Kralj lutaka
LJEPOSLAV PERINIĆ

1999., Ljeposlav Perinić (1922-2005) i Darko Žubrinić

Gospodina Ljeposlava Perinića upoznao sam ljeta1999. u Zagrebu, nakon njegova telefonskog poziva u vezi sa znamenitom hrvatskom glagoljaškom krunidbenom knjigom Texte du Sacre, pisanom u Pragu godine 1395., koja se čuva u Francuskoj. Doznao sam za neobičnu priču o jedincatoj zbirci koja sadrži više od 350 lutaka u narodnim nošnjama iz više od 120 zemalja, sa svih pet kontinenata. Njegova vrlo vrijedna zbirka sadrži lutke koje je dobio na dar od dostojanstvenika, kraljeva, kraljica, vladara i vladarica, predsjednika, prvih dama, premijera itd. Među njima su papa Pavao VI. (Vatikan), Indira Gandhi (Indija), Carlos Menem (Argentina), G.A. Naser (Egipat), Grace Kelly (Monaco), Haile Selassie (Etiopia), Farrah Diba Pahlavi - prva dama Irana, Benazir Bhutto (Pakistan), Konrad Adenauer (Njemačka), kraljica Sofija iz Španjolske, Mao Tse Tung (Kina), Dalai Lama (Tibet u Kini), Enver Hodža (Albanija), Moise Chombe (Kongo), zatim

(Nepal), Franjo Tuđman (Hrvatska), i mnogi drugi.

Kako je prikupljao lutke? Vrlo jednostavno. Slao je pisma i molio da mu se pošalju lutke u narodnim nošnjama. Priča, međutim, ima dublje korijene.

Video: Exposicion mundial de muñecas en Buenos Aires (1970)

Rođen je godine 1922. u Splitu (majka mu je Hrvatica rodom iz Boke Kotorske, koja je u to vrijeme bila dijelom Hrvatske). Imao je svega šest godina kada ga je otac poveo na pogreb Stjepana Radića, ubijenoga u jugoslavenskome parlamentu u Beogradu godine 1928. g. Na pogrebu u Zagrebu imao je prigodu vidjeti tisuće ljudi u živopisnim hrvatskim narodnim nošnjama, a među njima i Bokeljske mornare u karakterističnoj svečanoj odjeći. Ta je slika ostala duboko usječena u njegovo pamćenje. Godine 1946., dok je bio zaposlen na Hrvatskom krugovalu (tj. radiju) u Austriji, upoznao je Mariju Prpić. Bilo je to vrijeme velikih nedaća. S grupom ljudi pobjegao je od komunizma i nesreće, i stigao u izbjeglički kamp u Austriju. Mariji su roditelji dopustili da putuje jer je njezin brat Jure Prpić također bio u toj grupi. Tijekom boravka u izbjegličkom kampu Ljeposlav i Marija su se oženili u jednoj drvenoj kapelici. Svečanost je vodio katolički svećenik pred grupom prijatelja. Godine 1947. mladi bračni par stigao je u Argentinu.

Vrlo neobično ime Ljeposlav gospodin Perinić je dobio prema grčkom papi Calistosu, što na hrvatskom jeziku znači upravo Ljeposlav. U Argentinu je stigao brodom preko Genove, zajedno s oko 2000 Hrvata, većinom intelektualaca, kao što je bio i on, koji su se uspjeli spasiti od pokolja neposredno nakon Drugog svjetskog rata (vidi Križni put). Na svojem prvom radnom mjestu u Buenos Airesu nosio je vreće cementa težine 60 kg, dok je do toga vremena najteži teret koji je podizao bila njegova penkala. Na svoje zaprepaštenje, primijetio je da je cement koji je prenosio stigao iz rodnoga grada Splita. Kasnije je znao reći: Doputovao sam u Argentinu da bih ju gradio s hrvatskim cementom iz moga Splita...!

Uoči prvoga posjeta svoje majke Don Torcuatou blizu Buenos Airesa godine1957., zamolio ju je da sa sobom ponese lutke u hrvatskim narodnim nošnjama. To je trebao biti njezin prvi susret sa svojim trima unučicama. Ugledavši prekrasne hrvatske lutke, djevojčice su upitale oca: "Tata, imaju li i drugi narodi tako lijepe narodne nošnje?" "Naravno", odgovorio ime je otac. To pitanje ocu bilo je znakovit poticaj. Gospodin Perinić je došao na vrlo originalnu zamisao: pisati pisma raznim državnicima i moliti ih da mu za njegove kćeri pošalju lutke u njihovim narodnim nošnjama. Jednom je zgodno ustvrdio: "Da sam umjesto kćerku imao samo jednog sina, ova zamisao mi nikada ne bi pala na pamet." I doista, ubrzo nakon što je poslao prve tri molbe, stigla je lutka prve dame Meksika - Eve Samano de Lopez Mateos, zatim lutka Konrada Adenauera, osnivača njemačke države. Njegov argentinski predsjednik Levingston pak mu je objasnio u svom pismu da državni budžet ne predviđa rashode na lutke.

