AKADEMSKA SLIKARICA I ETNOGRAFKINJA 
ZDENKA SERTIĆ

Dr. Mladen Ibler, Danska, 2013.
in English see below


Zdenka Sertić, fotografija iz mladih dana


Zdenka Sertić, istaknuta hrvatska slikarica
Sveti Ivan Zelina, 16. siječnja 1899. - Zagreb, 19. prosinca 1986.

Kao dječak često sam posjećivao moju tetu i krsnu kumu - "tetu  Zdenku".  Stanovali smo vrlo blizu, teta na Strossmayerovom trgu br. 5 odmah do Leksikografskog zavoda, a moja obitelj  nedaleko u Hatzovoj 17. Često sam sjedio kod nje u kuhinji koja je teti služila kao atelje, a zimi u zagrijanoj sobi i pozorno je promatrao kako prignuta nad stolom, s vrlo tankim kistom ili perom u desnoj ruci i s velikim povećalom u lijevoj, crta muške i ženske likove u narodnim nošnjama u živim, najčešće crvenim, plavim, crnim i bijelim bojama. Ta mi je  slika upečatljivo ostala u sjećanju.


Zdenka Sertić (1899.-1986., sjedi lijevo) sa sestrom
Kornelijom Sertić (1897.-1988.), godine 1915.

Kasnije, kao studentu, znalo bi se dogoditi da bi na Strossmayerovom trgu sreli tetine znance, Miroslava Krležu, Feđu Vaića, Matka Peića, Vojmila Rabadana i druge, kojima bi me teta tijekom takvih kratkih susreta predstavila, na što sam razumljivo, bio ponosan. Više puta sam teti u inozemstvu kupovao  tempera boje u tubi – najčešće bijelu, crnu i zlatnu – a kako bi mi naglasila, obavezno holandske ili njemačke proizvodnje. Koji puta smo sestra, njezin suprug i ja bili pozvani na ručak ili večeru u "Splendid" (do nedavna Lenuci) na Zrinjevcu, gdje je njezina elegantna pojava bila dobro poznata zaposlenicima.

Na sve ovo me je podsjetio izrezak iz Vjesnika od 21. prosinca iz davne 1980. godine sa člankom Saše Vereša Strossmayerov trg – ljudi i zbivanja na sjeni platana na prostoru između Palasa i Leksikografskog zavoda kojeg sam nedavno, sasvim slučajno, umetnutog pronašao među listovima jedne knjige. Među inima, Vereš opisuje Zdenku Sertić kao "gospu koja bi mnogu pucu mogla naučiti kako da bira šalove, bluze, kiklice".



Zdenka Sertić: Zimska idila

Zdenka Sertić: Kumpanija, hrvatski viteški pučki ples s otoka Korčule, na dan sv. Vincenta, detalj


Pupnat na otoku Korčuli


Moreška, Korčula


Kumpanija Blatska Noć, Sydney Dalmacija Croatian Club, Australija

Zdenka Sertić: Kumpanija na otoku Korčuli; primijetite gajde skroz desno.

Osjećaj da se svojoj teti na neki način odužim za interes, kojeg sam zahvaljujući njoj razvio za umjetnost i etnografiju,  pobudio je u meni želju da napišem ovaj kraći esej.

*

 Hrvatska akademska slikarica Zdenka Sertić rođena je 16. siječnja 1899. u Sv. Ivanu Zelini. Njezin otac, moj djed Milan Sertić, mjernik podrijetlom je iz Krivog Puta i Saborskog, a majka Zlata rođ. Rogina iz Zlatara. Zajedno sa sestrom Kornelijom pohađa Opću pučku školu u Omilju (Moravču), a nakon premještaja oca u Karlovac, gdje stanuju na Senjskoj cesti, nastavlja školsku naobrazbu  u Karlovačkoj Višoj djevojačkoj školi.

 
Viša djevojačka škola u Karlovcu 1912. U prvom redu treća s lijeva Zdenka, četvrta do nje sestra Kornelija

Zadnja 4 viša razreda pohađa u zagrebačkom Ženskom liceju – latinski odio. Ispit zrelosti (veliku maturu) položila je 30. rujna 1917. kao "eksternistica" na Kraljevskoj I. realnoj gimnaziji u Zagrebu.  Od 1917. – 1921. polazi  Kraljevsku višu školu za umjetnost i obrt u Zagrebu pri kojoj stječe i zaključnu svjedodžbu. U listopadu 1921. godine polaže ispit za učiteljsku službu u srednjim školama Kraljevine Hrvatske Slavonije i stiče svjedodžbu kojom je sposobna da može učiti prostoručno risanje u svim razredima, a geometrijsko u nižim razredima srednjih škola. Školovanje je nastavila na zagrebačkoj Umjetničkoj akademiji na slikarskom odjelu gdje su joj profesori bili Ferdinand Kovačević, Oton Iveković, Klement –Menci Crnčić i Bela Csikos Sessia. Studij je završila u klasi profesora Ljube Babića, a daljnje likovne studije nastavlja na Umjetničkoj akademiji u Berlinu (1922.) i Parizu (1925.).


