Glagoljaške škole u Hrvata

Jasna Dravec Braun i Darko Žubrinić, 2022.

Leonard Tandarić: str. 47, početnica 1530. (Jedna malahna knjiga)

Juraj Slovinac


Glagoljaške početnice i priručnici

Juraj Slovinac, oko 1400. pisana u Parizu (čuva se u Toursu u Bibliotheque municipal)

Glagoljaška početnica iz 1527., tiskana u Veneciji

Naručnik plebanušev, Senj 1507.

tiskana glagoljaška početnica, 1530, Kožičićev psaltir, Kožičićeva tiskara u Rijeci

Jedna malahna knjiga 1561., Tübingen



Glagoljaške škole

Priko kod Omiša, glagoljaško sjemenište je započelo s radom 1750. g., zaslugom splitskog nadbiskupa Pacifika Bizze (Pacifik Bizza, Rab 1696. - Split 1756.), a nalazi se odmah pored znamenite crkvice sv. Petra. Sjemenište i crkvica se danas nalazi u ulici koja se zove Glagoljaška ulica.

Prvić Luka na otoku Prviću

Samostan Emaus (Na Slovanech) u Pragu, utemeljen 1348.

Franjevački samostan na otočiću Galevcu (Školjiću) pored Preka na otoku Ugljanu

Samostan sv. Marije u Zadru

Samostan sv. Mihovila u Zadru

"Collegium Illiricum" ili "Seminarium Zmajoillyricum" u Zadru (današnje nabiskupijsko sjemenište "Zmajević")

Pag

Trogir

Šibenik

Sali na Dugom otoku

Molat na Dugom otoku

otok Pašman

Glavotok

Vrbnik

Božje Polje u Istri

Beram

Kopar (Slovenija)

Rijeka (Darko Deković)

Inventarska bilješka o hrvatskoj Bibliji iz 1380. g., koja se nalazi u Državnom arhivu u Zadru (Petrus de Sercana, sv. II, fol 15, 14. IX. 1380.). Faksimil te bilješke se može vidjeti u [Petar Runje: Školovanje glagoljaša, faksimil odmah iza str. 88].

Glagoljaška škola nalazi se pri crkvi sv. Mihovila u Zadru; vidi [Runje: Školovanje glagoljaša, faksimili na str. 88-89].

Zanimljiv je glagoljaš don Juraj Zubina iz Zadra (Subina de Jadra), koji u svojoj oporuci za sebe kaže da je "pop hrvacke knjige"; vidi [Runje: Školovanje glagoljaša, str. 34-36]. Glagoljaška škola postoji u Blatu (Blato, Blatta), dijelu Zadra; vidi [Runje: Školovanje glagoljaša, str. 106-110]. U toj se školi često spominje don Jurja Zubina (de littera sclava, tj. svećenik glagoljaš).  U svojoj oporuci pisanoj 15. srpnja 1437., on s vanjske strane piše: Ja dom Jurai pop Zubin(a) hrvacke knjige to pisa(h) svoev rukov taštament svoi...; vidi [Runje: Školovanje glagoljaša, str. 88].

Žgombićev zbornik spominje ovo:

"Učenik reče: povei mi o toj vlaste (zemlji), jaže imenuiet se Europija.

Učitelj otveća: Europija (je) poli mor i jide daže skoze jednu zemlju, jaže zovet se Skorija (Škocija), a Dacija, Arminija (Đermanija), i jide poli reku Dunai i vaspet daže do mora.... Vaspet je jedna vlast, jaže zovet se Istrija. I vo toj zemlji je jedna gora, jaže zovet se latinski Olinfnos, ježe je Učka. I te gori visokost ide daže pod oblaki." [Knjiga o Istri, str. 138].



Koparski biskup Pavao Maldini (1687.-1713.) osnovo je u Kopru sjemenište u kome se učila i glagoljica.


