Bilježnica
iz Šćitarjeva pisana glagoljicom od 1524. do 1526.
Ekscerpti iz znanstvenog rada dr. Ladića i dr. Budeča
Priredila
Karla Križanić, studentica Fakulteta hrvatskih studija, 2024.
Ovaj prilog temelji se na znanstvenom radu [Ladić-Budeč],
kojeg je Karla Križanić obradila kao dio svojeg seminarskog predavanja
u okviru
kolegija Hrvatski glagolizam na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu,
održanog 16. travnja 2024.
Karakteristike Šćitarjevske bilježnice
- bilježnica je glagoljicom pisani sveščić i danas se čuva u
Arhivu HAZU u Zagrebu
- poznata pod nazivom Bilježnica šćitarjevskog župnika od 1524.-1526.
godine
- Vjekoslav Štefanić o njoj donosi osnovne diplomatičke i
arhivističke podatke u svojem dvosveščanom djelu Glagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije
- navodi da je Šćitarjevski svešćić u tadašnju JAZU donio Ivan
Kukuljević-Sakcinski
- vrlo je važan izvor s jezičnog aspekta
- zbog mjesta i vremena nastanka osobito je zanimljiv
kroatistima i slavistima
Diplomatičke značajke
- bilježnica ima 28 stranica
- danas je prihvaćena druga folijacija prema kojoj bilježnica
počinje s folijom 1 a završava s folijom 14
- tekst je upisan recto i verso odn.obostrano i samo su
povremeno dijelovi folija prazni
- nekoliko flistova potpuno prazno i ne sadrže nikakve upise
Paleografske značajke
- pisana je kurzivnom
glagoljicom iz ranog novog vijeka
- vrlo je slična izvorima kao što su bratovštinske, matične i
notarske bilježnice pisane na područjima Istre i Hrvatskog primorja sredinom i u drugoj
polovici 16. st.
- stil pisanja se nekoliko puta mijena, alli jasno je
vidljivo da je sve upise upisivala ista osoba
- pogreške u pisanju su rijetke, nekoliko puta dodani su
upisi na margine
- da je pisar bio vješt vidljivo je u redovitom korištenju ligatura u vrlo
čestom povezivanju dvaju slova kao hr, vo, go, pr, nt,
kao i tri slova pa i više – dvo, vdo, Hrv, sold.
- količina, brojčana vrijednost pojedinih poreznih obveza i
godine pisane su odgovarajućim glagoljskim
brojkama [PDF]
Jezik Šćitarjevske bilježnice
- pisana je pretežito čakavskim narječjem s ikavsko- ekavskim
refleksima
- iako ima kajkavizama, po jeziku se može zaključiti da je
pisar bio čakavac podrijetlom iz južnih krajeva Hvatske
- argumenti za čakavštinu su upotreba zamjenice ča,
ikavsko-ekavski refleks jata, grupa šć i 1. lice pluskvamperfekta s
čakavskim oblikom bihi
- sve ovo upućuje na snažnu prisutnost glagoljaškog klera iz
južnih krajeva Hrvatske na području Zagrebačke biskupije te pismenosti
na čakavskom narječju
- na više mjesta prisutan je utjecaj kajkavskog dijalekta i
općeg kajkakvskog ozračja, što je najbolje vidljivo u nazivu sela
unutar župe - Črnkovci, Nart, Babča, te imenima i prezimenima seljaka:
Štefko, Fabećica, Emrihović, itd.
