Vojislav BegoS profesorom Vojislavom Begom sam od 1965. do 1975. godine često surađivao:
U tih desetak godina plodne suradnje s profesorom Begom imao sam dovoljno prilika dobro ga upoznati. Dopunit ću prikaz o akademiku Vojislavu Begi s aspekta njegove veoma plodne profesorsko-znanstvene karijere na ETF-u. Profesor Bego je svojim izvrsnim predavanjima i dobro osmišljenim vježbama iz kolegija Električna mjerenja zainteresirao mnoge studente koji su pod njegovim mentorstvom ambiciozno izrađivali brojne diplomske radove te kasnije magisterije i doktorate. U tome je, uz njegov izvrstan udžbenik Električna mjerenja, nedvojbeno veliku ulogu odigrala i njegova manje zapažena ali odlično koncipirana skripta Mjerna tehnika – Pogreške električnih mjerenja (1966.) koja je bitno unaprijedila točnost i interpretaciju mjernih rezultata sa statističkog aspekta (sigurne i statističke granice pogrešaka, mjerna nesigurnost, sistematske pogreške, posredna i uvjetna opažanja). Tu je skriptu namjeravao sredinom 70-ih godina bitno doraditi i izdati kao udžbenik, ali to, nažalost, nije dospio uraditi jer se tada počeo intenzivno baviti veoma složenom problematikom s područja metrologije. Prve korake na tom području načinio je još u KONČARU krajem 50-ih godina kada je s inž. Rovešnjakom uveo neke jednostavnije statističke metode na području kontrole kvalitete u proizvodnji. Koliko se sjećam više godina je surađivao i s inž. Marijanom Brezinščakom koji se intenzivno bavio mjerama i sustavima jedinica i ostao upamćen po svojoj debeloj knjizi (1310 stranica!) Mjerenje i računanje u tehnici i znanosti izdanoj 1971. godine. Do objavljivanja te skripte su, naime, teorija pogrešaka i račun izjednačenja pogrešaka po Gaussovoj metodi najmanjih kvadrata bili uobičajeni samo na području astronomije i geodezije. U ostalim inženjerskim djelatnostima te sofisticirane dalekosežne metode nisu se koristile u značajnijem opsegu jer su zahtijevale vrlo opsežno i dugotrajno numeričko ručno računanje (papir i olovka). Njihovu širu primjenu, posebice u nelinearnim problemima koji se rješavaju iterativnim postupcima, omogućila je tek sredinom 60-ih godina pojava prvih znanstvenih kalkulatora te početkom 70-ih godina prvih stolnih računala. Uvođenjem statističkih metoda i metode najmanjih kvadrata profesor Bego je dao velik doprinos na području klasične mjerne tehnike i time je ostvario bitne preduvjete za razvitak hrvatske metrologije na temelju vlastitih etalona za reprodukciju osnovnih mjernih jedinica (strujna i naponska vaga) u vrhunskoj točnosti. Bila su to njegova omiljela područja u kojima je, na vrhuncu svoje stručne karijere, u 30-ak godina intenzivnog istraživačkog rada, postigao veoma zapažene rezultate ne samo u domaćim već i u svjetskim razmjerima. Ivan Šimatović, Krapina Zahvaljujem dr. Ivanu Šimatoviću na poslanom prilogu o akademiku Vojislavu Begi. D. Ž. Mr.sc. Marijan Ožanić: Vojislav Bego History of Croatian Science Croatia - Overview of Its History, Culture and Science |