Zdenka Sertić: Berba grožđa - Plješevička Gora

Pod utjecajem Ljube Babića, s kojim je surađivala već za vrijeme studija, odlučila je, da svoj slikarski talent i umijeće usmjeri na istraživanje i obradu izvorne narodne kulture – etnografiju.


Zdenka Sertić: Branje maslina

Zdenka Sertić je započela svoj dugogodišnji rad u Hrvatskom narodnom muzeju, Etnografski odio 1921. godine kao  crtačica – slikarica. Završena školska sprema i iskustvo stečeno tijekom rada pokazuju se u njezinom statusu kustosice, odnosno profesorice Etnografskog muzeja. U znanstvenom pristupu temama koje obrađuje,  oslanja se, uz ostale izvore, i na etnološke studije hrvatskog sociologa i publiciste  Mirka Kusa-Nikolajeva, s kojim je duže vrijeme surađivala u Etnografskom muzeju. Nije joj se pružila mogućnost da u muzeju dobije radnu sobu odnosno atelje, te je dio posla morala obavljati izvan muzeja, a odnos ravnatelja prema sebi nerijetko je doživljavala  potcjenjivačkim i bahatim, posebice nakon 1945. godine. U mirovinu odlazi 1959. godine, no kao slobodna umjetnica nastavlja likovnim stvaranjem i aktivnošću sve do svoje smrti 19. prosinca 1986.


Zdenka Sertić: Obradba polja

Etnografski muzej u Zagrebu odužio se je Zdenki Sertić 1997. godine na dostojan način uspješnom izložbom  njenih radova, prigodom koje je izdan pregledan i skladno dizajniran katalog s opisom njenog 38-godišnjeg radnog staža u Muzeju i izvan.


Crtež Ljube Babića iz jednog pisma Zdenki Sertić za vrijeme njena boravka u Berlinu 1924. 


Zdenka Sertić: Ljelje, Slavonija


Lelje - kraljice iz Gorjana u Slavoniji



Zdenka Sertić: Ljelje, Slavonija, detalj

Gajde u Hrvatskoj imaju veliku tradiciju

Za etnografski opus Zdenke Sertić karakteristično je to, što u u pristupu bogatoj baštini našeg narodnog umijeća i kulture na izvanredan način usklađuje znanstvenu i likovnu obradu tematike, kojom se bavi. U tom pogledu ona predstavlja jedinstveni primjer u hrvatskoj umjetnosti. Osnova i istinska vrijednost njezinih radova potječe iz iscrpnog proučavanja povijesnog, kulturnog, geografskog i prirodopisnog materijala – a što je najznačajnije – iz neposrednog dodira s okolinom i narodom kraja, kojeg prikazuje. Iz tog je razloga tijekom svog života proputovala sve krajeve Hrvatske i dobar dio južnoslavenskih zemalja. U raznovrsnim slikarskim tehnikama prikazala je ne samo narodne nošnje i običaje, već i pučke zgrade, keramiku, drvorezbarstvo te radove na platnu i staklu.


Zdenka Sertić: Motiv iz Istre


Zdenka Sertić: Sv. Tri Kralja, okolica Zagreba


Zdenka Sertić na studijskom putovanju u Makedoniji 

Zdenka Sertić je izvanredan grafičar i  slikarica s profinjenim osjećajem za boje i sposobnošću fokusiranja detalja, tako da figurativnost u njezinim radovima djeluje kao da živi i buja svojim bogatstvom boja i ornamentike, dočim se tonovi boja pozadine slike izvanredno uklapaju u prirodni ambijent i godišnje doba.


Zdenka Sertić: Primorski tanac

Pored slikarskog stvaranja, Zdenka Sertić izrađuje spomenice, diplome, plakate, ex- librise, osnovu  za tkanine, kožu, keramiku i drvorezbariju. Izradila je emblem i prigodnu marku jubilarne proslave Zagrebačkog Sveučilišta 1969. godine, kao i nizove  maraka s folklornim motivima 1957., 1961., i 1964. godine. Marka s prikazom makedonskog kola iz Skopske Crne Gore uvrštena je među deset najljepših maraka na svijetu za 1957.godinu  ( L.E. Scott, Stamp Collectors`Annual 1958).


