Turski glasi

Darko Žubrinić, 2024.

Radi se to tajnim dojavama o kretanju turskih postrojba. Glagoljicom pisani dokumenti čuvaju se među inim u Ljubljani (Kranjski državni muzej "Rudolphinum", danas Narodni muzej Slovenije - Poročila o turških vojnih pripravah), kao i u  Austrijskom državnom vojnom muzeju u Beču. Ove dokumente možemo smatrati dijelom Acta croatica. Nemamo fotografiju niti jednog od njih.

Obrađeni su manjim dijelom u [Hercigonja, Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, str. 106-110]. Glavna je referenca

  • Ivan Bojničić pl. Kninski: Izvješća o kretanjima turske vojske uz hrvatsku granicu u drugoj polovici XVI. vijeka [PDF], Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskog arkiva, Zagreb 1914., str. 60-101.

Evo kratkog opisa nekih od tih dokumenata:

  • U Senju, 12. travnja 1557. Ivan Scharf, vicekapetan senjski, javlja po Vinodolu, Krasu i sve do Ljubljane, da stoji 8000 Turaka spremnih na robiju (tj. pljačku) po Hrvatskoj
  • U Črnomlju, 9. travnja 1559. Baltazar Katzianer, vicekapetan Krajine hrvatske javlja, da je dobio vijest od senjskoga kapetana, kako se kod Udbine sprema Vukdrag Mirosavić, da udari na hrvatske krajeve
  • U Ogulinu, 9. travnja 1560. Kapetan ogulinski Jandrij Tadiolović javlja, da se spremaju u Hrvatsku s vojskom paša hlivanjski i paša hercegovački
  • U Senju, 6. lipnja 1599. Kamil Barko javlja po Vinodolu, da se je pojavila četa od 70 martoloza, koja prijeti Vinodolu.
  • 19. svibnja 1560., "Ovi turski glasi da se nose na Lukovdol, Poljane i dalje noć tr dan. Brzo, - brzo, - brzo, brzo-"
  • 4. veljače 1584., "Ovi turski glasi da se nesu od grada po vsem Vinodolu, do Grobnika, Tersata, Rike, Kastva, Klane, Gotnika, Krase, Pivke i dalje dan ter noć. - Berzo, - berzo, - berzo, - berzo, - berzo, - berzo i kam brže."


dr. Ivan pl. Bojničić Kninski (1858.-1925.),
fotografija iz Ujevićeve Hrvatske enciklopedije III, Zagreb 1942., str. 16.
Vidi također Enciklopediju leksikografskog zavoda.

U odjeljku pod naslovom

"Turski glasi" u glagoljaškoj knjizi XV. i XVI. stoljeća
(kroničarski zapisi, marginalne bilješke u rukopisima, izvješća uhoda iz hrvatsko-turske Krajine)

na str. 99-110 svoje predivne knjige Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, ak. Eduard Hercigonja navodi glagoljicom pisana tajna izvješća o kretanju i opasnostima od turskih postrojba, koja se čuvaju u muzeju Rudolphinum u Ljubljani (danas Narodni muzej Slovenije). Dokumenti su pisani u Senju, Črnomlju (danas u Sloveniji), Ogulinu, itd. Ak. Hercigonja ne navodi koliko ima takvih izvješća, ali ih, čini se, ima veći broj, budući da njegova analiza započinje ovim riječima: "Navodimo, primjera radi, i nekoliko cjelovitih tekstova tih izvješća..." (str. 106). Ivan Bojničić u svojem navodi četrdeset i sedam takvih dokumenata.

