Hrvatski glagoljički Prvotisak misala iz 1483.

Primjerak hrvatskog Prvotiska iz 1483. koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu

• u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, SAD, za koju Amerikanci tvrde da je najveća na svijetu; ta je knjižnica ovu knjigu otkupila 1930. od njemačkog industrijalca Otta H. F. Vollbehra (cijelu njegovu zbirku knjiga, u kojoj je bio spomenuti i hrvatski prvotisak, otkupila je za milijun i pol dolara; vidi [Šimić, Vukoja, u članku Dajane Ćosić i Josipa Galića na str. 39]);
  
• u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu, Rusija, za koju Rusi tvrde da je najveća na svijetu; taj je primjerak, koji je ujedno i najbolje očuvan (nedostaje mu samo jedan list), dospio kao dio znamenite Berčićeve zbirke, otkupom Ruske Akademije godine 1874., i čuva se u jednom manjem ormariću u koji su prikupljene najreprezentativnije knjige u posjedu te knjižnice (oko njih 200; osobna informacija dr. Svjetlane Olegovne Vjalove);
• u Nacionalnoj knjižnici u Beču, bivšoj Kraljevskoj knjižnici, Austrija;
• u Apostolskoj knjižnici u Vatikanu (2 primjerka), koje su hrvatski glagoljaši donijeli kao darove;


• u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Hrvatska (2 primjerka); jedan od tih dvaju primjeraka prvotiska (A) je bio u crkvici kod dvorca Dubovac pored Karlovca.
  
• u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (2 primjerka); pogledajte fotografije niže.
• u Samostanu franjevaca trećoredaca - glagoljaša na Ksaveru u Zagrebu;
• u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, nepotpuni primjerak od 7 listova (signatura dobivena dobrotom g. Željka Vegha);
  
• u  Samostanu dominikanaca u Bolu na Braču, izvorno iz obližnje Glagoljaške pustinje Dračeva luka, uz obalu Brača, nedaleko znamenitog Zlatnog rata,

Zadnja stranica hrvatskog Prvotiska, s kolofonom, tj. završnom biljšekom.
Zahvaljujem gđi. Maji Kolman Maksimiljanović, Erasmus-naklada, Zagreb, na poslanoj fotografiji.

Kolofon (završna bilješka) hrvatskog Prvotiska iz 1483. na zadnjoj stranici:
Ljet Gospodnih 1483. miseca pe- | rvra dni 22. ti misali biše | svršeni

A az 1	B buki 2	V vidi 3	G glagole 4	D dobro 5	E (j)est 6	Ž živite 7	zelo 8	Z zemlja 9
iže 10	I i 20	J Đ je 30	K kako 40	L ljudi 50	M mislite 60	N naš 70	O on 80	P pokoj 90
R rci 100	S slovo 200	T tvrdo 300	U uk 400	F frt 500	H hir 600	ot 700	Ć ŠĆ šća 800	C ci 900
Č črv 1000	Š ša 2000	jer	JA JE E I jat	JU jus 5000	jest-je

 
          
 

   

   
 


      

"Satnik že i sušći š njim strguće Isusa vidjevše trus zemlji i ta jaže bivahu ubojaše se zjelo glagoljuće: V istinu sin boži sa bje".
Prema informaciji koju smo dobili dobrotom g. Vladka Bilića, to je štivo iz Novoga zavjeta, u Matejevu Evanđelju, na mjestu Mt 27,55. U suvremenom hrvatskom jeziku on glasi ovako:
"A satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidješe potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: 'Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj.'"

G. Vladku Biliću srdačno zahvaljujemo na poslanim fotografijama.

U suvremenomu Novom zavjetu, u Matejevu Evanđelju, na mjestu Mt 27,55, piše sljedeće:

"A satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidješe potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: 'Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj.'"

