Kina) is written in Croatian Glagolitic characters.

Ecole Française de Zagreb s pozadinom koju čini Bašćanska ploča:

Prof.dr. Vladimir Paar, poznati hrvatski fizičar, na vratima svoje kancelarije na Zavodu za fiziku PMF-a ima svoje ime i prezime napisano glagoljicom.

Znak Filozofskog fakulteta u Zagrebu, s granatim M (mislite), koji se može vidjeti na pr. u Bečkim listićima iz 11. st.

Ministarstvo znanosti i tehnologije - SVIBOR

 
Svitlenik (svjetionik), Buenos Aires, hrvatski časopis u Argentini

CD koji je u Argentini izdala Nacionalna akademija za obrazovanje, a LIKA  je upisana glagoljicom! 

Glagol Press, Joza Vrljičak, Buenos Aires, Argentina

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori, Švicarska

Planinarsko društvo sv. Matej, Viškovo kod Rijeke. 
Fotografirano u svetištu Majke Božje od Krasna.

Ankica Karačić, Hagen, Njemačka: ILOK glagoljicom


Ulazna vrata kuće Ankice Karačić u Iloku.

Platnene vrećice koje su glagoljicom oslikali učenici 6. r. OŠ Ivanska u Moslavini, pod vodstvom prof. Katice Šarlije iz Samarice, kao dar i pomoć učeniku u Tanzaniji u Africi koji se zove Frank Onya. Frank je učenik 5. r., a ostao je bez roditelja.

Jedna nesvakidašnja priča:

• Franck Alfirevic (Indijski ocean, otok Réunion) i njegova sestra Kate Alfirević (Kaštel Sućurac = sv. Jure). Franck je ispisao svoje prezime glagoljicom... Vidi izvornik ovdje lokalno
• članak o Francku Alfireviću

Glagoljično slovo ljudi, kao znak DHKP-a. To slovo može označavati i libar - knjigu.

Znak Centra za religijske studije pri Institutu Ivo Pilar.

Gradska knjižnica Opatija. 
Zahvaljujem prof. Karmen Zubčić-Mandekić na fotografiji.

Vino i glagoljica:

Vrbnička žlahtina (Katunar) na Oraju iznad Lovrana, Lovranske vile. U daljini s desna nazire se otok Cres.

Vino Blatina iz Čitluka s glagoljičnim slovom buki.

Humska biska s glagoljičnim slovom S (slovo), u malim količinama - vrlo zdravo piće.

G. Vladimir Kulaš - Cobra, Zagreb 2013. na Zrinjevcu

Pučko otvoreno sveučilište "Augustin Vivoda" Buzet

Dvegrajci, udruga za očuvanje i promicanje nasljeđa - Kanfanar

Glagoljaški kišobran (zahvaljujem g. Marijanu Kerekoviću, Zagreb)

Riča živa (tj. Živa riječ), džurnal do Kroati iz Moliza, Italija

Glagoljaški izleti po Hrvatskoj - sažetak

• Hrvatska glagoljička bašćina izvan domovine
• Izleti u Vinodolu
• Kulturno-povijesno nasljeđe Primorsko-goranske županije
• Društvo prijatelja glagoljice