Glagoljica na Dugom otoku
Mauricij Frka Petešić i Darko Žubrinić, 2016.
Sali, ribarsko mjesto na Dugom Otoku. Snimio Radovan Maričić.
Nadvratnik župne crkve sv. Marije u mjestu Sali na Dugom otoku, s glagoljičkim natpisom
koji bilježi dogradnju crkve (zahvaljujem g. Davoru Klarinu na fotografiji):
1581., na 1. zenara bi početa fabrika crikve svete Marije Sali na vrime počtovanoga domina Matula Batalića parohijana, Antona Krajine, Antona Račića, Jurja Marinsića, Marijana Brzičića, na slavu Božju i rečene njega Divi Marije, amen.
Glagoljaška župna crkva sv. Marije u Salima na Dugom otoku. Lijevo se nalaze vrata s glagoljaškim nadvratnikom prikazanim gore.
Foto D.Ž., za Veliku Gospu 2015. Marame predstavljaju darove saljskih mornara svojim obiteljima, suprugama i djevojkama,
donesene s raznih strana svijeta.
Lijeva strana nadvratnika u crkvi sv. Marije u Salima s uklesanim glagoljičkim štivom. Foto D.Ž.
Desna strana nadvratnika u crkvi sv. Marije u Salima s uklesanim glagoljičkim štivom. Foto D.Ž.
35 riječi uklesanih na nadvratniku župne crkve u Salima je, čini se, najopsežniji poznati glagoljički natpis na području Zadarske nadbiskupije.
Nadgrobna ploča uzidana u župnu crkve sv. Marije u mjestu Sali na Dugom otoku,
s glagoljičkim natpisom (foto Davor Klarin):
To je grob Luke Jivančića i njegova sina dom Grgura. Let Gospodinovih 1582.
Glagoljički natpis uzidan u župnu crkve sv. Marije u mjestu Sali na Dugom otoku
(foto Davor Klarin)
Prema Nedi Grbinu, Sali ima10 glagoljičkih natpisa, te još 3 izgubljena.
Glagoljički natpis izvan crkve (foto D.Ž.)
G. Nikola Piasevoli s procesijskim križem iz 16. st. u župnoj crkvi sv. Marije u Salima na Dugom otoku.
Križ sadrži pozlaćenu pločicu ispisanu hrvatskom glagoljicom. (Foto D.Ž.)
Vlč. Stepan Kašćuk, grkokatolički svećenik iz Lviva iz Ukrajine, kolovoza 2015. u crkvi sv. Marije u mjestu Sali na Dugom otoku.
Na procesijskom križu je ispod lika Majke Božje mala pozlaćena pločica iz 16. st. na kojoj je ugraviran natpis glagoljicom.
Pozlaćena pločica ispisana hrvatskom glagoljicom na procesijskom križu iz 16 st.
u crkvi sv. Marije u Salima (foto D.Ž.):
Vznesena jest sveta Bogorodica nad liki anjel v nebeska cesarstvija.
Velečasni Stepan Kašćuk koncelebrirao je tijekom Svete Mise za Veliku Gospu 15. kolovoza 2015.
održane u prepunoj crkvi sv. Marije u Salima na Dugom Otoku (za oltarom zadnji s desna). Misu je predvodio don Martin Jadreško, a vlč. Kašćuk je vidljiv desno uz oltar.
Crtež lađe iz 15. st. u saljskoj župnoj crkvi sv. Marije
Desno od don Martina Jadreška, koji predvodi misu, su dr. fra Iza Špralja i vlč. Stepan Kašćuk.
Ispred crteža lađe u saljskoj crkvi Blažene Djevice Marije nalaze se orgulje.
Staroslavenski misal iz 1927. otisnut dijelom latinicom i manjim dijelom hrvatskom glagoljicom.
Grobni natpis iza crkve sv. Marije u Salima:
To je grob do(m) Mihovila Florinovića i njegovih ostalih. Let Božjih 1558.
Na saljskom groblju pored crkve sv. Marije nalazi se veliki križ, koji na dnu ima
natpis glagoljicom, s početka 1990tih godina (foto D.Ž.):
Crkvica sv. Roka u Salima, na blagdan sv. Roka, 16. kolovoza 2016. Građena je daleke 1579. godine.
Nedo
Grbin: Ukupna rasprostranjenost
glagoljice na Zadarskom području
(natpisi, grafiti, rukopisi, knjige, isprave).
