Nedugo nakon mojeg zaposlenja na Zavodu za primijenjenu matematiku FER-a davne 1981. godine, moj stariji kolega Vladimir Ćepulić me je ugodno iznenadio pozivom da posjetim njegovu obitelj u Kačićevoj ulici. Iznenađenje je bilo tim veće što mi je obitelj Ćepulić priredila obiteljski koncert dobrodošlice s petero izvođača: njegovih četvero tada male djece (tri kćerkice – Antica, Ivana, Marija i sinčić Tomislav) koji su svirali gudačke instrumente, a tata Vladimir prateći ih na glasoviru.

Desetak godina kasnije, početkom 1990ih u okolnostima ratne agresije, povezala nas je vrlo snažno hrvatska glagoljaška kultura. Ponovnim pokretanjem Matice hrvatske, ali također zahvaljujući poticajnoj atmosferi na FER-u, a nadasve entuzijazmom profesora Ćepulića i njegovih suradnika, te potporom uglednih kolega iz HAZU-a, tadašnjeg Staroslavenskog instituta i Filozofskog fakulteta, osobito akademika Eduarda Hercigonje, Stjepana Damjanovića, Milana Mihaljevića, Josipa Bratulića, Anice Nazor, utemeljeno je 22. veljače 1993. u dvorani Matice hrvatske Društvo prijatelja glagoljice (DPG).

Djelatnost našeg društva, prema dugoročnim smjernicama koje je na Osnivačkoj skupštini Društva zacrtao prof. Ćepulić, odvijala se uglavnom oko

• organiziranja redovitih mjesečnih tribina s temama iz hrvatske glagoljaške baštine (do danas blizu 340 tribina, s nevjerojatnih preko 200 predavača!)
• objavljivanjem popularno-znanstvenog časopisa Bašćina (do sada 26 brojeva), po nekim mišljenjima jednog od najboljih takvih časopisa danas u Republici Hrvatskoj
• utemeljenjem mješovitog pjevačkog zbora Bašćina 1995. godine, s velikim brojem održanih koncerata, uz stručno vodstvo dr. fra Izaka Špralje, maestra Miroslava Salopeka i drugih, te uz sudjelovanje maestra Josipa Magdića, akademika Anđelka Klobučara, doc. Hvalimire Bledšnajder itd.

Sam profesor Ćepulić održao je ukupno 22 Korizmeno-uskrsna tečaja glagoljice, a obično se sastojalo od pet dvosatnih predavanja. Jedan od kraćih tečaja održao je i u Gradskoj knjižnici u Vukovaru 2010. godine, zajedno s pok. Stjepanom Bahertom, dramskim umjetnikom i počasnim članom DPG-a. Novčana dobit prikupljena od polaznika tečaja išla je uvijek za potrebe Caritasa. Glavna svrha tečaja bila je upoznavanje hrvatske uglaste glagoljice i dijelova znamenitog prvotiska misala iz 1483. godine, kao i osnova hrvatskog crkvenoslavenskog jezika.

Profesor Ćepulić bio je predsjednik DPG-a u početnom razdoblju od 1993. do 1999., ali i kasnije je nastavio s aktivnostima, pa i nakon umirovljenja, osobito s održavanjem tečaja glagoljice. Godine 2013. izabran je za počasnog člana DPG-a.

Zbog svoje ljubavi prema kineskoj, ukrajinskoj i katalonskoj kulturi, u časopisu Bašćina su se u prvom razdoblju redovito nalazile glagoljicom otisnute „Priče iz bliza i daleka“. Pritom je nerijetko prof. Ćepulić prevodio poučne narodne priče s kineskog, ukrajinskog i katalonskog na hrvatski jezik.

Uz vrlo veliki angažman u svojoj obitelji, na matičnom fakultetu kao profesor matematike, aktivan znanstvenik i voditelj znanstvenih projekata, te u DPG-u kao predsjednik Društva, prof. Ćepulić je sudjelovao u pokretanju još nekoliko udruga:

• Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika (HKDPD-a; utemeljenog također 1993. kao i DPG)
• Udruge za kineski jezik i kulturu (na FER-u je predavao i izborni kolegij „Uvod u kineski jezik i kulturu“; zanimljivo je da su taj kolegij pohađali ne samo studenti FER- a, nego i profesori, pa čak i tadašnji dekan prof. dr. Nedjeljko Perić)
• udruge Hrvatski prijatelja katalonske kulture (Amics croats de la cultura catalana). Njegovo predavanje o znamenitom katalonskom franjevcu i mučeniku Ramonu Lullu iz 13. stoljeća, održano je u dvorani B4 FER-a. Zahvaljujući prof. Ćepuliću, predsjedniku te udruge, i ja sam imao čast održati predavanje o istaknutom hrvatskom slikaru Kristianu Krekoviću. Tajnica te udruge bila je dr. Franka Brückler s Matematičkog odsjeka PMF-a.

Uz sve to, profesor Ćepulić je tijekom više godina pjevao u Ćirilo-Metodovom koru na Gornjem gradu, a kraće vrijeme i u našem zboru Bašćina.

Prof. Vladimir Ćepulić je 1992. godine potaknuo moj interes za poznavanje života i rada Vilima (Williama) Fellera, najistaknutijeg hrvatskog matematičara u povijesti, što je 2011. godine rezultiralo objavljivanjem moje biografske knjige o tom velikom znanstveniku.

Prof. Ćepulić je zajedno sa svojim mlađim kolegom prof. Mariom Osvinom Pavčevićem potaknuo moj interes za akademika Zvonimira Janka, također vrlo istaknutog hrvatskog matematičara (i člana DPG-a). Unutar njega je uvršteno i vrlo lijepo predavanje koje je o znanstvenom radu Zvonimira Janka održao prof. Ćepulić.

Vladimir Ćepulić je, kao što smo vidjeli, cijeli svoj život uporno gradio mostove među ljudima i narodima, temeljene na međusobnom poštovanju, kulturi, znanosti i vjeri.