Povijesna vrijednost Šćitarjevske bilježnice
- najstariji sjevernohrvatski sačuvani primjer dokumenta
pisanog kurzivnom glagoljicom
- važna je za proučavanje gospodarstvene tematike u ruralnom
okruženju, osobito zadavanja koje su župljani plaćali
- izvor sadrži podatke kao imena, prezimena, a ponekad
društveni položaj i zanimanje poreznih obveznika u svakom od sela
- važno je za istraživanje demografskih aspekata seoskih
sredina u ranom novom vijeku
- osobito važan zbog komparacije s drugim vrelima sličnog
sadržaja iz tog razdoblja te upotpunjavanja spoznaje o aspektima
svakodnevnog života u hrvatskim seoskim sredinama ranog novog vijeka
- s obzirom na navođenje fraza dužan mi e, imam u, dužan esam, smatra se da je
bilježnicu pisao tadašnji šćitarjevski župniku
Temeljni sadržaj Šćitarjevskog
sveščića
- čini ga plaćanje lukna
(tj. poreza) koje su župljani te posjednici zemljišta bili svake godine
dužni plaćati župnicima
- bilježnica se smatra jednim od najstarijih zabilježenih
primjera podavanja lukna
- seljaci i zemljoposjednici su mogli davati sve 3 vrste
podavanja karakteristična za kasni srednji i rani novi vijek –
naturalna, novčana i radna
- župljani su često na ime lukna
davali žito i radnu snagu (obrađivali su župnikove vinograde, oranice i
druga poljoprivredna dobra), a nešto rjeđe novac
- u sveščiću se spominje i nekoliko vrsta mjera i novčanih
jedinica –vedro, vagan, kvart, mirnica, solid (soldin), zlatnik i u 2
slučaja stari pinezi
- šćitarjevski župnik spominje i kvarat odn. kvartu kao mjeru
za žito koja je imala sličnu vrijednost kao dobrinjski, bakarski i
vinodolski star
Popis sela u Bilježnici
- zabilježeno je četrnaest naziva sela koja su od 1524. do
1526. pripadala župi Šćitarjevo (uključujući i Šćitarjevo)
- u doba popisa poreznih obveznika spominje se 14 sela čija
su imena upisana istim redosljedom – npr. Otok (današnji Otok Nartski),
Svib'e (današnje Svibje), Nart (danas Nart Savski), Zablat'e (današnje
Zablatje Posavsko), ...
- kontinuitet naseljenosti sela zadržan je do današnjih dana
u 13 sela
- o neprekinutom crkveno-povijesnom kontinuitetu sela i župe
Šćitarjevo dokazuje činjenica da se kao selo spominje redovito u
vrelima od 1278.
- od 1334. redovito se spominje i istoimena župa u popisu
župa zagrebačke biskupije Ivana arhiđakona Goričkog
Ostali podatci o Šćitarjevskoj
bilježnici
- sadrži nekoliko zanimljivih pojmova vezanih uz društveni i
obiteljski položaj pojedinaca te profesionalnih djelatnosti
- upisi o davanjima za lukno
upućuju na mogućnost da je prema obiteljima bez supruga i oca župnik
izražavao određenu socijalnu osjetljivost
- spominje se pojam pridvorac
koji vjerojatno označava podložnika nekog od bogatijih stanovnika sela
ili zakupca zemljoposjeda
- pridvorci nisu
bili dužni plaćati lukno na
način na koji su to morali ostali stanovnici sela jer se uz njihova
imena ne nalazi ništa vezano za tu obvezu
- vrlo rijetko su uz imena osoba zabilježena i njihova
zanimanja – smatra se da se gotovo cjelokupno stanovništvo u selima
župe bavilo poljoprivredom i stočarstvom
Demografske zanimljivosti
Bilježnice
- sadrži unificirane podatke o jednoj zaokruženoj
teritorijalnoj i crkvenoj jedinici
- mogu se naći koliko- toliko točni podaci o stanovništvu
jedne župe u zagrebačkoj biskupiji, pojave prvih matičnih knjiga
rođenih, krizmanih, vjenčanih i umrlih
- upućuje na moguću veličinu sela unutar župe – Šćitarjevo
nije bilo najveće selo iako je bilo sjedište župe
Lit.
Zoran Ladić, Goran Budeč: Glagoljska Bilježnica šćitarjevačkog
župnika od 1524. do 1526., Zbornik
odsjeka povijesnih znanosti HAZU, 29
(2011), str. 149-189
Bilježnica
šćitarjevskog župnika
Acta croatica
Kurzivna glagoljica
Mala enciklopedija hrvatske
glagoljice
Croatia, its History, Culture and Science
|