Usputni zapisi i pripisi u hrvatsko-glagoljičkim knjigama
Darko Žubrinić, 2003.
Glagoljički zapisi i pripisi daju nam vrijedne obavijesti o životu i jeziku Hrvata prije mnogo stoljeća. Daju nam obavijesti o sudbini knjiga, njihovoj dataciji. Neki od zapisa su i po nekoliko stoljeća mlađi od vremena nastanka knjige.
Većina usputnih glagoljičkih zapisa nalazi se u brevijarima, misalima i kodeksima upisana kurzivnom glagoljicom, bilo na marginama stranica, bilo na ostalim praznim dijelovima stranica. Pripisi su najčešće pisani ustavnom glagoljicom.
U pripremi sam se poslužio u prvom redu monografijama češkog stručnjaka Josefa Vajsa objavljenim u Pragu i Zagrebu.
U tekstu su napravljene neke preinake originalnog teksta. Naime izvorni zapis najčešće nema rečenicu složenu u današnjem smislu, jer nema točke i zareza, kao niti velikih i malih slova. Za jat sam upotrijebio ikavsku, ijekavsku ili ekavsku inačicu po vlastitom osjećaju. Npr. mjesec - misec - mesec, leto - ljeto - lito. Stavljena je jotacija, npr. ošće - jošće, kniga - knjiga, e - je, Elena - Jelena. Tekst je u izvorniku dijelom oštećen, što je mjestimice naznačeno s tri točkice.
Osobito je dirljiv tekst o otkupu knjige Illyrico 5 (pisane u 14. st. u Lici) od Turaka godine 1487.
Primijetite da se većina spomenutih knjiga nalazi u uglednim knjižnicama, nerijetko i izvan domovine (ili izvan otačastva, kako bi rekli glagoljaši).
Znajući da su pogreške neizbježne, svaku vašu sugestiju i primjedbu (makar kako malu) primit ću sa zahvalnošću.
Vrbnički 1. brevijar, 13/14. st.,
župni dvor u Vrbniku, 259 listova pergamene (vidi sliku)
list 190 b
1506. miseca ijuna va to vrime pride car turski na Ugrsko kralevstvo
1517. miseca ijuna va to vrime bi razoren Rim od Španola i biše velika tuga v Rimi i po vsem Krstjanstvu - i bi glad velik da mrahu ljudi od glada...
I pomri to leto v otoci Krčkom od glada ljudi veće od dvi sto 20. Za tim letom bi jošće veći glad.
1549. envara dan 9. Ta dan služi mladu misu pop Ivan Hraščić. I tolik studeno ta dan i jutro... nim da se vino smrzavaše... da se vse smrzavaše ča biše v kaleži... I biše redovniki to leto v Vrbnici domaćih 42 a zviše ki bihu zvani...
Pašmanski brevijar, 14. st., sign. III.b 10, 414 listova pergamene
list 362 r
Na lit božjih 1431. tečaš [sic]. Va ime Božje i svete Marije, Amen. Kada umre blaženi muž papa Martin na 12. dan miseca pervara [veljače]
list 362 v
Lit gospodnjih 1468. kada porobiše Turki Luku [treba Liku] miseca sektebra na dan 9.
Vinodolski brevijar, 1470, arhiv HAZU, 199 listova pergamene
pripis (važan za datiranje)
V ime Božje, Amen. Ljet Gospodnjih 1470. miseca sektebra ča na dan 8m [sic] to pisah rubriku
Brevijar Illyrico 5, pisan u Lici, 14. st., Apostolska knjižnica u Vaticanu, 248 listova pergamene
list 248 c
Let Gospodnjih 1487. tečaše kada te knjige otkupismo od g. Luke z Otišić ke bihu Turki vzeli a biše je zgubil pop Radoš. I otkupiše je dobri muži okruglane i tribihovićane zač učiniše pomoć ki čim more za te knige...
I ja pop Benko Palilić bih va to vrime pribanoš v Tribihovićih i učinih pomoć va te knige jedan star pšenice i počah ki slišahu pod svetoga Ivana da bi učinili zavet meju sobu. A oni učiniše ki čim more kako dobri i duhovni ljudi... I pomore Pavko dobar muž va te knige 5 dukati... Čislić star pšenice... plemenit človik.. imene.. pomogaše
list 248 d
A dobre žene pomogaše nika grošem a nika soldinom, Bog ih pomozi i sveti Ivan ta im budi pomoćnik. I vsim ki pomogoše va te knige da ne zgiboše ot svetoga Ivana.
A v to vrime biše odvetnik v Okruglah Ivan Mesodić, dobar muž, a v Tribihovićih Petar Čislić, ka oba dobro nastojata crikve svetomu Ivanu.
Zato gospodo redovnici, ki budete službu Božju va te knjige vršili, molite Boga za vsih ki pomogoše v te knige da ne pogiboše ot crkve svetoga Ivana... molite Boga za popa Radoša ki zgubi te knjige da ga Bog spomene da ne...
Brevijar Illyrico 6, pisan u Lici, 1379, Apostolska knjižnica u Vaticanu, 217 listova pergamene (drugi dio brevijara Illyrico 5)
list 214c - 217a
Ljet Gospodnjih 1387.