Ovdje ćemo se zadržati na jednom od tih izvješća, pisanom u Črnomlju 9. travnja 1559., koji nam pruža jednu značajnu novost, a to je postojanje pojma "Krajina hrvatska" već polovicom 16. st. Bilo bi od interesa doznati kada se pojam "Krajine hrvatske" (ili "Hrvatske Krajine", ili "Hrvatske vojne Krajine") prvi puta pojavljuje. Evo početeka tog dokumenta:

"Od mene Boltezara Kocianara, ces(arske) sv(itlosti) većnika i vicekapitana Krajin hrvackih, vsim i sakomu dajemo na znanje, kako mi ovu uru dojdoše glasi od kapitana senjskoga, kako se uzdrži ovdi zdola...". Izvan tog teksta stoji: Ovi turski glasi da se nesu na Poljane, na Hočevje i Ribnicu i tja na Ložu i jinuda po zemlji d(a)n tr. noć.
Brzo, - brzo, - brzo. Cito. Cito. Cito.

Cito (latinski) - brzo; čitaj "cito".

Kao što vidimo, kroz ovaj i još tri primjera, ak. Eduard Hercigonja upozorava na postojanje još dijelom neistražene hrvatske vojne baštine, pisane glagoljicom. Ona po našem mišljenju također spada u Acta croatica. Vjerujemo da takvih dokumenata ima i drugdje, osobito u Austrijskom državnom vojnom arhivu u Beču.

Treba naglasiti da je Turska danas prijateljska zemlja s kojom Hrvatska ima dobre odnose. Turska je objavila međunarodno priznanje Hrvatske 6. veljače 1992. U našoj zemlji živi nešto više od 400 Turaka, koji imaju status jedne od 22 nacionalne manjine. Oni čine dio muslimanske populacije u Hrvatskoj, koja koja se sastoji od blizu 60.000 građana.



Ivan Bojničić pl. Kninski. Fotografija iz 1894.
Digitalna zbirka, Knjižnice grada Zagreba, https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pc=i&id=17143


Bojničić opisuje jedan fascikl hrvatskih pisama koji se nalazi u Rudolfinumu u Ljubljani. Pisma sadrže izvješća krajiških kapetana o vijestima uhoda o kretanju turske vojske uz hrvatske granice (točnije, uz "tursko-hrvatsku granicu", kako piše Bojničić). Fascikl nosi naslov "Poročila o turških vojnih pripravah", a pisma su iz razdoblja od 1556. do 1601., pisana većinom glagoljicom, te nekoliko njih latinicom.

Citirajmo ovu Bojničićevu rečenicu: "Čitava ova zbirka vrlo je važna, jer nam nam pruža zanimivu sliku burnoga života na hrvatskoj krajini u drugoj polovici XVI. vijeka. Imade i novih, do sada nepoznatih podataka o osobama kapetana krajiških gradova."

U Bojničićevu članku navedeno je 47 dokumenata, obrojčenih rimskim brojkama. Ovdje prilažemo popis svih tih dokumenata zajedno s njihovim sažetcima (regestama), te s nekim sitnim pojedinostima iz tekstova. Tekstove svih dokumenata namjeravamo objaviti u posebnom članku.