Arbanasi, Banj, Benkovac, Bibinje, Bokanjac, Božava, Brbinj, Briševo, Crno, Ćokovac, Debeljak, Diklo, Dinjiška, Dobropoljana, Dračevac, Dragove, Drgulje, Galovac, Gorica, Grusi, Islam Latinski, Ist, Kali, Kolan, Korlat, Kraj, Krmčina, Kukljica, Luka, Lukoran, Ljubač, Medviđa, Molat, Mrljane, Murivca, Neviđane, Nin, Novigrad, Obrovac, Olib, Pakoštane, Pašman, Perušić, Petrčane, Poljana, Posedarje, Povljana, Preko, Premuda, Privlaka, Prkos, Rava, Radošinovac, Ražanac, Rožino, Sali, Savar, Seline, Sestrunj, Silba, Slivnica, Soline, Sukošan, Sutomišćica, Sv. Filip i Jakov, Školjić, Tinj, Tkon, Turanj, Veli Rat, Vir, Visočane, Vlašići, Vrana, Vrgada, Vrsi, Zadar, Zaglav, Zapuntel, Zaton, Zemunik Donji, Zverinac, Ždrelac, Žman (84 naselja)
Objavljeno
po prvi puta 23.
rujna 2011. s ljubaznim dopuštenjem obitelji pok. Nede
Grbina.
Pogledajte legendu niže.
Na zadarskom otočju je samo od 15. do 19. st. evidentirano 2372 svećenika glagoljaša: Sutomišćica 152, Sali 150, Ugljan 147, Molat 131, Veli Iž 121, Žman 114, itd. (Miljenko Jerić, Dugi otok i njemu susjedni otoci u vremenu i prostoru), svećenici su odigrali važnu kulturnu ulogu na zadarskim otocima, djelovali socijalno, časno odigrali svoju ulogu na kulturnom, moralnom, socijalnom i političkom polju. (izvor ovih podataka je Vladislav Cvitanović)
Prema [Vladislavu Cvitanoviću, Glagoljica na Zadarskim otocima], od 15. st. do 1973 zadarsko otočje dalo je 2372 glagoljaša, od toga
- iz Oliba 181
- iz Sutomišćice 152
- iz Sali 150 (prema [Beverin,
Armaniani, Frka Petešić], ta brojka iznosi 194)
- iz Ugljana 147
- iz Silbe 137
- iz Molata 131
- iz Velog Iža 124
- iz Žmana 114
- iz Pašmana 106
- ... itd.
- iz Banja 18
1456. Dobrica Stohar iz Sali na Dugom Otoku prodaje komad zemlje da bi svom sinu fra Grgi mogla kupiti brevijar.
Don Vladislav Cvitanović (1894.-1973.) s mlađim kolegama glagoljašima
na Velom Ižu
29. srpnja 1962.
Fotografija ljubaznošću mons.dr. Pave
Kere.
Lijevo od njega je bogoslov Srećko Frka Petešić (1941.-2015.) a desno
sjemeništarac
Marcelo
Frka, obojica iz Sali.
Posljednji veloiški glagoljaši, 1941.: dr. Ante Strgačić, don Vladislav Cvitanović,
don Šanto Bilan, prof. don Alfonso Cvitanović.
Izvor zupe.zadarskanadbiskupija.hr. Prva dvojica službovali su i u Salima: don Vladislav Cvitanović od 1918. do 1920., a dr. Ante Strgačić čak 25 godina - od 1924. do1949. ([PDF]). Više o svećenicima u Salima vidi u djelu [Beverin, Armanini i Frka Petešić: Glagoljica u Salima, str. 165-168].
Nedo Grbin (1928.-1999.), počasni član Društva prijatelja
glagoljice u Zagrebu.
Nedo Grbin: Glagoljica u Salima [PDF], objavljeno u Župa Sali, o 400. obljetnici dogradnje župne crkve svete Marije 1581-1981, Sali 1981 (zahvaljujem g. Davoru Klarinu na posudbi knjige; D.Ž.)
Don Amos Rube Filipi: Saljske crkve i kratka povijest Sali [PDF], objavljeno u Župa Sali, o 400. obljetnici dogradnje župne crkve svete Marije 1581-1981, Sali 1981
U crkvi sv. Marije u Sali postojao brevijar iz 14. st., ali je nestao.
Kod obitelji pok. Šime Grandova u Salima je diobeno pismo iz 1735. i jedan kupoprodajni ugovor iz 1794., kod obitelji Petra Piasevolija je kupoprodajni ugovor iz 1805., kod obitelji Milivoja Ugrinića u Biogradu su tri pisma iz 1756. i 1764., a kod obitelji Nede Grbina u Zagrebu je dio jedne madrikule iz Sali iz 17. i 18. st.
U obitelji Petra Piasevolija u Salima čuva se 1 kupoprodajni ugovor iz 1803.
Popovi glagoljaši na visini svoga poziva (Amos-Rube Filipi)
prof. Ive Livljanić, Zadar, 2008.
