Pismo Vilima Fellera bratu Miroslavu iz 1947.

Darko Žubrinić, 2023.




Dio prednje strane koverte




27 Sept. 1947

Dragi Miroslave,

dobio sam Tvoje drago pismo ali je ležalo ovdje više dana jer sam ja bio na putovanju. Strašno sam žalostan što se je moji odgovor na Tvoje prvo pismo izgubio pa da Ti tako očekivaš kritiku Tvoje knjige. Strašno mi je teško kazati što mislim o knjizi a nova je poteškoća što mi je jako teško izražavati se na hrvatski o tako teškim stvarima. Nema sumnje da Ti je knjiga vrlo originalna ali ja lično žalim da si potrošio toliko rada i jada, sa jednom metodom i na temelju jednog veltanšaunga koji je absolutno zabačen od svih fizičara. Znadem da je temeljna metodologija primljena od dalekih sekta [?], filozofa, literata i mnogih drugih ali je također istina da od Hegelovih dana svi fizičari znadu od absurdnih posljedica te metodologije koja je protivna metodama i nalazima svih prirodnih nauka. A konzekvence te metodologije u matematici su ...
[nedostaje još jedan redak prve stranice]




[2. stranica pisma]

... to je istina koju tražiš. Za mene je ogromna i tragična šteta što si prihvatio jednu antiexperimentalnu metodologiju koja je nesuglasna s navedenom znanosti od Baconovog vremena. Sa svim Tvojim talentima i sa toliko rada, kako si mogao doprinositi u drugim direkcijama. Za mene Tvoja su psihologična istraživanja mnogo više vrijedna. Ali Ti ne moraš uzeti tu moju kritiku ozbiljno. Jer, kako sam rekao, ima mnogih ljudi koji prihvaćaju Tvoju metodologiju i temeljne aksiome.

Da znaš kako mi je teško pisati tako kritično!!! Jadni, dragi Miroslave, kako bih rado da Te oživim!!!

Prije nego li svršim da znadeš: dva su paketa na putu za Tebe (odijela za Tebe, zimne stvari za Viktora, majcu za Maricu i sestre). Poslane su pred 4 i 6 tjedana. Također jedan paket za Ferd. [Ferdinanda] i dva za sestre, i jedan za Vlatkovu Inu [?]. Da li ste dobili paket što smo ga poslali pred mjeseca? Rado bi znali da li stvari stizavaju. Mislimo na Vas ali je strašno teško pomisliti si kako živite. Što više čujem od sestara to manje razumijem i to više žalostan postajem. Šaljemo koliko možemo, ali ima i Clara familiju, imamo puno starih što gladuju i djece bez hrane i medicine pa su nam ruke pune paketa na sve strane. Bog nam pomozi!



Prema Hrvatskom biografskom leksikonu, Miroslav Feller je od početka 1946. uhićen od komunističkih vlasti i zadržan do 1949. (u zatvoru u Beogradu zadržan je trinaest mjeseci), a 1949. je poslan na prisilni rad. To znači da se u vrijeme kada mu Vilim 1947. iz SAD-a šalje svoje pismo, njegov brat Miroslav već nalazi u zatvoru.

Prema istom izvoru, Miroslav Feller je 1941. od talijanskih okupacijskih vlasti zatočen na otočiću Mamula (mamula je vrsta jabuke, vidi Dragutin Antun Parčić: Hrvatsko-talijanski rječnik, Zadar 1901).


Neke od knjiga Miroslava Fellera:


Miroslav Evgenijic Godovsky (= Miroslav Felle), Bjelovar 1920.


Bern 1932









Članak o Miroslavu Felleru i hrvatskom književniku Zlatku Tomičiću,
objavljen u Narodnom listu 13. travnja 1956. u Zagrebu.
Fotografija je snimljena prosinca 2024. tijekom izložbe u Gradskoj knjižnici Zagreb,
u sklopu prikaza o Književnom petku.

Miroslav Feller 1956. u Zagrebu, u dobi od 55 godina.


Miroslav Feller (1901-1961), pjesnik, teoretičar i kritičar, jedna je od najinteresantnijih i zato valjda i najmanje proučenih duhovnih pojava na našem terenu. Rođen u mnogobrojnoj porodici Eugena Viktora Fellera, jednog od najbogatijih ljudi kod nas na početku XX. stoljeća, dolazi ubrzo u oštar sukob s nasilnim očevim autoritetom, odvaja se od porodice u sedamnaestoj godini i započinje svoje nevjerojatno »putešestvije« (Zagreb-Beč-Beograd-Ljubljana-Berlin-Pariz-Moskva-Zurich-Zagreb-Mljet-zatvor Mamula-logor Udine-Vipavska dolina-Velika Gorica-Zagreb, da spomenemo samo važnije postaje) koje praktički traje kroz čitav njegov život, da bi se završilo na Silbi gdje je 30. V. 1961. preminuo.

U ranoj mladosti fasciniran je biologijom i Ernstom Haeckelom, kao devetnaestgodišnji mladić piše traktate iz teoretske biologije, potom biva privučen blistavom pojavom Sigmunda Freuda (od koga se polemičkom knjigom »Das Unbehagen in der Zivilisation«, Verlag A. Francke A. G. Bern, 1933. a još više studijom »Psychodynamik des primitiven Denkens«, Verlag Franz Deuticke, Wien-Leipzig 1933, odvaja i teoretski osamostaljuje), godinama proučava marksizam i započinje radom na svom životnom djelu »Tijelo i duša«. Prvi, još u mnogočemu nedovršeni i nedotjerani, dio te knjige izašao je u Zagrebu 1946. pod nazivom »Teorija života, svijesti i spoznaje«, te predstavlja između ostalog, plodnu teoretsku podlogu njegove i jedine naše kompletne estetike (u Republici 1953-54. objavljeno je 14 njegovih teoretsko-estetskih eseja, što s dvadesetak problemskih napisa u Krugovima, Životu, Naprijedu, Narodnom listu i Vjesniku u srijedu sačinjavaju zaokruženu cjelinu od cca 600 stranica teksta).

Premda pod izrazitim utjecajem mnogih snažnih duhova, uvijek se neumorno i u svemu navraćao, najčešće s kritičkim rezervama ali još uvijek zahvalno, na misli Lessinga, Goethea, Karla Krausa, Freuda i Marxa. Feller je razvio samosvojnu i originalnu teoriju ili, bolje, teorije - jer je on, objašnjavajući biogenezu svijesti, zahvatio i u međupovezanosti i objasnio fizikalno, biološko i kulturno područje - koje su, međutim, zbog svoje protivnosti lijevom (staljinizam) i desnom (modernizam) dogmatizmu izazivale žestoke otpore i anateme.

Hrvoje Lisinski, Filmska kultura, Zagreb, 1962.


Zahvaljujem g. Ozrenu Felleru iz Zagreba na poslanoj fotografiji Fellerova pisma, te na dopuštenju da bude objavljeno. Također zahvaljujem gđi. Marti Zdenković na informaciji o tekstu Hrvoja Lisinskog o Miroslavu Felleru objavljenom 1962. u zagrebačkom časopisu Filmska kultura. DŽ.


Vilim Feller, istaknuti hrvatsko-američki matematičar

E.V. Feller dobrotvor



Croatia, its History, Culture and Science