Brodolom sv. Pavla
apostola
na hrvatskom otoku Mljetu 61. g. poslije Krista
Darko Žubrinić, 2015.
Predavanje održano 29. lipnja 2015. u Pomeni na otoku Mljetu i u Dubrovniku u Samostanu Male Braće 30. lipnja 2015.
Godine 2008. proslavljena je u cijelom svijetu dvijetisućita obljetnica rođenja sv. Pavla apostola. U Hrvatskoj je poseban pečat toj proslavi dan u svjetlu vrlo stare mljetske tradicije brodoloma sv. Pavla. Taj brodolom iz godine 61. poslije Krista, opisan u Novom Zavjetu u Djelima apostolskim u 27. i 28. poglavlju, zbio se prema toj prastaroj tradiciji na otoku Mljetu u Adriji, a ne na Malti u Libijskom moru. (Naime, u 1. stoljeću poslije Krista oba otoka imaju naziv Melita, što znači pčela.) Pregnućima dr. don Mihe Demovića, godine 2008. je u sklopu velike Pavlove obljetice održan ambiciozan interdisciplinarni znanstveni skup pod nazivom "Ignjat Đurđević i svetopavlovski brodolom u vodama otoka Mljeta". Cilj je tih pregnuća svestrano razmotriti pitanje mjesta brodoloma sv. Pavla, koji se prema Bibliji dogodio na otoku Meliti u Adriji, a što većina biblijskih izdanja danas interpretira kao da je riječ o otoku Malti, a ne o otoku Mljetu. Takav se dvojbeni podatak nalazi i u hrvatskom izdanju Biblije. Opsežan Zbornik radova s te konferencije objavljen je u Dubrovniku već iduće, 2009. godine.
Benediktinska opatija Sv. Marije na otočiću u Velikom jezeru pored otoka Mljeta. Fotografirao g. Nikola Piasevoli.
U Godini sv. Pavla, tj. 2008., ponovno je nakon skoro tri stoljeća objavljeno kapitalno djelo "Sveti Pavao apostol brodolomac" Ignjata Đurđevića iz 1730., veleučenog mljetskog benediktinca, istaknutog hrvatskog pjesnika i povjesnika. Izvorno je pisano elitnim latinskim jezikom, a od 2008. dostupno je i na hrvatskom jeziku. Hrvatski prijevod s elitnog latinskog jezika obavio je dr. Jozo Marević, istaknuti latinist iz Zagreba, jedan od najboljih poznavatelja latinskog jezika u Hrvatskoj. Djelo je popraćeno opsežnom uvodnom studijom dr. Mihe Demovića pod naslovom "Ignjat Đurđević i dubrovačka tradicija o svetopavlovskom brodolomu u vodama hrvatskog otoka Mljeta", na više od pedeset stranica, kao i s engleskim prijevodom te studije. Kao dodatak toj značajnoj knjigi objavljena je iste godine u Zagrebu samostalna studija dr. don Nike Kličana pod naslovom "Sveti Pavao - osvajač za Krista".
Ignjat Đurđević, 1675-1737, hrvatski pisac, pjesnik, povjesničar i
opat u benediktinskom samostanu na Velikom jezeru na otoku Mljetu.
Crtež u djelu Ignjata Đurđevića u kojem sv. Luka pokazuje da se brodolom sv. Pavla
dogodio na otoku Mljetu, a ne ana Malti.
Opis brodoloma sv. Pavla na otoku Mljetu, iz knjige Ignjata Đurđevića.
Primijetite crtež sv. Pavla kako odbacuje zmiju u vatru.
Na poticaj dr. don Mihe Demovića, godine 2008. utemeljena je i registrirana "Udruga Pavla apostola - mljetskog brodolomca".
Godine 2011. održan je još jedan značajan interdisciplinarni znanstveni skup pod nazivom "Put apostola Pavla za Rima vodio je preko hrvatskog otoka Mljeta". Taj je znanstveni skup održan na otoku Mljetu dne 15. listopada 2011., a pripadajući zbornik radova je pod istim naslovom objavljen u lipnju 2015. godine.