Don Amos Rube Filipi (1905.-1985.), istaknuti hrvatski povjesnik i svećenik glagoljaš.
Fotografija ljubaznošću g. Davora Klarina.
U vrlo lijepom i iscrpnom članku "Popovi glagoljaši na visini svoga poziva" koji je objavljen u Vjesniku zadarske nadbiskupije 1964. don Amos-Rube Filipi, posve suprotno od onoga što za glagoljaše piše zadarski crkveni povjesničar don Carlo Federico Bianchi u svojoj knjizi Zara cristiana (1877.), tj. da su intelektualno bili ravni seljacima ("...non avevano cultura alcuna, ne intelettuale, ne sociale, ne religiosa..."), on pak tvrdi kako su svećenici glagoljaši bili na visini svoga poziva. Upravo na temelju izvješća vizitatora don R. Filipi kaže "...- da je glagoljsko svećenstvo Dalmacije bilo upravo na zamjernoj moralnoj visini, na kudikamo većoj nego su bila prečasna gospoda u gradovima. No, oni su isto tako bili "...i učitelji i savjetnici, pravi vođe svoga naroda...". Samo zbog siromaštva su ih smatrali neukima. I dalje kaže don A.R. Filipi: "...Pod njihovim crnim seljačkim odijelom croatico more confecto skrivalo se znanje, koje je bilo na suvremenoj visini, skrivalo se dobro srce, koje je ljubilo svoj narod i vodilo ga u njegovim teškim borbama, skrivala se čestita duša, čestitija od onih s finim i opeglanim odijelima... Bili su neprobojni bedem protiv raznih infiltracija. Budno su čuvali i časno sačuvali današnjim i budućim pokoljenjima ne samo vjeru, nego i staroslavensku službu Božju, a donekle i narodnost..."
Svečana procesija u Salima povodom mlade Mise don Amosa Rube Filipija u
rodnim
Salima na Dugom Otoku 13. veljače 1925. Fotografija
ljubaznošću g. Davora Klarina.
Svoje tvrdnje
potkrepljuje izvješćima vizitatora. I
tako navodi kako papa Grgur XIII., a u cilju provođenja brojnih odluka
Tridentinskoga sabora (1545-1563), godine 1579. šalje u
Dalmaciju apostolskoga vizitatora Augustina Valiera, veronskoga
biskupa, a nešto kasnije, 1603. Michele Priuli, biskup iz
Vicenze obavlja vizitaciju također u Dalmaciji. Ostavili su bojne
podatke i o svećenicima glagoljašima.
Tako, kako piše vlč A.R-Filipi: "Vizitator Valier nije 1579.
susreo u Zadru ništa obimnije školovanje za
svećenike
latinaše, nego što je našao na selu za
popove
glagoljaše.... Vizitator V. je ustanovio da su
glagoljaši
opskrbljeni bar najpotrebnijim knjigama..."
Vlč. Filipi dalje piše : "...Svi svećenici zadarske nadbiskupije, osim onih u Zadru, gdje je također vladala čista hrvatska atmosfera, bili su glagoljaši, i to samo glagoljaši. Imali su sve knjige pisane i tiskane hrvatski i glagoljicom..."
Sali, malo ribarsko mjesto na Dugom Otoku, rodno mjesti don Amosa Rube
Filipija i g. Nede Grbina.
Treći s lijeva je Paško Frka Petešić (1913.-2006.), otac Mauricija Frke
Petešića. Fotografije ljubaznošću g. Davora Klarina.
Filipi, Amos Rube, rođen u Salima na Dugom otoku 27. ožujka 1905. od oca Marka i Kate r. Grandov. Zaređen za svećenika 17. ožujka 1929. Znanstveni radnik, napisao mnogo, između ostalog i knjigu «Kornati». Župnik Sestrunja od 1930. do 1933. i od 1955. do 1984., i Ugljana i ponovno Sestrunja od 1955-1984. Umro u Zadru 19. ožujka 1985. Pokopan je na mjesnom groblju u Salima.Na grobu je urezan natpis, «Don Amos Rube 1905.-1985.» (Usp. Hrvatski biografski leksikon, IV, str. 221-222; Knjiga svećenika Zadarske nadbiskupije).
Don Amos Rube Filipi: Saljske crkve i kratka povijest Sali [PDF], objavljeno u Župa Sali, o 400. obljetnici dogradnje župne crkve svete Marije 1581-1981, Sali 1981
Amos Rube Filipi: Biogradsko-Vransko primorje u doba Mletačko-Turskih ratova [PDF], str. 503-596, u Povijest Vrane, JAZU (od 1991. HAZU), Zadar 1971
Filipi, Amos-Rube: Popis glagoljskih kodeksa u zadarskoj nadbiskupiji / Amos-Rube Filipi. // Starine. Knj. 43(1951)
Amos Rube Filipi: Popovi glagoljaši na visini svog poziva, Vjesnik zadarske nadbiskupije, Zadar 1964., br. 7, str. 140-148.