Račica, mjesto pripremanja svećenika. Račica je selo između Vrane i Zadra. [Petar Runje: Školovanje glagoljaša,str. 88]



U Salima na Dugom otoku je tijekom 15. st. bila glagoljaška škola; [Petar Runje: Školovanje glagoljaša, str. 125].


U razdoblju od 9. do 20. st. zna se za čak 3077 glagoljaša na zadarskom području s otocima (Tihomil Maštrović), a svaki od njih je morao imati barem glagoljički brevijar. Svi su oni prošli i odgovarajuće školovanje.

U [Petar Runje: Školovanje glagoljaša], opisane su velike potrebe hrvatskih glagoljaša za knjigama štampanim na hrvatskom jeziku:

Sredinom 16. stoljeća, u doba kad se, posebice u Istri, širi protestantizam iz Njemačke, gdje je našao plodno tlo među istarskim glagoljašima, sačuvano je nekoliko pisama Jurja Pomazanića, koji je kao svećenički kandidat otišao u Njemačku da bude slagar i korektor glagoljskih knjiga. Iz Njemačke se javio svome župniku i učitelju, Vincencu Brnkoviću u Tinjan. Taj je Vicenco bio u Bermu učitelj mladih glagoljaša. U pismu je piše (1563): "Mi te, dragi moj brate krvni, prosim vas da biste mi poslali jedne knjige štampane na hrvacku ke se kliču Postila, i te iste knjige su nam veliko drage, a zač dobro v njih (se) govori i istino, i v teh drugeh."



Literatura

  • Josip Bratulić: Školovanje i obrazovanje glagoljaša [PDF] Senjski zbornik, Vol. 41 (2014), 461-464.
  • Grozdana Franov Živković: Školovanje glagoljaša od 14. do početka 19. st. (sažetak) [PDF],  u zbornku Od glagoljaške tradicije do suvremene škole (ur. Robert Bacalja i Slavica Vrsaljko), Sveučilište u Zadru 2018., str. 9-52.
  • Tomislav Galović: Dva popa glagoljaša iz dubašnice na otoku Krku i njihove škole: Ivan Kraljić-Skutlić i Pavao Milovčić-Jurović (sažetak) [PDF], u Svećenici glagoljaši i njihova ostavština. Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija održanog 20. listopada 2017. u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru (ur. Oršlolić, Tado ; Franov-Živković, Grozdana), Zadar 2020, 57-85.
  • Eduard Hercigonja: Društveni i gospodarski okviri hrvatskog glagoljaštva od 12. do polovine 16. stoljeća [PDF], Croatica, sv. 2, Zagreb, 1971., 7 – 101 (isto u njegovoj knjizi Nad iskonom hrvatske knjige. Rasprave o hrvatskoglagoljskom srednjovjekovlju, Zagreb, 1983., 169 – 279)
  • Franjo Emanuel Hoško: Crkveno školstvo u Hrvata kroz vjekove, Napredak (2003) 3, str. 348-370
  • Eduard Hercigonja: članak, OZALJ, Europa Hrvatska,
  • [Petar Runje, Školovanje glagoljaša]; prikaz knjige - Sanja Zubčić: Prilog rasvjetljavanju fenomena glagoljaštva
  • Petar Runje: Stručna sprema svećenika glagoljaša (sažetak) [PDF], Riječki teološki časopis 14 (2006) 2, str. 615-621.
  • Sanja Holjevac i Sanja Zubčić: Jezik Kožičićeva Psaltira i protestantske Table za dicu u kontekstu hrvatske književnojezične koncepcije 16. stoljeća (sažetak), u Jezik hrvatskih protestantskih izdanja i književnojezične koncepcije 16. stoljeća : zbornik radova / Eterović, Ivana ; Žagar, Mateo - Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada ; Staroslavenski Institut, 2021, 124-144 (konferencija, Zagreb 2019)



Mala enciklopedija hrvatske glagoljice

Croatia, its History, Culture and Science