  1. U Senju, 7. svibnja 1545. Kapetan senjski Martin Gal javlja da se hlivanjski pa[a sprema na primosrske strane s vojskom, kapitan senjski. Hlivanj, zač. I Bog s vami. Studijska biblioteka (Slavishe Sammlung) u Ljubljani. (Glagoljicom.)
  2. U Šibeniku, 14. svibnja 1545. Ivan Rudčić preporuča kapetanu senjskomu Martinu Galu nekoga Šimuna za otajnoga dojavljivača o kretnjama turske vojske. ...čto, česa (tj. čega)... (Glagoljicom)
  3. U Senju, 13. srpnja 1556. Kapetan senjski barun Herbert Auersperg javlja po svem Vinodolu, da su se Turci pojavili kod Stolca. ...Varhu ovoga grada i jest velika muka i krika čujena... (Glagoljicom.)
  4. U Senju 14. kolovoza 1556. Kapetan senjski Herbert Auersperg javlja, da je Ljubunčić sakupio tursku vojsku na Grahovu. (Glagoljicom.)
  5. U Senju 18. rujna 1556. Herbert Auersperg javlja po svem Vinodolu i Krasu, da je dobio glasove, da se Turci spremaju oko 29. rujna t. g. na robiju (tj. na pljačku) u hrv. strane. (Glagoljicom.)
  6. U Senju, 28. rujna 1556. Senjski kapetan Herbert Auersperg javlja po Vinodolu, da je Malkoč beg sakupio veliku vojsku, koju namjerava poslati u hrv. krajeve. (Glagoljicom.)
  7. Oko 1544.-57. Gašpar Kopastovać javlja kapitanu u Bihaću Jurju Zavraru (Saurer), da je turska vojska prošla mimo Crikvene i mimo Kamnika. ...od h(rvat)skoga bana... (Glagoljicom.)
  8. U Zadru, početkom travnja 1557. Izvjestitelj Nikola Drašković javlja vicekapetanu senjskomu, da paša bosanski i Malkočbeg stoje spremni na robiju (tj. na pljačku) po Hrvatskoj., 1557. Kopija, pisana na talijanskom latinicom (nepoznati hrvatski izvornik pisan je vjerojatno glagoljicom).
  9. U Senju, 12. travnja 1557. Ivan Scharf, vicekapetan senjski, javlja po Vinodolu, Krasu i sve do Ljubljane, da stoji 8000 Turaka spremnih na robiju (tj. na pljačku) po Hrvatskoj. (Glagoljicom.)
  10. U Senju, 9. rujna 1557. Kapetan senjski Herb. Auersperg javlja po Vinodolu i Krasu, da bosanski beg Malkoč kreće sa konjaničkom i pješačkom vojskom protiv Vinodola i Krasa. (Glagoljicom.)
  11. U Senju, 5. ožujka 1558. Ivan Scharf, vicekapitan senjski, javlja po svem Vinodolu i Krasu, da je Malkoč beg sa velikom pješačkom i konjaničkom vojskom stigao u Udbinu i da se sprema na robiju (tj. na pljačku) u Vinodol. (Glagoljicom.)
  12. U Senju, 27. kolovoza 1558. Ivan Scharf, vicekapetan senjski, javja po svemu Vinodolu i Krasu, da se je spremio Malkoč beg protiv Hrvata i da namjerava na Vinodol navaliti. ...na Hrvate... (Glagoljicom.)
  13. U Senju, 7. travnja 1559. Kapetan senjski Juraj Siegersdorfer javlja po svemu Vinodolu, da se je oko 400 pješaka i konjanika turskih sakupilo na Udbini i da se ne zna, kamo će krenuti. (Glagoljicom.)
  14. U Črnomlju, 9. travnja 1559. Baltazar Katzianer, vicekapetan Krajine hrvatske javlja, da je dobio vijest od senjskoga kapetana, kako se kod Udbine sprema Vukdrag Mirosavić, da udari na hrvatske krajeve. ...Krajin hrvackih... (sic!) (Glagoljicom.) [Ovo predstavlja nama najstariji poznati spomen Hrvatske vojne krajine. DŽ.]
  15. Na Grobniku, 7. travnja 1560. Zapovjednik grobnički Mihalj Kobasić piše Jurju Barbo glede dobave hrane za istarsku vojsku. ....ča, vojsku jistrijansku,... (Glagoljicom.)