Amos Rube Filipi: Don Vlade Cvitanović - glagoljaš i naučni radnik, Vjesnik zadarske nadbiskupije, Zadar 1968., br. 12, str. 113-117.
Amos Rube Filipi je, među inim, pripremao građu i namjeravao objaviti "Glagolitica u župama zadarskog arhipelaga g. 1579. i 1603."
Naljepše zahvaljujem poštovanom prof. Ive Livljaniću na poslanom prilogu. D.Ž.
Grob don Amosa-Rube Filipija u rodnim Salima.
Don Leonard Riko Finka (1901.-1988.), rođen je u Salima.
Don Leonard-Riko Finka, inače poznati glagoljaš iz Sali, koji je u svim mjestima službovanja prepisao sve glagoljske kodekse i isprave, tijekom svoga života latinicom prepisao preko 60 tisuća stranica pisanih glagoljicom. Izvor: Cijelo selo na predstavljanju matica.
Izvor: [Beverin, Armanini i Frka
Petešić: Glagoljica u Salima]
|
Starohrvatsko glagoljaško crkveno pjevanje Zadarske nadbiskupije
Hrvatske pučke crkvene pjesme, Tko pjeva dvostruko moli!, CD 5. Komplet od 6 CD-ova pod tim zajedničkim naslovom uručen je Papi Ivanu Pavlu II. godine 2003. prigodom trećeg pastoralnog posjeta Hrvatskoj. To je bilo ujedno i stoto apostolsko putovanje Pape izvan Italije u 25 godina pontifikata.
|
Dr. fra Izak Špralja i prof. Livio Marijan u Turnju 17.
rujna 2011.,
tijekom Drugog sabora malih glagoljaša "Ajmo dico glagolati"
Mladi glagoljaši iz Radovina sa svojim župnikom don Srećkom Frka-Petešićem 10. listopada 2012.
u dvorani Vijenac na Kaptolu u Zagrebu
Svetko Ušalj u Gabonjinu na otoku Krku, počasni je član Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba i dobitnik nagrade za životno djelo općine Dobrinj. Transliterirao je (tj. preslovio) saljske matične knjige vjenčanih (1696.-1820.), kao i još neke druge zapise, s glagoljice na latinicu, a bit će objavljeni u izdanju Monumenta glagolitica Archidioecesis jadertinae u nakladi Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru, pod vodstvom dr. Pave Kere. Djed g. Svetka Ušalja je rodom iz Sali.
Crtež lađe u saljskoj župnoj crkvi sv. Marije
Najstariji spomen ribarenja u Hrvata potječe iz 10. st., točnije, iz razdoblja između 995. i 1000. O tome govori dokument koji se nalazi se u Državnom arhivu u Zadru, u spisima nekadašnjeg benediktinskog Samostana sv. Krševana u Zadru (Kaps. XIV, br. 256).
Ove uvale navode se u ispravi pisanoj krajem X. stoljeća, kojom zadrani pokloniše
samostanu sv. Krševana svoja lovišta riba na Molatu u Telašćici.
Najstariji to je spomen o ribanju u Hrvata.
U povodu tisućite obljetnice
ribari zadarskog kraja.
P.
Ribarska glagoljaška crkvica na Piškeri podignuta godine 1560. na otoku Jadro u Kornatima. Izvor www.tzo-murter.hr
Petar Lorini, znameniti je saljski prosvjetitelj i ribarski stručnjak.
Natpis se nalazi na zgradi osnovne škole u Salima koja nosi njegovo ime.
Godine 1873. Lorini kao ravnatelj te škole uveo u nastavu hrvatski jezik.
Popis sedamdeset dvije župe koje posjeduju glagoljicom pisane matice i koje je mikrofilmirala genealoška udruga Family History Library (List of the seventy-two parishes having some records in Glagolitic and microfilmed by Family History Library):
|
Arbanasi |
Katuni Klis Konjsko Kornić Kozino Labinci Linardici Lukoran Makar Makarska Mali Lošinj Metković Mravince Novalja Novigrad Olib Omišalj Orah Pašman |
Petrčane Podaca Podjezerja Posedarje Preko Primošten Prkos Punat Sali Sestrunj Silba Sitno Slatina Sokričić Starigrad (Zadar) Stobreč Sukošan Sutomišćica |
Svinišće Tkon Tugare Turanj Ugljan Vid Miholjice Vlašići Vranjic Vrgada Vrlika Vrpolje (Šibenik) Zankovic Zapuntel Živogošće Žman Unknown parish in northern Dalmatia Records kept 1732-1738 by Mijo Vujičić |
Tablica je objavljena u članku The Glagolitic Alphabet and its Use in Croatian Church Records [PDF], autora Gordona L. McDaniela.