Odgovor na pitanje zašto Mljet, a ne Malta kao mjesto brodoloma sv. Pavla je vrlo jednostavan, a čine ga navigacijski, meteorološki, oceanografski, geografski, brodograđevni, biološki i drugi razlozi, što ćemo ukratko razmotriti niže.
Interdisplinarnost ovog kapitalnog zbornika vidljiva je već iz imena autora priloga: osim već spomenutog svećenika dr. Mihe Demovića, poznatog glazbenog povjesničara, muzikologa i nekada glavnog dirigenta crkvenog zbora (regens chori) Zagrebačke katedrale, tu su još sljedeći stručnjaci: dr. Antun Ničetić, kapetan duge plovidbe i profesor u miru Veleučilišta u Dubrovniku, koji je kao kapetan broda stotinjak puta plovio morima kojima je plovio i sv. Pavao, dr. Niko Kličan, svećenik, poliglot i osnivač Matice hrvatske u Beču godine 1992., dipl. inženjeri Miloš Brajović i Ivica Đurđević-Tomaš, obojica viši predavači Pomorskog odjela na Sveučilištu u Dubrovniku i kapetani duge plovidbe, dr. Milan Hodžić, meteorolog sa splitskog Odjela za pomorsku meteorologiju Državnog hidrometorološkog zavoda i predsjednik Matice hrvatske Kaštela, arheolog Igor Miholjek, viši konzervator s Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju, don Božo Baničević, svećenik, romanist, crkveni povjesničar i crkveni glazbenik, dr. Zdenko Žeravica (koji je poginuo u prometnoj nesreći godine 2010.), istaknuti arheolog, muzejski savjetnik i djelatnik Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, te osnivač i voditelj udruge "Crvena Hrvatska", dipl. ing. Josip Moser, predsjednik Elektrotehničkog društva Zagreb, glavni tajnik Hrvatskog ogranka Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave, podpredsjednik Društva hrvatsko-slovačkog prijateljstva, inače rodom iz Dubrovnika, te s. Lina Puklavec, kustosica znamenite Riznice Zagrebačke katedrale.
Kad se uzme u obzir i sudjelovanje još nekih vrlo uglednih osoba na prethodnoj konferenciji iz 2008., kao što su mons. dr. Želimir Puljić, biskup dubrovački, veleučeni dr. Stjepan Krasić, znameniti hrvatski dominikanac, akademik dr. Nenad Cambi iz Splita, mons. dr. Juraj Batelja, dr. Vinicije Lupis, istaknuti hrvatski povjesnik, pokojni Ivica Žile, arheolog, dr. Jozo Marević, istaknuti hrvatski latinist i pisac velebnog latinsko - hrvatskog rječnika, onda se vidi ozbiljnost pristupa u svestranom osvjetljavanju problematike brodoloma sv. Pavla u vodama hrvatskog otoka Mljeta.
Zlatko Pavetić (ur.): The Journey of
Paul the Apostle to Rome led over the Croatian Island of Mljet (Melita)
/ Put apostola Pavla za Rim vodio je preko hrvatskog otoka Mljeta (Melite),
Proceedings of the academic conference held on Mljet (Melita) 15
October 2011 / Zbornik radova znanstvenog skupa odr\anog na Mljetu
(Meliti) 15. listopada 2011., Zagreb, 2015., ISBN 978-953-58133-0-9,
356 pp, na hrvatskom i engleskom, tvrde korice, s kolor fotografijama i
zemljovidima
Prema riječima dr. Mihe Demovića, Ignjat Đurđević je svojim djelom "Sveti Pavao apostol brodolomac" objavljenom godine 1730. pokušao zaštititi prastaro duhovno dobro Dubrovačke biskupije, gotovo dvije tisuće godina staru tradiciju da je sv. Pavao brodolom doživio na otoku Mljetu. Malteški vitezovi su tek u 16. st., prisvajanjem Mljetske tradicije, počeli tvrditi da se sv. Pavao iskrcao na Malti.
