Tragovi glagoljice u Boki kotorskoj

[PDF]
Predavanje prof. Ljubice Štambuk održano na Redovitoj mjesečnoj tribini Društva prijatelja glagoljice u Zagrebu dne 8. studenog 2018.



POGOVOR

Ovaj [PDF] je okosnicu predavanja o glagoljici u Boki kotorskoj kojega sam 8. studenog 2017. održala u Zagrebu. Predavanje je organizirano zahvaljujući hvalevrijednoj suradnji Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba i Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore.

Prezentacijom, naravno, nije obuhvaćeno sve što je rečeno na samom predavanju; nedostaju pojašnjenja nekih sadržaja, neki detalji vezani uz obrađivanu materiju, kao i poveznice među  slajdovima. No, nadam se, da se ipak mogu prepoznati osnovne crte onoga što sam o naznačenoj temi željela iskazati.

Glagoljica u Boki tek se je nedavno počela intenzivnije istraživati, a tome su doprinijeli ovdje obrađivani glagoljski materijali iz Gornje Lastve, pronađeni od strane gospodina Dragana Rajčevića, te znanstveni radovi biskupa dr. h. c. Pavla Butorca, dr. sc. Lenke Blehove Čelebić i dr. sc. don Slavka Kovačića, utemeljeni na arhivskim materijalima. U tim opsežnim radovima koncentrirala sam se na one dijelove koji se odnose na glagoljicu, glagoljanje i glagoljaše u Boki kotorskoj. Iz njih proizilazi da su glagoljica i glagoljaštvo u Boki bili prisutni prvenstveno zahvaljujući dolasku svećenika iz jakih glagoljaških krajeva - otoka Krka, Senja i sjeverne Dalmacije na službu u ovaj kraj. S druge strane valja napomenuti da je Boka dala tri značajna biskupa koja su se istaknula u promicanju i zaštiti glagoljice, a to su Nikola Modruški, Albert Dujam Gliričić i Vicko Zmajević. Nadalje, vidljivo je da su Hrvati u Boki po pitanju glagoljice dijelili sudbinu sunarodnjaka u drugim povijesnim hrvatskim područjima, a posebnosti hrvatske glagoljaške baštine u Boki doprinijeli su odnosi i dodiri hrvatskoga i crnogorskoga naroda u njihovoj stoljećima dugoj povezanosti.

Biskup Pavao Butorac istaknuo je prisutnost glagoljice u Boki značajnom rečenicom: „Širi su slojevi pučanstva u Boki od davnine znali za glagoljicu i voljeli je.“ Upravo ta snažna rečenica ovoga velikoga poznavatelja prošlosti Boke te poneke crtice o glagoljici u radovima mojega pokojnog donda, don Gracije Brajkovića, također vrsnoga istraživača bokeljske prošlosti, potaknule su me na istraživanje glagoljice u Boki, a motiviraju me i za daljnji rad na tu temu.

* * *

Svesrdnu podršku u radu na istraživanju ove teme i, općenito, na istraživanju i prezentiranju kulturnih vrijednosti Boke dobila sam od Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ Rijeka.

Hrvatske bratovštine „Bokeljske mornarice 809“ djeluju gotovo jedno stoljeće kao mjesto okupljanja Bokelja u Hrvatskoj, prenoseći tradicije svojih praotaca, koje vjerno održavaju sad već i u trećoj i četvrtoj generaciji. One svake godine obnavljaju svečanost proslave svetoga Tripuna u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Pula, Split i Dubrovnik), kojom prilikom, i to 3. veljače, u čast svojega zaštitnika postavljaju i Kolo svetoga Tripuna. Upravo Bokeljska mornarica i Kolo svetoga Tripuna predstavljaju iskonsko tradicijsko obilježje bokeljskih Hrvata koje su kao slavno nasljeđe svojih praotaca donijeli na prostore na kojima sada žive, čuvajući i prikazujući te tradicije na autentičan način. Kolo svetoga Tripuna uvršteno je na listu nematerijalne baštine Republike Hrvatske, nositelji kojeg dobra su Hrvatske bratovštine „Bokeljske mornarice 809“ (Bratovštine Zagreb, Rijeka, Pula, Split i Dubrovnik).

Ljubica Štambuk


Ljubica Štambuk: Svestrani pop glagoljaš Ivan Feretić [PDF], predavanje održano 26. listopada 2017. u knjižnici B. Ogrizovića u Zagrebu, u organizaciji Udruge krčana i prijatelja grada Krka



Zahvaljujem prof. Ljubici Štambuk poslanom materijalu i ljubaznom dopuštenju da bude objavljen na ovom portalu. D.Ž.



Boka kotorska

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice

Croatia, its History, Culture and Science