Kajkavski govor i glagoljica

Kajkavski govor u glagoljičkim knjigama

Najraniji poznati primjeri kajkavskog govora u glagoljičkim knjigama sežu u početak 15. st.: Vinodolski zbornik.

U Kolunićevu glagoljičkom zborniku iz 1486. nalazi se buš', malo dalje kai. Pisan u je Kneževoj vasi kod Otočca.

U Petrisovu zborniku iz 1468. uz čakavski govor nalazimo i kajkavske izraze. U tom je zborniku kajkavština najčešće i najraznolikije zastupljena.

Kajkavštinu sadrže ovi stari kodeksi:

Vinodolski zbornik s početka 15. st.
Petrisov zbornik iz 1468.
Kolunićev zbornik iz 1486.
Kvarezimal Šimuna Grebla iz 1498., zbirka propovjedi za svaki korizmeni dan. Pisan je u Istri, a Šimun Greblo je rodom iz Roča.
Korizmenjak IIIa 19 (iz 15/16. st.).
Homilijar na Matejevo evanđelje, pisan koncem 15. st.
Antoninov konfesional, iz 15/16. st.
Kvadriga duhovnim zakonom, iz 15/16. st.
Tkonski zbornik, s početka 16. st.
Žgombićev zbornik, pisan polovicom 16. st.
Grškovićev zbornik, iz druge polovice 16. st.

U Vinodolskom zborniku imama ovakve primjere:

da ovoga se varimo ča reče Ambroz
da ovoga se varemo kai reče Ambroz
jest nam trebi razumeti kai nam skazuje zvezda, kai li tri slnca, kai studenac zlat, kai li mir, kai li ljudi,... kai li zver
zakai gospodin ne tužaše teškoću svoju

Petrisov zbornik sadrži ovu znamenitu rečenicu, koja je istodobno štokavska, kajkavska i čakavska:

I reku jemu anjeli vražji ki ga budu držali, čto se žalosotiš ubogi človeče, i kai se mećeš i zač trepećeš.
...a glas tvoj vele potulen...
...jedni mudri a drugi nori...
...sin nor pečali mat'r svoju
...ako se budeš drugom špotal pošpotan budeši
...vrag va obrazi kač'i
...bantuj se mudrostju
...poidi v špot tvoj zli k luciferu
...naigoršemu hlapcu ugoditi ne more
...i ta jure stoprv...

Kolunićev zbornik: želiju sidit na pridnih mesteh.

Tkonski zbornik: čini kai mu na misal pride.

To sve govori o svjesnom naporu da se u stare glagoljaške tekstove uključe sva tri hrvatska narječja: čakavsko, kajkavsko i štokavsko. To je osobito vidljivo u djelatnosti Ozaljskog književnog kruga u 16/17. st. (znameniti pavlinski samostan Svetice kod Ozlja, u kojem kao prior djeluje veliki hrvatski leksikograf Ivan Belostenec).

Izvori:

Stjepan Damjanović: Glagolitica kajkaviana, u Kajkaviana croatica, Hrvatska kajkavska riječ, Zagreb, 1996., katalog izložbe, str. 45-55.
Eduard Hercigonja: Nad iskonom hrvatske knjige, Zagreb 1983.
Marinka Šimić: Kajkavski utjecaj u 2. novljanskom brevijaru, u [Galović (ed): Az grišni diak Branko pridivkom Fučić], str. 501-520

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice

Croatia - Overview of History, Culture, and Science