FRANJO MARIĆ (1955. - 2020.)


U Zagrebu 15. travnja 2020. g., u 65. godini života, iznenada je preminuo profesor Franjo Marić koji je mnogima poznat, između ostalog, kao urednik brojnih knjiga o Crkvi i Hrvatima u Bosni i Hercegovini te dugogodišnji suradnik Vrhbosanske nadbiskupije, Matice Hrvatske, Hrvatskog kulturnog društva Napredak i drugih institucija.



Rođen je 13. svibnja 1955. u Zenici, u mnogobrojnoj obitelji Ante i Jelice r. Ćoruša, s prebivalištem u Brezovu Polju pokraj Žepča (središnja Bosna). Gimnaziju je završio u Zavidovićima (BiH), a diplomirao je 1982. godine fiziku na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Zagrebu. Još kao apsolvent, a potom kao profesor radi od 1981. do 1986. godine u Tehničkoj školi u Zavidovićima. U jesen 1986. godine prelazi u Radnu organizaciju Automatsku obradu podataka (AOP) pri Složenoj organizaciji udruženog rada (SOUR) Izgradnja Zenica na poslove Sistem analitičara pa Organizatora izrade novih projekata. U međuvremenu stručno se usavršava informatici prema programima Iskre Delte u Novoj Gorici i Ljubljani. Godine 1988. imenovan je na 4 godine za rukovoditelja poslova AOP-a RZ Zajedničkih poslova SOUR Izgradnja Zenica. Tijekom 1988. i 1989. godine honorarno predaje fiziku u Kazneno popravnom zatvoru u Zenici. Početkom 1990. godine dolazi u Zagreb u Centru za odgoj i obrazovanje djece i mladeži u Dubrava.

Za vrijeme rata od 1991. do 1995. godine, osim ratne radne obveze u Centru Dubrava, bio je predsjednik Hrvatskog kluba srednja Bosna u Zagrebu koji je humanitarno djelovao i više stotina kamiona pomoći uputio na područje srednja Bosne poglavito na žepačko područje. Osim humanitarnog djelovanja Klub je skrbio i oko ranjenika i bolesnika iz srednje Bosne koji su se liječili na području Hrvatske, a posebno u zagrebačkim bolnicama.

Gotovo trideset godina bavio se prikupljanjem (prikupio više od 7000 svezaka uglavnom starih knjiga) i publiciranjem statističko-povijesnih starih i novih dokumenata te ilustracija o Hrvatima katolicima u Bosni i Hercegovini. Neka od njegovih kapitalnih djela mogu se pronaći i u svjetskim knjižnicama The British Library London, The Library of Congress Washington, Université Paris-Sorbonne, itd. Njegova kapitalna djela(knjige) recenzirali emeritus prof. dr. sc. Mladen Friganović, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Stjepan Šterc, prof. dr. sc. Slavko Slišković, dr. sc. Zdravko Dizdar itd.

U Zagrebu 30. listopada 1998. Hrvatsko kulturno društvo Napredak Donacija Krunoslav i Zvonimir Draganović dodjeljuje nagradu Franji Mariću za znanstvenoistraživački rad „Hrvati-katolici u BiH između 1463. i 1995. godine prema crkvenim dokumentima“.

Knjiga Pregled Napretkovih hrvatskih narodnih kalendara 1907. – 2002. jedna je od nagrađenih knjiga kao najbolji izdavački projekt u 2002. godini u kategoriji historiografije prema ocjenjivačkom sudu Poslovnog udruženja izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine.

U Sarajevu 6. siječnja 2016. u povodu 25. obljetnice biskupske službe Vinko kardinal Puljić nadbiskup metropolit vrhbosanski dodjeljuje Priznanje prof. Franji Mariću za nesebičnu suradnju tijekom moje pastirske službe.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović donijela je 8. studenog 2017. Odluku o dodjeli odlikovanja Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića Franji (Ante) Mariću za osobite zasluge za kulturu u području književnosti i očuvanju identiteta Hrvata na bosanskohercegovačkim prostorima te njihovu dugogodišnju promociju u Republici Hrvatskoj i u svijetu.

