Kurzivnom glagoljicom, tj. glagoljskim brzopisom, pisane su stotine hrvatskih dokumenata:
- pravni spisi, hrvatske listine (tj. znamenita zbirka Acta Croatica),
- zapisi bratovština,
- matice rođenih, umrlih, krštenih, krizmanih, vjenčanih,
- godari (imena umrlih upisana po tjednima, koja svećenik čita na kraju tjedna),
- književni tekstovi (npr. pasionska baština), crkvene drame i poezija, legende,
- poučni tekstovi, propovjedi, crkveni govori, molitvenici, školske skripte,
- administrativne i gospodarske knjige, razne isprave, darovnice, oporuke, bilješke, knjige rashoda i prihoda (datija i prijatija),
- sudski zapisnici, propisi i odluke, prisege,
- pisma,
- medicinski zapisi (likaruše), egzorcizmi (zaklinjanja), magijski zapisi, amuleti (predmeti za obranu od zlih sila, demona itd.),
- mnogobrojni zanimljivi usputni zapisi na marginama glagoljskih knjiga (marginalije),
- grafiti (vidi [Fučić, Glagoljski natpisi]), itd.
Oni su važni jer pokazuju stoljetnu visoku pravnu uređenost naših gradova i sela, a osobito su važni kao spomenici hrvatskoga jezika. Daju nam brojne obavijesti o gospodarskoj snazi naselja, imenima i prezimenima, raznim toponimima. Pisani su uglavnom pučkim čakavskim jezikom (ili zajikom, kako bi rekli krčani), mnogi od njih uzornim, vrlo kultiviranim starim hrvatskim jezikom. Pružaju nam obilje podataka o svakodnevnom životu u Hrvatskoj kroz prohujala stoljeća. Pogledajte razgovor s dr. fra Anđelkom Badurinom: Glagoljaštvo kao drugi jezik.
Mnogi kurzivnom glagoljicom pisani zapisi zabilježeni su na marginama glagoljskih
starijih misala i brevijara koje su stoljećima rabili svećenici. Jedan od najpoznatijih je zapis
žakna Jurja iz Roča u istarskom gradu Izoli (u
današnjoj Sloveniji) godine 1482. na posljednjoj stranici Misala
krbavskog kneza Novaka, pisanog mnogo ranije, godine 1368. (čuva se u
Nacionalnoj knjižnici u Beču), gdje izražava svoj ushit
skorim tiskom prve
hrvatske inkunabule:
Vita, vita, štampa naša gori gre!(vita - usklik veselja). Poznati istraživač glagoljske baštine Vjekoslav Štefanić navodi da su krčki glagoljaši napisali akata "na tovare".
Tako ja oću, da naša gori gre!
1482. miseca ijuna 20., ... dni.
To bje pisano v grade Izule.
To pisa Juri, žakan iz Roča,
Bog mu pomagaj i vsem ki mu
dobro ote.
Neki od najvažnijih hrvatskih dokumenata pisanih kurzivnom glagoljicom su:
- Darovnica slavnoga Dragoslava, 1. siječnja 1100. (sačuvana u prijepisu iz 1724.),
- Vinodolski zakon, 1288. (sačuvan u prijepisu iz 16. st.),
Istarski razvod, 1275.-1395. (sačuvan u prijepisu iz
1546.),- pravda Novogradaca protiv Ledeničana (Vinodol), 1309.,
- pravda Novogradaca protiv Bribirana (Vinodol), 1309.,
- popis zemalja općina kotarske, grižanske i biogradske u sopaljskom polju, 1323. (sačuvan u prijepisu iz 1635.),
- Sokolska isprava, sadašnja zapadna Bosna, 1380.,
- Počiteljska isprava (Lika), 1393.,
- Senjska isprava, 1393.,
- Mošćenički razvod, 2. studeni 1395., (razvod izmedu Mošćenica i Kožljaka u Istri),
- Glagoljicka kurzivna azbuka Pavla iz Krbave u kodeksu Jurja iz Slavonije (Georges d'Esclavonie ili de Sorbonne), Tours, Francuska, oko 1400.,
- magijski zapisi i recepti, od 14. do 19. st.,
- Lička listina, 1469.,
- zbornik duhovnog štiva, konac 15. st.,