Značajno je da je o mljetskom brodolomu sv. Pavla opsežno izvjestio i Radio Vatican u svojoj redovitoj dnevnoj emisiji od 7. kolovoza 2012. dostupnoj putem Interneta i danas, opsežno navodeći argumente dr. Antuna Ničetića, profesora emeritusa u miru Visoke škole na Nautičkom odjelu Veleučilišta u Dubrovniku. U toj je emisiji izrečeno i mišljenje da bi u hrvatskom izdanju Biblije trebalo u 28. poglavlju Djela apostolskih svakako Maltu promijeniti u Mljet. Vidi Dr. Antun Ničetić o plovidbi svetoga Pavla, Vatikanski Radio 7. kolovoza 2012., i poslušajte [MP3].
Dr. Antun Ničetić je o mljetskom brodolomu sv. Pavla pisao u svojem zapaženom i opsežnom djelu "Nove spoznaje o postanku Dubrovnika, o njegovu brodarstvu i plovidbi svetoga Pavla", objavljenom u Dubrovniku na 440 str.
Evo redom naslova svih priloga spomenutog Zbornika:
- dr. Miho Demović: Apostol Pavao je nakon brodoloma otplovio godine 61. aleksandrijskom lađom za Rim iz mljetske antičke luke Polače,
- kap.d.pl. dipl.ing. Miloš Brajović i kap.d.pl. dipl.ing. Ivica Đurđević-Tomaš: Opis prirodnih obilježja i pogodnosti luke Polače s posebnim naglaskom na pogodnost "zimovanja brodova" u razdoblju Antike,
- kap.d.pl. dr. Antun Ničetić: Zašto Mljet, a ne Malta i Kefalonija?,
- don Božo Baničević: O nazivu vjetrova euroaqvilion i euroklidion (Dj 27, 28),
- meteorolog dr. Milan Hodžić: Brodolom sv. Pavla 61. godine na Jadranu ("Adrija") na otoku Mljetu i vjetrovi na južnom Jadranu,
- arheolog Igor Miholjek: Podvodna arheološka istraživanja na Velom Škoju kod Mljeta,
- dr. Miho Demović: Dva tisućljeća dubrovačke tradicije svetopavlovskog brodoloma u vodama hrvatskog otoka Mljeta (a to je ujedno središnji i najopširniji prilog u Zborniku),
- arheolog dr. Zdenko Žeravica: Tko je bio Publije - upravitelj rimskog imanja na Mljetu u vrijeme svetopavlovskog brodoloma,
- dipl.ing. Josip Moser: Antički brodolomi na otoku Mljetu prema disertaciji dr. Dasena Vrsalovića "Arheološka istraživanja u podmorju istočnog Jadrana",
- dr. Niko Kličan: "Dokazi" Hansa Balmera za brodolom sv. Pavla na Malti,
- dr. Miho Demović: Tri slavna dubrovačka brodolomca,
- s. Lina Plukavec: Najstariji lik sv. Pavla apostola u Zagrebačkoj katedrali.
Evo nekih od ključnih dokaza da se brodolom sv. Pavla godine 61. poslije Krista dogodio doista na otoku Mljetu, a ne na Malti.
1. U Djelima apostolskim je u poglavlju 28. opisano kako se sv. Pavlu oko ruke iznenada oplela opasna zmija otrovnica (i ugrizla ga), a koju je Pavao uspio otresti u vatru. Poznato je da Malta nema zmija otrovnica, dok je otok Mljet imao vrlo otrovne zmije, na pr. poskoke, sve do planskog naseljavanja mungosa u 20 st., s kojim su otrovnice s tog otoka skoro nestale. Godine 1728., Ignjat Đurđević je potaknuo jednog znamenitog padovanskog liječnika da ispita snagu otrova mljetskih zmija. Taj je liječnik ustanovio da je to najjači otrov koji je do tada pronađen u neke zmije u Europi.
2. Konstantin Porfirogenet, znameniti bizantski car i povjesnik iz 10. st., u svojem najpoznatijem djelu "O upravljanju carstvom" navodi izrjekom otok Mljet kao dio tadašnjeg bizantskog carstva, spominjući pritom i događaj sa sv. Pavlom i zmijom otrovnicom. (Inače, hrvatski prijevod prezimena Porfiro-genet bio bi "Purpurno-rodni".)
