HRVATSKI BOŽIĆ
dr. fra Izak Špralja
(tekst uz gramofonsku ploču Hrvatski Božić,
Hrvatske božićne pjesme na pučki način, R. Croatia Records,
Made in Austria, product of Croatia, CD.D.K. 5046646)
Dr. fra Izak Špralja, voditelj mješovitog pjevačkog zbora Bašćina Društva prijatelja glagoljice u Zagrebu.
Hrvati su slavili Božić od prve Zornice do Svijećnice. Popijevke Došašća i Božića bile su duša slavljeničkog raspoloženja zajedništva na bogoslužju, u obiteljskom domu i društvu. Promjene koje donosi vrijeme nisu umanjile njihovu izražajnu snagu, one ostaju domovina duše novim naraštajima u svakom vremenu.
Rosite nebesa, odozgor
i oblaci daždite Pravednika (Iz 45,8)
Način na koji su orguljaši sviranjem na orguljama slavili Božić (u božićno su vrijeme često koristili zvuk registra koji oponaša pjev ptica) nadahnuo je (možda) neznanog pjesnika da složi pjesmu PTIČICE LIJEPO PJEVAJU, stihove koji dozivaju božićno vrijeme. Stvarniji opis vremena od navještenja do narođenja Gospodinova opisuje pjesma POSLAN BI ANĐEL GABRIJEL, na koju se kao odgovor nadovezuje poklik radosti VEĆ SE BLIŽI VRIJEME BLAGO (druga kitica popijevke Padaj s neba). U "blago vrijeme" došašća u nekim krajevima naše Domovine djeca obilaze kao navjestitelji Božića i čestitari pjevajući O, KAKVA SVETLOST S KOM BETLEM GORI. Čestitari pjevanje zaključuju riječima:
Ovoj je pjesmi konac i kraj
Mi molimo dare da idemo dalje.
Riječ tijelom postade
i nastani se među nama (Iv 1,14)
Središte i vrhunac božićnim svetkovinama je euharistijsko slavlje - misa: POLNOĆKA, ZORNICA, POLDANICA... Neke su popijevke nastale kao parafraze na stalne dijelove božićnih misa: KZRIE ELEISON, SVIM NA ZEMLJI MIR VESELJE... Na tekst U SE VRIME GOIDŠĆA nastalo je mnogo napjeva, jer se (kao posljednja) pjevala u primorskoj Hrvatskoj te BOsni i Hercegovini (gotovo) u svakom selu, na napjev vlastit dotičnoj pokrajini, selu, gradu ili mjestu. Ovako bogati izbor napjeva (zabilježeno ih je već više od 50) na tekst jedne pjesme jedinstvena je pojava pučke glazbene izražajnosti (jedinstvena možda i u svijetu). Izbor tih napjeva nalazi se na ovoj snimci. Istina je, da su gotovo sve naše božićne popijevke biseri pučke izražajnosti, ipak, kao božićne liturgijske popijevke odabrane su samo one kojima je sadržaj teksta i glazbe primjeren liturgijskom sadržaju.
Dijete nam se rodilo
Sina dobismo (Iz 9,6)
Obiteljsko Božićno slavlje obično se sastoji od obrednog čekanja Polnoćke, zazivanja Božjeg blagoslova, međusobnog darivanja i zajednoštva za obiteljskom stolom. Sve ono što treba pripremiti za Božićnu noć, doček Božića, zajednosštvo stola i čestitarske susrete prati pjevanje božićnih popijevaka. U ovakvom su ozračju nastale uspavanke (SKLOPI BLAGE OČICE, SPAVAJ SINKO, MAJKA PJEVA...), popijevke koje potiču druženja, darivanje i čestitatnje (DOĐITE SAD MLADENCI, DJEVOJKE...). Bogatstvo njihova sadržaja pravo je nadahnuće obiteljskom življenju i čovjekovljubivosti.
Božićne popijevke su nastale u puku ili su ih skladatelji skladali za pučko pjevanje. Takav su cilj imali prireditelji ove snimke. Koliko je zasada poznato u našem pučanstvu nastalo je više od 500 popijevaka za božićno vrijeme (Došašće - Božić). Tijekom vremena prihvaćene su i rado se pjevaju i neke pjesme nastale u drugih (susjednih) naroda. Ipak, dio njih koje se sada izvode u nas nije hrvatskog podrijetla. Kad su već dugom upotrebom postale dio božićne radosti i našega hrvatskoga puka, neka budu i veza bratstva s narodima u kojima su nastale, veza bratstva kojemu je početak u Božiću.
Zahvaljujem dr. fra Izaku Špralji na dopuštenju da njegov prilog bude uvršten na ovom webu (Darko Žubrinić).
Dr. fra Izak Špralja o hrvatskim božićnim popjevkama