  16. U Ogulinu, 9. travnja 1560. Kapetan ogulinski Jandrij Tadiolović javlja, da se spremaju u Hrvatsku s vojskom paša hlivanjski i paša hercegovački. (Glagoljicom.)
  17. Na Grobniku, 10. travnja 1560. Zapovjednik grobnički Mihalj Kobasić javlja Jožefu Nikoliću od Kožlaka, da nema čime vojske opskrpjeti. ...ča... (Glagoljicom.)
  18. U Ogulinu, 19. svibnja 1560. Kapetan ogulinski Andrija Tadiolović javja, da se je sakupila turska konjanička vojska kod Bunića. ...ča... (Glagoljicom.)
  19. U Šibeniku oko 1560. Ivan Ručić (tj. Rubčić) ispričava se knezu Jandriji Tadioloviću, javlja neke vijesti iz turskih zemalja, napose da će Turci krenuti na Obrovac i šilje (tj. šalje) mu svoga čovjeka Matiju, da ga potanje izvijesti. ...ča mi pišete, ča od vridnosti, što vam je tko pisa, zač Malkoč beg nije pošav, dojti u Hervate i na Obrovac, ča bih vam, ča s istinom pisao, nije ča sada čuti, ča mi pišete, ča vi učinite,... (Glagoljicom.)
  20. U Senju, 2. svibnja 1561. Kapetan ogulinski Andrija Tadiolović javlja generalu Ivanu Lenković o napadaju turskom na četu od 60 ljudi kod mjesta Dražice. ...turskih glasih, odlučak (tj. odluka), ča, krajine slovinske, hrvacke i primorske, Izvana: Vzmožnomu i vzveličenomu gospodinu, gospodinu Ivanu Lenkoviću, rimske cesarske svetlosti jeneralu i kapitanu veliku krajine slovinske, hrvacke i primorske. Gospodinu momu Milostivomu da se nosi, kad se njih Milost najde. - Brzo, brzo, brzo. (Glagoljicom)
  21. Na Grobniku, 25. kolovoza 1565. Kapetan grobnički Petar Brajković javja župama u Klanu, da bude pripravan na tursku vojsku, koja je već u Ledenicama u Vinodolu. ...Ledenic, Izvana: Turski glasi na Klanu. Brzo, - brzo, - brzo. (Glagoljicom.)
  22. Bez označena mjesta, 21. veljače 1566. Javlja se knezu Sebastijanu (Bassan) de Sachi, vicekapetanu senjskomu, o raznim pripremama i nalozima turskim. ...ča, prvara (tj. pervara, veljače),... Izvana: Kopija turskih glasov. (Glagoljicom.)
  23. U Senju, 25. veljače 1566. Bašan (Sebastijan) de Sachi šalje kopiju gornjega lista generalu Herbertu Auerspergu u Černomalj. Izvana: ... hrvackih i primorskih krajin jeneralu... (Glagoljicom.)
  24. U Ripču, 15. ožujka 1566. Zapovjednik ripački Ivan Ižačić javja generalu Ivanu Lenkoviću, da se spremaju na Ripač tri turska sadžaka. ...Ripač (selo u BiH, blizu hrvatske granice), Ripču, Kako smo vašu milost prosili za ljudi tako i za tvardinu. Izvana: Zmožnomu i vzveličenomu gospodinu Ivanu Lenkoviću od slobodnoga Turnja rimske carske svetlosti kapitanu slovinskomu, hrvackomu i primorskomu i velikom jeneralu gospodinu milostivomu budi dan. (Glagoljicom.)
  25. U Ogulinu, 15. ožujka 1566. Andrija Tadiolović, kapetan ogulinski, javlja vicekapetanu Krajine Baltaz. Katzianeru u Črnomalj glede opskrbe jelom i prahom (tj. barutom) i o prilikama u Jesenici i Dabru. ...ča, turskih glasih, poglavniku,... (Glagoljicom.)
  26. U Ižačiću, 17. ožujka 1566. Gašar Ižačić javja generalu Ivanu Lenkoviću, da ih Turci uznemiruju i napadaju, pa traži pomoć. ...ča,... Izvana: Vzmožnomu i vzveličenomu gospodinu, gospodinu Ivanu Lenkoviću, gospodinu slobodnoga Turnja na obarh Kupe, rimske carske svitlosti vićniku i jeneralu vsih slovinskih, harvackih i primorskih pokrajin, gospodinu nam milostivomu budi dan. (Glagoljicom.)