3. U Bibliji je za stanovnike otoka Melite upotrijebljen naziv "barbari". Isključeno je da bi se taj naziv rabio za stanovnike ondašnje Malte, koja je do tada tijekom već tri prethodna stoljeća bila pod upravom Rimljana.
4. Vjetar koji se u grčkom izvornom tekstu sv. Luke zove euroklidon označav jugoistočni vjetar (tj. vjetar koji puše s jugoistoka prema sjeverozapadu), a to odgovara vjetru pod hrvatskim nazivom šilok, koji je otpuhao Pavlov brod s Krete u smjeru prema Mljetu, a nikako prema Malti. Međutim, u 20. st. je izvorni grčki naziv zamijenjen je s euroklion, tj. "sjeverozapadni vjetar", i preveden na latinski jezik kao euroquilo, čime je izvorni smisao sasvim promijenjen.
5. Na samom otoku Mljetu poznate su danas ukupno tri ranokršćanskih crkave. Posebno je impresivno današnje selo Polača, na čijem mjestu je u antičkom vremenu postojao prilično veliki grad.
6. Na dubrovačkom području postoji veoma stara predaja o brodolomu sv. Pavla u vodama otoka Mljeta, o kojoj govori još Ignjat Đurđević početkom 18. st.
7. Rezultat te prastare predaje je, bez ikakve sumnje, iznenađujuće velik broj prezimena u Hrvatskoj koja su izvedena iz imena Pavao, a u Zborniku ih je navedeno više od tri stotine. To je znakovita onomastička indikacija.
8. Na Dubrovačkom području nalaze se toponimi s imenom sv. Pavla: Pavlje brdo s crkvom sv Pavla u Konavlima, i dio grada Stona koji se zove Supavo (tj. Sv. Pavao), iz čega zaključujemo da je na tom mjestu nekada postojala crkva sv. Pavla.
9. Na dubrovačkom su području uobičajena i vrlo česta muška i ženska imena Pave. Na pr., jedna od prevoditeljica ovog Zbornika s hrvatskog na engleski jezik je gđa. prof. Pave Brailo.
10. Istaknuti armenski pisac, astronom, matematičar i geograf Ananias Shirak (591.-636.) u svojem djelu Geografija spominje četiri značjana dalmatinska lokaliteta, Skardona (Skradin), Isa (Vis), Corcyra (Korčula) i Melana (Mljet), te da se na otoku Mljetu spasio sv. Pavao nakon brodoloma. Vidi Robert H. Hewsen: The Geography of Ananias of Širak, Wiesbaden 1992, str. 47.
11. Sv. Vlaho je zaštitnik Dubrovnika od 10. st. na dalje. Čini se da je prije njega zaštitnik Dubrovnika bio upravo sv. Pavao, a to se vidi na pr. i na znamenitom djelu Nikole Božidarevića, hrvatskog renesansnog slikara, na kojem su sv. Vlaho (s Gradom na rukama) i sv. Pavao prikazani zajedno. Djelo se čuva u Muzeju Dominikanskog samostana u Dubrovniku.
Sv.
Vlaho s lijeva, zaštitnik Grada, na znamenitom triptihu hrvatskog
renesansnog slikara Nikole Božidarevića (~1460.
– 1517.).
S desna je Sv. Pavao apostol, još jedan zaštitnik Grada. Triptih se čuva u Dominikanskom samostanu u Dubrovniku.
Fotografirao Ivo Pervan.
S desna je Sv. Pavao apostol, još jedan zaštitnik Grada. Triptih se čuva u Dominikanskom samostanu u Dubrovniku.
Fotografirao Ivo Pervan.