Evo kako glasi odgovarajuće štivo u hrvatskom Prvotisku iz godine 1483., prema informaciji g. Vladka Bilića, a što se posve jasno vidi na gornjim fotografijama:

"Satnik že i sušći š njim strguće Isusa vidjevše trus zemlji i ta jaže bivahu ubojaše se zjelo glagoljuće: V istinu sin boži sa bje"

Pojam SATNIK je mnogo stariji od samog hrvatskog Prvotiska iz 1483. Pojavljuje se, naime, još u znamenitom Vinodolskom zakoniku iz godine 1288., pisanom također glagoljicom, i to čak 17 puta. Prema tome, pojam SATNIK postoji u hrvatskom jeziku neprekinuto barem sedam stotina godina. Kao što vidimo, pojavljuje se u povijesti hrvatskog jezika barem dvjesto godina prije otkrića Amerike. Prema Ivanu Mažuraniću, pojam satnik u vremenu Vindolskog zakon (tj. u 13. st.) vjerojatno ima značenje općinskog službenika, koji vodi brigu o čistoći ulica, da vode budu u redu, studenci i vrela. (Vidi članak Ivana Mažuranića o Vindodolskom zakoniku, objavljen u časopisu Kolo u Zagrebu godine 1842.)

---

List 22r.
Oznaka "r" označava recto, tj. prednju stranu lista. Oznaka "v" označava verso, tj. stražnju stranu lista.


List 43r.


Lijevo str. 43v, a desno str. 44r.


Str. 44r.


Str. 49r


Str. 49r, lijevi stupac


Str. 49r, desni stupac

Hrvatski Prvotisak misala iz 1483. (Berčićeva zbirka u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Petrovgradu).
Taj primjerak hrvatskog Prvotiska je najpotpuniji među 11 poznatih.



Stranica hrvatskog Prvotiska iz 1483. na kojoj se nalazi glagoljaški Očenaš. Pogledajte na početku desnog stupca.
Ova fotografija odnosi se na primjerak Prvotiska koji se čuva u Knjižnici HAZU u Zagrebu.

Glagoljaški očenaš iz hrvatskog Prvotiska iz 1483.

Primjerak prvotiska misala iz godine 1483. koji se čuva u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša na
Ksaveru u Zagrebu. Zahvaljujemo fra Vici Blekiću na dopuštenju za fotografiranje veljače 2016.

Fragment hrvatskog prvotiska iz godine 1483. čuva se u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, a ima ukupno 7 listova (t.j. 14 str.):


Opširnije vidi u ovom članku.

Znameniti zapis Jurja iz Roča iz 1482. u Novakovu misalu (pisanom godine 1368.):
Vita, vita, štampa naša gori gre
tako ja oću da naša gori gre.
1482. miseca ijuna 20. te dni
to bje pisano v grade Izule.
To pisa Juri, žakan iz Roča.
Bog mu pomagaj i vsem ki mu
dobro ote.
Zapis najavljuje skoro objavljivanje Prvotiska 1483.
Novakov misal se čuva u Odjelu za rijetkosti Austrijske Nacionalne knjižnice u Beču.

Jedan od najstarijih spomenika Johannesu Gutenbergu u svijetu,  podignut je godine 1887. u Zagrebu, u Jurišićevoj ulici br. 7, a izradio ga je istaknuti hrvatski kipar Dragutin Morak (1839-1922.) [PDF]. Informaciju o tom spomeniku dobio sam ljubaznošću g. Ive Dubravčića iz Delfta, Niskozemlje (Dubravčićev naziv za Nizozemsku). 

Zagreb je postavio spomenik Johannesu Gutenbergu trinaest godine prije Beča (u Beču je spomenik Gutenbergu postavljen 17. prosinca 1900.; izvor knjiga Z. Kulundžića malo niže, na str. 514-516, također i na str. 674).

Podatak o godini 1887. kao godini nastanka spomenika Gutenbergu u Zagrebu spominje Zvonimir Kulundžić, vidi Sabrana djela Zvonimira Kulundžića, Ta rič hrvacka, 1979, na str. 674. Prema informaciji koju sam 2014. dobio posredstvom gđe. Jadranke Lisek (izvor informacije je Gradski zavod za zaštitu spomenika), zgrada na adresi Jurišićeva 7 (Kuća Rulić), na kojoj se spomenik nalazi,  izgrađena je 1899.-1900. Odatle slijed da je spomenik Dragutina Moraka iz 1887. nastao prije same zgrade, ako su oba podatka (o gradnji Gutenbergova spomenika 1887. i gradnji kuće Rulić 1900.) točna.

U Zagrebu je između 1906. i 1914. izlazio stručni časopis Gutenberg (vidi str. 674 Kulundžićeve knjige, navedene gore).

Johannes Gutenberg - drugi s desna. Nije nam poznato značenje ostalih likova.

• Božićno Evanđelje po sv. Luki
• Iz Muke po sv. Luki