Objavljena djela:

  1. Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879. i 1995. godine (Zagreb, 1996.)
  2. Žepče i njegova okolica. Putna crta od Staparića – Nikole Tordinca iz 1882. godine (u suradnji s Ljiljanom Grbelja, Zagreb-Žepče, 1998.)
  3. Hrvati-katolici u BiH između 1463. i 1995. godine prema crkvenim dokumentima (Zagreb-Sarajevo, 1998.)
  4. Kronologija važnijih događaja žepačkog kraja i bliže okolice 1458. - 1998. (Zagreb-Žepče, 1999.)
  5. Ljetopis katoličke župe Žepče 1879. - 1999. (Zagreb-Žepče, 2000.)
  6. Iz prošlosti katoličke župe Bežlja kraj Teslića (mala monografija, Zagreb-Teslić, 2001.)
  7. Crtice iz povijesti samostana Doloroza i župe Čardak kraj Modriče (mala monografija,Zagreb-Čardak, 2001.)
  8. Pregled Napretkovih hrvatskih narodnih kalendara 1907. – 2002. (Zagreb, 2002.)
  9. Iz ljetopisa župe Zavidovići 1902.-2002. (Zagreb-Zavidovići, 2002.)
  10. Gabrijel Jurkić u hrvatskim narodnim kalendarima 1926. – 1945. (Zagreb, 2003.)
  11. Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća (Zagreb-Sarajevo, 2004.)
  12. Banjolučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006. (u suradnji s mons. dr. AntomOrlovcem, Zagreb-Banjaluka, 2006.)
  13. Kronološka povijest izgradnje žepačkih katoličkih župnih crkava (Zagreb-Žepče, 2007.)
  14. Kronologija žepačkoga kraja 1458. - 2008. Povodom 550. obljetnice prvoga pisanogspomena Žepča, drugo prerađeno i dopunjeno izdanje, (Zagreb-Žepče2008.)
  15. Duhovna zvanja s područja Žepačkoga dekanata (Zagreb-Žepče, 2009.)
  16. Bibliografija nadbiskupa dr. Ivana Ev. Šarića (u suradnji s dr. don Tomom Vukšićem, Sarajevo, 2010.)
  17. Škola sestara milosrdnica u Žepču između 1883. i 1949. godine (Zagreb-Žepče, 2013.)
  18. Duhovna zvanja Žepačkoga dekanata, II. dopunjeno i ispravljeno izdanje (Zagreb-Žepče,2014.)
  19. Djelovanje Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu između 1992. i 2017. godine (građa za Monografiju) (HKD Napredak-Zagreb, 2017.)

Osim objavljenih dijela bio je glavni urednik i suradnik knjiga:

  1. Župa Prozor pod zaštitom Srca Isusova 1906. – 2006. Prigodom 100. obljetnice utemeljenja župe (Prozor, 2006.),
  2. Franjevci u Bosni (fra Anđelko Barun, Livno-Zagreb, 2006.),
  3. Gdje su oni stali, mi nastavljamo. Pokojni svećenici Vrhbosanske nadbiskupije od 1882. do 30. 4. 2007. (Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski, Sarajevo, 2007.),
  4. Slavlje sv. Krizme u Vrhbosanskoj nadbiskupiji od 1935. do 1939. godine prema putopisnim bilješkama nadbiskupa dr. Ivana Šarića (Medijski centar Vrhbosanskenadbiskupije, Sarajevo, 2010.),
  5. Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog simpozija Žepče 1458. – 2008. održanog u Žepču od 10. do 11. listopada 2008. (Hrvatski institut za povijest Zagreb i Općina Žepče, 2010.),
  6. Župa Gromiljak nekada i sada (Ekološki glasnik d.o.o., Donja Lomnica kraj Zagreba i Rimokatolički župni ured Gromiljak, 2011.),
  7. Stanje katoličkih župa na području BiH između 1991. i 2011. godine (Biskupskakonferencija BiH, Sarajevo, 2011.),
  8. Amédée Chaumette-des Fossés: Putovanje po Bosni 1807. i 1808. godine, Pariz, 1816., s francuskog prevela Jennifer Lazarić Jungić, Nakladnik Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Zagreb, 2012. (naslov izvornika Voyage en Bosnie dans les années 1807 et 1808. par M. Amédée Chaumette –des–Fossés, Paris 1816.),
  9. Gdje su oni stali, mi nastavljamo. Pokojni svećenici Vrhbosanske nadbiskupije od 1882. do 31. 12. 2012., II dopunjeno izdanje (Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski, Sarajevo, 2013.),
  10. Vinko kardinal Puljić, Moje druge konklave u ožujku 2013. (Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski, Sarajevo, 2013.),
  11. Branko Hanžek, Spomen knjiga dr. Gustavu Šindleru prigodom 100. obljetnice rođenja (Ekološki glasnik Donja Lomnica kraj Zagreb, 2013.)
  12. Šematizam Vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu (Nadbiskupski ordinarijatvrhbosanski, Sarajevo, 2015.)
  13. Kutak nobelovca Ive Andrića (popis prvih izdanja, rijetkih izdanja i izdanja na stranim jezicima Ive Andrića to djela o Andriću u vlasništvu Napretkova kulturnog centra, stanje 31. listopada 2016.), predgovor književnice prof. dr. Julijane Matanović, voditeljiceKutka nobelovca Ive Andrića, urednik Franjo Marić, priprema za tisak Terezija Marić, za nakladnika Slavica Mijić Lukač, Nakladnik Napretkov kulturni centar Bogovićeva 1, Zagreb, 2016.

Također je, zajedno s Bojanom Ivešićem, priredio knjigu pod naslovom: „Kronika kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa Vrhbosanske biskupije“ koju je izdao Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije 2018. u Sarajevu.

Bio je suradnik na prvom i drugom svesku (A-Đ) (E-J) Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine, Mostar, 2009., 2015. i Male enciklopedije Bosne Srebrene (u pripremi). (kta)

Izvor www.ktabkbih.net


Razgovor s prof. Franjom Marićem, nedjelja.ba


Franjo Marić: Republika Hrvatska i Hrvati u BiH, Napredak, Zagreb 2012.



Julijana Matanović: Franjo Marić, in memoriam, Napredak Zagreb

Preminuo Franjo Marić, izvor nedjelja.ba

Franjo Marić, Wikipedia

Ukopan Franjo Marić, nedjelja.ba



Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića Franju Marića

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović donijela je 8. studenoga 2017. Odluku o dodjeli odlikovanja Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge za kulturu u području književnosti i očuvanju indentiteta Hrvata na bosanskohercegovačkim prostorima te njihovu dugogodišnju promociju u Republici Hrvatskoj i u svijetu, odlikuje se Franjo (Ante) Marić (Odluka objavljena u Narodnim novinama 1/2018 od 3. siječnja 2018.)

IZ ŽIVOTOPISA FRANJE MARIĆA

Rođen je 13. svibnja 1955. u Zenici, u mnogobrojnoj obitelji Ante i Jelice r. Ćoruša, s prebivalištem u Brezovu Polju pokraj Žepča (središnja Bosna). Gimnaziju je završio u Zavidovićima (BiH), a diplomirao je 1982. godine fiziku na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Zagrebu. Još kao apsolvent, a potom kao profesor, radi od 1981. do 1986. godine u Tehničkoj školi u Zavidovićima. U jesen 1986. godine prelazi u Radnu organizaciju Automatsku obradu podataka (AOP) pri Složenoj organizaciji udruženog rada (SOUR) Izgradnja Zenica na poslove Sistem analitičara pa Organizatora izrade novih projekata. U međuvremenu stručno se usavršava informatici prema programima Iskre Delte u Novoj Gorici i Ljubljani. Godine 1988. imenovan je na 4 godine za voditelja poslova AOP-a RZ Zajedničkih poslova SOUR Izgradnja Zenica. Tijekom 1988. i 1989. godine honorarno predaje fiziku u Kazneno popravnom zatvoru u Zenici. Početkom 1990. godine dolazi u Zagreb u Centru za odgoj i obrazovanje djece i mladeži u Dubrava gdje i danas radi.


Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, i Franjo Marić

Za vrijeme rata od 1991. do 1995. godine, osim ratne radne obveze u Centru Dubrava, bio je predsjednik Hrvatskog kluba srednja Bosna u Zagrebu koji je humatarno djelovao i više stotina kamiona pomoći uputio na područje srednja Bosne poglavito na žepačko područje. Osim humaniranog djelovanja Klub je skrbio i oko ranjenika i bolesnika iz srednje Bosne koji su se liječili na području Hrvatske, a posebno u zagrebačkim bolnicama.

Više od 25 godine bavi se (s posebnom strašću) prikupljanjem (posjeduje preko 7000 svezaka uglavnom starih knjiga) i publiciranjem statističko-povijesnih starih i novih dokumenata te ilustracija o Hrvatima katolicima u Bosni i Hercegovini. Neka od njegovih kapitalnih djela mogu se pronaći i u svjetskim knjižnicama The British Library London, The Library of Congress Washington, Université Paris-Sorbonne, itd. Njegova kapitalna djela (knjige) recenzirali emeritus prof. dr. sc. Mladen Friganović, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Stjepan Šterc, prof. dr. sc. Slavko Slišković, dr. sc. Zdravko Dizdar itd. Član je Matice hrvatske u Zagrebu i Upravnog odbora HKD Napredak-Zagreb u mandatnom razdoblju 2014-2018.


U Zagrebu 30. listopada 1998. Hrvatsko kulturno društvo Napredak Donacija Krunoslav i Zvonimir Draganović dodjeljuje nagradu Franji Mariću za znanstvenoistraživački rad "Hrvati-katolici u BiH između 1463. i 1995. godine prema crkvenim dokumentima".

Knjiga Pregled Napretkovih hrvatskih narodnih kalendara 1907. – 2002. jedna je od nagrađenih knjiga kao najbolji izdavački projekt u 2002. godini u kategoriji historiografije prema ocjenjivačkom sudu Poslovnog udruženja izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine. U Sarajevu 6. siječnja 2016. u povodu 25. obljetnice biskupske službe Vinko kardinal Puljić nadbiskup metropolit vrhbosanski dodjeljuje Priznanje prof. Franji Mariću za nesebičnu suradnju tijekom njegove pastirske službe.