- zapis žakna Jurja iz Roča iz godine 1482. u mnogo starijem misalu krbavskog kneza Novaka (1368.),
- Kvarezimal i tlmačenje Šimuna Grebla iz Roča (Istra), 1493. i 1498. (kvarezimal ili korizmenjak - zbirka crkvenih propovjedi za preduskrsno ili korizmeno razdoblje),
- Pravila (konstitucije) franjevačkog reda, 15./16. st.,
- Tlmačenje muki, Tomaš Petrinić, 1503.,
- Blagdanar popa Andrije iz Novog, 1506.,
- Tkonski zbornik, početak 16. st., pisan vjerojatno u Modrušu,
- bilježnica župnika iz Šćitarjeva (odmah kod Zagreba, na Savi), 1524.-1528.,
- knjiga računa bratovštine i općine Roč u Istri, 1526.-1611. i 1566.-1628.,
- knjiga brašćine sv. Marije Tepačke u Grobniku, 1539.-1623.,
knjiga Disipula (zbirka propovjedi) popa Mihovila,
plovana Belgradskog, 1541.,
- hrvatski glagoljski testament Jelene, sestre Petra Kružića, Rijeka (Trsat), 1541.,
- Grškovićev zbornik, 16. st., vjerojatno iz Istre,
- zemljišna knjiga crkve (braće) sv. Marije u Belgradu, 1590.(1550.)-1831.,
- pismo bana Nikole Šubića Zrinskog, u Ozlju 1554.,
- Zbornik pisan u Vinodolskom kraju, 1556.,
- knjiga primitaka i izdataka Bratovštine sv. Antuna u Belom na Cresu, 1572.-1641.,
- Klimantovićev zbornik, 16. st.,
- Datja i prijatija (knjiga primitaka i izdataka) samostana franjevaca trećoredaca glagoljaša u Martinšćici na otoku Cresu, 1578.-1618.,
- Matrikula (matična knjiga) bratovštine sv. Mikule u Boljunu, 1583.-1667.,
- Matica vjenčanih, krštenih i umrlih župe Novalja s otoka Paga, 1596.-18.st.,
- glagoljske isprave iz Brseča, Istra, 16. i 17. st.,
- knjiga disipula popa Ivana Brozovića iz Selca (crkveni govori), 1600.,
- Vranićev zbornik iz grada Bakra, 1600.,
- Dijalog Grgura pape, pisao Ivan Fugošić iz Vrbnika godine 1602., (otkupljen u Londonu 1970. iz zbirke rukopisa Sir Thomasa Philipsa),
- Matica župe Bribir, 1603.-1676.,
- knjiga bratovštine sv. Križa u Bribiru, 1609.-1698.,
- Dijalog Grgura pape, pisao pop Martin Martešić, Grižane, 1623.,
- osam prisega župnika u protokolu Zagrebačke biskupije, prognanih od Turaka, 1650.-1657.,
- Matica vjenčanih župe Mali Lošinj, 1670.-1745.,
- Razgovor od vetra i dažda..., pop Antun Brzac, Istra i Primorje, 17./18. st.
- Kvaderna (bilježnica) kaptola Lovranskog, 16.-18. st.,
- Grdovićev zbornik, početak 18. st. (težak 20. kg.!)
Spomenimo još dva važna glagoljska zbornika, u kojima se
nalaze elementi kurzivne glagoljice:
- Žgombićev zbornik, prva polovica 16. st., nastao u istočnoj Istri,
- Petrisov zbornik, 1468., nastao vjerojatno u Ozaljskome književnom krugu, koji je težio spajanju čakavskog, kajkavskog i štokavskog govora.
Istarski razvod sačuvan je u mnogo kasnijem prijepisu i čini dio znamenite Acte Croatice. Najstarija nama poznati dokument pisan glagoljskim kurzivom i sačuvan u originalu potječe iz 1376. g. (čuva su Dobrinjskom kaptolu na otoku Krku, u jednoj od 22 knjige s oko 10,000 kurzivnih glagoljskih isprava!). Bilo je dakako i starijih, koje su sačuvane u kasnijim prijepisima ili su izgubljene. Prema istaknutom povjesničaru Ferdi Šišiću:
To je najljepša i najpotpunija zbirka hrvatskog narodnog govora u srednjem vijeku i čitavo XVI. stoljeće... Ovako opsežne zbirke srednjovjekovnih isprava - listina [isprava, zakona i statuta], kao što je naša Acta Croatica, pisanih živim, narodnim govorom, ne može pokazati niti jedan drugi slavenski narod.