Popis dodatnih župskih glagoljičkih matica koje opisao Vjekoslav Štefarnić (List of additional parish records in Glagolitic described by Stefanic at the Yugoslav Academy of Science):
| Baška:
births 1616-1816; marriages 1616-1816; deaths 1642-1737, 1742-1816; confirmations 1622-1635, 1753-1818; status animarum 1750-1786 Beli: marriages 1749-1812; births 1750-1912 Boljun: births 1598-1634; marriages 1576-1667; confirmations 1588-1658 Bribinj: parts of births, 1602-1613; marriages 1601-1613 Bribir: births 1604-1668, 1676; marriages 1603-1660; deaths 1650-1667, 1675 Čunski: marriages 1749-1824, births 1748-1825 |
Dinjiska:
confirmations 1598-1782; marriages 1731-1734 Dolina: births 1605-1617 Draguć: births 1579-1685, marriages 1584-1722; confirmations 1659 Lindar: births 1591-1667 Montrilj: births 1728-1775; memorials and deaths 18th and beg. 19th century Ponikve: marriages 1765-1815; deaths 1765-1815 Vodnjan: births 1566, 1567, 1569, 1578 Volosko: births 1667-1674 |
Doista nas mora zadiviti način na koji čitatelje ovog međunarodnog časopisa autor Gordon McDaniel vrlo sistematično i pregledno uvodi u problematiku kurzivne hrvatske glagoljice, na pažljivo odabranim primjerima iz naših crkvenih matičnih knjiga pisanih glagoljicom. Nije nam poznat sličan primjer u Hrvatskoj, osim u neobjavljenoj knjizi Nede Grbina iz 1990tih kojoj se izgubio trag. Također, za nas predstavlja veliko iznenađenje gornji popis od preko sedamdeset hrvatskih župa koje posjeduju glagoljičke matice, kao i činjenica da ih je ta udruga sve snimila na mikrofilmove.
Nikola Piasevoli: Photo rapsody of olives and stones near the town of Sali on the island of Dugi otok Croatia
Spomenik ljudskom radu... Fotografije s dopuštenjem Nikole Piasevolija
G. Grandov ime velike zasluge kao inicijator gradnju lukobrana u Salima.
Grb Sali, koji je osmislio Goroslav Oštrić, istaknuti hrvatski muzeolog.
Medalja akademskog kipara Ante Orlića izrađena godine 1981., povodom 400. obljetnice
glagoljičkog nadpisa u župnoj crkvi u Salima. Izvor Župa Sali, zbornik radova, objavljen 1981. istim povodom.
Prikaz o monografiji Glagoljica u Salima autora A. Beverina, J. Amaninija i M. Frke Petešića
Matica hrvatska u Zadru je godine 2015. objavila vrlo značajno i uzorno opremljeno djelo Glagoljica u Salima i saljsko pučanstvo kroz stoljeća autora Ante Beverina, Jerlima Armarinija i Mauricija Frke Petešića. Bogato ilustrirana s oko devedeset fotografija (dijelom i u boji), popraćena s 34 tablice, knjiga nam daje golemo mnoštvo podataka i otvara putove za daljnje razčlanbe i istraživanja. Tvrdo uvezana i otisnuta na 232 str., ova se monografija uglavnom bavi pravnim dokumentima iz saljskog područja na Dugom otoku, koji su većinom pisani glagoljicom, a pružaju nam obilje podataka na temelju kojih se može odčitati život saljskoga pučanstva tijekom minulih stoljeća.
Knjiga je objavljena povodom četristote obljetnice početka pisanja matičnih glagoljičkih knjiga u Župi Sali, počevši od godine 1613. Na temelju dostupnih dokumenata obrađen je broja žitelja Sali u razdoblju od 1527. do 1840., te su podrobno prikazane razne matične crkvene knjige. Na str. 21 naveden je popis četrnaest sačuvanih matičnih knjiga iz razdoblja 1613. do 1830. g. (tj. nastalih tijekom malo više od dvjesto godina), pisanih na ukupno više od dvije tisuće i sto stranica! Temeljita razčlanba ovih izvora, provedena na stranicama monografije Beverina, Amaninija i Frke Petešića, pruža nam obilje zanimljivih podataka o saljskim obiteljima i o njihovu životu.