Zdenka Sertić: Vinova loza

Zdenka Sertić: Cvijet jabuke


Gosponekova hiža, Donja Lomnica, Turopolje pored Zagreba


Makedonsko kolo iz Skopske Crne Gore

Zdenka Sertić je godinama surađivala s Leksikografskim zavodom  za čija je izdanja u Enciklopediji Jugoslavije izradila lijepe etnografske table s prikazom narodnih nošnja iz svih republika u bivšoj državi. Nitko kao ona nije tako egzaktno i slikarski dojmljivo zabilježio detalje narodne nošnje iz svih naših krajeva i u tome je njezina ogromna i nezamjenjiva uloga. Glavni urednik EJ bio je Krleža i on je očito bio zadovoljan njenim veoma stručnim i likovno atraktivnim prikazima narodnih nošnja.

Ona je opremila je velik broj knjiga, kalendara i časopisa te u tom pogledu pripada plejadi hrvatskih umjetnika (Babić, Miše, Trepše, Höcker), koji su usklađivanjem slova, boja, ukrasa i narodnih motiva pridonjeli usavršavanju grafičke vrijednosti domaćih knjiga i časopisa. Sudjelovala je na mnogim izložbama u domovini i inozemstvu (Pariz, Leipzig, Barcelona, Berlin, Haag, Bruxelles, Kopenhagen), a svoje stručne radove objavila je u domaćim i stranim časopisima. Svojim vinjetama ukrasila je i Hrvatsku Reviju Vinka Nikolića u Barceloni.


Zdenka Sertić: Blagoslov jela "Korba", Žumberak

 

Slikarica Zdenka Sertić je bila cijenjena i poznata u umjetničkim i kulturnim krugovima ne samo Zagreba i Hrvatske (Babić, Meštrović, Peić, Vajić, Matačić, Krleža, Tadijanović) već i u drugim središtima južnoslavenskih zemalja.


Zdenka Sertić: "Lički motiv", tempera
"A view of Lika", distemper
"Motif de la Lika", detrempe

Po svojoj mladenačkoj agilnosti, ukusnom odijevanju, upornosti i spremnosti da kao praktična vjernica pomogne u nevolji, bila je poznata i onima, koji su manje poznavali opseg njezina umjetničkog rada. Rada, koji je za nju osobno imao i dublji smisao.


Zdenka Sertić: Ženske svetačne nošnje iz Vrlike


Zdenka Sertić: Dalmatinska Zagora

Pri završetku svog pisma jednom umjetniku u inozemstvu kojem je poslala nekoliko svojih crteža, umjetnica je dopisala riječi, koje to najbolje iskazuju:

"... izvolite primiti ove slikarske minijature na motive moje domovine Hrvatske, koju volim nada sve i kojoj sam posvetila cjelokupno svoje djelo."


Zdenka Sertić "Hrvatske narodne nošnje" (Stupnik kod Zagreba, okolica Đakova i Dračevići kraj Splita)

Zdenka Sertić je bila stvaralačka ličnost sa svojim originalnim stilom rada i puna toplog razmijevanja za tuđe teškoće. Osjećaj, kojim je umjetnički tumačila manifestacije višeg života svog naroda trebao bi biti nadahnuće i dati poticaj  budućim generacijama hrvatskih umjetnika i etnografa.

Mladen Ibler, Danska




Zahvaljujem dr. Mladenu Ibleru na poslanom članku i priloženim fotografijam. D.Ž.




Hrvatske narodne nošnje iz Posavine, blizu Zagreba.


Zdenka Sertić: Nedovršen crtež (najdraža uspomena na tetu; M.I.)


Izvor fotografije: Zdenka Sertić


Zdenka Sertić: Rad na selu u okolici Zagreba




Fotografije s portala CROWN:


Zdenka Sertić

Easter Greeting cards with Croatian national costumes, painted by Zdenka Sertić



Zdenka Sertić 1899-1986: Uskrs u Šestinama - Easter in Šestine
Many thanks to Dr. Mladen Ibler, Denmark, for sending me this beautiful  photo.
Šestine is a small village, now a part of Croatia's capital Zagreb.


