| VJESNIK, 2.
svibnja 2005. STAJALIŠTA A što će biti s Hrvatima u BiHOvim reagiranjem nastojim izbjeći dva moralna propusta u razdoblju opasnosti i stradanja: šutnju kad treba progovoriti i neznanje kad je obveza svih da znajuSLOBODAN LANG Pregovori za ulazak Hrvatske u Europsku uniju počet će ubrzo jer su naš premijer i cijela politika sve dobro obavili. Hrvati trebaju obogatiti Europu i biti uspješni Europljani. No sada treba upozoriti na značenje tih promjena za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Nalazimo se na križopuću gdje se traže odluke o kojima će ovisiti opstanak Hrvata i kao nositelja državnosti i kao naroda u Bosni i Hercegovini. Od početka rata u BiH ljudska su se prava u politici međunarodne zajednice većinom koristila pogrešno, nedovoljno ili nikako. Godine 1992., na međunarodni zahtjev, JNA je s naoružanjem prešla iz Slovenije i Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Tako je nastala vojska Republike Srpske u razdoblju zabrane naoružavanja. Toj je vojsci dopušteno razaranje Sarajeva, zlostavljanje zarobljenika i civila, silovanja, etničko čišćenje i genocid u Srebrenici. Međunarodni kazneni sud nije agresiju proglasio ratnim zločinom. Dayton je legalizirao agresijom osvojena područja i provedeno etničko čišćenje. Država BiH je organizirana kao protektorat, s apsolutnom vlašću visokog predstavnika. Tijekom rata, organizacije za ljudska prava bilježile su kršenje ljudskih prava, »uklanjanje kukolja iz žita«, kao da dobra nema ili da ono nije važno. Tako je dana potpora tvrdnjama nekih stranih autora da na Balkanu od davnine vlada mržnja, nema dobra među ljudima te da se o njihovim ljudskim pravima ne treba previše brinuti. Propušteno je veliko iskustvo »pravednika« iz holokausta. Djelovalo se suprotno Kristovu učenju o brizi za »žito« (dobro). U projekt proširenja Europske unije Bosna i Hercegovina nije uključena. To je trebalo učiniti kao znak poštovanja prema stradanju ljudi te zemlje, prema kršćanskim temeljima, poštivanju ljudskih prava i čovječnosti u povezivanju Europe. Deset godina nakon osnutka Međunarodnog suda i primirja u Daytonu, Mladić i Karadžić i dalje su u bijegu, humanitarna iskustva nisu prenesena u svijet, a država Bosna i Hercegovina i dalje je protektorat neuspješne Europe. Današnja Europa razlikuje se od one s početka devedesetih; Sovjetski Savez više ne postoji; smanjena je opasnost od nuklearnog rata; provedena je intervencija na Kosovu; Europska je unija proširena i dalje se širi... Sve to omogućava i navodi Europu da više pozornosti posveti rješavanju odnosa na jugoistoku Europe. Što će učiniti u Bosni i Hercegovini i koje su moguće posljedice za Hrvate? Od Europe treba očekivati pragmatizam i zadovoljenje vlastitih interesa. Moramo razmotriti različite scenarije budućnosti. Hrvati u Bosni i Hercegovini nemaju uvjete da sami provedu takvu analizu. U skladu sa čl. 10 Ustava, Hrvatska im u tome treba pomoći. Kao poticaj i upozorenje navodim više mogućih scenarija. Prvi je poštivanje postojećih granica i postupno uključivanje u Europsku uniju. Hrvatska brzo postaje članica Unije. Budućnost Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Kosova i Makedonije je nepredvidiva. Drugi je promjena sadašnjih granica. Kosovo se izdvaja iz SCG, a istodobno se povezuju Srbija i Crna Gora s Republikom Srpskom u jednu državu. Bošnjacima se nudi puna suverenost u današnjoj Federaciji BiH. Hrvati prestaju biti konstitutivan narod, a većina i napušta BiH. (U Europi je prisutan stav da su Hrvati dobili dovoljno sa samostalnošću Hrvatske.) Treći je kantonizacija, odnosno održavanje cjelovitosti BiH i poštivanje svih triju konstitutivnih naroda. Četvrti je uključivanje cijele regije u Europsku uniju. Nakon Rumunjske, Bugarske i Hrvatske, pokrenuti uključivanje svih ostalih država jugoistočne Europe. Tada granice više ne razdvajaju i prestaju biti razlog podjela i sukoba. Ovim reagiranjem nastojim izbjeći dva moralna propusta u razdoblju opasnosti i stradanja: šutnju kad treba progovoriti i neznanje kad je obveza svih da znaju. Neka se povede rasprava o budućnosti BiH; zauzmimo se za prava i opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini! Autor je predsjednik Glavnog odbora DC-a. Zahvaljujem
dr. Slobodanu Langu na dopuštenju za objavljivanjem ovog
priloga.
D. Žubrinić Slobodan Lang Croatia - Overview of History, Culture, and Science |