  27. U Senju, 23. travnja 1566. Sebastijan de Sachi, vicekpatean senjski, javlja, da se velike turske vojske spremaju na hrv. Primorje, Pivku i Kras. ...Ovi turski glasi da se nesu od grada do grada po vsem Vinodolu, na Riku, Trsat, Kras, Pifku, i do Ljubljane dan tr noć. Brzo, - brzo, - brzo, - brže, - brzo, - brzo, - brzo, - brže,  (Glagoljicom.)
    Druge bilješke: Ja porkulab (zapovjednik) ledenički cića boga (tj. radi boga) prosim po vsem Vinodolu straže k meni,  a ja ću pokušati ... dati na znanje istino. (Glagoljicom.)
  28. Bez označena mjesta, 24. travnja 1566. Javja se vicekapetanu senjskomu Sebastijanu de Sachi, da se Mustafa beg i livanjski beg spremaju na Bihać. (Glagoljicom.)
  29. Bez označena mjesta (u Bihaću?), 25. travnja 1566. Javlja se senjskomu vicekapetanu Sebastianu de Sachi, da se Turci spremaju na Tnin (tj. na Knin), da se u velke sprema od turske strane oko zauzeća Bihaća i da su Trci opremili 200 ratnih brodova, za koje se ne zna, kamo imadu krenuti. ...ča, hrvacku zemlju... (Glagoljicom.)
  30. Bez označena mjesta (u Bihaću?), 27. travnja 1566. Javlja se senjskomu vicekapitanu Bašanu de Saki o ratnim pripremama u Tninu i Bihaću i moli se za usmeni dogovor. (Glagoljicom.)
  31. U Črnomlju, 3. svibnja 1566. Pismo senjskoga kapetana Herberta Auersperga nadvojvodi Karlu o potrebama krajine. (Latinicom na njemačkom.)
  32. Črnomalj, 3. svibnja 1566. Kapetan senjski Herbert Auersperg izvješćuuje kranjske staleže o kretnjama turske vojske. (Latinicom na njemačkom.)
  33. Bez označena mjesta, 10. svibnja 1566. Javlja se vicekapetanu senjskomu Bašanu de Saki, da se turska armada sprema protiv Senja, Rijeke i ostaloga Primorja. ...pod Senj i pod Riku i pod ine grade... (Glagoljicom.)
  34. U Bihaću, 15. lipnja 1566. Kapitan Bihaća Matija Mori javlja hrv. banu i gospodi, da prijeti ozbiljna pogibao gradovima Ripču i Bihaću i moli pomoć. ...gospodi hervackoj, ča,... (Glagoljicom.)
  35. U Bihaću, 15. lipnja 1566. Kapetan Bihaća Matija Mori javlja kapetanu senjskomu Herbartu Auerspergu, kako se Turci spremaju na Ripač. (Glagoljicom.)
  36. Bez označena mjesta, 21. rujna 1566. Javlja se snjskom vicekapetanu Bašanu de Saki, kako se opet turska vojska kupi kod Udvine i da se turska armada nalazi kod Valone. ...pačnog (tj. neki rođak), ča, i dojdoše listi iz Dubrovnika (sic!) da je opet arnada turska varnula se simo pod Valonu šezdeset jidar. ... (Glagoljicom.)
  37. Bez oznake mjesta (u Zrinju), prvih dana siječnja 1578. Tomas Dornberg, zapovjednik Zrinja i Steničnjaka, moli, da se on sa svojim junacima makne iz Zrinja ili da se posveti veća briga Zrinju. ...harvaczke kraine, cha,... (Latinicom na hrvatskom.)
  38. U Berkeševini, 3. siječnja 1578. Kapetan zrinjski Toma Dornberg javlja grofu Krsti Auerspergu, zemaljskomu poglavici u Ljubljani, pad Zrinja grada u ruke Turcima. (Latinicom na hrvatskom.)