Zdenka Sertić i Tomislav Sertić




CROATIAN ARTIST AND ETHNOGRAPHER ZDENKA SERTIĆ

by Mladen Ibler

As a young boy I often used to visit my aunt Zdenka Sertić – ”teta Zdenka” – Croatian artist and etnographer, at her flat on Strossmayer Square 5 in Zagreb, next to the Lexicographic Institute. It took  not more than five minutes of walking from mu parents'  flat  in Hatzova street. I enjoyed sitting in her  kitchen which served as a studio, and carefully watched her, bent over the table, with a very thin brush or pen in her right hand and magnifying glass in the left, painting male and female characters in folk costumes, usually in bright red, violet and white colors. This picture impressively retained in my memory. Together with my grandmother, she took care of my sister and me during the imprisonment of our mother in 1943. Those  days we spent a lot of time in Croatian Ethnographic Museum in Zagreb where she was working.

Later, as a medical student, I was proud when my aunt used an opportunity to introduce me to  acquaintances like well known Croatian writer Miroslav Krleža, her colleagues art-critic Matko Peić, scenographer and producer Vojmil Rabadan, artist Fedor Vaić,  poet Dragutin Tadijanović and others, when we encountered them  near the Lexicographic Institute on Strossmayer Square. Working abroad, I often sent her watercolours, usually of Dutch and German manufacturing,  which were difficult to obtain in Zagreb at that time. Sometimes, my sister and her husband, as well as my family, we were invited by her to lunch or dinner in the ”Splendid” (until recently ”Lenuci”) restaurant on Zrinjevac in Zagreb, where her elegant appereance was well known to the employees.  I feel deep gratitude to my aunt for the interest I have developped for art and ethnography.  I dedicate  this short essay to the memory of  her.


Zdenka Sertić 1950ih godina.

Zdenka Sertić (16 January 1899 – 19 December 1986) was born in Sveti Ivan Zelina, not far from Zagreb. Her father Milan Sertić originates from Krivi Put in Lika  and her mother Aurelia (Zlata) Rogina from Zlatar, north-easst of Zagreb. Together with her sister Kornelia, Zdenka attended elementary school in Omilje-Moravče and later in High  school (Viša djevojačka škola) in Karlovac. The last senior class Zdenka attended at  the Zagreb Women´s Lyceum – Latin department, and passed her baccalaureat on 30 September 1917 at the Royal Ist Gymnasium in Zagreb. From 1917-1921 she studied at the Zagreb Academy of Fine Arts, where her teachers were prominent Croatian artists Ferdinand Kovačević, Oton Iveković, Menti Clement-Crnčić and Ljubo Babić. Her further studies continued at the Art Academy in Berlin and in Paris. Influenced by her professor Ljubo Babić, she focused her interest and artistic  talent on ethnography.

Zdenka Sertić was employed with the Croatian Ethnographic Museum in Zagreb from 1921 to 1959 as the artist and professor. The scientific approach to the ethnographic issues she dealt with, relied among other sources, on ethnological studies of Croatian sociologist and publicist Mirko Kus-Nikolajev. The true value of her work originates from exhaustive study of the relevant historical, cultural and geographical material – and most important -  from the direct contact with environment and people she painted. In a variety of painting techniques Zdenka Sertić showed not only the peasant cloth, but also public buildings, pottery, wood-carving, and works on canvas and glass. For this reason, throughout her life she travelled not only through all parts of Croatia, but also through other South Slavic countries.

She was an outstanding graphic artist and a painter with a refined sense of color and ability to focus on detail. The background of her pictures and the color tones extraordinarily fits into the landscape and season. She also created several series of Yugoslav postage stamps with folklore motifs,  as well as the emblem and stamp  for jubilee celebration of the University of Zagreb in 1969. One of her stamps was listed among the ten most beautiful stamps in the world for 1957 (LE Scott, Stamp Collectors´Annual 1958).

For Lexicographic Institute in Zagreb and its edition of Encyclopedia of Art, Zdenka Sertić created a beautiful ethnographic table displaying folk costumes from all republics of former Yugoslavia.

She has participated in many exhibitions at home and abroad (Paris, Leipzig, Barcelona, Berlin, The Hague, Brussels, Copenhagen) and her paintings contributed to improving the graphics of many books and magazines at home and abroad. 

Dr. Mladen Ibler, Denmark, 2013



Mladen Ibler: Akademska slikarica i etnografkinja Zdenka Sertić cjelokupno svoje djelo posvetila je Hrvatskoj, MATICA travanj/april 2013., str. 40-43.

Zdenka Sertić, Hrvatska Wikipedija

Zdenka Sertić, Bosansko-Hercegovačka Wikipedija






Croatian Art

Croatia - an overview of its history, culture, and science