Objavljena djela
  1. Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879. i 1995. godine (Zagreb, 1996.)
  2. Žepče i njegova okolica. Putna crta od Staparića – Nikole Tordinca iz 1882. godine (u suradnji s Ljiljanom Grbelja, Zagreb-Žepče, 1998.)
  3. Hrvati-katolici u BiH između 1463. i 1995. godine prema crkvenim dokumentima (Zagreb - Sarajevo, 1998.)
  4. Kronologija važnijih događaja žepačkog kraja i bliže okolice 1458. - 1998. (Zagreb-Žepče, 1999.)
  5. Ljetopis katoličke župe Žepče 1879. - 1999. (Zagreb-Žepče, 2000.)
  6. Iz prošlosti katoličke župe Bežlja kraj Teslića (mala monografija, Zagreb-Teslić, 2001.)
  7. Crtice iz povijesti samostana Doloroza i župe Čardak kraj Modriče (mala monografija, Zagreb-Čardak, 2001.)
  8. Pregled Napretkovih hrvatskih narodnih kalendara 1907. – 2002. (Zagreb, 2002.)
  9. Iz ljetopisa župe Zavidovići 1902.-2002. (Zagreb-Zavidovići, 2002.)
  10. Gabrijel Jurkić u hrvatskim narodnim kalendarima 1926. – 1945. (Zagreb, 2003.)
  11. Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća (Zagreb-Sarajevo, 2004.)
  12. Banjolučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006. (u suradnji s mons. dr. Antom Orlovcem, Zagreb-Banjaluka, 2006.)
  13. Kronološka povijest izgradnje žepačkih katoličkih župnih crkava (Zagreb-Žepče, 2007.)
  14. Kronologija žepačkoga kraja 1458. - 2008. Povodom 550. obljetnice prvoga pisanog spomena Žepča, drugo prerađeno i dopunjeno izdanje, (Zagreb-Žepče 2008.)
  15. Duhovna zvanja s područja Žepačkoga dekanata (Zagreb-Žepče, 2009.)
  16. Bibliografija nadbiskupa dr. Ivana Ev. Šarića (u suradnji s dr. don Tomom Vukšićem, Sarajevo, 2010.)
  17. Škola sestara milosrdnica u Žepču između 1883. i 1949. godine (Zagreb-Žepče, 2013.)
  18. Duhovna zvanja Žepačkoga dekanata, II. dopunjeno i ispravljeno izdanje (Zagreb-Žepče, 2014.)
  19. Djelovanje Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu između 1992. i 2017. godine (građa za Monografiju) (HKD Napredak-Zagreb, 2017.)

Osim objavljenih dijela bio je glavni urednik i suradnik knjiga

  1. Župa Prozor pod zaštitom Srca Isusova 1906. – 2006. Prigodom 100. obljetnice utemeljenja župe (Prozor, 2006.),
  2. Franjevci u Bosni (fra Anđelko Barun, Livno-Zagreb, 2006.),
  3. Gdje su oni stali, mi nastavljamo. Pokojni svećenici Vrhbosanske nadbiskupije od 1882. do 30. 4. 2007. (Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski, Sarajevo, 2007.),
  4. Slavlje sv. Krizme u Vrhbosanskoj nadbiskupiji od 1935. do 1939. godine prema putopisnim bilješkama nadbiskupa dr. Ivana Šarića (Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, Sarajevo, 2010.),
  5. Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog simpozija Žepče 1458. – 2008. održanog u Žepču od 10. do 11. listopada 2008. (Hrvatski institut za povijest Zagreb i Općina Žepče, 2010.),
  6. Župa Gromiljak nekada i sada (Ekološki glasnik d.o.o., Donja Lomnica kraj Zagreba i Rimokatolički župni ured Gromiljak, 2011.),
  7. Stanje katoličkih župa na području BiH između 1991. i 2011. godine (Biskupska konferencija BiH, Sarajevo, 2011.),
  8. Amédée Chaumette-des Fossés Putovanje po Bosni 1807. i 1808. godine, Pariz, 1816., s francuskog prevela Jennifer Lazarić Jungić, Nakladnik Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Zagreb, 2012. (naslov izvornika Voyage en Bosnie dans les années 1807 et 1808. par M. Amédée Chaumette – des – Fossés, Paris 1816.),
  9. Gdje su oni stali, mi nastavljamo. Pokojni svećenici Vrhbosanske nadbiskupije od 1882. do 31. 12. 2012., II dopunjeno izdanje (Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski, Sarajevo, 2013.),
  10. Vinko kardinal Puljić, Moje druge konklave u ožujku 2013. (Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski, Sarajevo, 2013.),
  11. Branko Hanžek, Spomen knjiga dr. Gustavu Šindleru prigodom 100. obljetnice rođenja (Ekološki glasnik Donja Lomnica kraj Zagreb, 2013.)
  12. Šematizam Vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu (Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski, Sarajevo, 2015.)
  13. Kutak nobelovca Ive Andrića (popis prvih izdanja, rijetkih izdanja i izdanja na stranim jezicima Ive Andrića to djela o Andriću u vlasništvu Napretkova kulturnog centra, stanje 31. listopada 2016.), predgovor književnice prof. dr. Julijane Matanović, voditeljice Kutka nobelovca Ive Andrića, urednik Franjo Marić, priprema za tisak Terezija Marić, za nakladnika Slavica Mijić Lukač, Nakladnik Napretkov kulturni centar Bogovićeva 1, Zagreb, 2016.