Na temelju proučenih dokumenata kroz četiri stoljeća, u Salima te u tri saljska zaseoka znade se za ukupno 175 prezimena. Popis svih tih prezimena raspoređen je po stoljećima, te je od iznimne važnosti ne samo za poznavanje lokalnih demografskih kretanja, nego i za čitav zadarski arhipelag. Matične knjige krštenih, krizmanih, vjenačanih i umrlih donose golemu građu za podrobno istraživanje o broju djece u saljskim obiteljima, o ženskim i muškim imenima, te o raznim zanatima i zanatlijama.
U monografiji su podrobno obrađene i druge crkvene glagoljičke knjige i zapisi, kao i nadpisi uklesani na kamenu. Među spomenutim knjigama i zapisima su Libar braće Svete Marije u Salima (bratovštinska knjiga), Libar lašov (Knjiga ostavština), Madrikula Skule Gospe od Ruzarija, Madrikula Skule sv. Karla (laičko-svećenička), Govorenje od posluha (propovjedi Marka Kuzmića Zadranina), Libar Skule Miloserja (milosrđa) s Dugog otoka, Namirnice za izgovorene mise, Knjiga računa crkve sv. Marije od 1683. do 1784. i od 1784. do 1912., zatim Oporuke u uredu zadarskih knezova, Knjige troškova i dohodaka obitelji Vodopija, Molitveni zbornik iz godine 1614., Molitveni zbornik (šekvencije) iz 18. st., Mrtvačke šekvencije, Priručnik moralne teologije iz druge polovice 18. st., Zakletve protiv štetočina i zla oblaka iz 1703. g., Obiteljski arhiv Petricioli u Zadru, Šest glagoljičkih tekstova o kupoprodaji maslina iz 18. st., te Glagoljički kvateran don Bože Končića 1784.-1795.
Od ukupno 11sačuvanih glagoljičkih nadpisa, najpoznatiji je pozlaćeni nadpis na limenoj pločici procesijalnog križa iz 15. st., koji je uvršten i na naslovnu stranicu knjige. Čuva se u župnoj crkvi sv. Marije u Salima.
Velika je pozornost u monografiji dana saljskim ribarima, s osvrtom na njihova lovišta u Telašćici i Kornatima. Saljski su ribari lovili sitnu ribu, ali i veću plavu ribu, čiji višak su solili i prodavali. Saljani su se, osim ribarstvom, bavili poljoprivredom, osobito maslinarstvom i vinogradarstvom, kao i stočarstvom. O tome u knjizi svjedoči više od dvije stotine glagoljičkih citata, kao i velik broj faksimila kupoprodajnih ugovora, pisanih većinom glagoljicom.
Vrlo je zanimljivo kratko dvanaesto poglavlje, pod naslovom Meštri, zanati i obrt u Salima kroz vjekove. Znakovita je tablica na str. 127, u kojoj je prema dostupnim izvorima dan popis meštara i njihovih zanimanja od 1601. do 2000., tj. tijekom četiri stotine godina. Tu nalazimo bačvare, kalafate (brodograditelje), klesare, kovače, krojače, obućare, pekare, stolare, zidare, itd. Razumije se, izvori za sve te podatke nisu samo glagoljaški.
S obzirom na uglavnom pravnu i gospodarsku problematiku kojom se bavi ova knjiga, treba barem uzput spomenuti Actu croaticu, golemu zbirku od oko osam stotina hrvatskih pravnih dokumenata pisanih uglavnom glagoljicom, u razdoblju od godine 1100. do konca 16. st. Naime, knjiga Glagoljica u Salima može se smatrati kao dio nastavka Acte croatice (tj. hrvatske pisane pravne tradicije) za novije razdoblje, od početka 17. st. do danas, koje obuhvaća samo saljsko područje.
Iz Libra lašov (Knjiga ostavština) sačuvana je opsežna oporuka saljskoga svećenika don Filipa Kržole pisana glagoljicom godine 1693. U njoj se među inim spominje i njegov “brevijal hrvatski”, kao i “brevijal latinski” (str. 84).
Praćenje knjige Glagoljica u Salima čitatelju uvelike olakšava Rječnik manje poznatih riječi na ukupno 6 str. Posebno izdvajamo pojam “pošta”, koje ima značenje ribolovnog lovišta, a dodjeljivalo se ždrijebom. Pojmovi kalafat (brodograditelj) i marangun (stolar) su rašireni i u drugim krajevima duž hrvatske obale, a do naših dana su ostala sačuvana odovarajuća prezimena Kalafatić i Marangunić. Iznenađujuć je naziv “suča” za sunce, a “suča shoda” ima značenje sunce zalazi. U knjigu je uvršten i odjeljak s popisom nekoliko desetaka različitih starih mjera i njima pripadajućim vrijednostima.