O brodolomu sv. Pavla na otoku Mljetu piše dubrovački pjesnik Junije Palmotić (1607.-1657.) u svojim stihovima, kao i splitski pjesnik Jeronim Kavanjin (1641.-1714.). Prvi poznati pisac koji se opirao malteškom prisvajanju mljetskog brodoloma sv. Pavla bio je talijanski dominikanac Serafino Razzi (1531.-1613.), jedno vrijeme privremeni upravitelj Dubrovačke nadbiskupije. U svojem značajnom djelu "Povijest Dubrovnika" (koje su godine 2011. na hrvatski jezik preveli Iva Grgić i Ljubo Krasić), on spominje da mnogi ozbiljni autori smatraju da se nakon brodoloma sv. Pavao iskrcao na otok Mljet, a ne na Maltu.
Hrbat knjige ima prikazanu mljetsku zmiju. To je vjerojatno jedincata takva knjiga u svijetu.
Ovaj opsežan zbornik, pisan na hrvatskom i engleskom jeziku, namijenjen je domaćoj i međunarodnoj javnosti, kulturnoj i znanstvenoj. On predstavlja snažan doprinos poznavanju mljetskog brodoloma sv. Pavla, kao i poticaj da se u budućim hrvatskim izdanjima Biblije naziv "Malta" kao navodno mjesto Pavlova brodoloma promijeni u Melita, ili još bolje, u Mljet. Svim autorima priloga objavljenih u Zborniku dugujemo veliku zahvalnost za trud na pripremi tako uzorno opremljenog djela. Vrlo netrivijalnu zadaću računalne pripreme ovog djela uspješno je obavio urednik izdanja vlč. g. Zlatko Pavetić (koji također nosi prezime izvedeno iz Pavlova imena!), župnik u Sv. Križu Začretje u Hrvatskom Zagorju.
Na koncu, indikativno je da je jedan od malobrojnih sponzora ovog značajnog zbornika gđa. Pavica Šperk Šundrica, profesorica engleskog jezika u miru, koja živi u Dubrovniku (a njezino je liepo ime također izvedeno od Pavlova imena). Njoj dugujemo posebnu zahvalnost što je ova knjiga ugledala svjetlo dana.
Imenom dičnog mljetskog benediktinca Ignjata Đurđevića nazvana je "Đorđićeva" ulica u Zagrebu. Naziv te ulice trebalo bi promijeniti u Đurđevićeva ulica, s čime je suglasan i dr. Miho Demović.
Skroman doprinos poznavanju mljetskog brodoloma sv. Pavla dao je putem Interneta i autor ovog napisa, s dva članka objavljena na portalu www.croatia.org te s jednim na portalu www.croatianhistory.net.
Posebno je indikativno jedno od suvremenih izdanja Biblije na engleskom jeziku, koje u opisu brodoloma sv. Pavla navodi da se brodolom dogodio na "Malti, na Mediteranu". Kao što vidimo, izvorna riječ "Adria" promijenjena je u "Mediteran", da bi se izbjegla očevidna kontradikcija o "Malti u Adriji", tj. na Jadranu. Kao što vidimo, neka Biblijska društva u svijetu ponekad pribjegavaju i falsifikatima, da bi postigla priželjkivanu "konzistentnost" štiva.
Zbornik je objavljen u tvrdom uvezu, a ima ukupno 356 str. Prvi dio knjige je otisnut na engleskom jeziku, a drugi na hrvatskom. Popraćen je mnoštvom fotografija (jednim dijelom i u boji), dijagrama i zemljovida.
Ovaj je članak uz male izmjene objavljen u časopisu Marulić, br. 4, 2015, str. 106-112.
Gore spomenuti zbornik može se naručiti kod vlč. g. Zlatka Pavetića, na ovaj e-mail: zlatko.pavetic@zg.t-com.hr .
St Paul spent three months on the island of Mljet in Croatia
Predstavljanje spomenutog Zbornika u Pomeni na otoku Mljetu 29. lipnja 2015. u povodu Dana općine:
Dr. Miho Demović: Brodolom sv. Pavla apostola na otoku Mljetu. Snimio
D.Ž.
Darko Žubrinić: Brodolom sv. Pavla apostola na hrvatskom otoku Mljetu 61. g. poslije Krista, predavanje održano u Pomeni 29. lipnja 2015. i u Dubrovniku u Samostanu Male Braće 30. lipnja 2015.