Ja Fabijan komu je zemlja mati i grijesi bogatstvo a grob otačastvo, pisah siju [ovu] rubriku a ne tih knjig. I pisaše se [ovo] Bogu na čast i svetomu Ivanu v Tribihoviće, plemenitim ljudem Snikravićem. A tada biše knez Anž gospodin Krku i Gacki i Senju i veće. I v to vrime biše smutnja v ugarskom kraljevstvi velika po Karli kralji koga ubiše Ugre. I v to vrime bihu v Okrugalh dobri muži i v Tribihovićih ki crkvi svojim blagom ureševahu kaleži, rizami, knjigami, krovom i vsaku dobrotu ka pristoji svetoj Crikvi. I v to vrime biše dobar muž u crikve svetago Ivana Petar pape a otvjetnik Ivan Batrić v Okruglah a v Tribihovićih Vlkan Ratčić. Za to vas prosi Bog gospodo redovnici ki budete čisti [čitati] te knjige da čtuće [čitajući] ispravlajte ako bi kadi mra napisana i da molite Boga za svoit svetago Ivana Snikravice l... ki su pomagali vu te knjige da bi brže svršile a za vse duše krstjanske da ih Bog pomiluje [usliši] sade i v živote vječnim, Amen.
pripis:
1411. miseca aprila ide knez Mikula [Krk] naš gospodin plemeniti v Jerusolim k Božjemu grobu i pride domov ijuleja obhodiv dobro.
Brevijar Vida Omišljanina, 1396, Nacionalna knjižnica u Beču, Cod. Slav. 3, 468 listova pergamene
list 8a
V ime Isuhrstovo Amen, let Gospodnjih 1396 miseca marca 11. početi biše te knjigi psat [!] od Vida pisca z Omišlja. Vsaka kvaderna za pol marki i 2 soldi na moju hartu. Ki koli v nje pomole malem i velicem pomozi mu gospodin Bog i sveta Marija i sveti Bartolomej i sveti Antun i vsi božji sveti i svetice.
Fraščićev psaltir, 1463., Nacionalna knjižnica u Beču, Codex slav. sign 77, 132 lista papira i pergamene
list 130
Va ime Božje i svete Marije i vsih svetih Božjih, Amen.
Ljet Gospodnjih 1463. to pisa pop Petar i grišni pridevkom Fraščić komu je zemlja mat a otačastvo grob a bogatstvo grisi. I kada je pisah i nje kada bih v mišlenju da me misal prehajaše zač mlad bjeh i pročaja i pisah je v Lindare [u Istri] sedeći. I v to isto leto biše v Istri malo žita i gladno biše i ja dovole krat lačan [gladan] bih. I zato vas prosim bratija draga ki koli bude čtel sie knjigi ako bim se kdje premrsil [zabunio] prosim vas ne proklnite me na [nego] recite: ako si živ Bog ti otpusti grihi, ako si mrtav Bog ti primi dušu v pokoj vječni. I spisah je godinu pre [prečasnomu] Mati Kubodskemu plovanu v to vrime počtenomu mužu rozumnomu. I on me plati i darova kako dobar muž i k tomu mi pomore s velike moje nevolje v koj ja bih. Bog mu plati. To pisa ruka grišna. To je tlk psaltira. Bog s nami, Amen.
list 131
I ta milježm zgora rečeni i pisani bje pisan 10ti dan prvo neže pridoše kneza Ivana ljudi pljenat Istri. I popljeniše Boljun i Vran i Brest i vse pod Učku. I pridoše ot Pazina ljudi i hotjehu otet ta isti plijen. I pobiše kneza Ivana ljudi vele zlo. I bje ih mrtvo da i 18 i 70 ljudi ranjenih da i 70. A Ćić kneza Ivana 20 ino 8. I to bje ta boj stvoren na svetoga Fabijana i Šebastijana dan miseca jenvara let gospodnjih 1463. Bog s nami, Amen.
Illyrico 10, pisan u Lici, 1485., Apostolska knjižnica u Vaticanu, 403 lista pergamene
list 165
Sie knjigi dosvrših ja domin Mihovil v Bribiri v mojej hiži dominu Jurši na let Božjih 1485.
list 403 v
V ime Božje, Amen, let Gospodnjih 1485. Az [ja] mnogo grišni Mihvil pop rodom Brebiranin Bogu davšu mi dospisah sie [ove] knigi side [sjedeći] v mojej hiži v Bribiri v vrime otca svetago pape Inocencija. I spisah je dobru mužu otcu fra Jurši Parabočiću iz Bužan i da je fratar Jurša v kloštr svete Jeleni poli Senj...
Baromićev brevijar, inkunabula iz 1493., tiskana u Veneciji, jedan od primjeraka je u NSK, Zagreb, sign SM 20 H4, 526 listova
zadnji list
Svršenie brvijali hrvackih, stampani v Benecih (Veneciji) po meštre Andrije Torižane iz Ažule. Koreženi po pre Blaži Baromići kanonigi crikve senjske. Na dni 13. miseca marča 1493.
Brozićev brevijar, tiskan 1561. u Veneciji, (jedan od primjeraka je u knjižnici Angelica u Rimu), 543 lista papira
pripis Mikule Brozića na kraju knjige
Svršenie brivijali hirvackih štanpani va Bnecih po sinih Žan Frančiska Torižani s velikimi korizioni i žutu znova učinjeni po pre Mikuli Brozići, plovani omišelskom miseca marča 1561.
Izvori
Josef Vajs: Nejstarši breviar Chrvatsko-hlaholski (prvi breviar Vrbnicki), Kral. česke společnosti nauk, Prag 1910.