Luka Piškera na kornatskom otoku Jadri (Jadra) nasuprot otočića Panitula predstavljao je nekadašnje saljsko naselje i saljsko ribolovno područje u Kornatima. Na području Kornata su saljski ribari imali isključivo parvo ribarenja (“ribanja”) male plave ribe, za što su zadarskoj komuni trebali davati soljenu ribu. Oko tog prava su saljani dugo vodili sporove s ribarima susjednih otoka Iža, Zlarina, Prvića, Murtera i još nekim. U Piškeri se u crkvici Male Gospe svake godine na zadnju nedjelju u srpnju održava svečana misa uz veliku ribarsku feštu saljana. Radi se o glagoljaškoj crkvici podignutoj godine 1560. Saljski popovi glagoljaši su nerijetko i sami bili članovi ribarskih posada. Spomenimo također crkvicu sv. Marije na Tarcu (Tarac je polje na otoku Kornatu koje se nalazi iza spomenute crkvice). Ova crkvica ribara i stočara prvi put se spominje godine 1603., a 1920tih godina prešla je pod jurisdikciju Župe Murter.
Bratovštine (ili “skule”) u Salima, opisane u šestom poglavlju, imale su važnu društvenu, socijalnu i crkvenu funkciju. Autori knjige su bratovštine podijelili u tri vrste: seosko-crkvene bratovštine, svećeničke bratovštine i crkveno-vjerničke bratovštine. Od čak petnaest različitih bratovština, danas je preostalo šest: Bratovština Duha Svetoga, Bratovština Gospe od Karmela, Bratovština Gospe Lurdske, Bratovština Gospe od Ruzarija, Bratovština Srca Isusova i Bratovština svetoga Karla, a svaka od njih ima i svoju zastavu. Samo uz župsku crkvu svete Marije u Salima bilo je vezano devet bratovština. Te su bratovštine osim crkvenih poslova obavljale i dio svjetovnih poslova. Na skupštinama su se rješavali životni problem sela, vodila se briga o pogrebu preminulih članova, birao se glavar sela i seoski sudci, procjenitelji, pomirbena vijeća itd.
Nekoliko riječi o autorima, Anti Beverinu, Jerolimu Armaniniju i Mauriciju Frki Petešiću, zaljubljenicima u saljsku kulturnu baštinu. Ante Beverin bio je ribar, zatim administrativni djelatnik u ribarskom poduzeću Mardešić u Salima, a kasnije i u Poljoprivrednom kombinatu u Zadru. Jerolim Armanini bavio se ribarstvom, a kasnije je radio na administrativnim poslovima u poduzeću Mardešić u Salima te na Zadarskom aerodromu. Treći autor, Mauricij Frka Petešić, po zanimanju je mehaničar. Od 1967. je živio u Parizu, gdje je jedan od osnivača Društva članova Matice hrvatske, član Hrvatskog svjetskog kongresa Francuske, a od 1991. do 1996. bio je opunomoćenik Vladinog ureda za prognanike i izbjeglice u Francuskoj, a 1998. Odlikovan je Redom hrvatskog pletera. Osim rada na sadržaju knjige, on je obavio i opsežan posao tehničke pripreme knjige. Ovdje bih još dodao da je njegov sin Zvonimir hrvatski veleposlanik, dok je drugi sin Bruno fizičar zaposlen na Sveučilištu u Cambridgeu u Engleskoj.
Autori monografije Glagoljica u Salima su u velikoj mjeri koristili transliteracije (preslovljenja) s glagoljicom pisanih pravnih dokumenata, koje su tijekom ranijih razdoblja napravili Šime Grandov, don Leonard Riko Finka, Nedo Grbin (posthumno proglašen počasnim članom Društva prijatelja glagoljice, tj. DPG-a u Zagrebu). Autori su rabili opsežu literature iz raznih izvora, od knjiga, članaka i rukopisa do zbornika i arhivske građe, ponajviše u Arhivu Zadarske Nadbiskupije, Državnom arhivu Zadar i Arhivu Župnog ureda Sali. Korišteni su i izvori mnogih drugih autora koji su pisali o Salima, kao što su don Amos Rube Filipi, akademik Boždar Finka, don Srećko Frka Petešić (brat trećeg autora knjige), don Pavao Kero (počasni član DPG-a u Zagrebu), te fra Izak Špralja (također počasni član DPG-a u Zagreb).
Na kraju knjige nalazi se sažetak na hrvatskom jeziku, s izvrsnim prijevodima na francuski i engleski. Autorima monografije Glagoljica u Salima, Anti Beverinu, Jerolimu Armaniniju i Mauriciju Frki Petešiću, kao i njihovim prethodnicima koji su tijekom mnogih godina istraživali saljsku glagoljašku baštinu, treba čestitati na objavljivanju ovog djela.
