Popovi glagoljaši na visini svoga poziva (Amos-Rube Filipi)prof. Ive Livljanić, Zadar, 2008. U vrlo lijepom i iscrpnom članku "Popovi glagoljaši na visini svoga poziva" koji je objavljen u Vjesniku zadarske nadbiskupije 1964. don Amos-Rube Filipi, posve suprotno od onoga što za glagoljaše piše zadarski crkveni povjesničar don Carlo Federico Bianchi u svojoj knjizi Zara cristiana (1877.), tj. da su intelektualno bili ravni seljacima ("...non avevano cultura alcuna, ne intelettuale, ne sociale, ne religiosa..."), on pak tvrdi kako su svećenici glagoljaši bili na visini svoga poziva. Upravo na temelju izvješća vizitatora don R.Filipi kaže "...- da je glagoljsko svećenstvo Dalmacije bilo upravo na zamjernoj moralnoj visini, na kudikamo većoj nego su bila prečasna gospoda u gradovima. No, oni su isto tako bili "...i učitelji i savjetnici, pravi vođe svoga naroda...". Samo zbog siromaštva su ih smatrali neukima. I dalje kaže don A.R. Filipi: "...Pod njihovim crnim seljačkim odijelom croatico more confecto skrivalo se znanje, koje je bilo na suvremenoj visini, skrivalo se dobro srce, koje je ljubilo svoj narod i vodilo ga u njegovim teškim borbama, skrivala se čestita duša, čestitija od onih s finim i opeglanim odijelima... Bili su neprobojni bedem protiv raznih infiltracija. Budno su čuvali i časno sačuvali današnjim i budućim pokoljenjima ne samo vjeru, nego i staroslavensku službu Božju, a donekle i narodnost..." Svoje tvrdnje potkrepljuje izvješćima vizitatora. I tako navodi kako
papa Grgur XIII., a u cilju provođenja brojnih odluka Tridentinskoga
sabora (1545-1563), godine 1579. šalje u Dalmaciju apostolskoga vizitatora
Augustina Valiera, veronskoga biskupa, a nešto kasnije, 1603. Michele
Priuli, biskup iz Vicenze obavlja vizitaciju također u Dalmaciji. Ostavili
su bojne podatke i o svećenicima glagoljašima. Vlč. Filipi dalje piše : "...Svi svećenici zadarske nadbiskupije, osim onih u Zadru, gdje je također vladala čista hrvatska atmosfera, bili su glagoljaši, i to samo glagoljaši. Imali su sve knjige pisane i tiskane hrvatski i glagoljicom..." Naljepše zahvaljujem poštovanom prof. Ive Livljaniću na poslanom prilogu. D.Ž. Hrvatska glagoljska bašćina u Zadru i zadarskom području Ive Livljanić: Hrvatska i Sveta Stolica, s osvrtom na glagoljaše Mala enciklopdija hrvatske glagoljice
|