Popovi glagoljaši na visini svoga poziva (Amos-Rube Filipi)
prof. Ive Livljanić, Zadar, 2008.
Don Amos Rube Filipi (1905.-1985.), istaknuti hrvatski povjesnik i svećenik glagoljaš.
Fotografija ljubaznošću g. Davora Klarina.
U vrlo lijepom i iscrpnom članku "Popovi glagoljaši na visini svoga poziva" koji je objavljen u Vjesniku zadarske nadbiskupije 1964. don Amos-Rube Filipi, posve suprotno od onoga što za glagoljaše piše zadarski crkveni povjesničar don Carlo Federico Bianchi u svojoj knjizi Zara cristiana (1877.), tj. da su intelektualno bili ravni seljacima ("...non avevano cultura alcuna, ne intelettuale, ne sociale, ne religiosa..."), on pak tvrdi kako su svećenici glagoljaši bili na visini svoga poziva. Upravo na temelju izvješća vizitatora don R. Filipi kaže "...- da je glagoljsko svećenstvo Dalmacije bilo upravo na zamjernoj moralnoj visini, na kudikamo većoj nego su bila prečasna gospoda u gradovima. No, oni su isto tako bili "...i učitelji i savjetnici, pravi vođe svoga naroda...". Samo zbog siromaštva su ih smatrali neukima. I dalje kaže don A.R. Filipi: "...Pod njihovim crnim seljačkim odijelom croatico more confecto skrivalo se znanje, koje je bilo na suvremenoj visini, skrivalo se dobro srce, koje je ljubilo svoj narod i vodilo ga u njegovim teškim borbama, skrivala se čestita duša, čestitija od onih s finim i opeglanim odijelima... Bili su neprobojni bedem protiv raznih infiltracija. Budno su čuvali i časno sačuvali današnjim i budućim pokoljenjima ne samo vjeru, nego i staroslavensku službu Božju, a donekle i narodnost..."
Svečana procesija u Salima povodom mlade Mise don Amosa Rube Filipija u
rodnim
Salima na Dugom Otoku 13. veljače 1925. Fotografija
ljubaznošću g. Davora Klarina.
Svoje tvrdnje
potkrepljuje izvješćima vizitatora. I
tako navodi kako papa Grgur XIII., a u cilju provođenja brojnih odluka
Tridentinskoga sabora (1545-1563), godine 1579. šalje u
Dalmaciju apostolskoga vizitatora Augustina Valiera, veronskoga
biskupa, a nešto kasnije, 1603. Michele Priuli, biskup iz
Vicenze obavlja vizitaciju također u Dalmaciji. Ostavili su bojne
podatke i o svećenicima glagoljašima.
Tako, kako piše vlč A.R-Filipi: "Vizitator Valier nije 1579.
susreo u Zadru ništa obimnije školovanje za
svećenike
latinaše, nego što je našao na selu za
popove
glagoljaše.... Vizitator V. je ustanovio da su
glagoljaši
opskrbljeni bar najpotrebnijim knjigama..."
Vlč. Filipi dalje piše : "...Svi svećenici zadarske nadbiskupije, osim onih u Zadru, gdje je također vladala čista hrvatska atmosfera, bili su glagoljaši, i to samo glagoljaši. Imali su sve knjige pisane i tiskane hrvatski i glagoljicom..."
Sali, malo ribarsko mjesto na Dugom Otoku, rodno mjesti don Amosa Rube
Filipija i g. Nede Grbina.
Fotografije ljubaznošću g. Davora Klarina.
Filipi, Amos Rube, rođen u Salima na Dugom otoku 27. ožujka 1905. od oca Marka i Kate r. Grandov. Zaređen za svećenika 17. ožujka 1929. Znanstveni radnik, napisao mnogo, između ostalog i knjigu «Kornati». Župnik Sestrunja od 1930. do 1933. i od 1955. do 1984., i Ugljana i ponovno Sestrunja od 1955-1984. Umro u Zadru 19. ožujka 1985. Pokopan je na mjesnom groblju u Salima.Na grobu je urezan natpis, «Don Amos Rube 1905.-1985.» (Usp. Hrvatski biografski leksikon, IV, str. 221-222; Knjiga svećenika Zadarske nadbiskupije).
Don Amos Rube Filipi: Saljske crkve i kratka povijest Sali [PDF], objavljeno u Župa Sali, o 400. obljetnici dogradnje župne crkve svete Marije 1581-1981, Sali 1981
Amos Rube Filipi: Biogradsko-Vransko primorje u doba Mletačko-Turskih ratova [PDF], str. 503-596, u Povijest Vrane, JAZU (od 1991. HAZU), Zadar 1971
Filipi, Amos-Rube: Popis glagoljskih kodeksa u zadarskoj nadbiskupiji / Amos-Rube Filipi. // Starine. Knj. 43(1951)
Amos Rube Filipi: Popovi glagoljaši na visini svog poziva, Vjesnik zadarske nadbiskupije, Zadar 1964., br. 7, str. 140-148.
Amos Rube Filipi: Don Vlade Cvitanović - glagoljaš i naučni radnik, Vjesnik zadarske nadbiskupije, Zadar 1968., br. 12, str. 113-117.
Amos Rube Filipi je, među inim, pripremao građu i namjeravao objaviti "Glagolitica u župama zadarskog arhipelaga g. 1579. i 1603."
Naljepše zahvaljujem poštovanom prof. Ive Livljaniću na poslanom prilogu. D.Ž.
Sali, ribarsko mjesto na Dugom Otoku.
Snimio Radovan Maričić.
Grob don Amosa-Rube Filipija u rodnim Salima.
Hrvatska glagoljska bašćina u Zadru i zadarskom području
Ive Livljanić: Hrvatska i Sveta Stolica, s osvrtom na glagoljaše
Mala enciklopdija hrvatske glagoljice