  39. U Berkeševini, 4. siječnja 1578. Tomas Dornberg javlja poglavicama kranjskim pad grada Zrinja i koliko je poginulo junaka. ...chia (tj. ča), harvachkom orzagu, cha,... (Latinicom.) Glagolskim pismom: Kadi se njih milost naide.
  40. U Bihaću, 22. ožujka 1578. Ivan Sterbac opisuje kapitanu generalu Ivanu Auerspergu jadno stanje u Bihaću. Izvana: Vzmoznomu i zuellicenomu gospodinu, gospodinu Iuanu Auerspergu kralevske cesarske svitlosti chapittanu generalu chraine heruacchke i primorsche, gospodinu vazda meni milostiuomu. Cito, - cito, - cito, - cito, - cito. (Latinicom na hrvatskom.) Glagolskim pismom: Kadi se njih milost najde.
  41. U Pokuplju, mjeseca ožujka (1578?) Petar Vukičevi javlja grofu grofu Tržačskomu o poboju kod sela Vodićeva medju Kostajnicom i Novim gradom. (Glagoljicom.)
  42. U Senju, 4. veljače 1584. Bašan de Saki i Juraj Mikulanić javljaju po cijelom Vinodolu i dalje, da kreće turska vojska na Kočevje i Pivku. Izvana: Ovi turski glasi da se nesu od grada do grada po vsem Vinodolu do Grobnika, Tersata, Rike, Kastva, Klane, Gotnika, Krasa, Pivke i dalje dan ter noć. - Berzo, - berzo, - berzo, - berzo, - berzo, - berzo i kam berže. (Glagoljicom.)
  43. U Senju, 14. srpnja 1589. Kapitan senjski Furio Molza javja po cijelom Vinodolu, da se Turci spremaju iz Like u Vinodol. Izvana: Ta list da se ima pridati najprije knezu Radiću Petroviću, hercegove svetlosti porkulabu (tj. namjesniku) ledeničkomu, paki da se odanle ima dalje nositi bez štentanja (tj. bez zadržavanja) po svemu Vinodolu od grada do grada. (Glagoljicom.)
  44. U Senju, 23. rujna 1592. Kapetan senjski (Juraj Lenković) javlja, što je od potajnih straža čuo o kretnjama turske vojske i o pogiblima, koje prijete od strane Turaka. (Latinicom na hrvatskom.)
  45. U Kerestincu, 17. travnja 1593. Petar Erdödi javlja generalu hrvatskih i primorskih krajeva, Gjuri Lenkoviću, da je turski paša krenuo iz Banje Luke protiv Novoga grada. ...Gozpodinu generalu heruaczkyh i prymorzkyh krain. Original latinicom napisan čuva se danas u Cvetkoviću.
  46. U Senju, 6. lipnja 1509. Kamil Barko javja po Vinodolu, da se je pojavila četa od 70 martoloza, koja prijeti Vinodolu.  Izvana: Plemenitomu i poštovanomu knezu Jivanu Mikulaniću, porkulabu (tj. namjesniku) ledeničkomu (Ledenice). I ta list da ide po Vinodolu od grada do grada. Brzo, - brzo, - brzo, - brzo. (Glagoljicom.)
  47. U Otočcu, 9. lipnja 1601. Gašpar Stipanović javlja vicekapetanu sensjkomu, da su Jurišu i Radonju Turci uhvatili i po svojoj prilici ubili, nadalje javlja, da se spremaju protiv Otočca lički, livanjski i hercegovački beg i moli hrane i pomoć.   ...ca (tj. ća), isal u Hervate,... (Latinicom na hrvatskom.)
Priopćio Dr. Bojničić.

Koncem svibnja 2024. dobili smo ljubaznošću sadašnjeg Narodnog muzeja Slovenije iz Ljubljane odgovor da se spomenuti rukopisi (tj. Poročila o turških vojnih pripravah) više ne nalaze u tom muzeju, te da su vjerojatno smješteni u Arhivu Republike Slovenije (ARS). Ljubaznošću ravnatelja spomenutog Arhiva dr. Andreja Nareda dobili smo srpnja 2024. obavijest da nije poznato gdje se ti dokumenti danas nalaze i pod kojom signaturom: signature su se u tom Arhivu u nekoliko navrata mijenjale.

Mala enciklopedija hrvatske glagoljice