Meštrovićeva Povijest Hrvata

(PO)V(IJE)ST' (HR)'VAT'
Čitati POVIJEST HRVAT (hrvatski crkvenoslavenski jezik). Značenje POVIJEST HRVATA (u suvremenom hrvatskom jeziku).

Opširnije

Naputke Ivanu Meštroviću za pisanje glagoljicom dao je poznati hrvatski filolog akademik Stjepan Ivšić.

Ivan Meštrović, Povijest Hrvata, izrađeno u mramoru.
Fotografija ljubaznošću akademika Ante Glibote, Pariz.

Što je učinjeno za povratak originalne Meštrovićeve skulpture Povijest Hrvata koja je u Beogradu, a čiji gipsani patinirani odljev se nalazi upravo u njegovom muzeju? Zna se da je originalna mramorna verzija upravo namjenjen za ovaj muzej MHAS, jer ju  je Meštrović stiktno stvorio upravo za MHAS koji je bio u gestacijama.

Ovih dana smo vidjeli i natpis Patricije Kiš na tu temu u Globusu. Ona naravno kao po uobičajeno prihvaća svaku tezu koja dolazi iz beogradskog i srpskog kruga, uzimajući zdravo za gotovo, da je Kralj Aleksandar Meštrovićev rad platio, dok istine koje Meštrović iznosi u nekoliko pismenih dokumenata to za nju nisu relevantne. Pismo Meštrovića Vinku Nikoliću od 22. svibnja 1960., kaže nedvomisleno da taj rad nije plaćen, već je na posudbi: "... Pok. kralj Aleksandar je saznao za ovu figuru, tražio fotografiju i izjavio se, da mu se kip vanredno dopada i da bi ga želio kupiti. Kad sam mu objasnio za koju je svrhu napravljen, on je izjavio, da ga želi imati i privremeno postaviti u poseban paviljončić kraj svoje vile na Dedinju, a kad se muzej napravi, da će ga onda pokloniti muzeju. S Aleksandrom se doskora desilo, što se desilo, a figura u mramoru ostala je na Dedinju, a ja joj ne znam dalju sudbinu. Na moju sugestiju nadležnim vlastima, da je se prenese u Split, u Muzej hrvatskih starina, netom zgrada bude gotova, nisam dobio odgovor, ali držim, da u tome neće biti teškoća..."

Identično je pismo Meštrović napisao i direktoru splitskog Muzeja Arheoloških spomenika Dr. Mihovilu Abraniću, od 25. lipnja 1953. godine. Još ranije u pismu iz Syracuze od 7. travnja 1950. on pita Cvitu Fiskovića: "...Je li, ili će biti, donesena mramorna figura Povijest Hrvata u Split, da je se smjesti na pristup hrvatskih starina, za koju je svrhu bila građena...".

Njen posljednji boravak u Hrvatskoj datira od izložbe stogodišnjice Meštrovićeva rođenja u Muzejskom Prostoru u Zagrebu (danas Klovićevi dvori), koji je rad izložen 1983/1984. godine pod rednim brojem 87, i naznačena kao vlasništvo Predsjedništva SFRJ. Fakat je da su primjerci istog rada u bronci također izloženi ispred Rektorata Sveučilišta u Zagrebu (foto u prilogu N°30), a također u sjedištu Hrvatske Bratske Zajednice u Pittsburgu, u Meštrovićevom Muzeju u Zagrebu, a jedan patinirani odljev u gipsu se nalazi u MHAS u Splitu., u kojem je trebao biti i postavljen originalni rad u bjelom mramoru.

Izvor: akademik Ante Glibota, 2015.

Znameniti hrvatski slikar Kristian Kreković je koncem tridesetih godina napravio ovaj interesantan crtež nadahnut Meštrovićevom Poviješću Hrvata. Čini se kao da je Kreković htio uputiti i jednu poruku Meštroviću: ovaj glagoljski natpis Povjest Hrvata je grafijom mnogo bliži stoljetnoj hrvatskoj tradiciji nego onaj na Meštrovićevu izvorniku.