Na gornjoj fotografiji, objavljenoj ljubaznim dopuštenjem lista Jet Set (Zagreb), primijetit ćete jednu pogrješku. Kao što mi je javila gospođa Zdravka, kći Ljeposlava Perinića (a ona doista izvrsno poznaje svoje lutke), ovu prekrasnu lutku darovala je španjolska Kraljica Sofija, a ne C. Menem kako je navedeno na fotografiji. Usput, jeste li znali da je godine 1981. Kraljica Sofija otvorila Museu Krekovic u Palma de Mallorki, galeriju znamenitog hrvatskog slikara Kristijana Krekovića?

Njegova bogata pismohrana sadrži više od 300 službenih dopisa raznih državnika i istaknutih osoba, koje čuva u pet albuma. Zanimljivo pismo dobio je od Davida Dacka, predsjednika Centralne Afričke Republike. On mu je napisao: "U mojoj zemlji nema lutaka", ali zahvaljujući g. Periniću uskoro je počela njihova proizvodnja. Zahvaljujući Kralju lutaka sada se djevojčice u Centralnoj Afričkoj Republici igraju s lutkama.

Kada je g. Perinić, u to vrijeme još malo poznat, do godine 1965. skupio već 78 lutaka, odlučio je prestati s pisanjem pisama jer njegov skromni dom nije bio dostatan za tako mnogobrojne lutke. Međutim, uskoro je stigla i 79. lutka - švicarski gardist kojeg mu je poslao sam papa Pavao VI., zajedno s Papinim apostolskim blagoslovom za obitelj gospodina Perinića. Na poticaj mjesnog katoličkog svećenika bila je priređena izložba lutaka koja je imala golem uspjeh. Obišlo ju je oko 10,000 posjetitelja, uključujući i nekoliko ambasadora iz Buenos Airesa. Prva izložba lutaka u povijesti privukla je novinare "France Pressa," "Reutersa," "United Pressa," "The Associated Pressa." Na taj način je uskoro postao poznat kao Kralj lutaka. Titula Rey de las munecas (Kralj lutaka) prvi put mu je dodijeljena u Meksiku. Vrijedi spomenuti da je španjolski jezik, kojim u svijetu govori oko 350 milijuna ljudi, zahvaljujući g. Periniću obogaćen s dvijema novim riječima:

• munecologo (tj. lutkolog, iskovana u Argentini), i
• munecoteca (tj. lutkoteka, iskovana u Uruguayu).

Tijekom sljedećih nekoliko godina priredio je više od pedeset izložaba lutaka u Argentini, SAD i u Kanadi. Izložbe je rabio kao mogućnost za promičbu hrvatske kulture, folklora i glazbe. Prigodom izložbe održane u gradu Santa Barbari u SAD-u bila je ukradena židovska lutka, dobivena kao dar izraelske premijerke Golde Meir. Vrijednost ukradene lutke procijenjena je na 20,000 US dolara. Uskoro nakon toga novine su se raspisale o tome događaju, a Golda Meir, nakon što je doznala o nestanku židovske lutke, poslala je novu lutku za g. Perinića!

Kada je Indira Gandhi službeno posjetila Argentinu godine 1968., donijela je sa sobom dva dara: jedan za argentinskoga predsjednika i jednu lutku za g. Perinića. Znameniti američki astronaut Neil Armstrong, prvi čovjek koji je šetao po Mjesecu, odgovorio je g. Periniću da ne zna ni za jednu lutku u Teksasu koja bi zavrijedila biti u njegovoj zbirci. Zanimljivo je spomenuti da je egipatski predsjednik G. A. Naser svake godine slao božićne i novogodišnje čestitke g. Periniću, sve do svoje tragične smrti.