One po Šišiću predstavljaju kulturni ponos Hrvata, najljepšu i najpotpuniju zbirku hrvatskoga narodnog govora u srednjem vijeku i čitavom 16. stoljeću. Broj sačuvanih listina u Acti Croatici od 1100. do konca 16. st. je golem: preko 800 dokumenata, dobrim dijelom pisanih kurzivnom glagoljicom, ali i hrvatskom ćirilicom i latinicom.
Acta Croatica objavljena je u Zagrebu najprije glagoljicom 1863. (Ivan Kukuljević Sakcinski), a zatim ćirilicom 1898. (Đuro Šurmin). Prema tome od zadnjeg, drugog izdanja te zbirke goleme važnosti za hrvatsku pravnu i kulturnu povijest, prošlo je već više od 100 godina. Ivan Kukuljević Sakcinski za te stare hrvatske listine kaže ovo:
One jasno predstavljaju ne samo stari jezik stanovnika sadašnje [tj. iz godine 1863.] Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Istre, Bosne i Hercegovine, nego također i sav narodni, javni i građanski život, sa vladajućim zakonima i narodnim običajima.
Acta Croatica se većim dijelom odnosti na pet stoljeća plodne djelatnosti Pavlina u Hrvatskoj (od 13. do 18. stoljeća), vidi sažetak u [Sekulić].
Kurzivna glagoljica rabila se osobito u
- Istri (vidi [Fučić], [Vlahov], [Zaradija-Kiš, Šimun Greblo...], [Badurina, Boljunski...], [Jašo, Strčić], [Viškanić]),
- području Rijeke (vidi [Lukežić])
- Krku (vidi [Štefanić], [Kirinčić, Velčić]),
- Cresu (vidi [Badurina, Datija i prijatija]),
- Vinodolskom području (vidi Glagoljski rukopisi Vinodola, [Margetić])
- Lošinju (vidi [Košuta]),
- Zadru i zadarskim otocima (vidi [Grbin], [Tkonski zbornik]),
- Biogradu (vidi [Grbin]),
- Šibeniku (vidi [Šupuk]),
- Lici i Gorskom Kotaru (vidi [Runje], [Sekulić]).
- u Francuskoj, u Gradskoj knjižnici u Toursu (bivšoj katedralnoj) čuva se kodeks Jurja iz Slavonije (Georges d'Esclavonie, ili de Sorbonne), iz oko 1400., u kojem je glagoljička kurzivna azbuka Pavla iz Krbave, učenika Jurja;
- u Pragu (jedna bilježnica iz Hrvatske pisana u 18. st. kurzivnom glagoljicom čuva se u Narodnom muzeju na Vaclavskom Namesti, sadrži Marijin plač, blagoslov broda i drugo);
- u Petrovgradu u Rusiji (u Ruskoj nacionalnoj biblioteci, vidi [Vjalova, Rukopisi sobraniya Ivana Berčića]),
Engleski učenjak Richard
Daniel objavio je godine 1644. u
Londonu knjigu najpoznatijih pisama u svijetu, među kojima su
- hrvatska uglasta glagoljica (koju Daniel zove Alphabetum Croaticum),
- kurzivna glagoljica (Sclavorum Alphabetum, vidi desno),
- hrvatsko - bosanska ćirilica (Alphabetum Illiricum Sclavorum, vidi desno)
- u Ljubljani u Sloveniji (Kvaderna kaptola lovranskog (vidi [Viškanić]) koja sadrži stotine dokumenta iz Lovrana od 16.-18. st. Nalazi se u Nacionalnoj i univerzitetskoj knjižnici (NUK) u Ljubljani, gdje su je lovranski svećenici sklonili od očiju talijanske iredente zbog opasnosti od uništenja. Nacionalna knjižnica u Ljubljani posjeduje i hrvatski kurzivni glagoljski tekst pod nazivom Ljubljanska postila. Postoje i razmjerno brojni hrvatski glagoljski spomenici i dokumenti koji su nastali u Sloveniji, među njima i kurzivni glagoljski (osobito u slovenskom dijelu Istre, vidi npr. [Štefanić, Glagoljaši u Kopru]).
- Glagoljicom pisane darovnice iz Bosne i Hercegovine (Ostrožac, Ripce, Rmanja, Blagaj, Čovac, Bihać, Peć) spominje [Hamdija Kreševljaković]. O hrvatskim glagoljskim natpisima u BiH općenito vidi ovdje.