Predstavljanje Zbornika u Samostanu Male Braće u Dubrovniku dne 30. lipnja 2015.:
Dr. Antun Ničetić: Zašto Mljet, a ne Malta i Kefalonija? (Why Mljet,
and not Malta and Cephalonia?). Snimio D.Ž.
Djela apostolska, pogl. 27 i 28 ... 9 Oluja i brodolom Kad je nakon duljeg vremena plovidba već postala pogibeljna jer je Post već bio izminuo, opominjaše Pavao: 10 »Ljudi«, govorio im je, »vidim da će plovidba biti nezgodna i na veliku štetu ne samo za tovar i lađu nego i za naše živote.« 11 Ali je satnik više vjerovao kormilaru i brodovlasniku negoli Pavlovim riječima. 12 A kako luka nije bila prikladna za zimovanje, većina je predlagala da odande otplove ne bi li kako doprli do kretske luke Feniksa, što gleda prema jugozapadu i sjeverozapadu, pa ondje prezimili. 13 Uto duhne blagi južnjak i oni, misleći da bi mogli ostvariti naum, digoše sidro i zaploviše tik uz Kretu. 14 Ali nedugo zatim razbjesni se žestok vjetar zvan sjeveroistočnjak. 15 Zahvati lađu te mu nije mogla odoljeti pa se prepustismo da nas nosi. 16 Prolazeći ispod nekog otočića zvanog Kauda, jedva uspjesmo dohvatiti čamac. 17 Podigoše ga pa upotrijebiše snast da potpašu lađu. Bojeći se pak da se ne nasuču u Sirti, spustiše prvenjaču. Tako ih je nosilo. 18 Budući da nas je oluja silovito udarala, sutradan se riješiše tovara, 19 a treći dan svojim rukama izbaciše brodsku opremu. 20 Kako se pak više dana nije pomaljalo ni sunce ni zvijezde, a oluja bjesnjela nemalena, bila je već propala svaka nada da ćemo se spasiti. 21 Ni jelo se već dugo nije. Onda usta Pavao posred njih i reče: »Trebalo je, ljudi, poslušati me, ne se otiskivati od Krete, i izbjeći ovu nepogodu i štetu. 22 Sada vas pak opominjem: razvedrite se jer ni živa duša između vas neće stradati, nego samo lađa. 23 Noćas mi se ukaza anđeo Boga čiji sam i komu služim 24 te reče: ‘Ne boj se, Pavle! Pred cara ti je stati i evo Bog ti daruje sve koji plove s tobom.’ 25 Zato razvedrite se, ljudi! Vjerujem Bogu: bit će kako mi je rečeno. 26 Ali treba da se nasučemo na neki otok.« 27 Bijaše već četrnaesta noć što smo bili tamo-amo gonjani po Jadranu kad oko ponoći naslutiše mornari da im se primiče neka zemlja. 28 Bacivši olovnicu, nađoše dvadeset hvati dubine; malo poslije baciše je opet i nađoše ih petnaest. 29 Kako se bojahu da ne naletimo na grebene, baciše s krme četiri sidra iščekujući da se razdani. 30 Kad su mornari bili naumili uteći iz lađe i počeli spuštati čamac u more pod izlikom da s pramca kane spustiti sidra, 31 reče Pavao satniku i vojnicima: »Ako ovi ne ostanu na lađi, vi se spasiti ne možete!« 32 Nato vojnici presjekoše užad čamca i pustiše da padne. 33 Do pred svanuće nutkao je Pavao sve da uzmu hrane: »Četrnaesti je danas dan«, reče, »što bez jela čekate, ništa ne okusivši. 34 Stoga vas molim: založite nešto jer to je za vaš spas. Ta nikome od vas ni vlas s glave neće propasti.« 35 Rekavši to, uze kruh, pred svima zahvali Bogu, razlomi i stade jesti. 36 Svi se razvedre te i oni uzmu hrane. 37 A svih nas je u lađi bilo dvjesta sedamdeset i šest duša. 38 Jednom nasićeni, stanu rasterećivati lađu bacajući žito u more. 39 Kad osvanu, mornari ne prepoznaše zemlje; razabraše neki zaljev ravne obale pa odluče, bude li moguće, u nj zavesti lađu. 40 Odriješe sidra i ostave ih u moru. Istodobno popuste i spone kormila, razapnu prvenjaču prema vjetru pa udare k obali. 41 Ali naletješe na plićak i nasukaše brod: pramac, nasađen, osta nepomičan, a krmu razdiraše žestina valova. 