Darko Žubrinić
Izvori
- Ante Beverin, Jerolim Armanini, Mauricij Frka Petešić: Glagoljica u Salima i saljsko pučanstvo kroz stoljeća, Sali, 2013., Matica hrvatska Zadar, Zadar 2015., ISBN 978-953-247-072-7
- Ivana Petešić: Jezična obrada šest novotkrivenih glagoljskih tekstova iz Sali na Dugom otoku, Čakavska rič, (2011), br. 1-2, 67-85.
- Ankica Piasevoli: Rječnik govora mjesta Sali na Dugom otoku oliti libar saljskih besid, Matica hrvatska, Zadar 1993. (prikaz Joška Božanića)
- Ivana Petešić: Jezična obrada šest novootkrivenih
glagoljskih tekstova iz Sali na Dugom otoku [PDF], Čakavska
rič, br. 1-2 (2011) Split, 67-85
- Svetko Ušalj - Matične glagoljske knjige iz Sali i Zaglava (u pripremi)
- Župa Sali u Zadarskoj nadbiskupiji
- Nikica Uglešić: Sažeeta čakavska harvatska sloovnica, po vel'aartskomu govoru složena, Element, Zagreb 2016.
- Nikica Uglešić: Čakavski hrvatski sloovnik (uskoro će biti
objavljena), Element, Zagreb 2016.
- Ribarsko naselje Piškera na kornatskom otoku Jadri, Pomorski zbornik br. 6, Zadar 1968., 971-1004.
- Kornati, Turistički savez općine Biograd n/m i Turistički savez općine Zadar 1972., Zadar.
- Iz prošlosti kornatskog ribarstva, Radovi Centra JAZU u Zadru 1976., sv. 22-23, Zadar, 181-259.
- Saljske crkve i kratka povijest Sali [PDF], objavljeno u Župa Sali, o 400. obljetnici dogradnje župne crkve svete Marije 1581-1981, Sali 1981
- Biogradsko-Vransko primorje u doba Mletačko-Turskih ratova [PDF], str. 503-596, u Povijest Vrane, JAZU (od 1991. HAZU), Zadar 1971
- Popis glagoljskih kodeksa u zadarskoj nadbiskupiji / Amos-Rube Filipi. // Starine. Knj. 43(1951)
- Popovi glagoljaši na visini svog poziva, Vjesnik zadarske nadbiskupije, Zadar 1964., br. 7, str. 140-148.
- Don Vlade Cvitanović - glagoljaš i naučni radnik, Vjesnik zadarske nadbiskupije, Zadar 1968., br. 12, str. 113-117.
Grbin, Nedo:
- Glagoljica na biogradskom području, Biogradski zbornik 1, Zadar 1990.
- Glagoljica u Salima [PDF], Župa Sali o 400. obljetnici dogradnje župne crkve svete Marije 1581-1581, Sali-Zagreb, 1981 (zahvaljujem g. Davoru Klarinu na posudbi knjige; D.Ž.)
- Glagoljski spomenici u Zadarskom području, in Iskoni bje slovo, (editor Antun Badurina), important collection of works from the conference about the Glagolitic script and glagolites in the region of Zadar, Zagreb 2001, Provincijalat franjevaca trećoredaca, KS, ISBN 953-97691-3-2
- Glagoljica
na Dugom otoku i otocima Ravi i Zvernica,
Referat na znanstvenom skupu "Dugi otok, prošlost i kulturna
baština", Zadar, 24-25.11.1988., Zadarska smotra, 42 (1993[i.e. 1999]),
1/2 ; str. 249-271
- Glagoljica u Dalmaciji, plakat "Glagoljica u Dalmaciji", samostan trećeradaca sv. Pavla na otoku Galevcu kraj Preka, MGC, Zagreb 1994.
- Ribe, more i ribarstvo u saljskim glagoljskim rukopisima, u Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanoga u Zagrebu, Zadru-Salima i Splitu od 10. do 18. listopada 1995, HAZU, gl. ur. Božidar Finka, Zagreb 1997, str. 89-119
- Glagoljaška početnica, rukopis od preko 100 str., izgubljen ili ukraden nakon smrti Nede Grbina
- Izložba o glagoljici u Salima na Dugom otoku, Slovo, br. 31, 1991, str. 175-176.
- Nikola Piasevoli photo rapsody of olives and stones near the town of Sali on the island of Dugi otok Croatia
- Dugi otok - Sali
- Sali - Dugi otok, Naše malo misto
- Piškera, Kornati
- Dugi otok
- Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali, ravnatelj
Ante Mihić
- Saljske užance - Trke tovarov
- Saljske užance - Otvorenje
i buđenje
Hrvatska glagoljaška bašćina u Zadru i zadarskome području
Croatia, its History, Culture and Science