Čini se zanimljivim spomenuti nekoliko neobičnih odgovora iz pismohrane Kralja lutaka:

• Francuski predsjednik Charles De Gaulle napisao mu je da nema ni jedne lutke u palači koju bi mu mogao poslati.
• Britanska kraljica Elizabeta II. odgovorila mu je da ne šalje darove nepoznatim osobama.
• Predsjednik Surinama (u to vrijeme holandska kolonija u Južnoj Africi) John Henri Eliza Ferrier poslao mu je svoju fotografiju s potpisom umjesto lutke.
• Moise Chombe (Kongo) počeo je svoje pismo s "Draga Madam Perinić"...
• Kralj Swazilanda u Africi odgovorio mu je da nema lutaka (a znade se da je imao oko 100 žena...)
• Perinićevo jedincato kraljevstvo posjeduje i lutku Kraljice Gyalmo iz Sikkima. Sikkim je malo poznato kraljevstvo na obroncima Himalaja.

G. Perinić je napisao jedan članak o hrvatskom slikaru Kristianu Krekoviću, znamenitom po svojoj galeriji u Palma de Mallorci (Perinić, Ljeposlav: Kristian Kreković, pintor croata-peruano (1901-1985), Studia Croatica, Buenos Aires, volumen 100, ano 1986, página 27-3.). Zanimljivo je da je Kreković portretirao nekoliko istaknutih osoba:

• Mahatma Gandhija,
• englesku kraljicu godine 1938., i to na njenu molbu,
• španjolsku kraljevsku obitelj,
• švedsku kraljevsku obitelj.
  

S lijeva možete vidjeti dražesni dar od Grace Kelly, princeze od Monaka. Primijetite dva mala križića oko vrata ove lutke. G. Perinić bio je čest gost na televizijskim postajama u nekoliko zemalja, i to u Argentini, Uruguvaju, SAD-u, Kanadi i Hrvatskoj. Službeni list koji na četirima jezicima objavljuju Ujedinjeni narodi (Information UNESCO, No. 540, September 1968) posvetio je cijelu jednu stranicu njegovim lutkama koje su opisane u članku pod naslovom United Nations in the Dolls. Ako slučajno posjetite Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske, tada nemojte propustiti obići Perinićevu zbirku doniranu domovini godine 1991. Od godine 2000. ta je zbirka stalno izložena u središtu Zagreba (Zrinjevac 14, Turistički informativni centar, odmah pored francuske ambasade). Veliku zaslugu za uspjeh vrlo kompliciranoga prijevoza više od 300 lutaka iz grada Hamiltona iz Kanada u Zagreb imali su Anamarija Šnajdar s Hrvatskog radio Sljemena i Petar Miličić, nećak g. Perinića.

Jedan od onih koji su novčano poduprli prijevoz lutaka bio je i vikar hrvatske župe u Ottawi u Kanadi, koji je - zanimljivo - crnac. Kada je posjetio Zagreb u povodu otvorenja prve izložbe lutaka održane u Hrvatskoj godine 1991., obišao je i naše najpoznatije hodočasničko mjesto Mariju Bistricu i njenu Crnu Majku Božju. Prigodom povratka u Zagreb, spomenuo je u razgovoru s g. Perinićem ovo: Crkva je bila fantastična, puna ljudi, a posebno je zanimljivo bilo da smo samo Majka Božja i ja bili crni, dok su svi ostali bili bijeli!

Međunarodna izložba EXPO '67 održana u Montrealu u Kanadi imala je i mali paviljon pun lutaka. Bio je to paviljon g. Perinića u kojrm je izložio svoju zbirku koja se neslužbeno zvala Hrvatski paviljon (bila je ujedno i jedini predstavnik Argentine). Održao je mnogobrojne dobrotvorne izložbe lutaka, uglavnom za UNICEF i njegove programe za djecu. Npr., jedna od izložaba lutaka upriličena je za pomoć djeci u Argentini koja boluju od kuge. Novac prikupljen na drugoj izložbi dostajao je za izgradnju zgrade u dječjem selu u gradiću Garinu blizu Buenos Airesa kojim upravlja organizacija S.O.S. OPROVI Argentina. Ovdje je S.O.S. Dječje selo vrlo poznata međunarodna organizacija koju je godine 1949. osnovao Hermann Gmeiner u Austriji. Zanimljivo je da je novoizgrađena zgrada nazvana - CROACIA.

Eleonora Aimone, argentinska pjesnikinja i spisateljica (rođena u Italiji), napisala je sljedeće nadahnute stihove posvećene Kralju lutaka (objavljeni su u časopisu Marulić u Zagrebu, 6/1998):
 

Vesna Parun
Lutka za siročad

Drage lutke,
bio je rat
na svetom
hrvatskom tlu
Ni vama nije lako bilo.
Plač dječji ste
čule
u snu.