42 Tada vojnici naumiše poubijati sužnje da ne bi koji isplivao i pobjegao, 43 ali im satnik, hoteći spasiti Pavla, omete naum: zapovjedi da oni koji znaju plivati prvi poskaču i izađu na kraj, 44 a ostali će, tko na daskama, tko na olupinama lađe. Tako svi živi i zdravi prispješe na kopno. 28 1 Pavao na Malti Jednom spašeni, doznasmo da se otok zove Malta. 2 Urođenici nam iskazivahu nesvakidašnje čovjekoljublje. Zapališe krijes i okupiše nas oko njega jer je počela kiša i bilo zima. 3 Pavao nakupi naramak granja i baci na krijes kadli zbog vrućine izađe zmija i pripije mu se za ruku. 4 Kad su urođenici vidjeli gdje mu životinja visi o ruci, govorili su među sobom: »Ovaj je čovjek zacijelo ubojica: umakao je moru i Pravda mu ne da živjeti.« 5 Ali on otrese životinju u vatru i ne bī mu ništa; 6 a oni očekivahu da će oteći i umah se srušiti mrtav. Pošto su dugo čekali i vidjeli da mu se ništa neobično nije dogodilo, promijeniše mišljenje te stadoše govoriti da je bog. 7 U okolici onoga mjesta bilo je imanje prvaka otoka, imenom Publija. On nas je primio i tri dana uljudno gostio. 8 A Publijeva je oca uhvatila ognjica i srdobolja pa je ležao. Pavao uđe k njemu, pomoli se, stavi na nj ruke i izliječi ga. 9 Nakon toga su dolazili i drugi koji na otoku bijahu bolesni te ozdravljali. 10 Oni nas mnogim počastima počastiše i na odlasku nam priskrbiše što je potrebno. 11 Od Malte do Rima Nakon tri mjeseca otplovismo aleksandrijskom lađom koja je prezimila na otoku i imala za znak Dioskure. |
Iz Pavlove poslanice Korinćanima Hvalospjev ljubavi (1 Kor 13, 1-13) Kad bih sve jezike ljudske govorio i anđeoske, a ljubavi ne bih imao, bio bih mjed što ječi ili cimbal što zveči. Kad bih imao dar prorokovanja i znao sva otajstva i sve spoznanje; i kad bih imao svu vjeru da bih i gore premještao, a ljubavi ne bih imao – ništa sam! I kad bih razdao sav svoj imutak i kad bih predao tijelo svoje da se sažeže, a ljubavi ne bih imao – ništa mi ne bi koristilo. Ljubav je velikodušna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se; nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje. Prorokovanja? Uminut će. Jezici? Umuknut će. Spoznanje? Uminut će. Jer djelomično je naše spoznanje, i djelomično prorokovanje. A kada dođe ono savršeno, uminut će ovo djelomično. Kad bijah nejače, govorah kao nejače, mišljah kao nejače, rasuđivah kao nejače. A kad postadoh zreo čovjek, odbacih ono nejačko. Doista, sada gledamo kroza zrcalo, u zagonetki, a tada – licem u lice! Sada spoznajem djelomično, a tada ću spoznati savršeno, kao što sam i spoznat! A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav – to troje – ali najveća je među njima ljubav. |
St Paul visited Croatian island of Mljet on his journey to Rome
Miho-Demovic: Two millenia of St Paul's shipwreck near the Croatian island of Mljet
Ignjat Djurdjevic St Paul was on the island of Mljet in the Adriatic for three months
Dr. Antun Ničetić o plovidbi svetoga Pavla, Vatikanski Radio 7. kolovoza 2012., [MP3]
Manji dio od preko tri stotine prezimena koja postoje u Hrvatskoj, a koje se temelje na imenu "Pavao" (cijeli popis možete vidjeti u spomenutom Zborniku objavljenom godine 2015.):
Pauković,
Paul, Paulaj, Paulenko, Paulić, Pavčec, Pavačić, Pavaković, Pavalić,
Pavčec, Pavčević, Pavešić, Pavetić, Pavičić, Pavel, Pavelić, Pavelin,
Pavelka, Pavešković, Pavetić, Pavić, Pavičević, Pavičić, Pavin, Paviša,
Pavišević, Pavišić, Pavko, Pavković, Pavlečić, Pavlek, Pavleković,
Pavlenović, Pavletić, Pavličić, Pavlički, Pavlić, Pavličević, Pavlini,
Pavličko, Pavličkov, Pavlinec, Pavlinek, Pavlinovec, Pavlinović,
Pavliško, Pavlov, Pavlović, Pavlovski, Pavo, Pavoševec, Pavuna,
Pavunić, etc. etc.