Bio je suradnik na prvom i drugom svesku (A-Đ) (E-J) Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine, Mostar, 2009., 2015. i Male enciklopedije Bosne Srebrene (u pripremi).



Katalog s izložbe Kristiana Krekovića održane 1954. g. u Limi u Peruu

S g. Franjom Marićem imam jedan nesvakidašnji doživljaj. Oko 2005. g., nazvao me je jedne nedjelje popodne telefonom, riječima "Dođi do mene, imam nešto za tebe." Odmah sam se uputio iz Dugava do njegova stana u Travnom, u Novom Zagrebu. Pokucao sam, a on je otvorio vrata držeći u rukama jednu malu knjižicu, koju je taj dan nabavio na sajmu knjiga na Britancu. Nisam mogao vjerovati: to je bio katalog s izložbe istaknutog hrvatskog slikara Kristiana Kreković održane 1954. g. u Gradskoj vijećnici u Limi, glavnom gradu Perua, kojom prigodom je Kreković od peruanskog predsjednika, pred cijelim diplomatskim korom, dobio od njega počasno državaljanstvo. Ovo je događaj bez presedana u povijesti Perua. O toj sam izložbi g. Mariću pripovijedao nekoliko godina ranije. Zagreb je zbilja čudo - rekao sam mu tom prigodom da mi je san doći do kataloga s izložbe održane u Limi. On mi je kao dobar duh taj san i ostvario.

Ritmo Andino, exhibition in the City Hall of Lima, 1954

Building Sacsahuaman (Cuzco), photos from the booklet accompaning the exhibition in Lima, 1954

Building Sacsahuaman (Cuzco), photos from the booklet accompaning the exhibition in Lima, 1954

Kreković se nerijetko potpisivao kao pintor croata ili pintor croata-peruano.

Kristian Krekovic in the City Hall of Lima, 1954, with his works
Kristian Kreković u Gradskoj vijećenici u Limi, Peru, 1954. g., sa svojim djelima

Od godine 1950. do 1954. radio je kao slikar u Peruu. Njegovu veliku izložbu etnografskih platna održanu godine 1954. u Limi, u Gradskoj vijećnici, otvorio je sam predsjednik Perua Manuel A. Odria, i Krekovića odlikovao "Redom istaknutih zasluga" (Orden al Mérito por Servicios Distinguidos en el Grad de Comendador, detaljnije vidi ovdje). Izložba 50 djela je imala nacionalni karakter, a vidjelo ju je tijekom pet tjedana oko dvadeset tisuća ljudi. Gornje tri fotografije  su reproducirane iz Kataloga s te izložbe, koji mi je oko 2005. g. u Zagrebu (na Britancu!) nabavio g. Franjo Marić, rodom iz Žepča u Bosni i Hercegovini.

Evo kao u stvarnosti izgleda Krekovićevo treće djelo s lijeva vidljivo na gornjoj fotografiji:

Gradnja tvrđave Sacsahuaman, carstvo Inka

Gradnja tvrđave Sacsahuaman, carstvo Inka

Gradnja tvrđave Sacsahuaman u prijestolnici Inka
Cuzco, Peru


Prof. dr. Tomislav Dubravac [PDF] (govor podom Dana sjećanja na Franju Marića, održan 16. travnja 2023. u Žepču, BiH), zahvaljujem akademiku Tomislavu Dubravcu na poslanom dokumentu (DŽ)

Franjo Marić, povjesničar

Croats in Bosnia and Herzegovina