Olovni je
vojnik
oživio.
Šapnuo:
- Lutkice,
zbogom!

Na cesti ga je
neprijatelj
bezdušno
zgazio
nogom

Uzalud je
kraljevna
mala čekala
hrabrog
vojnika.
Poklonio ju je
lutaka
kralj djeci iz Lekenika.

(Zagreb, 17. rujna 1999.)
Published in Marulić in 1999, on p. 1087.

Iz posjetnice g. Perinića:

Kao što vidimo, Nikolai Podgorny, ruski predsjednik, darovao je 15 lutaka - po jednu iz svake od petnaest bivših sovjetskih republika. Zanimljivo je da je prigodom izložbe lutaka održane u provinciji La Pampa u Argentini nestala upravo jedna ruska lutka. Da bi se lutka pronašla, cijeli dan su bili upućivani pozivi s lokalnog radija, ali uzalud. Konačno je idući dan otac jedne petogodišnje djevojčice donio izgubljenu lutku, ispričavajući se da ju je pronašao u svome autu. G. Perinić je vrlo ponosan što djeca i njihovi roditelji ostaju jako dugo na njegovim izložbama lutaka.
Vrijedi spomenuti da je tijekom izložbe održane godine 1969. u gradu Las Herasu u provinciji Buenos Aires, izložbu lutaka posjetilo čak 9,500 stanovnika od ukupno njih 10,000, tj. 95 posto! Tijekom svečanog otvaranja otpjevana je i hrvatska državna himna Lijepa Naša koju je izveo zbor sastavljen od 60 argentinske djece.

MEXICO:

 JAPAN:

A Japanese doll from the collection of the King of Dolls (Ljeposlav Perinić, 1922-205), kept in Zagreb's
Ethnographic Museum. This doll has been donated in 1963 by the then
Japanese Prime Minister Mr. Eisaku Sato.

COLLECCIÓN PERINIC - SIGLO XXI :

Teresa Perinić de Bellofatto receiving beautiful dolls from Mr. Jinsang Jang, cultural attache of the Republic of Corea.

• Estados Unidos: Frank Prpić, 4 indian dolls, 2018.
• Cuba: Amanda Beban, 2018.
• Suecia: Amanda Beban. 2018.
• Thailandia: Amanda Beban, 2018.
• Guatemala: Sr. Roque A. Arriaga Martinez, 49 Muñequitos Quitapenas, 2019.
  

Kinske lutke Fuwa, službene lutke Olimpijskih igara 2008. u Bejingu: njihova imena su 
Beibei, Jingjing, Huanhuan, Yingying and Nini.

Two Armenian dolls in national costumes donated by H.E. Mr. Serzh Sarkirsyan, president of the Republic of Armenia, to Mrs. Teresa Perinic de Bellofatto, Buenos Aires, Argentina. For more information see Croatia - Armenia.

The doll representing Armenia, donated to Mr. Ljeposlav Perinić
by Armenian community in Argentina in 1969. Source of the photo: Perinic collection.

Zahvaljujem gđi. Teresi Perinić, Hrvatici koja živi u Buenos Airesu, kćeri Kralja Lutaka, što mi je poslala ove lutke koje je dobila na dar 2011 od g. Han Mengtang-a, attaché-a za kulturu pri veleposlanstvu Narodne Republike Kine u Argentini.

In 2017, in Don Torquato, a town near Buenos Aires (where The King of Dolls once lived), 90 years
of its existence was celebrated, on which occasion Teresa Perinic de Bellofatto
prepared an invited exhibition of selected dolls:

Don Torquato press reported about an old exhibtion of the King of Dolls, Ljeposlav Perinic, in 1960s.

Od 1991. g. Ljeposlav Perinić dobio je nove lutke iz mnogih zemalja. Evo nekih:

1. Island, ured premijera, 1992.
2. Francuska, Danielle Mitterand, lutka u Bretonskoj narodnoj nošnji, 1992.
3. Turska, predsjednik Turgut Ozal, 1993.
4. Jordan, kraljica, 1993.
5. Španjolska, Jordi Pujol, Barcelona, predsjednik Katalonije, 3 lutke, 1994.
6. Čile, predsjednik Eduardo Frei Ruiz-Tagle, 1995.
7. Španjolska, Pedro Sanz Alonso, predjednik La Rioja-e (Kanarski otoci, Tenerife), 1995.
8. Španjolska, Valencija, Joaquin Puig Ferrer, 1995.
9. Pakistan, Benazir Bhutto, president, 2 dolls, 1995.
10. Slovačka, Juraj Cvecko, predsjednik Hrvatske kulturne udruge u Slovačkoj, lutka iz Hrvatskog Groba, 1995.
11. Španjolska, gđa. Carmen Gomez, Madrid, darovala je g. Periniću svoju vrlo vrijednu osobnu zbirku od 47 lutaka u narodnim nošnjama. Lutke su iz Španjolske, Portugala, Luksemburga, Francuske (Alzas), Danske, Engleske, Vatikana, Austrije, Grčke, Nizozemske, Norveške, Haitija, Brazila, Ekvadora, Argentine, Perua, Meksika, Japana, Tajlanda, Izraela (Sabra), Maroka, Egipta. Ova zbrika stigla je diplomatskom poštom u Zagreb godine 1996. Ona je posljedak slučajnog susreta g. Perinića i gđe. Gomez tijekom hodočašća u Lourd u Francusku.
12. Slovenija, predsjednik Milan Kučan, 6 lutaka
13. Portoriko, Pedro Rossello, guverner Portorika, 1997.
14. Tibet, Dalai Lama (duhovni vođa tibetanskog naroda i dobitnik Nobelove nagrade za mir).

1. ARMENIA Colectividad Armenia en Argentina
2. CROACIA (Posavina) Nevenka MILICIC 1
3. CROACIA Unión Eslovena en U.S.A. 2
4. CROACIA (Koprivnicko Krizevacka Zupanija) Ivan STANCER Gobernador 1
5. CROACIA (Split) Nadan VIDOSEVIC Gobernador 2
6. CROACIA (Split) Bozena MARTINCEVIC Artista 3
7. CROACIA (Zagreb, Trnje) Mira BREBIC Artista 2
8. CROACIA Unión Croata en Argentina 8
9. CROACIA (Sestine) Branco MIKSA Intendente 1
10. CROACIA (Medjimurje) Marijan RAMUSCAK Gobernador 2
11. CROACIA (Slavonski Brod) Jozo METER Gobernador 2
12. CROACIA (Krapina/Hrvatsko Zagorije) Bozidar BRUDNIC Gobernador 5
13. CROACIA (Resnik) Maja KOVACIC Artista 1
14. CROACIA (Konavle/Dubrovnik) ¿? Gobernador 5
15. CROACIA (Ston) ¿? Gobernador 2
16. CROACIA (Pozega) Anto BAGARIC Gobernador 2
17. CROACIA (Gornja Stubica/Krapina) ¿? Gobernador 2
18. CROACIA (Lipik) Stjepan HORVAT Intendente 1
19. EL SALVADOR Maybelline Escalante-ten Hoopen 1
20. ESLOVAQUIA Unión Eslovaca en Argentina 2
21. ESLOVAQUIA Juraj CVECKO (Presidente Unión Cultural Croata) 1
22. ESLOVENIA Unión Eslovena en U.S.A. 2
23. ESTONIA Unión de Estonia en Argentina 1
24. ESPAÑA (Valencia) Joaquín PUIG FERRER Gobernador 2
25. ESPAÑA Carmen GOMEZ 47
26. ESPAÑA (Galicia) Xunta de Galicia - Manuel FRAGA IRIBARNE Gobernador 2
27. ESPAÑA (Cataluña) Jordi PUJOL Gobernador 3
28. ESPAÑA (La Rioja/Tenerife) Pedro SANZ ALONSO Gobernador 1
29. LETONIA Unión Letona en Argentina 1
30. LITUANIA Unión Lituana en U.S.A. 1
31. NUEVA ZELANDIA Obitelj VERTES 1
32. YUGOSLAVIA (Subotica) Matica Croata 1

U zbirci se nalaze i lutke darovane iz raznih hrvatskih krajeva: Zagreba, Sinja, Splita, Prigorja, Posavine, Šestina, Podravine, Požege, Krapine, Dubrovnika, Stona, Broda, Međimurja, Lipika itd.

Pristupnica za članstvo u Društvu prijatelja glagoljice, koju je svojom rukom ispunio g. Ljeposlav Perinić.
U rubriku Zvanje (titula), duhovito je upisao KRALJ LUTAKA.

Bibliografija Ljeposlava Perinića, Leksikon Hrvata u Argentini.

KADA BI LUTKE GOVORILE...
predavanje g. Perinića za hrvatsku zajednicu u Argentini i Kanadi

Video: A short story about the King of Dolls by Croatian TV

Perinić Collection

munecasperinic.wordpress.com