Računa se da u Hrvatskoj oko deset tisuća ljudi nosi takva prezimena.
Problem nekorektnog svrstavanja brodoloma sv. Pavla na otok Maltu se diskutira u sljedećoj knjigi koju je napisao vlč. Neale, anglikanski svećenik:
J. M. Neale: Notes, Ecclesiological and Picturescue, on Dalmatia, Croatia, Istria, Styria, with a visit to Montenegro [PDF1] or [PDF2], London 1861.
Iz te knjige izdvajamo str. 161-163:
J. M. Neale: Notes, Ecclesiological and Picturescue on Dalmatia, Croatia, Istria, Styria, with a visit to Montenegro, London 1861. Na str. 161-163 je Nealeov opis brodoloma sv. Paval i njegovih argumenata da se brodolom dogodio na otoku Mljetu, a ne na Malti; pogledajte gornje faksimile. Dajemo prijevod koji se odnosi na početni dio, na str. 161 i 162: ...
Ponovno na palubi. Nakon nekog vremena prolazimo između Pelješca i Korčule; zatim skrećemo na desno; približavamo se i počinjemo ploviti uzduž Mljeta. Moram sada priznati da sam sve do sadašnjeg putovanja, unatoč poznatim poteškoćama vezanima uz tu predpostavku, vjerovao da je Melita iz Djela Apostolskih doista Malta. To je naravno tema koja se duboko proučava u samostanima na tim otocima; a nakon razgovora sa stručnjacima koji su mi bili preporučeni od nekih njihovih duhovnika, moram izraziti svoju posvemašnju sigurnost da je Melita u stvari Mljet. Ako bi se smatralo drskim s moje strane kao svećenika, da proturječim takvim autoritetima poput admirala Penrosa i g. Smitha, moram primijetiti da je svaki jadranski pomorski stručnjak na mojoj strani. Ukratko ću izložiti svoje razloge: Jednostavne činjenice, koje su meni bitne, su sljedeće:
...
Preveli na hrvatski Mirna Lipovac i Darko Žubrinić, 2016. |
Zahvaljujemo g. Jurju Lokmeru na informaciji o Nealeovu djelu.
Portret sv. Pavla koji je napravio Andrija Medulić (Andrea Schiavone,
Andrea Meldola de Hiadra, ~1500-1563), istaknuti hrvatski slikar rođen u Zadru ili Nadinu.
Portret se čuva u NSK u Zagrebu. Izvor fotografije M. Maštrović (ur.): Andrija Medulić Schiavone, katalog, NSK, Zagreb 2016.
Marija Buzov, PhD (Institute of Archaeology, Zagreb): IS MLJET – MELITA IN DALMATIA THE ISLAND OF ST. PAUL’S SHIPWRECK?, Histria Antiqua, 21/2012, 491-505.
Croatian Science
Croatia, An Overview of Its History, Culture and Science