Vjerojatno najveća glagoljska knjiga uopće je Grdovićev zbornik pisan početkom 18. st., na debelom papiru velikih dimenzija (34 x 45 cm.). Knjiga ima preko 1500 str. i teška je dvadeset kilograma!
Postoje dva osnovna oblika kurzivne glagoljice:
- kancelarijski glagoljski kurziv,
- knjiški glagoljski kurziv.
Opaska: Ova internetska stranica predstavlja prvu nama poznatu početnicu kurzivne glagoljice u njenoj hrvatskoj domovini (2002.). Iznenađuje da je jedan prikaz kurzivne glagoljice objavljen godine 1966. u Njemačkoj (u Wiesbadenu, vidi [Štefanić]), a znademo i za još jedan iz godine 1995. koji je čini se izgubljen ili ukraden (vidi [Grbin]). Dr. Josip Kolanović, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, obavijestio nas je 1996. g. da je on jedina osoba u toj instituciji koja poznaje kurzivnu glagoljicu. Želja nam je da se zbog svoje velike važnosti osnovni elementi kurzivnoga glagoljskog pisma uvedu na našim sveučilištima u programe studija bibliotekarstva i kroatistike. Stranica je pripremljena tako da ju bez problema mogu čitati srednjoškolci, pa i učenici viših razreda osnovnih škola. Bilo bi od interesa prirediti i početnicu hrvatske ćirilice s odabranim primjerima.
Literatura
Od literature koja se odnosi na kurzivnu glagoljicu preporučujemo:
- Acta Croatica (HAZU, novo treće izdanje je u pripremi),
- [prvo izdanje] Ivan Kukuljević Sakcinski: Listine hrvatske (Acta Croatica), knjiga I. (od 1100. do 1599.), Zagreb 1863.
- [drugo izdanje] Đuro Šurmin: Hrvatski spomenici, Sv. I. (od 1100. do 1499), Zagreb, 1898.
- [Badurina],
- Maja Bošković-Štulli: Povijest hrvatske knjizevnosti I (Usmena književnost), Liber, Mladost, 1978.
- [Bratulić]
- darovnice kneza Ivana Frankopana iz godine 1454.
- [Fučić, Glagoljski natpisi],
- Glagoljski rukopisi Vinodola
- [Grbin]
- Hrvatski državni arhiv - glagoljica
- fotografije dviju isprava pisanih kurzivnom glagoljicom
- Istarski razvod (Istrian Book of Boundaries), prikaz koji nam daruje The British Library, London
- Jurišić, Blaž: Glagoljski spomenici otoka Vrgade, Rad JAZU, knj. 327, Zagreb 1962.
- [Hercigonja]
- Ivšić, Stjepan, Hrvatski glagolski teštament Jelene, sestre Petra Kružića, iz godine 1541., Narodna starina vol. VII, Zagreb 1928., str. 5-12.
- [Kirinčić, Velčić],
- Kolanović, Josip: Glagoljski rukopisi i isprave u Arhivu Hrvatske, Slovo, Zagreb, 32-33, 1982-1983, str. 131-191,
- [Košuta]
- [Lukežić]
- Ljubić, Šime: Borba za glagolicu na Lošinju, Rad JAZU, Knjiga LVII, Zagreb 1929.
- [Margetić]
- [Nazor, str. 30-59]
- Od librarije (O knjižnici)
- [Pasije]
- [Runje]
- [Sekulić]
- Štefanić, Josip:
- Glagoljski rukopisi otoka Krka, JAZU, Yagreb 1960.
- Glagoljski rukopisi Arhiva JAZU (sada HAZU), I, JAZU, Zagreb 1969.
- Glagoljaši u Kopru (1407-1806), Starine, knj. 47, Zagreb 1956.
- Glagoljska paleografija, bilješke Leonarda Tandarića, Zagreb 1958/59.
- Die Glagolitische Kursivschrift, Die Welt der Slaven, Wiesbaden, 1966, knj. XI, sv. 1-2
- [Šupuk]
- [Tkonski zbornik]
- [Viškanić]
- [Vjalova]
- [Vlahov]
- [Zaradija-Kiš, Šimun Greblo...]
Većina tih naslova dostupna je svakome u Glagoljaškome kutku u Zagrebu.
